Stara ljekarna Male braće među svojim povijesnim izlošcima ima destilator, koji vrijedi za jedan od rijetkih sačuvanih primjeraka, a potječe iz 16. stoljeća. Djelomično je nagoren i istrošen od upotrebe, pa je pravo čudo da je sačuvan i da je našao mjesto u muzejskoj postavi.

Destilacija (lat. destillatio), separacijski postupak kojim se isparavanjem, pa kondenziranjem pročišćavalo kapljevine, poznata je odavno, pa je vjerojatno u ljekarni u upotrebi bio i neki stariji destilator, koji nije sačuvan.
Uz destilator tu se nalaze sve druge potrebne sprave za destilaciju raznih tvari. Inače, u staroj ljekarni još je jedan destilator, iz 16. stoljeća, ali samo kao skica u izloženoj knjizi frankfurskog liječnika Adama Lonicera izdanoj u Frankfurtu na Majni 1577. Knjiga se zove: „Kreuterbuch, künstliche Conterfeytunge der Bäume, Stauden, Hecken, Kreuter, Getreyde, Gewürtze.“

Fra Stipe Nosić

Dubrovački gradski vijećnici na sjednici Gradskog vijeća donijeli su odluku kojom se dopušta izmjena i dopuna građevinske i lokacijske dozvole kako bi se nelegalno prošireni dio Grabovice mogao sanirati. Više o sanaciji ovog dijela Grabovice, koja se inače zakonski mora zatvoriti do kraja 2018. godine, govorila je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić, koja je navela i kako je odvoz otpada u Šibenik ili Zadar nakon tog razdoblja moguća opcija.

Naime, Tokić je navela kako je osnovni problem s Grabovicom procjedna voda koja dolazi do Omble. Grabovica je površine četiri hektara, od čega je njih 3,7 hektara zaštićeno folijom, dok nelegalno prošireni dio od  0,3 hektara nema zaštitnu foliju zbog čega i dolazi do ugroze Omble, ali i zbog čega se Grabovica svrstava u treću zonu sanitarne zaštite".

- S obzirom na datum imamo godinu i tri mjeseca za izmjenu lokacijske i građevinske dozvole. Sanacija bi trajala, dakle deset mjeseci. Na vrijeme će se ishodovati dozvole, već smo obavili razgovore s pročelnicom za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika Silvom Vlašić pa ćemo krenuti u izbor izvođača za sanaciju Grabovice. - rekla je Tokić.

Što se tiče lokacija gdje bi se otpad odvozio, navela je kako se promišljalo o Gunji, kad se vjerovalo da se Grabovica morala zatvoriti do travnja ove godine. Istaknula je da tu postoji tehnički problem, a koji se tiče prelaska granice, navevši da su Zadar i Šibenik izgradili svoja nova odlagališta i da je ta opcija bolja i povoljnija.

Inače, za vrijeme rasprave došlo je do prepirke između predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebice i vijećnika HNS-a Miha Obradovića. Naime, Obradović smatra da bi se Grabovica trebala odmah zatvoriti, a ne samo sanirati. Odgovorio mu je Potrebica kako nema potrebe da stvari svodi na političko pitanje i kako stvari nije moguće riješiti preko noći.

Također, bilo je riječi i o pitanju Lučinog razdolja, odnosno činjenici da se ovaj Županijski centar za gospodarenjem otpadom još nije izgradio. Po tom pitanju vijećnik HDZ-a Blaž Pezo kazao je kako je u tom kontekstu teško bilo surađivati s nekadašnjim gradonačelnikom Androm Vlahušićem, rekavši "kako vidimo i u kojem nam je stanju ostavio Grad". Odgovorila mu je nezavisna vijećnica Matija Čale Mratović, poručivši kako pitanje Lučinog razdolja u ovom smislu nije povezivo s Gradom Dubrovnikom.

VIjećnik DUSTRA-e Rikard Rossetti je za rješenje kupnje broda kojima bi se otpad prevozio morskim putem. Istaknuo je kako je po mnogo pitanja optimist, ali ne i po ovom pitanju.

Zamjenica župana Žaklina Marević, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mile Živčić potpisali su Ugovor o dodjeli osam milijuna kuna bespovratnih sredstava, koje su Dubrovačko-neretvanskoj županiji odobrene u okviru poziva „Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama, faza III“.

Tako je Županija kroz projekt „Zajedno možemo sve! – 4“ vrijedan 12,7 milijuna kuna osigurala sredstva za financiranje pomoćnika u nastavi za učenike s poteškoćama u razvoju, a koje pohađaju škole kojima je ona osnivač. Sredstva su osigurana za ovu školsku godinu, 2017./2018., ali i za sljedeće tri školske godine. Kroz provedbu projekta Dubrovačko-neretvanska županija će povući maksimalan dozvoljeni iznos bespovratnih EU sredstava u iznosu od osam milijuna kuna, sukladno svom indeksu razvijenosti. Ostatak sredstava u iznosu od 4,6 milijuna kuna Županija će izdvojiti iz vlastitog proračuna kroz četverogodišnje razdoblje trajanja projekta.

Obzirom na dosadašnje pozitivno iskustvo te činjenicu koliko su pomoćnici u nastavi važan i kvalitetan oblik pomoći i podrške učenicima s teškoćama u razvoju uključenima u redovni sustav odgoja i obrazovanja, Dubrovačko-neretvanska županija iz godine u godinu značajno povećava sredstva namijenjena za sufinanciranje programa pomoćnika u nastavi, pa tako sufinanciranje Županije tijekom četverogodišnjeg trajanja projekta iznosi 37, umjesto obaveznih 15 posto ukupnog iznosa.

DPP

U kolovozu 2017. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 399.518 dolazaka, što je sedam posto više od kolovoza 2016. godine i 2.136.933 noćenja, što je 5,8 posto više nego u kolovozu 2016. godine.

U osam mjeseci 2017. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 1.451.076 dolazaka s ostvarenih 6.549.719 noćenja.  U usporedbi s 2016. godinom noćenja su u porastu za 12,8 posto.

Od početka godine najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Francuske te Sjedinjenih Američkih Država.

DPP

Prijedlog zaključka o pokretanju inicijative za projekt arena Lapad, odnosno budućoj gradnji stadiona u Lapadu, usvojen je na današnjoj sjednici Gradskog vijeća. Iako nije jasno rečeno sve o budućem izgledu stadiona, najavljena je i izrada sportske strategije Grada Dubrovnika. Inače, ovo je peti put da se ovakav prijedlog usvaja na Gradskom vijeću, a od stadiona niti "s".

Pišu: Nikolina Metković i Vedran Salvia

Vijećnik Maro Kristić (Most), vijećnike je informirao kako je inicijativa za izgradnju stadiona došla od strane Kluba vijećnika DDS-a, a s ciljem raspisivanja međuanarodnog natečaja za izgradnju stadiona uLlapadu s pratećim stadionom po modelu javno-privatnog partnerstva.

No, Kristić je istaknuo kako postoje određeni zahtjevi za povratom zemljišta, ne samo unutar školjke stadiona već i na susjednim parcelama. Dodao je kako je upravnim odjelima već naloženo da što hitnije riješe zaostale imovinsko-pravne odnose.

Kako imovinsko-pravni odnosi u Lapadu na stadionu nisu riješeni, vijećnik HDZ-a Gordan Špero predložio je da se stadion gradi u Gospinu polju.

Rikard Rossetti (DUSTRA), istaknuo je kako je ovo već peti put da se pokreće inicijativa za izgradnju stadiona u Lapadu. Istaknuo je kako je zadnji put čak napravljena i maketa buduećeg stadiona te geomehanička istraživanja.

Vido Bogdanović (HSS) naglasio je kako Dubrovnik mora i treba imati stadion, no pitanje kakav, s atletskim ili bez atletskog poligona. Istaknuo je kako Grad mora imati stav kakav i koliki stadion želi graditi.  Pitao je hoće li imati pomoćno igralipte i što je to stadion bez pomoćnog igrališta. Zanimalo ga je hoće li imati shopping centar i garažu te može li prometna infastruktura u Lapadu podnijeti takav objekt kad ne može podnijeti ni postojeći promet. Postavio je pitanje je li lokacije postojećeg stadiona prava lokacija za nogometni stadion.

- Iz UEFE su već rekli da se tamo ne može dobiti licenca za stadion jer lokacija ne udovoljava uvjetima evakuacije s toga područja. - rekao je Bogdanović, kojega je poslije demantirao Blaž Pezo kazavši kako UEFA-i treba dostaviti idejni projekt te kako bi stadion trebao imati pet tisuća mjesta.

Naglasivši kako je po svijetu išao na nogometne utakmice, Rossetti je pitao vijećnike gdje se to u svijetu može doći do stadiona s autom.

Pak, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica kazao je kako je po ovom pitanju potrebno postići konsenzus, dodajući kako će se izraditi Nacrt budućeg razvoja sporta, a za što će se u rebalansu osigurati značajna sredstva. Tada, rekao je, "u strategiji trebaju sudjelovati svi vijećnici i sportski dionici u Gradu Dubrovniku".

Vijećnik HNS-a Miho Obradović kazao je kako nije upitno treba li se stadion graditi, zaključivši kako se iz materijala ne iščitava "niti koliki će on biti niti išta drugo".

Vijećnik SDP-a Mladen Gojun dodao je kako ovo sve vidi kao dobru inciijativu, odnosno "početak svega", našalivši se "kako će onda druga ekipa na čelu Grada nastaviti ovaj posao".

Grad Dubrovnik iz gradskog će proračuna Dubrovačkog razvojnoj agenciji, DURA-i, dati kredit od 790 tisuća kuna. Nakon počeka od godine dana, DURA će novac Gradu vratiti kroz četiri kvartalne uplate u roku od godinu dana. Navedenim novčanim iznosom Grad je kreditirao DURA-a u kako bi podmirila svoje obveze,a nakon što su u toj gradskog razvojnoj agenciji utvrđene financijske malverzacije. Odluku od kreditiranju DURA-e Vijeće je usvojilo većinom.

Tijekom rasprave jednim od razloga za loše stanje u DURA-i vijećnik Miho Obrradović opravdao je neusvajanjem proračuna za 2017. godinu.

- Mi danas imamo prvu u nizu odluka gdje će nova gradska uprava donijeti točku sanacije. Mi saniramo najbogatiji grad na planeti. Saniramo nerad, neodgovornost. Indikativno je da nismo nijednom spomenuli odgovornost upravnog odjela, pročelnika. Odjednom, postavili su ravnateljicu koja ne zna što se događa. Nismo sud i ne želim suditi. Revizija je utvrdila nepravilnosti, naše je da saniramo. Sam sam s ove govornice hvalio DURA-u i pogrešno je što neki misle kako samo DURA nije uspješna. DURA je samo sredstvo za privlačenje sredstava, a nije ih povukao Grad, kao ni komunalna društva. - rekao je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica (HDZ).

HDZ-ov vijećnik Gordan Špero istaknuo je kako DURA nije obavljala svoju osnovnu djelatnost, a to je povlačenje sredstava iz europskih fondova, a pitao je i čime će se DURA baviti ako sad imamo novosnovani Upravni odjel za povlačenje sredstava iz europskih fondova.

Skalini koji idu usporedo s Robnom kućom Srđ, gdje je i ulaz u tamošnja skladišta, sve su, samo ne uredni i čisti. Dapače, kako je u svojem e-mailu portalu Dubrovnikpress.hr naglasio čitatelj, mogu se tu zateći i pantagane, tamo kao da im je okupljalište.

I zaista, prošetavši se ovim skalinima, urednost i čistoća nije ono što ih opisuje. Inače, mjesto je to gdje se voli i popiti piva ili neki drugi alkohol, tako da se tu mogu zateći i pobacane prazne boce, ali i prazne kutije od obližnjih trgovina. Također, skalini se očito i ne peru pa sve to skupa uz grafite daje dojam kao da se nalazite u nekom getu.

U svakom slučaju, trebalo bi biti vrijeme da se ovi skalini, kojima se služe Dubrovčani, dovedu u red, odnosno da se tu postigne barem minimum čistoće.

V.S.

Izvođač radova na pročistaču vode tvrtka Suez danas je raskinula ugovor s podizvođačem Skladgradnjom te će biti izabran novi podizvođač radova, a kako je kazao gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na sjednici Gradskog vijeća do iduće sezone mogli bismo imati uređaj u pogonu.

Naime, vijećnici su danas primili na znanje Izvješće o stanju projekta Izgradnje crpne stanice s uređajem za pročišćavanje pitke vode u Komolcu. Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić kazala je kako u trenutku početka izgradnje pročistača nije bilo ni glavnog ni izvedbenog projekta.

- Stanje projekta prije tri mjeseca je bilo 13 posto realizacije projekta. Za jedan projekt koji je započeo prije godinu dana je to malo. To je obična kutija, nije zahtjevno. Što se dogodilo? Zbog međuodnosa Sueza i Skladgradnje je došlo do usporene dinamike. Grad je stavljen u nezgodan položaj. Naša mogućnost je naplatiti penale od 5 i pol milijuna kuna što ćemo i napraviti, a ono što smo od prvog trenutka zahtijevali su radovi. Da se danas pokrenu radovi, to bi se dovršilo do proljeća, dakle i ove zime ćemo imati zamućenu vodu. - rekla je Tokić.

Vido Bogdanović je ustvrdio kako pročistač neće riješiti kvalitetu vode koju pijemo već će utjecati samo na njezinu mutnoću.
- Ovaj pročistač ne može riješiti kemijske prljavštine, može samo mutnoću. To doma možemo rješavati i prokuhavanjem, a koštat će nas bog zna koliko. Počelo se graditi bez građevinske dozvole, imamo li sad kompletnu dokmentaciju? Nemamo. Gdje će otpadne vode ići? Prošvercat ćemo ih u Rijeku dubrovačku? Većinu vremena imamo bistru vodu, samo u incidentnim situacijama je mutna.- rekao je Bogdanović.

Riječi gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića, kako su za njega taksisti koji su prosvjedovali krajem srpnja u Dubokoj ljutoj teroristi, jasno predočavaju odnos gradske vlasti prema taksistima i prema (ne)poštivanju zakona, navodi se u priopćenju predsjednika Udruženja obrtnika autotaksi prijevoznika Dubrovnik Boža Miletića.
 
Gradonačelnik Franković je neutemeljeno i podcjenjivački ustvrdio da je taksistima stalo jedino do novca i sebe samih, a pritom zaboravlja da taksisti prehranjuju svoje obitelji pošteno obavljajući djelatnost prema zakonom utvrđenim pravilima. Također, gradonačelnik je nažalost zaboravio da upravo taksisti redovitim plaćanjem poreza doprinose gradskom, ali i državnom proračunu." - piše u priopćenju.

„Autotaksi prijevoz reguliran je zakonom, jer je za siguran prijevoz putnika potrebno biti educiran, provjeren i vozila moraju zadovoljavati minimalne tehničke uvjete. Kao taksisti, mi smo odgovorni za sigurnost drugih ljudi u našem vozilu. Drugim riječima, to znači da moramo imati osigurana vozila s minimalnim tehničkim uvjetima i dodatna osiguranja za putnike, licenciju i dozvolu za obavljanje autotaksi prijevoza, mora biti jasno utvrđeno da nismo kažnjavani za kaznena djela protiv sigurnosti u prometu i opće sigurnosti te za druga kaznena djela na kaznu u trajanju dužem od godinu dana i moramo zadovoljiti brojne druge regulative. Jedini i isključivi cilj je bio je podsjetiti odgovorne institucije da tržišna pravila i regulative moraju biti jednake za sve, s čime se nadležni slažu, ali u praksi ne čine ništa.“ – navodi Božo Miletić.

Nažalost, gradonačelnik Franković svojom izjavom dokazao je da ne mari za probleme svojih sugrađana, ali i za činjenicu da su se dubrovački taksisti i ispričali zbog nastale gužve, piše nadalje u priopćenju te Miletić navodi:
„Najteže nam pada što je gradonačelnik teroristima prozvao i branitelje među nama, koji su bili spremni dati život za Grad. Mi smo se već ispričali zbog prosvjeda građanima i pojasnili da nam je to bila posljednja opcija da skrenemo pozornost na nepoštenu konkurenciju koja nam ugrožava radno mjesto, kao što njima kao putnicima potencijalno ugrožava sigurnost. Naš je očajnički potez ipak senzibilizirao javnost, a žao mi je što gradonačelnik još uvijek nema sluha za taksiste i građane koji zaslužuju do svog odredišta stići sigurno.“ – zaključio je Miletić.

DPP

Iako se još od 80.-ih godina prošloga stoljeća informatika smatra zanimanjem budućnosti, u Hrvatskoj tek od dogodine ona postaje obvezan predmet. Dakle, prvi kreću učenici petih i šestih razreda, a godinu kasnije sedmog i osmog razreda. No, pitanje je, jasno, koliko su same škole, odnosno hrvatski obrazovni sustav u globalu spremne na takav potez, i po pitanju tehničke opremljene, ali i koliko će biti teško "ugurati" informatiku u ionako pretrpane školske rasporede učenika. Na ta pitanja za portal Dubrovnikpress.hr odgovorile su ravnateljice dubrovačkih osnovnih škola.

Ravnateljica Osnovne škole Antuna Masle u Orašcu Kornelija Koncul smatra kako je "dobro i za današnje vrijeme potrebno da se informatika uvede kao obvezan predmet".

- Ali, mislim da će biti problema s rasporedom, kadrom - učiteljima informatike kojih ionako nedostaje, a najviše s vrlo slabom opremljenosti škola računalima. U našoj školi je potrebno opremiti učionicu informatike novijim, suvremenijim računalima jer su zastarjela. - navela je Koncul.

Svoje mišljenje izrekla je i ravnateljica OŠ Mokošica Petra Đapić Caput.

- Što se tiče implementacije u školski raspored mislim da ne bi trebalo biti problema, ali uz, naravno, zakonsku regulativu koja bi je uskladila. Generalni stav je da je poželjno da informatika uđe kao obvezni predmet, iako je vremenski za to prekasno što se tiče ove školske godine. - objasnila je Đapić Caput, dodajući je OŠ Mokošica "tehnički spremna za ovaj korak.

Ravnateljica OŠ Ivana Gundulića Vedrana Elez "podržava uvođenje informatike, ali uz prethodno stvorene jednake uvjete za sve učenike".

- U našoj školi već dvije godine traju pripreme i evo od ove školske godine, učenike će dočekati učionice opremljene računalnom opremom, nastavnici koji će se u poučavanju koristiti računalima i tabletima koje su dobili u sklopu projekta "e-škole" te digitalni obrazovni sadržaji i brojni scenariji poučavanja za prirodoslovne predmete poput biologije, fizike i kemije te matematike za 7. i 8. razrede.- navela je Elez.

- Osnovna škola Ivana Gundulića uključujući i PŠ Luku Šipansku zahvaljujući pilot projektu „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola, opremljena je s dva različita tipa učionica, prezentacijskom – opremljenom PC računalom, monitorom s funkcijom dodira, zvučnicima te interaktivnom, koja uz prezentacijsku opremu uključuje i 30 tableta za učenike. Vjerujem da će tim stručnih ljudi u MZO zaduženih za uvođenje informatike dati sve potrebne smjernice kako bi sama organizacija i provedba bila što uspješnija. Koliko će to biti dodatno opterećenje za učenike ili ne,te hoće li informatika možda izgurati iz rasporeda neke izborne predmete pokazat će vrijeme. - riječi su Vedrane Elez.

Ravnateljica OŠ Marina Getaldića Silvana Bjelovučić objasnila je kako bi informatici trebalo pronaći mjesta među 30 sati koliko prema Zakonu o osnovnom i srednjem odgoju i obrazovanju  učenici viših razreda mogu maksimalno tjedno provoditi na redovnoj nastavi".

- Satnica za peti i šesti razred dozvoljava uvođenje obvezne informatike, a  za uvođenje informatike  u sedmi i osmi razred potrebne su izmjene Državnog pedagoškog standarda. Na pitanje je  hrvatski obrazovni sustav spreman za takav potez, ističem kako potpune spremnosti nema, no poznajući ljude koji rade u školama, sigurna sam da se relativno bezbolno to može uvesti u nastavu. Što se tiče našeg područja sigurna sam da ćemo, kao i do sada, imati veliku financijsku i organizacijsku podršku Grada Dubrovnika pri realizaciji istog. - pojasnila je Bjelovučić.

- U svakom slučaju informatiku treba uvesti kao obavezan predmet. Živimo u 21. stoljeću u kojem je sve upravljano pomoću računala – većih ili manjih. Svi ti pametni uređaji koji nas okružuju sadrže programe, a programe pišu ljudi. Želimo li biti u tijeku sa svjetskim trendovima, moramo početi upoznavati djecu s tim već u školi. Što ranije, to bolje. - konstatirala je Bjelovučić.

Odgovorila je na pitanje o samoj tehničkoj opremljenosti OŠ Marina Getaldića.

- Budući da je informatika izborni predmet , tehnička opremljenost informatičke učionice u školi za sada odgovara opremljenosti za broj učenika koji pohađaju informatiku. Vjerujem da bi, i tehnički i kadrovski, u pripremnom razdoblju, uz podršku Grada Dubrovnika,  uspjeli se organizirati bez većih poteškoća. - dodala je.

Na upit portala Dubrovnikpress.hr nisu odgovorile ravnateljica OŠ Lapad Mirjan Kaznačić te ravnateljica OŠ Marina Držića Zrinka Capor.

Vijećnici su na sjednici Gradskog vijeća primili na znanje Izvješće o aktivnostima na izgradnji groblja Dubac. Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić istaknula je kako je obveza nove gradske uprave upoznati javnost sa stanjem oko projekta izgradnje groblja Dubac. Istaknula je kako za groblje postoji izrađen idejni projekt, ali ne i lokacijsku dozvolu za cijeli obuhvat projekta.

- Cesta je završena, ali problemi su nastali jer je groblje planirano na stijeni i cesta se ukopavala u stijeni pa se zato išlo u izmjene lokacijske i građevinske dozvole. Doprojektiravanje dijela zida dovelo je do poskupljenja troškova za 30 posto pa se ide u raskid ugovora. Zaustavili smo plaćanje dok nismo dobili kompletan uvid u problematiku. - kazala je Tokić.

Istaknula je kako problema ima i na južnom potpornom zidu gdje su se troškovi povećali za 9 milijuna kuna.

- Raskid tog ugovora je problem jer bismo ostavili jednu takvu građevinu na vrhu stijene da visi u zraku. Ipak, bit ćemo prisiljeni to učiniti jer nas zakon na to prisiljava. - rekla je Tokić.

Kazala je kako će na Dupcu umjesto planiranih 1.500, u prvom razdoblju biti manje grobnica.

Direktor Groblja Dubac Đuro Lonza kazao je kako je već 1.800 obitelji podnijelo zahtjev za kupnju grobnog mjesta, istaknuvši kako će zahtjeva biti puno više.

Lonza je naglasio kako je Općina Župa dubrovačka u projekt izgradnje groblja na Dupcu ušla bez ikakve zadrške, smatrajući da Grad i Župa zajedno trebaju rješavati svoje infrastrukturne projekte.
Naglasio je kako se nedavno stvorio dojam da je na groblju nešto netranasparentno što je, kazao je, jako pogodile zaposlenike Groblja Dubac.

- Projekt groblja Dubac je iznimno kompleksan projekt i sretan sam što smo prošle godine započeli s izgradnjom groblja. Nadam se da ćemo do konca 2020. groblje staviti na raspolaganje građanima. Moram vam reći da je ugovorom o izgradnji i financiranju groblja točno definirano te da će društvo Groblje Dubac dati na raspolaganje 76 posto ukupnih mjesta građanima Dubrovnika, a 24 posto stanovnicima Župe dubrovačke i to je i omjer u kojem Grad i općina financiraju izgradnju groblja Dubac. - kazao je Lonza.

Vijećnik HSS-a Vido Bogdanović pitao je kako će se izgraditi projekt ozbiljniji od groblja kad je trebalo deset godina da se utvrdi da cesta stoji na stijeni.
- Potrudio sam se ovo pročitati, red po red, i ljudi moji, je li ovo moguće? Ovaj projekt je stjecajem čudnih okolnosti stavljen gdje je stavljen, a po ničemu tamo ne odgovara. Vazda politika odluči u sprezi s poslovnim interesom. Ovo su cijelo vrijeme radili nestručnjaci, vraćali nase. Nakon deset godina su ustvrdili da to stoji na stijeni. A gdje su mislili da stoji, u konavoskom ili župskom polju? Da je bilo pustiti dvije, tri bratovštine iz Župe, oni bi groblje već završile. Zamislite da ovo groblje ima sedam katova. Ovo je važan projekt zbog ljudi, ali kako ćete vi izgraditi nešto ozbiljnije? Trebat će vam 27 godina. Ostaje nadati se da će se ovo završiti. Vijećnici su kočili projekt, ucjenjivali vlast, ovdje se može cijeli roman napisati. - rekao je Bogdanović.

Tijekom rasprave vijećnici su izrazili želju gdje bi voljeli biti ukopani na budućem groblju. Tako je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica kazao kako bi volio grob s pogledom na more, dok je DUSTRA-in vijećnik Rikard Rossetti rekao kako mu odgovara što groblje kasni jer ga to tjera da zdravo živi.

Protiv kontejnerske trafostanice na dječjem igralištu na Lopudu svoju su peticiju potpisali i korisnici igrališta, sama lopudska djeca. Kako većina njih još ne zna napisati svoje ime, ostavili su otiske dlanova i jasno poručili da žele nazad svoje igralište.

„Kontejnersku trafostanicu Grad Dubrovnik i HEP postavljaju na samome dječjem igralištu, nekoliko metara od otočkog vrtića. U tijeku je i prikupljanje potpisa roditelja i mještana na otoku Lopudu. Podsjećamo da je njih 116 već 2014. godine izrazilo protivljenje kontejnerskom rješenju trafostanice zbog narušavanja izgleda povijesne jezgre Lopuda i ugrožavanja zdravlja djece. Mještani otoka Lopuda pozivaju se na prethodno rješenje ugradbene trafostanice, od koje se iz nepoznatih razloga odustalo, i traže dokumentaciju ne temelju koje se sporna kontejnerska trafostanica gradi.“ – pišu mještani Lopuda.
 
Danas su na igralištu osvanuli i plakati s porukama „Ne trafostanici na dječjem igralištu“, „Pazi visoki napon“ i „Čuvajmo zdravlje naše djece“.
 
Mještani otoka Lopuda najavljuju daljnje akcije sve dok se izgradnja kontejnerske trafostanice ne zaustavi. Zaustavljanje radova na kontejnerskoj stanici zatražili su i Udruga Eko Omblići te Društvo za zaštitu spomeničke baštine i prirode Lopuda.

DPP