Misionar Družbe Duha Svetoga u Tanzaniji pater Tomislav Mesić će u nedjelju u crkvi sv. Mihajla na Lapadu predvoditi sveta misna slavlja u 9 i 20 sati, a u svojim će propovijedima vjernicima ispričati više o svome misionarskom životu i iskustvima u Africi. Podsjetimo, Župa sv. Mihajla pokrenula je u studenom prošle godine veliku humanitarnu akciju "Dubrovnik za Afriku: Kap vode - ocean ljubavi". Cilj ove akcije je prikupljanje novčane pomoći za izgradnju vodoopskrbnog sustava u selima Župe sv. Franje Asiškog u Monduli Juu u sjevernoj Tanzaniji, gdje pater Mesić djeluje.

Cilj ove akcije je prikupljanje novčane pomoći za izgradnju vodoopskrbnog sustava u selima Župe sv. Franje Asiškog u Monduli Juu u sjevernoj Tanzaniji, gdje pater Mesić djeluje. Vodoopskrbni sustav koji se planira izgraditi od smrti će spasiti siromašno stanovništvo koje se mjesecima bori s velikim sušama i bolestima (tifus, dizenterija i malarija), a koje svakodnevno odnose veliki broj ljudskih života, posebno djece. Vrijednost investicije je 30 tisuća eura, a akciju su podržali Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija, te Dubrovačka televizija kao službeni medijski pokrovitelj. Dosad je prikupljeno gotovo 150.000 kuna - dvije trećine potrebnog iznosa.

Inače, u nedjelju u Šibenskoj biskupiji je započeo 29. susret hrvatskih misionara i misionarki, na kojem sudjeluje pedesetak sudionika, između ostalog hrvatski misionari iz Tanzanije, Zambije, DR Konga, Perua, Bolivije, Ruande, Solomonskih otoka, Rusije, Čilea, Madagaskara i Ugande, podijeliti svoja iskustva, radosti i poteškoće u služenju potrebitim ljudima, ali i posvjedočiti vjernicima svoje poslanje. Na susretu je boravio i pater Tomislav Mesić, misionar Družbe Duha Svetoga.

DPP

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista E-visitor, Dubrovnik je u prvih šest mjeseci ove godine ostvario rekordne turističke rezultate. Od 1.siječnja do 30.lipnja, u Dubrovniku je boravilo 441 tisuća i 44 turista, što je čak 20 posto više nego u istom razdoblju 2016.godine. Ostvareno je jedan milijun 393 tisuće i 194 noćenja, odnosno 19 posto više nego prošle godine. U prvih šest mjeseci najbrojniji su turisti bili iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Hrvatske, Španjolske, Austrije, Švedske, Finske i J.Koreje.

U hotelskom smještaju je od 1.siječnja do 30.lipnja ove godine boravilo 279 tisuća i 821 gostiju, što je porast od 8 posto u odnosu na prošlu godinu, te je ostvareno 861 tisuća i 899 noćenja, 9 posto više nego prošle godine. U hotelskom smještaju najbrojniji su gosti u prvoj polovici godine iz slijedećih zemalja: Ujedinjena Kraljevina, SAD, Francuska, Njemačka, Hrvatska, Austrija, Španjolska, Švedska, Finska, J.Koreja.

U privatnom smještaju u prvih šest mjeseci ove godine ostvareno je 118 tisuća i 245 dolazaka, odnosno 42 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te 399 tisuća i 483 noćenja, što je 35 posto više nego 2016.godine. Najbrojniji turisti u privatnom smještaju bili su iz zemalja: Ujedinjena Kraljevina, SAD, Njemačka, Francuska, Hrvatska, Kanada, Australia, Švedska, Finska, Španjolska.

Također, ovogodišnji lipanj najbolji je turistički lipanj u Dubrovniku. Samo u lipnju 2017.godine ostvareno je 165 tisuća i 390 dolazaka, što je čak 21 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, te 560 tisuća i 465 noćenja, što je 18 posto više nego 2016.godine. Na prvom mjestu posjetitelja u lipnju bili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, slijede turisti iz SAD-a, Njemačke, Francuske, Švedske, Australije, Finske, Španjolske, Irske, te Hrvatske.

Trenutno u Dubrovniku boravi 19 tisuća i 146 turista, što je na razini broja turista istog datuma prošle godine, a najviše je gostiju iz Ujedinjene Kraljevine, SAD-a, Njemačke, Norveške, Švedske, Australije, Francuske, Finske, Španjolske i Irske.

DPP

Gradonačelnik Mato Franković sastao se s predstavnicima Hrvatske pošte kako bi upozorio na kašnjenje pošiljki u Dubrovniku. Na tom sastanku s izvršnom direktoricom Divizije pošta u Hrvatskoj pošti Brankom Ćubelić i izvršnim direktorom Divizije mreža HP-a Mariom Bebićem, ako je suditi prema priopćenju iz gradske uprave, Franković je jasn o poručio kako je trenutno stanje nedopustivo i neodrživo.

Naime, u čemu je problem s pošiljkama? Otkako je nakon provedene interne reorganizacije sortiranja i otpremanja pošte najbliža sortirnica Dubrovniku postala ona u Splitu, pošta nedvojbeno kasni. No, na sastanku s Frankovićem, direktorica Ćubelića je rekla kako pošiljke koje nose koje nose poštanski broj 20 000 ne prosljeđuju u Split.

No, kako je onda moguće objasniti da je recimo pošiljka Županije dubrovačko-neretvanske koja je odaslana iz ex kasarne 13. lipnja, a koja je u desetodnevnom putovanju za Gruž razvrstana u Splitu 14. lipnja? O tome možete čitati OVDJE. Naime, i ex kasarna, kao i Gruž, jasno, nose poštanski broj od 20 000 pa se to potpuno kosi s riječima direktorice Ćubelić.

No, ona očito niti ne shvaća težinu problema budući da je na sastanku s Frankovićem, kako piše u priopćenju, "istaknula kako činjenica da Dubrovnik trenutno nema sortirnicu ne bi smjela utjecati na brzinu dostave pošiljki te da će provesti dodatnu kontrolu procesa kako bi utvrdili uzrok propustima u dostavi".

Iako to u priopćenju ne piše, Franković je na sjednici Gradskog vijeća rekao kako će se sortirnica uskoro vratiti u Dubrovnik. Također, upozorio je i na često zadržavanje dostavnih vozila Hrvatske pošte na području povijesne jezgre, koja su u više navrata na Stradunu zatečena iza 10.45 sati, do kada im ostanak u Gradu omogućuje važeća dozvola. Mnogi građani svjedoci su recimo i kako su na Badnjak, ali i na Staru godinu, vozila Hrvatske pošte se mogla vidjeti u Gradu i oko 12 sati što je svakako neprihvatljivo. Predstavnici Pošte prihvatili su ovu Frankovićevu opasku.

U svakom slučaju, pitanje pošiljki neće "ad hoc" riješiti probleme s kojima se susreću Dubrovčani u svojoj izoliranosti od ostatka države, ali definitivno će poboljšati neke stvari. A za nadati se i kako sve to označava i pomake oko drugih pitanja, prvenstveno onih povezanih s avionskim linijama Croatia Airlinesa, što je uostalom Franković spominjao i premijeru Plenkoviću. Stoga, za pohvaliti je Frankovićevu inicijativu i isključivost oko pitanja pošiljki i za nadati se kako je to tek početak u rješavanju mnogih drugih sličnih tematika koje bi građanima olakšale život.

Nakon prethodne dojave građana jučer oko 15.20 sati u mjestu Obod zaustavljena je 40-godišnjakinja koja je upravljala osobnim vozilom dubrovačkih registracijskih oznaka, a kojoj je alkotestom izmjerena koncentracija alkohola od 3,11 promila.

Vozačica je dovedena u prostorije policije gdje je zadržana do otriježnjenja kada će, uz optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, biti dovedena na Prekršajni sud u Dubrovniku.

DPP

Završnica Međunarodnog festivala opernih arija "Tino Pattiera" održat će se u utorak u atriju Kneževoga dvora s početkom u 21.30 sati, a upriličit će koncert pod nazivom "Opera buffa", odnosno komičnu operu.

Dubrovačkim simfonijskim orkestrom će ravnati glazbeni direktor festivala, izraelski dirigent Noam Zur, dok će kao solisti nastupiti armenska sopranistica Liana Aleksanyan, njemačka mezzosopranistica Ursula Hesse von den Steinen, španjolski tenor Xavier Moreno i ukrajinski bas Taras Konoshchenko koje je publika imala priliku čuti na dosadašnjim koncertima festivala: Chansons d'amour, Guardi le stelle i recitalu Seriously Romantic.

Opera buffa talijanska je komična opera, a pojavila se u 18. stoljeću kao potreba ojačalog građanskog staleža i njegove potrebe za izražavanjem stavova i podsmjehivanjem pojavama u društvu. Neke od opera čije ćemo arije čuti su: Hoffmanove priče J. Offenbacha, Figarov pir W.A. Mozarta, Seviljski brijač G. Rossinija, Ljubavni napitak G. Donizettija, Šišmiš J. Straussa mlađeg, La Gioconda A. Ponchiellija, Fidelio L. van Beethovena i brojne druge. Kako je glazbeni direktor festivala najavio, ovaj koncert će nas podsjetiti kako opera može biti itekako zabavna te da nas protagonisti na kraju večeri ne moraju napuštati.

Ulaznice za koncerte dostupne su u uredu Orkestra od 9 do 14 sati, u gift shopu Dubravka na Pilama, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama te jedan sat prije početka koncerta. Brojevi za informacije i rezervacije su 417 101 i 091 613 7314.

DPP

Na prvoj sjednici novog saziva Županijske skupštine vijećnici će dati suglasnost na Odluku Upravnog vijeća Opće bolnice Dubrovnik o osnivanju Dnevne bolnice Metković, koja bi djelovala kao podružnica Opće bolnice Dubrovnik. Inače, Upravno vijeće OB Dubrovnik krajem svibnja donijelo je odluku o osnivanju ove podružnice.

U bolnici u Metkoviću tako bi se otvorili i odjeli interne medicine:: kardiologija i nefrologija, pedijatrija, otorinolaringologija, ortopedija i traumatologija, urologija, oftalmologija, kirurgija, neurologija i psihijatrija.

Također, Ministarstvo zdravstva je dalo pozitivnu ocjenu na navedeni projekt. Inače, Sredstva za osnivanje i početak rada podružnice osigurati će se u Proračunu Dubrovačko-neretvanske županije i Opće bolnice Dubrovnik.
"Zbog nužnosti osamostaljenja rada medicinskih stručno-ustrojstvenih jedinica na lokaciji Metković i racionalnijeg poslovanja ustanove u cjelini, a sve s ciljem osiguranjem stabilnosti poslovanja i onemogućavanja stvaranja novih gubitaka potrebno je osnovati Podružnicu Opće bolnice Dubrovnik - Dnevnu bolnicu Metković. Povećat će se kvaliteta i dostupnost zdravstvene usluge na području Deline Neretve i smanjit će se troškovi tih usluga." - napisao je ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić u svojem obrazloženju koje će se naći pred županijskim vijećnicima na sjednici u petak.

V.Salvia

Dubrovnik je postao zvijezda reklame za pivo. Tako se po dubrovačkim butigama može pronaći i svojevrsni zakonik na kojemu piše kako na "zidinama vruće nije dok se hladna Žuja pije".  Može to nekome biti simpatično, nekoga će podsjetiti eto baš koju pivu treba kupiti, ali koja je zapravo razlika ove reklame od one, prije koju godinu, kad se Dubrovnik našao na reklami za talijanske smrznute ćevape?

Nema razlike. Ali opet, tada se moglo čuti kako su ćevapi nešto potpuno nepripadajuće dubrovačkom području pa je eto kroz sve skupa provučen narativ da je Dubrovnik kao slavni jadranski biser u cijeloj priči s ćevapima ispao osramoćen. Pa opet, zašto sad nikome ne smeta piva, odnosno zašto ona ne sramoti Dubrovnik onako kako su ga sramotili ćevapi? Posebno kad se zna kako piva nije ništa bliža Dubrovniku od ćevapa, upravo naprotiv.  
No, ćevapi su simbol Bosne, odnosno svih krajeva bivše Jugoslavije u kojima su vladali Turci. Pa, iako receptura nije svugdje ista, poznati su sarajevski, leskovački, novopazarski, banjalučki... Od kud da se gosparski Dubrovnik nađe u na taj način biranom društvu? Za dubrovačke snobove, koji se onako poslovično okreću kako im paše u mnogim sferama života, bilo je to očito preteško za podnijeti jer oni inače eto ne roštiljaju, ne jedu ćevape s lukom i kajmakom nego valjda samo pečenog kopuna po dubrovački.

Pak, pivu kao očito internacionalniji proizvod, koja simbolizira srednju Europu, a korijene vuče još iz keltskih i germanskih plemena, lakše je podnijeti. Ona je tobože dubrovačkija. No, u praksi, ako bi se tjerao mak na konac je li Dubrovnik bliže minhneskom Oktoberfestu ili bosanskom, ne daj Bože i srpskom, masnom ćevapu s lukom?

Ako je suditi prema  gostima koji ipak prevladavaju iz nama bližih krajeva, s kojima je uostalom Dubrovnik i dijelio državu dobrih sedamdesetak godina, ali i navikama koje su u Gradu postale uvriježene; poput okretanja janjaca na Gruškoj noći, šopingu u Trebinju, glazbenom ukusu mladih ili najobičnijem divljaluku u prometu, odgovor na pitanje više je nego jasan.

Istina o Dubrovniku kao građanskom gradu, koji je imao kanalizaciju i vodovod puno prije raznih europskih središta, itekako je postojana. Istina je to koja se mora njegovati i uzgajati. No, problem je kad  tu istinu lažno počnu živjeti oni koji ne shvaćaju kako je svaka reklama za Dubrovnik zapravo dobra reklama, kao i oni koji misle da mesnata masa mljevenog mesa ne može ići s koncertom u Kneževome dvoru.

No, naposljetku, to što piju pivu, a eto ne jedu ćevape, ali malo morgen, zapravo je tek fleka uz koju se zrcali snobovsko i gnjilo gosparstvo niskih pobuda i visokog primitivizma, u điru sveukupne iluzije o dubrovačkoj posebnosti.

Pročelnica Upravnog odjela za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Nina Skurić dočekala je na Mostu dr. Franje Tuđmana deset biciklista „Biciklističke udruge Brod“ koji su odvozili 9. biciklistički ultramaraton od Vukovara do Dubrovnika u čast svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu.

Biciklisti, koji su većinom hrvatski branitelji iz Domovinskog rata te djeca hrvatskih branitelja, odvozili su ukupno 1050 kilometara prolazeći kroz hrvatske krajeve koji su pretrpjeli ratna stradanja, s čime su doprinijeli da žrtva hrvatskih branitelja zauvijek ostane upisana u srcu Domovine Hrvatske.

Maraton je započeo s Ovčare, mjesta pokolja više od 250 nedužnih žrtava, hrvatskih branitelja i civila, u spomen na dan osnivanja 108. brigade Hrvatske vojske iz Slavonskog Broda

G.C.

Pretragom vozila albanskih registarskih oznaka na MCGP Gornji Brgat zaplijenjeno je gotovo 25 kilograma marihuane.

U večernjim satima u petak, ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Gornji Brgat pristupilo je osobno vozilo albanskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 26-godišnjak, a s kojim se kao suputnica nalazila 24-godišnjakinja, oboje albanski državljani.

Tijekom obavljanja granične kontrole posumnjalo se na krijumčarenje droge te je zatražen nalog za pretragu vozila. Pretragom je u posebno izrađenom metalnom spremniku pronađeno 40 paketa, u kojima se nalazilo 24 kg i 479 g marihuane.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, dvojica albanskih državljana je, uz kaznene prijave zbog sumnje da su počinili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.   

DPP

Ston bi se mogao naći na UNESCO popisu svjetskih kulturnih dobara. Potvrdio je to i za portal Dubrovnikpress.hr načelnik Općine Ston Vedran Antunica koji je rekao kako trenutno u ovoj Općini slijede naputke Ministarstva kulture kako bi sama kandidatura bila valjana jednom kad uslijedi.

- Istina je, mi jako želimo na popis UNESCO-ve svjetske baštine. Radi se tu Stonu kao povijesnoj sredini i o stonskim zidinama. Dakle, svi mi u Općini trenutno radimo sukladno naputcima Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, a sve u tom pravcu da bi naša aplikacija imala što veću vrijednost i kako se ne bi mogla tek tako odbiti. Svakako, vjerujem ukoliko bi Ston dospio na popis UNESCO svjetske baštine da bi to jako puno značilo svima nama. - objasnio je načelnik Općine Ston Vedran Antunica.

Inače, na popis UNESCO svjetske baštine nije niti malo lako prispjeti. Primjerice, Grad Korčula se kandidirao prije tri godine zajedno s devet gradova iz Hrvatske, Italije i Crne Gore. Korčula se prijavila s programom "Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća", ali njihova aplikacija nije pozitivno ocijenjena pa će Grad Korčula morati još pričekati da je se uvrsti na UNESCO popis svjetske baštine.

Budući da se radi o zahtjevnom procesu, zapravo logično je što se u Stonu temeljito pripremaju za samu kandidaturu.

Također, vrijedi izdvojiti i kako je župan Nikola Dobroslavić u svom programu za sljedeći mandat, a što se tiče očuvanja kulturne i prirodne baštine, istaknuo kako će poseban naglasak biti na uvrštavanju Stona i Korčule na UNESCO popis svjetskih kulturnih dobara.

Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode izvijestio je da su uzorci mora na svih 116 županijskih plaža u trećem ovosezonskom ispitivanju, koje je provedeno od 19. do 30. lipnja odgovarali uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje.

Od ukupno 116 plaža, more na 115 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće, dok je samo na plaži Hotela Osmine more bilo zadovoljavajuće kakvoće.

DPP

U lipnju ove godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 266.012 dolazaka, što je 20 posto više od lipnja prošle godine i 1.095.106 noćenja, što je 18 posto više nego u lipnju 2016. godine.

U prvih šest mjeseci 2017. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 639.618 dolazaka s ostvarenih 2.338.310 noćenja. U usporedbi s istim razdobljem 2016. godine noćenja su u porastu za 21posto.

Najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Hrvatske, Njemačke, Sjedinjenih Amričkih Država, Francuske, Bosne i Hercegovine te Poljske.

DPP