Predstavnici Grada Dubrovnika na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem i predsjednikom Gradskog vijeća Markom Potrebicom sudjelovali su danas u tradicionalnoj komemoraciji hrvatskim braniteljima iz Imotskog stradalim na dubrovačkom području, održanoj kod spomen obilježja u Trstenom.

Predstavnici Grada Dubrovnika zapalili su svijeću i položili vijenac, a okupljenim hrvatskim braniteljima i članovima obitelji poginulih branitelja obratio se gradonačelnik Mato Franković.

- Vi ste nesebično napustili sigurnost svojih obiteljskih kuća i otišli u nepoznato. Možda prije niste niti posjetili Dubrovnik, ali znali ste odgovoriti pozivu na obranu Domovine, jer Hrvatska se branila i u Dubrovniku i Vukovaru, ali i drugim gradovima i mjestima. Hvala Vam što ste bili spremni za slobodnu Hrvatsku dati ono najdragocjenije. Takvu veliku žrtvu nikad nećemo zaboraviti. - rekao je između ostalog gradonačelnik Franković.

U obrani Hrvatske na Južnom bojištu sudjelovalo je preko 5000 Imoćana. Poginulo je njih 36, a stotinjak je ranjeno. Riječ je mahom o pripadnicima 115. Imotske brigade Hrvatske vojske i 3. Imotske bojne 4. brigade. Ovogodišnjom komemorativnim skupom ujedno se obilježava i 25 godina od oslobađanja Golubovog kamena i 20. obljetnica podizanja spomenika u Trstenom, na kojem su uklesana imena 36 poginulih hrvatskih branitelja iz Imotske krajine.

Komemoraciju je organizirao Zavičajni klub Imoćana u Dubrovniku uz suorganizaciju Grada Dubrovnika, Župnog ureda Trsteno i Udruge poginulih hrvatskih branitelja, Podružnica Dubrovnik.

Vijence su položili i predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Imotskog i susjednih općina Imotskog područja te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Sveta misa zadušnica služena je u mjesnoj crkvi Sv. Vida.

DPP

Povodom zlatnog jubileja svećeničkog djelovanja petorice svećenika Dubrovačke biskupije ispred crkve sv. Nikole u Čilipima u subotu je služeno svečano misno slavlje. Svećenici koji su ovim slavljem proslavili 50 godina svoga misništva su generalni vikar Dubrovačke biskupije i katedralni župnik don Stanko Lasić, župnik župe sv. Nikole Čilipi don Josip Barišić, župni upravitelj župe sv. Jurja Osojnik don Grgo Tomić, župnik župe sv. Marije Magdalene Putniković don Frano Markić i umirovljeni svećenik don Jerko Suton koji zbog bolesti nije sudjelovao na ovom misnom slavlju. Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić je predvodio misu, a uz zlatomisnike i brojne svećenike, koncelebrirao je i kotorski biskup mons. Ilija Janjić.
 
Prije samog misnog slavlja iza župne crkve blagoslovljena je maslina koja je zasađena kao podsjetnik na zlatomisništvo župnika Barišića, nakon čega su se svećenici i biskupi u procesiji uputili prema vanjskom oltaru. Na početku je župnik Barišić u ime svih zlatomisnika pozdravio sav nazočan puk, obitelj, prijatelje i kolege svećenike te im izrazio srdačnu dobrodošlicu. Biskup Uzinić također je na početku pozdravio sve okupljene te posebno pozdravio Mariju Barišić, majku zlatomisnika Barišića, te nazočne redovnice. Pozdrave je uputio i predstavnicima političke vlasti, između ostalih i novoizabranom načelniku Općine Konavle Božu Lasiću.
 
N.S.

Puna tri mjeseca članovi DVD-a Rijeka dubrovačka saniraju kapitalni pješački protupožarni put prema Golubovu kamenu. Radovi su bili iznimno zahtjevni zbog konfiguracije terena i dijela puta koji je bio u potpunosti neprohodan te  zatrpan ogromnim stijenama i zarastao u divlje raslinje.

Članovi DVD-a Rijeka dubrovačka su kroz 18 dnevnih akcija ipak uspješno završili sanaciju protupožarnog puta kao prevencija protupožarne zaštite.

Projekt sanacije puta izuzetno je važan za protupožarnu zaštitu Rijeka dubrovačke kao i Grada Dubrovnika, a ujedno služi široj društvenoj zajednici kao predivan pješačko-panoramski put koji je sada označen turističkom signalizacijom.

DPP

Na sjednici Gradskog vijeća potegnulo se pitanje razgolićenosti u Gradu. Stara je to priča oko pitanja polugolih stranaca u povijesnoj jezgri, a i pojedini vijećnici, kao i gradonačelnik Mato Franković skoro su se pa sablaznili kako postoje neki koji eto bez majice hodaju po Gradu. Svatko ima pravo da mu nešto smeta, sasvim je to normalno, ali ipak, netko tko ne zna, tko se nije prošetao povijesnom jezgrom, nego je samo gledao sjednicu Gradskog vijeća, mislio bi da je Stradun Sodoma i Gomora. Što je netočno.

Istina jest da se ponekad stranci bez majice znaju prošetati do butige ili do plaže, kao što je istina da djevojke također u gornjem dijelu kupaćeg kostima znaju proći povijesnom jezgrom. I, obično, to je gornja granica do kud seže to "neprihvatljivo" ponašanje.

Odnosno, svi oni koji se tako i znaju prošetati ujedno nisu dekadentni, kao što su navodno takvi turisti u Novalji, što očito jako smeta gradonačelnika ovoga grada na Pagu Antu Daba koji je tako i na Facebooku prozvao turiste za njihovo ponašanje. Zaboravio je Dabo kako Novalja i nije baš Dubrovnik ili Rovinj koji će po "defaultu" imati zadan broj turista, već kako dolaske turista upravo nadopunjuje to što im je u startu netko puno dopustio.

Novalju na stranu, Dubrovnik ne pati od tog problema, odnosno svojim gostima se ne dodvorava na takve načine. Pa čemu onda toliko priče o tome? Problem je u izmijenjenim vrijednostima. Stariji će se sjetiti kako su sami na Stradun prije po sladoled ili kutiju cigareta išli u kupaćim gaćicama, kao što su i na plažu išli samo sa šugamanom na ramenu. Odjednom, sad takvo ponašanje postaje neprihvatljivo već svi skupa moramo se pretvoriti eto u puritansko društvo. A pri tome se zaboravlja zapravo ključno.

Naime, nije važno kako će se ići odjeven po Gradu (dobro, dok nije baš u pitanju čista golotinja), već je bitno kako će se netko ponašati po Gradu. A u Dubrovniku, oni koji i šetaju nešto razgolićeniji, nisu pritom razulareni da bi se prolazniku učinilo kako je tu nešto jako neukusno. Uostalom, o tome govori i sva nekažnjavanja takvih, koje inače propisuje lani donesen pravilnik kao dio nove Odluke o komunalnom redu. Uostalom, odrednice pravilnika se teško i mogu primijeniti jer često su dio osobne prosudbe komunalnog redara što je nepoželjno, a što nije.

A imaju komunalni redari, kao i svi drugi komunalci važnijeg posla unutar povijesne jezgre od odijevanja stranaca. Trebalo bi se prvo pobrinuti za sve gomile stolova koji niču tamo i gdje ne bi trebali, za sva otvaranja ljetnih sezona po raznoraznim taracama, košaricama koje u već u jutarnjim satima bivaju prepune smeća, kao i za pregršt drugih problema koje narušavaju samo funkcioniranje Grada puno više od toga je li stranac od Banja do svog apartmana prošetao s majicom na ramenu.

Ali, kako se lakše baviti čudoređem, pogledom na razgolićene , a zapravo ćoravim poslom, odnosno "problemom" uz koji se može teoretizirati do mile volje, od nečega što iziskiju promptnu reakciju koja bi mudro riješila stvarni problem, tako smo i svjedocima toliko buke po ovome pitanju. Što je šteta, kao što je uvijek šteta biti robom tvrđave vlastitih zabluda. Valjda ćemo tek onda kad se eto spriječe sva ta silna defiliranja polugolih turista po Dubrovniku, a kad stvarni problemi dođu na naplatu, shvatiti odjek one istočnjačke mudrosti da obično onaj koji pogodi cilj, promaši sve ostalo.

Koncertom "Chansons d'amour" ispred Kneževoga dvora, sinoć je otvoren deseti po redu Međunarodni festival opernih arija "Tino Pattiera", koji se četvrtu godinu zaredom održava u organizaciji Dubrovačkog simfonijskog festivala. Orkestrom je ravnao Noam Zur, inače glazbeni direktor Festivala. Nastupili su sopranistica Liana Aleksanyan, mezzosopranistica Ursula Hesse von den Steinen, tenor Xavier Moreno i bas Tarasa Konoshchenka.

Publika je tom prilikom mogla čuti operne arije poput "Sous le dôme épais" iz opere "Lakme" L. Delibesa, "E lucevan le stelle" iz opere "Tosca" te "Un bel di" iz opere "Madam Butterfly" G. Puccinija, kao i "Parigi, o cara" iz opere La Traviata G. Verdija. Na programu su se našle i druge arije skladatelja poput H. Berlioza, G. Bizeta, P. Mascagnija, J. Masseneta, P.I. Čajkovskog... Koncert je zavšrio uz dva bisa, a uz jedan od njih svi solisti i DSO su izveli ariju "Brindisi" iz Verdijeve "La Traviate".

Festival "Tino Pattiera" je posvećen opernom pjevaču iz Cavtata, koji je djelovao u prvoj polovici 20. stoljeća. Do utorka publika će imati priliku uživati u opernim arijama u sklopu ovoga Festivala.

V.S.

Na sjednici Gradskog vijeća Ivana Medo Bogdanović izabrana je jednoglasno za ravnateljicu Dubrovačkih ljetnih igara. Medo Bogdanović bila je jedina kandidatkinja za ravnateljicu ove javne ustanove u kulturi Grada Dubrovnika.

Podsjetimo, Medo Bogdanović ravnateljica je DLJI od 2013. godine. No, kako joj je mandat istekao u travnju, a kako zbog neusvajanja proračuna nije bilo Gradskog vijeća, povjerenica Nada Medović na prijedlog Upravnog vijeća JU Dubrovačke ljetne igre i Kulturnog vijeća Grada Dubrovnika imenovala je Ivanu Medo Bogdanović vršiteljicom dužnosti.

Iako je na sjednici Gradskog vijeća izostala rasprava, podsjetimo kako je gradonačelnik Mato Franković za portal Dubrovnikpress.hr izjavio "kako smatra da Medo Bogdanović izvrsno obnaša svoju dužnost i da stoga uživa njegovo puno povjerenje".

V.S.

Nakon što je dubrovački gradonačelnik Mato Franković na svojoj prvoj gradonačelničkoj konferenciji za novinare naglasio kako je blizu realizacija projekta uz koji će se dobiti 33 milijuna kuna za obnovu Lazareta, mnogi su se iznenadili budući da su se Lazarete nedavno obnavljale. No, radi se o projektu Zavoda za obnovu Dubrovnik još od 2015. godine koji bi tako u vrlo skoroj budućnosti trebao biti odobren.

Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Iva Carević Peković pojasnila je za portal Dubrovnikpress.hr o čemu se tu zapravo radi, odnosno za što će sve ići svi novci uz ovaj projekt. Prije svega, kako je napomenula, treba naglasiti kako će za obnovu do sada tri neobnovljene lađe, odnosno osmu, devetu i desetu ići 21 milijun kuna, dok bi 12 milijuna kuna trebalo ići na opremanje svih deset lađa Lazareta, ovisno o potrebama pojedinačnih korisnika.

Inače, partneri na projektu, uz Zavod za obnovu, su još i DURA, Turistička zajednica Grada Dubrovnika, FA Linđo, Art radionica Lazareti, Studentski teatar Lero, Udruga Deša - Dubrovnik, Socijalno poduzeće Deša PRO, Udruga Dart i Artur Sebastian Design.

Odgovarajući na upit portala Dubrovnikpress.hr Carević Peković je napomenula kako su svi podaci koje je iznijela sastavni dio prijave projekta na natječaj od 9. ožujka 2016. godine te "kako će se sve izmjene koje će nastupiti kao posljedica evaluacije se naknadno objaviti".

"Zavod za obnovu Dubrovnika započeo je s pripremama za prijavu na natječaj „ Provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“, referentni broj KK.06.1.1.01., već u 2015 godini. Tada još sve propozicije natječaja nisu bile do kraja poznate pa smo pripremali paralelno nekoliko projekata. Onog trena kada su objavljene propozicije u potpunosti dale do znanja koji će od projekata najbolje odgovarati uvjetima natječaja zaključili smo da su Lazareti ( neobnovljene tri lađe i dodatno opremanje ostalih….) najspremniji.
Tražili smo od Grada dozvolu za prijavu i počeli sazivati potencijalne partnere. Za potrebe pripreme ovog velikog infrastrukturnog projekta Zavod je angažirao vanjskog konzultanta s dosta iskustva na projektima sličnog ili većeg obima i odgovarajućim referencama. Svi sastanci i sva koordinacija išla je preko Zavoda za obnovu Dubrovnika." - objasnila je ravnateljica Carević Peković, koja je dodala i kako je vrijednost projekta tržišna te da će za radove biti raspisana javna nabava koja će na kraju vjerojatno definirati nižu vrijednost za radove".

Napomenula je i kako Grad sufinancira 15 posto od ukupne vrijednosti projekta, koji će "trajati 18 mjeseci, od čega 12 mjeseci obnova i opremanje, a ostalo vrijeme će biti utrošeno za osmišljavanje kulturnih sadržaja i provedbu javne nabave".

Dodala je kako je projekt  usklađen s Planom upravljanja spomeničkim kompleksom Lazareti  te sa svim elementima koje je iznjedrila kandidatura  Grada za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Sam projekt, pak, sastoji se od nekoliko ključnih elemenata. Prvi projektni element čine obnova 8-10 lađe Lazareta te opremanje svih deset lađa Lazareta.

O ova dva projektna elementa, Carević Peković je napisala:
"Kroz ovaj projektni element očuvat će se vrijedna kulturna baština, osigurati sigurni uvjeti boravka korisnika i posjetitelja te omogućiti korisnicima da svoje sadašnje i buduće programe provode kvalitetno i na zavidno visokoj razini s obzirom na to da će im se kroz projekt nabaviti vrlo vrijedna oprema poput podija za ples, pozornice, pomičnih zidova, praktikabala, postamenata, stolova i stolica, ormara za čuvanje rekvizita i novih nošnji i kostima,  audio-video opreme, opreme za holograme i 3d mapping, muzičkih instrumenata,  kuhinje za socijalno poduzeće, dnevni boravak s knjižnicom i druga oprema koja je u proračun projekta stavljena sukladno zahtjevima korisnika Lazareta. Jedna od lađa akustično će se tretirati, što će omogućiti kvalitetniju izvedbu glazbenih programa. Izradit će se dizajnom prihvatljivi štandovi koji će povremeno biti postavljeni ispred Lazareta kada se budu održavale razne postojeće i nove kulturne manifestacije i sajmovi. U 190 m2 nalazit će se restorani i kafići. Zgrada će nakon obnove biti energetski efikasnija što će pokazati energetski certifikat." - precizirala je.

Drugi projektni element, piše Carević Peković, "čine edukacije zaposlenika korisnika Lazareta i upravitelja koje će omogućiti da se povećaju njihovi stručni kapaciteti, a to će doprinijeti poboljšanju kvalitete postojećih programa kao i razvoju novih programa te tako boljem pozicioniranju Lazareta kao kulturnog središta grada Dubrovnika".

"Osmišljene su edukacije pedagoga u FA Linđo kako bi djeci mogli na što kvalitetniji i djeci primjeren način prenositi nematerijalnu kulturnu baštinu. Predviđena su razna usavršavanja plesača Linđa i obuka plesača za novi ples koji će ujedno biti i novi turistički proizvod. Tijekom projekta će se održati radionice o pripovijedanju (storry tellingu). Novostečena znanja moći će se koristiti pripovijedajući legende i priče posjetiteljima, ali i predškolskoj i školskoj djecu.  Turistički vodiči imat će prilike steći nova znanja o Lazaretima kroz niz radionica. K tome, održat će se edukacija turističkih vodiča o vođenju osoba s invaliditetom. U tu svrhu izradit će se maketa Lazareta koju će slijepe osobe moći opipati te tako „vidjeti“ Lazarete. Predstavnici upravitelja – Grada - će se educirati o upravljanju kulturnim dobrom kroz predavanja i studijski posjet, a dubrovački mališani na zabavan način o vrijednosti kulturne baštine i njezinom očuvanju kao preduvjetu održivog razvoja." - pojasnila je ravnateljica Zavoda za obnovu.

"Treći projektni element čine novi programi koje će se provoditi u Lazaretima. Nabrojat ćemo samo neke: ples Podravski svati, art kino, škola fotografije, jazz festival, dnevni boravak s knjižnicom koju će moći koristiti posjetitelji, ali i djeca iz obližnjih škola. Postojeća vrijedna nematerijalna građa će se digitalizirati. Tako će se očuvati i ujedno prezentirati u virtualnom on-line muzeju. Teatar Lero postavit će dvije nove predstave. Prostor Lazareta koristit će se za tematski raznovrsne radionice i izložbe. Napravit će se virtualni muzej u kojem će biti prikazana sva digitalizirana građa vezana uz sve korisnike Lazareta." - riječi su Ive Carević Peković.
Četvrti projektni element posvećen je novim proizvodima.

"Izradit će se prototipovi raznih suvenira poput društvene igre bazirane na povijesnim činjenicama i legendama, tematske puzzle, lijerice i razni ekološki proizvodi. Osmislit će se animirani film za djecu s relevantnom tematikom. Izradit će se didaktičke igračke za djecu i mlade čiji dizajn će biti inspiriran elementima lokalne kulturne baštine." - objasnila je.

"Uloga petog projektnog elementa je promocija i vidljivost. Osmislit će se vizualni identitet Lazareta (koji će biti usklađen s vizualnim identitetom EPK) te će tako Lazareti i vizualno postati prepoznatljivi. Izradit će se jedinstvena interaktivna više jezična web stranica te će se ažurirati stranice dosadašnjih korisnika Lazareta. Razviti će se on-line aplikacija s koje će se moći „skinuti“ audio vodiči na 5 svjetskih jezika. Vrhunski povjesničari, arhitekti, arheolozi i poznavatelji Lazareta će svoje znanje pretočiti u dvojezičnu monografiju o Lazaretima koja će obilovati, kako kvalitetnim tekstovima, tako i vrhunskim fotografijama. Projektni tim će razviti brošuru o Lazaretima te će promovirati sadržaj koji se nudi u Lazaretima relevantnim turističkim agencijama.
Po završetku projekta organizirat će se konferencija na kojoj će se predstaviti novo obnovljeni kompleks Lazareta. Promocija novih programa, osobito programa koje će provoditi FA Linđo, osigurat će se kroz posjet specijaliziranim međunarodnim turističkim sajmovima. Lazareti će biti uvezani u Dubrovačku karticu – DUCARD te će se tako dodatno promovirati. Zadnji, šesti projektni element tiče se upravljanja projektom te podrazumijeva administriranje projektnih aktivnosti, provođenje javne nabave, izvještavanje donatoru (financijsko i narativno), praćenje tijeka novca, komunikaciju s donatorom, reviziju i vanjsko vrednovanje postignuća projekta." - piše u odgovoru na upit portala Dubrovnikpress.hr.

Carević Peković je naglasila i kako postoje "horizontalne mjere poput očuvanja materijalne i nematerijalne kulturne baštine, uključivanje marginaliziranih osoba u projekt kroz rad društvenog poduzeća DEŠA PRO, korištenje lokalnih resursa, spolna ravnopravnost, povećanje energetske učinkovitosti, suradnja civilnog sektora, javnih institucija, građana i posjetitelja."

"Svi partneri na projektu bili su izrazito motivirani i na najbolji su mogući način prihvatili suradnju sa Zavodom. Sami su kroz niz sastanaka, radionica i korespondencija definirali programe koje žele provoditi. U fazi evaluacije odazvali su se ako je bilo potrebe za dodatnim pojašnjenjima stavki koje su se ticale njihovih programa. Da nije bilo inicijative Zavoda, dobre volje Grada i motiviranosti svih partnera ali i dobre suradnje u cijelom procesu evaluacije koji je trajao više od godine dana, danas ne bi stajali na pragu potpisivanja ugovora. Zbog svega navedenog izuzetno smo sretni i zahvalni jer se silni uloženi trud isplatio, a kroz cijeli smo proces naučili jako puno i stekli iskustvo koje će nam sasvim sigurno dobro doći u apliciranju nekih drugih projekata. U tom smislu Zavod će i dalje nastojati raditi i djelovati. " - zaključila je Iva Carević Peković.

Nastavit ćemo razvijati županiju kao odgovornu regionalnu jedinicu koja osigurava sve uvjete za uspješno djelovanje i razvijanje svojih potencijala, to ćemo raditi zajedno s našim sugrađanima, gospodarstvom, javnim ustanovama i civilnim društvom, stoji u programu župana Nikole Dobroslavića za njegov mandat do 2021. godine, kojega će on iznijeti vijećnicima na sjednici Županijske skupštine koja če se održati u petak. Radi se o vrlo ambicioznom programu kojega je župan podijelio u čak 12 dijelova.

Što se tiče prometnog povezivanja županije, Dobroslavić je u programu objasnio kako pozdravlja odlučnost Vlade na izgradnji Pelješkog mosta, dodajući kako će ustrajati na daljnjem povezivanju županije. Najavio je tako kako će ustrajati na autocesti od Osojnika do čvorišta Metković, naglasio je, "kao dovršetak „Dalmatine“, odnosno kao dionicu Jadransko jonske auto-ceste". Tu je i brza prometnica od ZL Dubrovnik do Grada, ali i pelješke ceste od Brijeste do Korčule uključivo s  trajektnim luke Perna i Polačište s pristupnom cestom i cestom do Račišća. Između ostaloga, naveo je kako u izgradnju i obnovu županijskih i lokalnih cesta DNŽ planira uložiti 120 milijuna kn.

Što se tiče turističkog aspekta priče, najavio je "kako ćemo podupirati županijsku turističku destinaciju – „Dubrovnik rivijera“ da i dalje ostane najkvalitetnije turističko odredište u Hrvatskoj". Navodi se tu i kako je potrebno ostvariti cjelogodišnji turizam u Dubrovniku, ali i kako je potrebna ,optimalizacija broja turista na kružnim putovanjima u Gradu, osiguravanje javnog interesa u Projektu putničkog terminala u Gružu te zaštitu kulturne i prirodne baštine kao pretpostavke održivog turizma. Što se tiče projekata, najavio je višenamjenski kongresni centar Dubrovnik kapaciteta dvije i pol tisuće mjesta, centar zdravstvenog turizma te, između ostaloga, nove tematske turističke ceste: Korčula, Lastovo, Mljet, Konavle, rubni dijelovi klastera Dubrovnika.

Objasnio je kako je potrebno ulagati i u poljoprivredu jer je "ona naša druga po važnosti, gospodarska grana i naš veliki potencijal, te joj treba osigurati daljnji kvalitetan razvoj". Od projekata, tu je navodnjavanje doline rijeke Neretve, ali i otvaranje Centra kompetencije za agrume, kao i, primjerice, brendiranje neretvanskog narančina i poticanje ekološke proizvodnje. Najavio je i izgradnju dviju ribarskih luka u Veloj Luci i u Sustjepanu.

Župan Dobroslavić obećao je i nova radna mjesta.

"Omogućit ćemo daljnja ulaganja na području DNŽ što će otvoriti nova radna mjesta i smanjiti nezaposlenost. U tu svrhu ustrajat ćemo na organizaciji Investicijskog foruma, podržavanju sajmova u zemlji i inozemstvu, Županijskom uredu u Bruxellesu i Uredu za promicanje ulaganja". - naveo je župan, dodajući kako će DNŽ provoditi kreditne linije sa subvencioniranom kamatom za poduzetnike, posebno za ruralni razvoj koji uključuje i OPG-ove, kao i poticaje za tradicionalnu brodogradnju u županijskim brodogradilištima, izgradnju poduzetničkog inkubatora Ploče te pripreme novih inkubatora u Korčuli i Metkoviću".

Istaknuo je "kako je DNŽ pomorska regija u punom smislu".

"U idućem mandatu borit ćemo se za ostvarenje najmanje 1000 novih nautičkih vezova u marinama (Vela luka, Blato, Cavtat, Ploče, Lastovo, Korčula). Nove trajektne luke: Vela Luka, Perna, Korčula. Sanaciju i proširenje obala: Ubli, Cavtat, Korčula (Dominče), kao i za nova koncesionirana sidrišta diljem županije te nova koncesioniranja za školjkare u Malostonskom zaljevu i za ribogojilišta sukladno Prostornom planu." - piše Dobroslavić.

Kao preduvjet kvalitete življenja, Dobroslavić ističe i vrhunsko zdravstvo. Napisao je kako će zagovarati projekt uz koji bi Opća bolnica Dubrovnik trebala biti regionalna bolnica s objedinjenim hitnim bolničkim prijemom. Istaknuo je i važnost projekta Dnevne bolnice Metković sa stacionarom palijativne skrbi i odjelom pedijatrije. Najavio je i novi Odjel za mentalno zdravlje u Zavodu za javno zdravstvo, kao i obnovu domova zdravlja.

Što se tiče obrazovanja, DNŽ će davati potporu projektima budućeg studentskog doma, kao i novog studija poljoprivrede u Neretvi, Centru za marikulturu u Bistrini te jačanju Zavoda za mediteranske kulture. Najavio je i izgradnju novih strukovnih škola te sportskih školskih dvorana, ali i besplatne udžbenike za učenice prvog razreda osnovnih škola kojima je Županija osnivač.

Objasnio je kako će DNŽ nastaviti koristiti EU fondove. U tom kontekstu, najavio je kako uz ova sredstva Županija planira realizirati projekt Centra za gospodarenje otpadom, projekt razvoja širokopojasne infrastrukture, izgradnju Turističke i ugostiteljske škola s praktikumom, centar kompetencije za agrume, projekte navodnjavanja i projekte zaštite kulturne i prirodne baštine.

Još je u svom programu župan Dobroslavić istaknuo i očuvanje kulturne i prirodne baštine te je u tom kontekstu najavio i izgradnju Centra za gospodarenje otpadom, zaštitu od negativnog utjecaja projekta Gornji horizonti, obnovu valobrana Kaše i uvrštavanje Korčule i Stona na UNESCO popis svjetskih kulturnih dobara.

Također, u svom programu istaknuo je i brigu Županije dubrovačko-neretvanske za mlade, starije i branitelje.

"Kroz ove odredbe, ali i odgovorom na sve ostale izazove u mandate učinit ćemo ovu županiju još poželjnijim mjestom za življenje svim njenim građanima." - zaključio je župan Nikola Dobroslavić.

Gradsko je vijeće usvojilo prijedlog proračuna za 2017. godinu u iznosu od 432 milijuna kuna. Protiv proračuna glasao je samo vijećnik HNS-a Miho Obradović. Sama rasprava o proračunu bila je i više nego bezlična, možda zato što će se tek iz stavki rebalansa proračuna koji je planiran za rujan moći iščitati smjer kojim novi gradonačelnik Mato Franović namjerava voditi Dubrovnik, odnosno tek tada će se vidjeti koje kapitalne projekte namjerava realizirati.

- U prvih šest mjeseci u Gradu je uprihodovano 165,6 milijuna kuna, ili 96 posto ostvarenja planiranih prihoda, dok su rashodi iznosili 137,6 milijuna kuna, kazao je uvodno predstavljajući prijedlog proračuna za 2017. godinu gradonačelnik Mato Franković. Kad je u pitanju sam proračun naglasio je kako je cilj planirati i realizirati.

- Ako planiranja nismo realizirali problem je u nama. Ovaj proračun je okvirni i omogućit će normalno funkcioniranje Grada do prosinca.- kazao je između ostalog Franković.

Predstavljajući amandmane koje je predložio na proračun, kratko se osvrnuo na stanje u DURA-i, odnosno najavio kako toj agenciji u proračunu neće planirati sredstva jer nije opravdala svoju ulogu.
- Zbog kompleksnosti poslovanja DURA-e koje je uistinu kompleksno smatram da nije dobro osiguravati sredstva za DURA-u jer to nije potrebno. Nisu opravdali ni sredstva koja im je Grad dao u prošlosti pa predlažem da kupimo vozilo hitne medicinske pomoći. Oni jesu dio županijskog Zavoda za hitnu medicinu, ali rade na području Grada i vjerujem da će to vozilo povećati kvalitetu pružanja medicinske usluge. - rekao je Franković.

Inače, redom je odbio sve amandmane oporbe, no ipak je najavio kako će neke od njih razmotriti tijekom rebalansa proračuna u rujnu.

Mostov vijećnik Maro Kristić tijekom rasprave je kazao kako prijedlog proračuna ne bi nikad prihvatio da nije riječ o tehničkom proračunu koji će egzistirati do rujna, odnosno do reorganizacije gradske uprave. Frankoviću je zamjerio što ni u tehničkom proračunu nema stavki za projekte koje je obećavao u kampanji.

Vijećnik DDS-a Ivan Jelčić rekao kako DDS nije sudjelovao u kreiranju proračuna. Kazao je kako amandmane nisu predlagali jer su smatrali da to nije potrebno te najavio kako će DDS itekako sudjelovati u budućem kreiranju temeljnog razvojnog dokumenta Grada.

Inače, Ljubo Nikolić predložio je smanjenje vijećničke naknade s 1 600 na samo 600 kuna uz obrazloženje kako bi se uštedjela sredstva za informatizaciju sustava gradske uprave i Gradskog vijeća. Franković mu je odgovorio kako se vijećničke naknada neće smanjivati, ali i dodao kako svaki vijećnik, ukoliko želi, svoju naknadu može preusmjeriti u humanitarne svrhe.

Tijekom rasprave o proračunu gradonačelnik je istaknuo kako je ukinuo povlašteni parking na Pilama. Naglasio je kako je riječ o najprofitabilnijem parkingu na području Grada te dodao kako će on na posao dolaziti osobnim automobilom.

Ostalo je točno deset dana do ceremonije otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara, koje će označiti 68. po redu umjetnički plov Dubrovnika. O otvaranju uvijek se govori, kao o uvertiri u sva umjetnička događa u sljedećih mjesec i pol dana, ono se mjerka, komentira, ali i na koncu ocjenjuje s palcem gore ili dolje. Stoga, može se reći kako neka od otvaranja ostaju u trajnom sjećanju Dubrovčana, upravo onako kako ostaju i same predstave.

No, kakvo će biti ovogodišnje otvaranje? Na to pitanje za portal Dubrovnikpress.hr odgovorili su redatelj otvaranja Ivan Miladinov i scenarist Mladen Tarbuk, inače v.d. intendanta Dubrovačkih ljetnih igara.

Scenarij uz Tarbuka potpisuje Ivana Lovrić Jović, a za režiju, uz Miladinova, zaslužan je i Igor Barberić.

- Zamislio sam ovogodišnju ceremoniju otvaranja kao kontrapunkt uvriježene forme i suvremenih problema koji tište Dubrovnik. Bit će tu svih poznatih elemenata, i ključeva od Grada, i Kneza, i Negromanta, i Linđa, i Himne slobodi, ali bit će tu i komentara izrečenih od najslavnijeg ali i najizgnanijeg Dubrovčana svih vremena, Marina Držića, čiju obljetnicu smrti ove godine obilježavamo postavljanjem Viktorije od neprijatelja Hrvoja Ivankovića. - kazao je Tarbuk, koji je zadužen i za glazbu na otvaranju, ali i koji će na otvaranju biti i dirigent.

Pak, Miladinov je napomenuo kako će na ceremoniji otvaranja biti uključeno dosta izvođača. Radi se o Dubrovačkom simfonijskom orkestru, Zagrebačkoj filharmoniji, Akademskom zboru Ivan Goran Kovačić, Dubrovačkom komornom zboru, Mješovitom zboru Libertas, Kazališnoj družini Kolarin, Folklornom ansamblu Linđo, Plesnom studiju Lazareti, KUD Stjepan Radić. Udruzi Žonglerata te naravno Festivalskom dramskom ansamblu.

- Mislim da će biti živo i razigrano. U tekst koji je inicirao v.d. intendanta Mladen Tarbuk prisjećamo se Marina Držića, koji je jedan od glavnih likova otvaranja. Prisutan je tu i aktualni trenutak, uz neke reference na današnja događanja. Pokušat ćemo kolega Barberić i ja taj trenutak uobličiti u samom otvaranju. Dakle, poanta je na tom momentu modernog koji se bazira na tradiciji. Zapravo, rekao bih da će tradicija biti jako prisutna u otvaranju, koju ćemo protumačiti na moderan način. - rekao je Miladinov.

Stihove slobodi recitirat će glumac Boris Svrtan.

- Stihove Himne slobodi govorit će knez Dubrovačke Republike, s kojim će simbolično i započeti otvaranje. Znači, vratili smo tu maniru da knez, kojega inače tumači Boris Svrtan, govori himnu slobodi, i u toj sceni bit će prisutni i njegovi vijećnici... Svakako, bit će tu još nekih stvari u pripremi koje ostaju kao iznenađenje. - zaključio je Miladinov.

U Zavičajnom muzeju Konavala u petak navečer otvorena je izložba „Svilac svila svilica“ autorica Jelene Beželj, Anite Arbulić i Antonije Rusković Radonić. Izložba je općenito prikazala što je sve svila, tko ju sve proizvodi, kako je dudova svila došla u Europu te sam život svilca i proizvodnju svile.

U odnosu između svjetskih proizvodnja pozicionirana je i ona konavoska kao jedini zaostatak starih proizvodnja svile na Mediteranu.

Izložbu je otvorio načelnik Općine Konavle Božo Lasić, a ravnateljica je napomenula kako se nakon rata zahvaljujući Deši, Nani Radonić, Mari Slovak, M. Drobac, obitelji Spremić i Ruso te Mari Pržić svila održala da bi danas bila u svim školama i vrtićima i u četrdesetak dječjih soba u Konavlima.

Također je izrazila namjeru Muzeja i galerija Konavala da idu u susret eko muzeju, odnosno muzeju teritorija prezentirajući građu na čitavom teritoriju.

Nakon otvaranja nastupila je grupa Valetudo koja je u Čilipe vratila živu ljetnu atmosferu.

Tijekom izložbe održati će se razni edukativni programi na temu svile.

Izložba ostaje otvorena do 30. listopada.

DPP

Kolege iz Župe dubrovačke će morati malo promijeniti svoje ponašanje, kazao je gradonalečnik Mato Franković istaknuvši kako je unatoč tome što u proračunu za groblje Dubac nosi 14 milijuna kuna, dao nalog da se zaustave sva plaćanja prema tom projektu.

Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli, malo je reći, iznenađen je ovakvom izjavom Mata Frankovića na Gradskom vijeću. Unatoč tome što će, prema izjavi gradonačelnika Frankovića, Grad zaustaviti plaćanje svojih ugovorenih obveza, radovi, kaže Nardelli odvijaju se zasad zadanim tempom.

- Dao sam nalog za zasutavljanje svih plaćanja prema tom projektu. Razlog je što u ovom trenutku nemamo odgovore na sva pitanja koja smo postavili i ne možemo dozvoliti da Grad vrši plaćanja za taj projekt dok ne dobijemo sve odgovore. Smatramo i da se nedovoljno poštuje Grad Dubrovnik kao većinski investitor. Očekujem od Općine Župe dubrovačke da promijeni odnos prema Gradu i nakon toga možemo i hoćemo biti partneri. - kazao je dubrovački gradonačelnik mato Franković.

- U Župi je HDZ u Gradu je HDZ, ali je novac građana Grada Dubrovnika. Zato gospoda  iz Župe će morati promijeniti svoje ponašanje, morat ćemo dobiti transparentne brojke kako i na koji način se troši novac građana Grada Dubrovnika i onda možemo pustiti financijska sredstva, a do tada ni jedne jedine lipe za groblje Dubac. - kazao je Franković.

Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli istaknuo je kako ne zna što je povod gradonačelnikove izjave na Gradskom vijeću, budući da se projekt groblja Dubac odvija bez ikakvih zastoja i problema.

- Jučer je bila Skupština groblja Dubac na kojoj je bila zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić i jučer smo na samoj Skupštini još jednom pozvali predstavnike Grada da dođu u Župu, da organiziramo zajednički sastanak kako bi se detaljno upoznali s aktivnostima vezanim uz izgradnju groblja. Uvažavam brojne obveze gradonačelnika koje ima od stupanja na dužnost, ali to ne može bit opravdanje za ovakve izjave na Gradskom vijeću. - rekao je za Dubrovnikpress.hr načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli.

- Zaista ne znam što je povod ovakvoj izjavi jer projekt izgradnje groblja se i dalje nesmetano odvija. Pozivam još jednom gradonačelnika da dođe u Župu. U projektu groblja Dubac zaista nema ništa sporno, on se odvija zadanim tempom i sve je transparentno. Inače, do sada smo imali iznimno korektnu suradnju s Gradom Dubrovnikom. Hrvoje Ivanišević je od strane Grada imenovan za koordinatora Grada Dubrovnika na realizaciji projekta i svakodnevno se čuje s direktorom groblja Dubac Đurom Lonzom, sa mnom kao načelnikom i sa svim stručnim službama Općine Župa dubrovačka koje rade na realizaciji ovog projekta. - rekao je načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli.