U sklopu Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto, u četvrtak dubrovački gitarist Maroje Brčić održat će recital u atriju Kneževa dvora s početkom u 21 sat.

Maroje Brčić je na koncertnim podijima prisutan više od 25 godina i to kao solist, kao član raznih komornih tijela te kao solist uz orkestar (Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, Dubrovački simfonijski orkestar, Zagrebački solisti, Mostarski komorni orkestar, Sarajevska filharmonija, Orkestar Makedonske nacionalne opere te moskovski Gnjesinski virtuozi). Osim u domovini, nastupio je u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Potaknuo je brojne autore da pišu za gitaru, pa su tako svoja djela za jednu ili više gitara, za gitaru i flautu te tri gitare i glas napisali ugledni skladatelji: Željko Brkanović, Nikša Njirić, Ivo Josipović, Berislav Šipuš, Philip Bracanin, Anđelko Klobučar i Zoran Juranić.

Dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu, Diplome Milka Trnina (s Dubrovačkim gitarskim trijom), za koncert sa Zoranom Dukićem na Dubrovačkim ljetnim igrama nagrađen je uglednom nagradom Orlando 2009. godine, ali i ove godine za Koncert kvarteta zajedno sa Zoranom Dukićem, Petritom Çekuom i Tvrtkom Sarićem.

Program koncerta je sljedeći:

Hans Haug: Alba
Napoléon Coste: Les Bords du Rhin, op. 18
Les Soirées d'Auteuil, op. 23
Johann Kaspar Mertz: Iz ciklusa Bardenklänge
Goran Listeš: Fantasia op. 7
Joaquín Rodrigo: Junto al Generalife
Pequeña sevillana

Ulaznice za koncerte dostupne su u uredu Orkestra od 9 do 14 sati, u gift shopu Dubravka na Pilama, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama te jedan sat prije početka koncerta. Broj za informacije i rezervacije je 417 110 ili 091 613 7314. Povlaštene cijene ulaznica dostupne su i za ovaj koncert isključivo na blagajni orkestra.

R.R.

Sinoćnji koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra okupio je brojnu publiku u Knežev dvor. Nakon nekoliko godina pauze, u Gradu je gostovao uspješni klarinetist Radovan Cavallin, dok je orkestrom ravnao Stefan Sanderling. Ovaj njemački dirigent već treću godinu za redom dirigira koncertima na Međunarodnom glazbenom festivalu Dubrovnik u pozno ljeto.

Koncert je započeo uvertirom Rossinijeve opere Talijanka u Alžiru, nakon čega je publika imala priliku poslušati solista u koncertnoj fantaziji za klarinet i orkestar pod nazivom Vedriana. Riječ je o djelu M. Manganija koji je kombinirao teme opera najvećeg opernog skladatelja svih vremena, Giuseppea Verdija.

U drugom dijelu koncerta uslijedila je Mendelssohnova Simfonija br. 4 u A duru, poznata kao Talijanska.

Klarinetist Radovan Cavallin dobitnik je brojnih nagrada na međunarodnim natjecanjima, nastupio je na više od 400 samostalnih koncerata u SAD-u, Italiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji, Japanu, Kini, Portugalu, Španjolskoj, Kolumbiji i brojnim drugim zemljama. Cavallin je nastupio i kao solist sa Stingom tijekom turneje Symphonicity s Orquestra Filharmonica de Gran Canaria, u kojem je od 1989. godine glavni klarinetist. Također, trenutno je i umjetnički ravnatelj Agaete klarinet festivala, VIMM i Ciparskog klarinetskog festivala. Održao je više od 60 majstorskih tečajeva diljem svijeta. Sinoćnjim nastupom u Kneževom dvoru oduševio je mnogobrojnu publiku izvedbom Verdiane nakon čega ga je publika pljeskom dodatno izvodila pred orkestar i tražila glazbeni dodatak.

Sljedeći koncert Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto je u četvrtak. Dubrovački gitarist Maroje Brčić će održati recital u atriju Kneževa dvora s početkom u 21 sat.

R.R.

Nakon što je u lipnju između Dubrovačko-neretvanske županije, Doma zdravlja Dubrovnik i tvrtke Tonikom potpisan ugovor, započeli su radovi na izgradnji Centra za djecu s teškoćama u razvoju, jednom od najvažnijih projekata za Županiju.

Ukupna vrijednost građevinskih radova, čiji je rok završetka 180 dana, je oko 4,5 milijuna kuna, a većinu sredstava je osigurala Dubrovačko-neretvanska županija, dok je Dom zdravlja Dubrovnik nositelj cjelokupne investicije.

Inače, novi Centar za djecu s teškoćama u razvoju će biti izgrađen na Medarevu, prostoru barake u kojoj je prostor koristila Udruga „Dva skalina“, a koji nije bio adekvatan potrebama. U novoizgrađenom centru će biti prostor za fizikalnu terapiju, radionice, dnevni boravak, sanitarni čvor i svi ostali potrebni sadržaji u potpunosti prilagođeni djeci i njihovim roditeljima.

DPP

Temeljem prijedloga zaposlenika, od 15. rujna. do 1. svibnja nedjeljom neće raditi većina Pemovih butiga, rekao je direktor Društva Pemo Nikola Butigan na konferenciji za novinare, na kojoj je kazao kako će manji dio butiga biti nedjeljom dežuran, pretežno u jutarnjim satima.

- Pemo posluje preko 23 godine, počevši na placi, a danas ima 33 butige, 267 zaposlenika i prihode od 320 milijuna kuna. Proveli smo interni upitnik koji je ispunilo 87 posto zaposlenika. Pitanja su bila o radu nedjeljom izvan sezone, ali i općenito o prijedlozima kojima se poboljšavaju njihovi radni uvjeti. Njih 83 posto je podržalo inicijativu da nedjelja izvan sezone bude neradna. - rekao je Butigan, dodajući "kako Pemo tako u svoje društveno-odgovorno poslovanje implementira i dobrobit za zaposlenike".

Na konferenciji za novinare govorila je i radnica Pema Biljana Bender, inače zaposlena u trgovini u Mokošici. Kazala je "kako je nedjelja obiteljski dan uz koji voli poći na misu, objedovati s obitelji i prošetati", dodajući "kako joj puno znači što će nedjelja u ovom trgovačkom lancu postati neradni dan".

Novinarima se obratila i Angelina Tadić, inače voditeljica Ureda za medije Dubrovačke biskupije. Butigan je kazao kako ona govori kao "kupac i novinarka", dok je i sama Tadić rekla "kako ne govori u ime institucije u kojoj radi, nego u osobno ime kao katehistica i novinarka".
- Zašto nam je nedjelja toliko važna? Živimo u kršćanskoj kulturi, a kršćanska kultura se temelji na kršćanstvu. U nas i više od 13. stoljeća. U svijesti ljudi se formiralo da je nedjelja poseban dan, drugačiji od drugih. Za kršćane je to dan Gospodnji, spomen na Kristovo uskrsnuće, uz to i dan odmora, kao i dan činjenja dobrih djela, rezerviran za obitelj. Nedjelja je dan kad obitelji idu na misu... Pa iako svi kršćani ne idu svake nedjelje na misu, sačuvali su u obiteljima kulturu nedjelje. Dakle, dan koji je poseban, obilježen većim okupljanjima obitelji, ali i svečanim obiteljskim ručkom, opširnijim razgovorima i boljom komunikacijom. - objasnila je Tadić.

- Zato kulturu nedjelje treba sačuvati. Kao što čuvamo materijalnu baštinu, tako i nedjelju treba njegovati. Mi starije generacije znamo da se može živjeti, a nedjeljom ne kupovati. Dobro, prije je bio i drugačiji ekonomski sustav, ali ni to nije danas nemoguće. - kazala je Tadić, objasnivši kako se i biskupi zalažu za neradnu nedjelju, ali pripomenuvši i kako od 2011. postoji i Europski savez za nedjelju, koji na razini cijele Europe naglašava vrijednosti nedjelje.

- Pokušavala se i u nas uvesti neradna nedjelja, 2004. i 2009. godine. Išlo je to jedno vrijeme, ali više instance su taj zakon oborile i od toga nije bilo ništa. Zato mi je drag primjer Pema, zakon ih ne prisiljava na neradnu nedjelju, ali oni su se za to odlučili jer je to dobro za njihove radnika. Dobro je to i za dubrovačku sredinu, možda će postati primjer kako se može nešto učiniti za radnike, odnosno radnice jer najviše osoba zaposlene u trgovini su žene. Drago mi je što će se oni sad moći posvetiti obitelji. Kao društvo imamo problema s djecom, obitelji i mladima pa se i to može učvrstiti i osnažiti. - rekla je Tadić, pozvavši i kupce da se raduju ovoj odluci, zaključivši kako se nada da će primjer Pema biti poticaj i drugim trgovačkim lancima i trgovinama da se odluče na ovaj korak.

Župan Nikola Dobroslavić primio je danas načelnika njemačke općine Gägelow Uwea Wandela i izaslanstvo općine Gägelow skupa s njihovim domaćinom, načelnikom općine Dubrovačko primorje Nikolom Knežićom. S izaslanstvom je bila i članica Parlamenta savezne države Mecklenburg Vorpommern Simone Oldenburg.

Općina Gägelow održava prijateljske i partnerske odnose s Dubrovačkim primorjem od 1993. godine, kada je počela pomagati ratne stradalnike Slanskog primorja. Župan je još jednom zahvalio na pruženoj pomoći Primorju u ratnom vremenu i čestitao objema općinama na održavanju suradnje već 24 godine.

DPP

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima obišao je danas novouređena dječja igrališta u Zatonu Malom i na Nuncijati. Radovi na oba dječja igrališta započeli su u drugoj polovici kolovoza, a kako je tom prilikom najavljeno, završeni su u roku, do početka nove školske godine.

- Moram iskazati veliko zadovoljstvo realizacijom ovog projekta, ali i činjenicom da imamo novo igralište koje mogu jednako koristiti i mještani Zatona, ali i djeca iz obližnjeg vrtića. Odmah po preuzimanju vlasti kazali smo kako ćemo srediti četiri dječja igrališta, prva dva Zaton i Nuncijata su sređena, a u procesu su još dva igrališta u Mokošici za koje očekujemo da će biti gotova tijekom listopada. - kazao je gradonačelnik Mato Franković prilikom obilaska novouređenog dječjeg igrališta u Zatonu dodajući kako igralište i u Zatonu i na Nuncijati zadovoljavaju i sve sigurnosne aspekte.

U Zatonu je Franković obišao i vrtić. Ravnateljica Dječjih vrtića Dubrovnik Boja Milan Mustać upoznala ga je s uvjetima u kojima radi i djeluje ovaj vrtić koji broji oko 50 djece.

Igralište na Nuncijati također je doživjelo renovaciju. Osim ugradnje novih sprava isto je i prošireno, a postavljene su i sprave za vanjsko vježbanje.

- Na jednom dijelu sadašnjeg igrališta bio je boćarski teren koji se nije koristio i bio je zapušten, a uređenjem terena osigurali smo i stanovnicima Nuncijate igralište s modernim i sigurnim sprava, a koje do sada na ovom području nije postojalo. - istaknuo je gradonačelnik Franković tijekom obilaska dječjeg igrališta na Nuncijati dodajući kako Grad planira urediti i postojeće igralište za male sportove.

Vrijednost radova na oba dva igrališta, a koji su uključivali pripremu terena, postavljanje novih dječjih sprava i sprava za vanjsko vježbanje, je 520 tisuća kuna.

DPP

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić primili su danas nedavno izabranu intendanticu Dubrovačkih ljetnih igara Doru Ruždjak Podolski i ravnateljicu Ivanu Medo Bogdanović.

Intendantica Ruždjak Podolski iznijela je gradonačelniku Frankoviću ideje i smjernice u kojima namjerava razvijati program Igara koji bi kao i do sada privukao još veći interes domaće, ali i međunarodne publike.

Gradonačelnik Franković poželio je novoj intendantici uspješnu 69. festivalsku sezonu ističući kako je Grad Dubrovnik uvijek bio partner Igara te da će kao i do sada stajati na raspolaganju za pomoć oko realizacije željenih programa.

DPP

Problem je u Gradu na svim nivoima oko poboljšanja života osobama s invaliditetom, a ne samo što se tiče zapošljavanja, rekla je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednica HGK Županijske komore Dubrovnik Terezina Orlić ususret stručnom skupu „Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom – prilika, a ne namet", koji će se održati ovu srijedu. Upravo je Županijska komora organizator ovoga skupa, u suradnji s Uredom pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

Naime, zakonski je propisana obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom kako bi se potaknulo njihovo zapošljavanje, a što kod dijela poslodavaca izaziva otpor. Terezina Orlić, inače i dubrovačka gradska vijećnica, objasnila je detaljnije o čemu se točno radi, podvukavši kako poslodavci radije plaćaju kazne nego što zapošljavaju osobe s invaliditetom.

- Naime, ovim Zakonom poslodavci se penaliziraju ako nisu zaposlili na 20 ljudi jednu osobu s invaliditetom. No, poslodavci se češće odlučuju na penalizaciju nego zapošljavanje takvih radnika. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak čini napore kako bi objasnila načine na koje se ovo može preokrenuti, dakle kao prilika, a ne namet. Sve je to u vezi direktive Vijeća EU koja kaže da je neosiguravanje uvjeta rada za osobe s invaliditetom diskriminacija. Nažalost, u nas mora doći direktiva EU, da bi prihvatili ili više pažnje počeli posvećivati bilo kojem problemu pa tako i ovom izuzetno važnom problemu za funkcioniranje suvremenog društva. - rekla je Orlić.

- I sada, kad se gledaju statistike, samo 17 tisuća osoba s invaliditetom je zaposleno naspram od 250 tisuća ljudi koji imaju neki oblik invaliditeta. - objasnila je Orlić.

Odgovorila je na pitanje kakva je u tom smislu situacija u Dubrovniku.

- Prema informacijama koje imam s terena, poslodavci u Dubrovniku radije plaćaju penale, nego da se prilagođavaju zapošljavajući osobe s invaliditetom.S nekima sam od njih imala razgovor, kažu da bi i zaposlili, ali nemaju mogućnosti dolaska takve osobe, lifta... Nažalost, nisu nam uvjeti prilagođeni, trebali bi više voditi računa o tome. Od same lokalne samouprave, institucija, trgovačkih društva i poslodavaca u cjelini. - kazala je Orlić.

- Što se tiče cijeloga Grada, infrastrukture pa nadalje, nismo učinili što bi trebali. Pomaci se vide u odnosu na prije deset godina, ali abeceda ima 30 slova, a mi smo možda odradili slova "a" i "b". Nedovoljno se radi. Davaju se potpore, oni su dodatni stimulansi da se nešto učini, ali problem je na svim nivoima. Kako osobe s invaliditetom mogu doći na kazališnu predstavu? Oni su hendikepirani u svim vidovima, od zapošljavanja do ostalih procesa življenja. - konstatirala je Terezina Orlić.

Što se tiče stručnog skupa, objasnila je kako će sudjelovati stručnjaci iz područja radnog prava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Instituta za razvoj tržišta rada te predstavnici Fine koji će prenijeti iskustvo poslodavaca, pojasnivši kako je upravo FINA zaposlila preko 20 osoba s invaliditetom.

Neću se kandidirati za drugi mandat na čelu stranke, rekao je predsjednik Gradske organizacije SDP-a Dubrovnik Mladen Gojun za portal Dubrovnikpress.hr, pojasnivši kako bi novi predsjednik trebao biti izabran okvirno do siječnja iduće godine.

- Sad će mi uskoro i 60. godina. Mislim da treba mlađa generacija preuzeti veću ulogu u SDP-u. Trebao bi se isprofilirati netko tko bi za četiri, odnosno za osam godina bio kandidat za gradonačelnika. Dakle, moj motiv je jednostavan, želim vidjeti mlađe od sebe, a kad to kažem mislim na one od 30. do 50. godine, koji bi preuzeli stranku. Mislim da je vrijeme za mlađe ljude i predsjednika koji bi se pripremao za gradonačelničku kandidaturu, a to je smjer koji je vjerujem najbolji izbor i za županijski SDP. - rekao je Gojun, koji je na pitanje ima li favorita, odnosno osobu koja je prema njegovom mišljenju idealna za preuzeti stranku, odgovorio "kako ne bi o imenima, kako ima mladih ljudi unutar organizacije".

Objasnio je budući izborni proces u SDP-u.

- Po sadašnjem statutu izbori trebaju biti 180 dana od završetka lokalnih izbora. No, nama je sada u tijeku izmjena i dopuna Statuta, kako bi se postupak izbora dodatno demokratizirao. Stoga su i izbori po odluci Predsjedništva zaustavljeni. Krajem rujna bi trebao biti gotov prijedlog novog Statuta, koji će biti usvojen na Konvenciji SDP-a Hrvatske. Stoga, unutarstranački izbori bi bili raspisani za lokalnu razinu negdje u listopadu, najkasnije u studenom, a završili bi do Nove godine. - zaključio je predsjednik dubrovačkog SDP-a Mladen Gojun.

Jesen nakon lokalnih izbora dobrom djelu dubrovačkih stranaka proteći će i za provjetravanja, odnosno za unutarstranačke izbore. U Dubrovniku će tako u izborni proces članovi HNS-a, SDP-a, i DDS-a.

Što se tiče HNS-a, još je predsjednik Županijske organizacije HNS-a Dubrovačko-neretvanske županije Valentin Dujmović u kolovozu za portal Dubrovnikpress.hr najavio kako će izbori biti najesen, budući da Statut stranke propisuje da u roku od šest mjeseci sve podružnice moraju provesti izbore. Za očekivati ih je u listopadu ili studenome.

Nakon gubitka lokalnih izbora, ali još više i zbog izlaska iz stranke predsjednika podružnice Andra Vlahušića, te drugog članstva zbog koaliranja s HDZ-om, u HNS-u je situacija specifična. Oni će svog predsjednika odabrati uz pomoć ankete uz koju će građanima predložiti nekoliko imena iz stranke, kako bi vidjeli tko je od njih prihvatljiv građanstvu.

Što se tiče SDP-a, kako je jučer Dubrovnikpress.hr pisao, izbori će se održati u listopadu ili studenome, a nakon izbornog procesa novi predsjednik će se znati do Nove godine. Ono što je jasno je da sadašnji predsjednik Mladen Gojun se neće kandidirati. Može se čuti kako je središnjica tu sklona direktoru Luke Dubrovnik Božu Memedu, dok Gojun navodno naginje Jadranu Baraču, koji je bio kandidat za zamjenika gradonačelnice Tatjane Šimac Bonačić na prethodnim izborima. Pak, Šimac Bonačić navodno preferira svog drugog zamjenika, Ronija Mladinića.

U DDS-u izbori bi se trebali održati u listopadu. Još je u izbornoj noći predsjednik Pero Vićan najavio kako neće ići za predsjednika stranke. Prije nego što je uopće čuo i pitanje portala Dubrovnikpress.hr, Vićan je rekao:

- Kome sam ja više interesantan? - kazao je Vićan, koji je nakon što je čuo pitanje kazao da ga se nazove idućeg tjedna kad će više znati.

Inače, u DUSTRA-i se neće izlaziti na izbore.

- Po Statutu stranke, bez obzira na lokalne izbore, unutarstranački izbori ne moraju biti odmah nego svako četiri godine. Mi smo osnovani prije malo više od dvije godine, kod nas su redovni izbori za godinu i pol dana. S obzirom i na dobre rezultate za to nema potrebe, - objasnio je Raguž.

Također, i HDZ prema Statutu nije dužan raspisati izbore pa, jasno, do toga neće niti doći, a u ovoj stranci ostvaren je odličan rezultat na lokalnim izborima.

Poduzetnički inkubator Dubrovnik ponovo otvara svoja vrata poduzetnicima početnicima koji posluju do 3 godine. Naime, oslobođena su dva uredska prostora na adresi Vukovarska 16, Dubrovnik pa se pozivaju poduzetnici početnici da se prijave i ostvare pravo na subvencionirani prostor te stručnu i savjetodavnu pomoć.

Javni poziv nalazi se na web stranici Poduzetničkog inkubatora Dubrovnik, a za detaljnije informacije možete se obratiti Centru za poduzetništvo d.o.o. na telefon 418-401 ili putem e-maila Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

DNŽ

Praktički svakog popodneva u Gružu se može svjedočiti zaustavljanju putničkog autobusa u prometnoj traci ispred hotela Petka. Jasno, ne treba niti objašnjavati koje to probleme izazove u samom prometu, kako za vozače, pa tako i za pješake budući da se vozač autobus parkira tik uz pješački prijelaz.

No, kako nadležne službe po ovom pitanju ne reagiraju, a i ako reagiraju očito to ne nailazi na plodno tlo, potrebno se zapitati je li potrebno čekati da prođe sezona kako bi se konačno uveo red na prometnicama?

V.S.