Predsjednik uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić u srijedu je s ravnateljicom Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matildom Cupić potpisao Ugovor o financiranju provedbe tipa operacije 7.2.1. “Ulaganje u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda": Ugovor je potpisan u prostorijama Splitsko-dalmatinekse županije.

Radi se o osiguranju potpore u najvišem iznosu od 7.51 milijuna kuna bespovratnih sredstava za potrebe izgradnje vodoopskrbnog sustava Majkovi i Dubravica.

Cilj ovog projekta je osiguranje vodoopskrbe stanovništva pitkom vodom i protupožarna zaštita naselja Majkovi, a osigurava se priključkom na sustav vodoopskrbe Gornjih sela Orašca u naselju Riđica. Ukupna vrijednost projekta je 9,4 milijuna kuna.

Potpisivanju Ugovora o financiranju prethodio je kandidacijski postupak u čijoj je provedbi značajnu ulogu ostvarila Općina Dubrovačko primorje.

DPP

Na programu sljedećeg koncerta Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto su djela velikog talijanskog skladatelja Antonija Vivaldija, a u gradu gostuju jedni od najboljih izvođača baroka na svijetu. Koncert će se održati u petak u atriju Kneževa dvora s početkom u 21 sat. Ruski violinist Dmitry Sinkovsky vodit će Gudački sastav Dubrovačkog simfonijskog orkestra, a pridružit će im se Luca Pianca, švicarsko-talijanski lutnjist, jedan od osnivača slavnog ansambla Il Giardino Armonico. Izvest će Vivaldijev Koncert za lutnju, gudače i basso continuo te Četiri godišnja doba. Publiku će kroz Četiri godišnja doba naracijom voditi Mark Thomas.

Lutnjist Luca Pianca godišnje održi i do sto koncerata diljem cijelog svijeta, a nastupio je u prestižnim dvoranama kao što su Musikverein u Beču i Carnegie Hall u New Yorku. Surađivao je sa slavnim Stingom. Pianca je snimio s Teldecomom više od 20 CD-a svojih nastupa s ansamblom Il Giardino Armonico, uključujući kompletnu snimku repertoara za lutnju J.S. Bacha i Antonia Vivaldija.

Violinski virtuoz, dirigent i kontratenor Dmitry Sinkovsky dobro je poznat dubrovačkoj publici. Njegovi energični nastupi redovno okupljaju brojne građane i goste Dubrovnika. Dmitry Sinkovsky je osnove za međunarodnu karijeru stekao na Moskovskom konzervatoriju. Osvojio je nagrade na velikim natjecanjima kao što su Premio Bonporti u Italiji, na Bach natjecanju u Leipzigu, na natjecanju Musica Antiqua u Brugesu u Belgiji do Romanus Weichlein nagrade na natjecanju Biber u Austriji 2009. godine te brojne druge. Trenutno svira na vrhunskoj violini „Francesco Rugeri“ iz 1675. godine.

Dvojica vrhunskih glazbenika i jedni od najboljih izvođača baroknih djela, Gudački sastav DSO-a, Mark Thomas i Vivaldijeva svevremenska u ambijentu Kneževog dvora bit će jedinstveni glazbeni doživljaj za sve posjetitelje.

Ulaznice za sve koncerte dostupne su u uredu Dubrovačkog simfonijskog orkestra od 9 do 14 sati, u Gift shopu Dubravka na Pilama, Turističkoj agenciji Perla Adriatica na Pločama, u kulturno-info centru Luža, online službenoj stranici orkestra www.dso.hr, te jedan sad prije 
početka koncerta. Broj za informacije je +385 20 417 110, a mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Ulaznice za građane po povlaštenim cijenama dostupne su isključivo na blagajni orkestra.

DPP

Nešto poslije oko 22 sata u srijedu 32-godišnji državljanin Australije zadobio je teže ozlijede kada je u pijanom stanju, izgubivši ravnotežu, pao s balkona stana na balkon ispod u Ulici Natka Nodila

S težim ozlijedama 32-godišnji Australac prevezen je u Opću bolnicu Dubrovnik gdje je zadržan na liječenju.

DPP

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji je nazočio današnjem potpisivanju Ugovora o izvođenju radova na izgradnji infrastrukture Zračne luke Dubrovnik, novinarima je kazao i kako Hrvatske ceste izrađuju daljnje dokumentaciju za izgradnju brze ceste od ZL do Dubrovnika. Podsjetimo, već prije napravljena je studija izvodljivosti ovoga projekta.

- To je jedan od bitnijih infrastrukturnih projekata, radi se o predjelu na kojemu, uz onaj dio kod Stobreča, Omiša i Splita nastaju najveće gužve. Hrvatske ceste osim što izrađuju dokumentaciju, ugovorili su i studiju utjecaju na okoliš navedene ceste. - rekao je Butković.

Također, Butković je govorio i o Pelješkom mostu, naznačivši kako radovi kreću na jesen "jer nema pravne prepreke". Podsjetimo, BiH strana osporava gradnju mosta zbog toga što, tvrde, " Hrvatska njegovom gradnjom osporava BiH status pomorske zemlje".

- Hrvatska most gradi na svom teritoriju. Potvrdili smo da susjedna BiH ima pravo na neškodljivi prolaz našim morskim prostorom. Zajedno smo s njima usuglašavali tehničke karakteristike mosta, upravo je bosanska strana tražila da visina mosta bude 55 metara, a širina kolnog puta 200 metara. Mi smo to prihvatili, ugradili u projekt. Natječaj je u tijeku, nakon 15. rujna prihvaćamo ponude, donijet ćemo odluke i ako ne bude žalbi na redu je potpis ugovora i počinjemo graditi. - zaključio je Butković.

V.Salvia

RAZVOJ Golf d.o.o i Elitech predali su Međunarodnom sudu za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) sa sjedištem u Washingtonu zahtjev za pokretanje arbitražnog postupka protiv Republike Hrvatske, zbog projekta golfa na Srđu, piše Hina.

Na mrežnim stranicama ICSID-a navodi se samo kratka informacija o tome te da je zahtjev zaprimljen 6. rujna ove godine.

Elitech je osnivač tvrtke Razvoj golf, koja predstavlja investitora u projektu izgradnje sportsko-rekreacijskog centra s golf igralištem na platou Srđ ponad Dubrovnika, vrijednog više milijardi kuna.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdalo je 12. listopada 2015. godine lokacijsku dozvolu za projekt golfa na Srđu podnositelju zahtjeva tvrtki Razvoj Golf u vrijeme kada je Vlada bila tehnička.

Dozvola je postala izvršna 23. listopada, a uključivala je izgradnju sportsko-rekreacijskog centra s golf igralištem (18+9 rupa), izgradnju vodoopskrbnog vodovoda (cjevovod i objekti) te rekonstrukciju javne prometnice od Jadranske magistrale (D8) do Bosanke.

Kako stoji u lokacijskoj dozvoli, tvrtka Razvoj Golf zahtjev je podnijela 31. srpnja 2015. godine, a između ostalog je utvrđeno kako se planirani zahvat provodi u skladu sa županijskim prostornim planom, PPU-om i GUP-om Grada Dubrovnika, kao i UPU-om Športsko-rekreacijskog centra s golf igralištem i turističkim zonama Bosanka sjever i Bosanka jug.
Sport s inicijativom "Srđ je naš"

Protiv te lokacijske dozvole upravni spor podnijela je građanska inicijativa Srđ je naš. Ta inicijativa otpočetka se protivila realizaciji tog projekta, tvrdeći da je riječ o nezakonitom planu izgradnje projekta golfa na Srđu.

Isticali su, između ostaloga, da je u Prostornom planu predviđen sportsko-rekreacijski centar na Srđu koji bi trebao biti izgrađen u interesu građana, a kako je projekt nastajao, tako su rasli i apetiti investitora koji su se pritom mijenjali pa je tako 2003. projekt golfa na Srđu prikazivan u vrijednosti od 90 milijuna eura, da bi vrijednost u međuvremenu premašila milijardu eura, dok je u projektu golfa s tri predviđena terena i javnim sadržajima spao na jedan teren za golf, a sve ostalo postala je zona za gradnju apartmana i vila za prodaju.

Na Upravnom sudu u Splitu u veljači ove godine poništena je lokacijska dozvola za projekt golfa na Srđu, nakon što je u rujnu prošle godine 'srušena' Studija utjecaja na okoliš za taj projekt.

Naime, Upravni sud u Splitu donio je u rujnu prošle godine odluku kojom je ukinuto rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode o prihvatljivosti Studije utjecaja na okoliš izgradnje sportsko-rekreacijskog centra s golf igralištem na Srđu, na tužbu koju su 2013. godine podnijele Zelena akcija, Udruženje hrvatskih arhitekata i građanska inicijativa Srđ je naš.

Predstavnici tvrtke Razvoj golf odnosno investitora u projekt golfa na Srđu, primjerice Maja Brinar i njezin suprug, izraelski ulagač Aaron Frenkel, već su najavljivali mogućnost tužbe zbog tog projekta poručujući da ni nakon deset godina i uloženih 130 milijuna eura ne mogu pokrenuti projekt golfa na Srđu. Prema nekim medijima, vrijednost te tužbe procjenjuje se na 500 milijuna eura, piše Hina.

DPP

Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom – prilika, a ne namet, naziv je stručnog skupa održanog jučer u Dubrovniku, u organizaciji Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i Hrvatske gospodarske komore.
 
Zakonodavac je propisao obavezu kvotnog zapošljavanja kako bi potaknuo zapošljavanje osoba s invaliditetom koje imaju otežani pristup tržištu rada i dugi su niz godina iz njega isključene. Kod nekih je poslodavaca obaveza kvotnog zapošljavanja izazvala otpor, dok su je neki prepoznali kao priliku za dobivanje kvalitetne radne snage uz poticaje koje za njihovo zapošljavanje omogućuje država.
 
Cilj stručnog skupa bio je ponuditi odgovore na pitanja koji su izazovi i mogućnosti u zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom iz pozicije poslodavaca i osoba s invaliditetom, zašto je za podizanje konkurentnosti važno zapošljavati osobe s invaliditetom, kakvi su poticaji osigurani i kako ih ostvariti, kakve su mogućnosti za radnike kod kojih dođe do smanjenja radnih sposobnosti, kako ispuniti kvotu, dobiti novčanu nagradu i što su to zamjenske kvote.
 
Skup je otvorio savjetnik  za radnu politiku i zapošljavanje HGK Davorko Vidović i zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Mira Pekeč-Knežević. Vidović je naglasio da dvanaest posto građana u Hrvatskoj osobe su s invaliditetom, što je oko 500 tisuća ljudi, među kojima je barem polovina u radno aktivnoj dobi, koji su zanemarivo prisutni na tržištu rada, od čega oko 17 tisuća zaposlenih i oko šest tisuća ljudi koji se nalaze u evidenciji Zavoda za zapošljavanje.
 
Mira Pekeč-Knežević istaknula važnost informiranja poslodavaca o zakonodavnom i institucionalnom sustavu potpora i poticaja zapošljavanju osoba s invaliditetom te pojednostavljenje procedure pri podnošenju zahtjeva poslodavaca pri ostvarivanju poticaja. 
 
Dario Karačić iz Instituta za razvoj tržišta uputio je na pitanje važnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom za podizanje opće konkurentnosti. O kvotama i poticajima Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i uslugama Centra za profesionalnu rehabilitaciju govorila je Natalija Krajnović iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, dok je o aktivnostima i iskustvima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom govorila Marijana Grgin. Iskustvo poslodavca pri zapošljavanju i radu s osobama s invaliditetom opisala je Ana Jakovina iz Financijske agencije FINA.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić i direktorica Regionalne razvojne agencije DNŽ i regionalna koordinatorica Melanija Milić sudjelovali su na sastanku župana i čelnika razvojnih agencija – regionalnih koordinatora s ministricom regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijelom Žalac i njezinim suradnicima.

Još jednim u nizu sastanaka županija i MRRFEU potvrđuje se važnost županija u ustroju RH. Na sastanku je ministrica izvijestila o dodatnih 231 milijun kuna namjenskih sredstava koje je Ministarstvo osiguralo u okviru Fonda za regionalni razvoj za sufinanciranje projekata koje nije moguće sufinancirati iz fondova EU. Također, Ministarstvo će povećati sredstva za rad regionalnih koordinatora, koje bi županije trebale registrirati kao javne ustanove.

Na sastanku su predstavljeni nacrti Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Zakona o otocima, Zakona o razvoju grada Vukovara, Zakona o strateškom planiranju i upravljanju razvojem Republike Hrvatske te Nacionalna razvojna strategija.

Što se tiče iskorištavanja sredstava iz fondova EU, na sastanku je istaknuto kako je postotak ugovorenih projekata povećan s 9 na 25 posto, što je izuzetno dobro, ali je i zaključeno kako je zajednička zadaća da se preostala sredstva iskoriste u cijelosti.

DPP

I ova sezona u Zračnoj luci Dubrovnik bit će rekordna. Milijunti putnik sletio je 13. srpnja, a krajem rujna Zl Dubrovnik ostvarit će novi veliki uspjeh.

O čemu se točno radi rekao je direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić uz današnje potpisivanje ugovora Ugovoar o izvođenju radova na izgradnji infrastrukture i suprastrukture Zračne luke Dubrovnik, vrijednoga 1,1 milijardi kuna s PDV-om.

- Uz sve radove koje radimo ne odustajemo do stremljenja da sezonu završimo rekordno, tako da očekujemo svoga prvoga dvomilijuntog putnika krajem rujna. I, s tim na najbolji mogući način zaključujemo ovu sezonu. - kazao je direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić.

V.S.

Dubrovačko Gradsko vijeće na prošloj sjednici donijelo je Inicijativu za pokretanje projekta Arene Lapad, odnosno lapadskog stadiona, koja je došla od strane vijećnika DDS-a. Za vrijeme rasprave, vijećnik HSS-a Vido Bogdanović spočitnuo je određene stavke u tom projektu, konkretno njegovu nedefiniranost u kontekstu hoće li biti pomoćnog igrališta, atletskog poligona i trgovačkog centra, postavivši pitanja i o kapacitetu stadiona. Za portal Dubrovnikpress.hr, Bogdanović je konkretnije objasnio što mu smeta u tom projektu.

- Po suvremenim civilizacijskim kriterijima, dakle urbanističkim, prostornim i ekološkim, tamo stadion ne može biti. Mislim, oni uporno to pokušavaju tamo ugurati i meni je jasna ta želja da se igralište dobije, ali nažalost cijela energija je usmjerena u krivom pravcu. Prema mom mišljenju, naravno. - kazao je Bogdanović.

- Mislim da tu stvar treba građanski i politički raspraviti pa neka onda stručnjaci to razrade. Stručnjaci su spremni izgraditi svugdje stadion pa i na Stradunu. Nije to problem! Ali, moramo imati stav. Na kraju krajeva, zbog nečega tamo smo izabrani. Možda smo krivi izabrani, ali izabrani smo. - dodao je Bogdanović.

Podsjetio je kako je u vrijeme njegovog gradonačelničkog mandata napravljen Prostorni plan koji nije usvojen.

- Prema tom prostornom planu mi smo predvidjeli da stadion s pomoćnim igralištem bude u Gospinom polju. A da se onaj prostor stadiona u Lapadu iskoristi za urbanu izgradnju, uključivo s kvartovskim sportskim sadržajem poput igrališta za djecu, za rekreaciju, a ne da se tamo gradi stadion. - istaknuo je Bogdanović, dodavši "kako misli da nas je sad vrijeme preskočilo".

- Vjerujem da sad niti Gospino polje nije pogodno za stadion budući da je to sad rezidencijalna četvrt. Ne možete u rezidencijalnu četvrt staviti stadion. To više ne postoji u svijetu. I stari Dubrovčani su išli u smjeru da igrališta budu u predgrađima. Prvo je bio stadion na gruškom polju pa u Hladnici, onda u Lapadu. Sve u predgrađu, koje više nije predgrađe. Sad je to grad. Svakako, mislim da stadion treba gurati van Grada. Je li to Bosanka, Župa dubrovačka, Čibača? Suludo je graditi stadion usred rezidencijalne četvrti. - objasnio je Bogdanović.

Smeta ga što nije još odlučeno niti kakav bi se stadion gradio.

-  Nisu odlučili bi li stadion bio s atletskim poligonom ili bez atletskog poligona. Znam da nogometaši hoće bez atletskog poligona. Ali, nije pitanje što nogometaši hoće, nego što Grad hoće. A mi nemamo novaca za imati tri stadiona. Ne možemo imati atletski stadion, nogometni stadion i, recimo, jedan stadion za Thompsona. Ne možemo. Mi smo selo i možemo imati jedan stadion, sad je pitanje da u taj stadion uključimo sve gradske potrebe, a ne samo one Pera Vićana. Pero Vićan je odlučio da on hoće stadion i sad to treba ići. Neka ga gradi u Topolom! - zaključio je vijećnik HSS-a Vido Bogdanović.

Zamjenica župana Žaklina Marević i savjetnik za međunarodnu suradnju Luka Vidak primili su danas veleposlanicu Kraljevine Norveške NJ. E. Astrid Versto, u čijoj su pratnji bili počasni konzul Kraljevine Norveške u Dubrovniku Tonći Peović, predsjednik Hrvatsko-norveškog društva Petar Baničević, predsjednik Podružnice Društva u Dubrovniku kapt. Lenko Garbin i predsjednik Mjesnog odbora Dubravica Pero Stjepović.

Zamjenica župana je upoznala veleposlanicu s gospodarskim značajkama Dubrovačko-neretvanske županije s naglaskom na potrebi prometne povezanosti kao pretpostavke budućeg razvoja. Kao najvažniju gospodarsku granu zamjenica župana je istaknula turizam, zatim poljoprivedu, ali i potencijal razvoja zdravstvenog turizma i poduzetništva.

„Mogućnost suradnje Hrvatske i Kraljevine Norveške moguća je na puno područja, ali posebno bih izdvojila školjkarstvo, koje ima velik razvojni potencijal, a projekt Centra za marikulturu prijavljen je kroz iskaz interesa za program Norveških financijskih mehanizama.“, rekla je zamjenica Marević.

Veleposlanica Versto kazala je kako su Hrvatska i Norveška po mnogočemu slične, zbog čega je uvjerena kako će se u budućnosti suradnja dviju zemalja pojačati. Kao najbolju priliku za suradnju veleposlanica Versto također je istaknula Norveške financijske mehanizme (tzv. grantove), od kojih je do 2021. godine Hrvatskoj na raspolaganju 46,6 milijuna eura.

Tijekom susreta bilo je riječi o područjima i konkretnim projektima na kojima bi se mogla razviti suradnja, a koristeći Norveške financijske mehanizme, koji su fondovima EU po svojim ciljevima komplementarni.

Kako je pojasnila veleposlanica, radi se o sredstvima koja su rezultat sporazuma o Financijskim mehanizmima Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Financijskim mehanizmima Kraljevine Norveške za razdoblje 2014.-2021. Sporazume su Norveška, Island i Lihtenštajn potpisali s EU 2016. godine, a potpore su podjeljene u dva sustava – jedan koji financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška (EGP mehanizmi) i drugi koji financira samo Norveška (Norveški mehanizmi). Tijekom navedenog razdoblja 15 zemalja Središnje i Južne Europe te Baltika imaju na raspolaganju 2,8 milijardi eura (1,5 milijardi kroz EGP i 1,3 milijardi kroz Norveške mehanizme). Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 103,4 mil. eura, od čega 56,8 mil. eura iz EGP financijskih mehanizama i 46,6 mil. eura iz Norveških financijskih mehanizama.

Osnovni cilj zbog kojeg je uspostavljen ovaj financijski mehanizam je smanjivanje društvene i ekonomske nejednakosti te jačanje bilateralnih odnosa sa zemljama u koja se sredstva ulažu.

DNŽ.

Ugovor o izvođenju radova na izgradnji infrastrukture i suprastrukture Zračne luke Dubrovnik, a uz koji će se između ostaloga rekonstruirati i uzletno-sletna staza, potpisan je danas u Zračnoj luci. Ugovor su potpisali direktor ZL Dubrovnik Roko Tolić i predstavnik izvođača radova Marko Milardović, ispred zajednice ponuditelja koju čine Poduzeće za ceste Split, Strabag i Elektrocentar Petek. Potpisivanju ugovora, vrijednoga 1,1 milijardi kuna s PDV-om. Potpisivanju ugovora nazočio je i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Ugovor će se realizirati u sklopu projekta "Razvoj Zračne luke Dubrovnik", a isti je financiran putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

- Kreće se s velikim poslovima u Zračnoj luci. Nakon 1992. godine, kad je hrvatska vojska istjerala agresora, nikad valjda neće biti više električnih gusjenica. Uz projekt će se realizirati uzletno-sletna staza, nakon oštećenja koje je zadobila u Domovinskom ratu. Ovo je pravi trenutak da napravimo taj važni dodatak. Radit će se i nova upravna zgrada, višekatne garaže, financirati nadzor tijekom gradnje, kao i puno projekata iz segmenta sigurnosti i ekologije. - rekao je direktor ZL Dubrovnik Roko Tolić.

Zamjenica dubrovačko gradonačelnika Orlanda Tokić rekla je kako je značenje ZL Dubrovnik za turizam i život Grada nemjerljiv, dodajući kako daje punu podršku svim projektima koji unaprjeđuju Dubrovnik. Ministar Butković je kazao kako ga raduje da se pristupa ovom projektu. Objasnio je kako će i realizacija ovog projekta imati veliki utjecaj na rast hrvatskog BDP-a i gospodarstva, čestitavši svima uključenima u projekt.

Od gradnje azila, u onom roku od godine dana koji si je sam zadao gradonačelnik Mato Franković kad je preuzeo gradonačelničku dužnost, neće biti ništa. Govorio je on o tome na prošlom Gradskom vijeću, a razlog je što stanovnici Osojnika i Pobrežja, kao i Zatona, dakle mjesta u blizini kojih su pronađene potencijalne lokacije za azil, ne žele životinje u svojoj blizini.

Dugo je azil pitanje prijepora između gradske uprave i Društva za zaštitu životinja. U tolikoj mjeri je to po principu povuci-potegni išlo s bivšim gradonačelnikom Androm Vlahušićem, da su članovi Društva u jednom momentu na sebe preuzeli ulogu njegove najglasnije oporbe pa je čak održan i prosvjed ispred njegove kuće.

Obećao je Vlahušić izgradnju azila na Žarkovici, odmah pored sadašnjeg neregistriranog azila, projekt je to, kojega je Franković, kao tadašnji šef oporbe, nazvao i spomenikom gluposti, predsjednica Društva Anica Sambrailo „kokošinjcem“, a koji nije zaživio jer su radove, koji su započeli, zabranili konzervatori.

No, problemi na relaciji Grad-Društvo traju puno prije tih obećanja. Prijepori su nastajali i oko odvođenja dijela životinja u sklonište u Kaštel Sućurac, pitanjima oko novca za hranu, navodno teških uvjeta u kojima životinje žive kako su to iz gradske uprave napominjali, mogućeg zatvaranja neregistriranog azila po naputku inspekcije Ministarstva poljoprivrede, a za koje je isto bio „kriv“ Vlahušić jer prema mišljenju Društva nije obavijestio Ministarstvo o aktivnostima koje je Grad Dubrovnik poduzeo po pitanju izgradnje novog azila... A baratalo se tu s inozemnim udrugama koje ispada ne mogu dočekati da doniraju sredstva za izgradnju azila.

Ukratko, radi se tu niti o čemu drugome nego o političkom pitanju. I dok je Mato Franković dočekan kao netko poslan s nebesa, očito ponovo to neće ići tako lako uz svu njegovu dobru volju ili novac famoznih inozemnih udruga.

Franković je na prošloj sjednici Gradskog vijeća govorio kako novi azil „neće biti ograda iza koje skaču kučki“ i kako neće biti buke, ali jednostavno - napuštene životinje stanovnici ne žele jer ga poistovjećuju upravo kroz prizmu žice. Ne treba niti zanemariti dugogodišnje žalopojke stanovnika Bosanke kojima upravo smeta lavež nekoliko stotina pasa, a zabilježeni su i napadi pasa na tamošnje domaće životinje.  

U svakom slučaju, kad se neki problem opetovano događa, nevezano s političkom opcijom koja je na vlasti, jasno je kako problem više nije u nekom propisu ili inatu, nego praktički u sveukupno lošoj klimi, zasnovanoj negdje između očekivanja jednih i mogućnosti drugih.
 
U kontekstu mogućnosti, bit će uistinu i teško pronaći lokaciju; dovoljno nenaseljenu da azil stanovnicima ne smeta, a opet dovoljno pogodnu i pristupačnu da se tu životinje mogu smjestiti. Uostalom, niti samoj izgradnji nije lako pristupiti budući da je sad tu više od 300 životinja, koje sve treba nekako zbrinuti.

Što se tiče očekivanja, propitkivati moralne vrednote onih koji ne žele životinje u svojoj blizini nije ništa drugo nego naivna demagogija. I, to bi članovi Društva trebali i prihvatiti. Koliko god da se plemenito brinuti o životinjama, i osuditi svako pa i najmanje njihovo zlostavljanje, treba shvatiti i stanovnike koji "bolnicu na kraju grada", koja se u ovom slučaju personificira kroz azil za napuštene životinje, ne žele baš u svojoj blizini. Najlakše je takve proglasiti „kurvinim sinovima“, najteže shvatiti kako postoje razlozi zašto azil treba biti daleko od naseljenih područja.

Stoga, teško je očekivati i neke velike promjene na planu odnosa između gradske uprave i Društva za zaštitu životinja. Po svoj prilici,već je narušen do sada skladan odnos Frankovića i članova Društva, kao još jedan dokaz da azil ostaje ono što je dugi niz godina i bio. Kamen spoticanja, ne samo kroz tehnički aspekt zbrinjavanja životinja, nego kao i stalni generator političke nestabilnosti u Dubrovniku.