Novi direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice je Kristijan Staničić, inače na prošim lokalnim izborima HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Rijeke. Znači to kako nije uspjela kandidatura bivšeg zamjenika župana dubrovačko-neretvanskog Davorka Obuljena.

Obuljen je izbor novog direktora za portal Dubrovnikpress.hr i kratko prokomentirao.
- Nema tu nekih velikih komentara. Takva je odluka Turističkog vijeća te institucije. Život ide dalje, neću plakati za prolivenim mlijekom. - riječi su Davorka Obuljena.

Inače, ukupno je bilo sedam prijavljenih kandidata.

V.Salvia

Sloboda koja je zapisana u riječima Gundulića se tematizira i ove godine na Igrama jer je vrijeme i svijet u kojemu živimo zreo da si postavimo pitanja oko slobode, rekao je vršitelj dužnosti intendanta Dubrovačkih ljetnih igara Mladen Tarbuk na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen program ovogodišnjeg 68. po redu Festivala.

- Program je trebao biti još bogatiji, ali zbog financijske situacije i kaotične u političkom smislu jer smo kasno dobili Vladu neke se ideje nisu mgole realizirati. Ali, odlučio sam ostati vjeran ideji slobode. Kad otvaranje završi moći ćete pratiti taj moj trag razmišljanja o slobodi. U priču o slobodi uklopljen je i Marin Držić, kojega je protjerala dubrovačka vlast. Njegov život i sudbina su tema druge premijera "Viktorija od neprijatelja" u kojoj su na zanimljiv način Hrvoje Ivanković i Ivica Boban progovorili o tom problemu tko je bio Držić, što znači njegova riječ i je li bio u pravu. Kad se spomene Držić obično padne napamet lektira, nešto sporo i odbojno, ali predstava je završena, odvija se u furioznom tempu i izvodi se kao da se radi o suvremenom tekstu. - objasnio je Tarbuk.

- S druge premijere ću skočiti na prvu premijeru. Dakle, "Gospoda Glembajevi". Bilo je puno rasprave zašto staviti "Glembajeve" koji su komad tipičan za zatvoreno kazalište. Ona za sad pokazuje mnoge elemente koji će je činiti originalnom. Oni su tekst kao da je danas napisan. Fascinantno kako se u hrvatskom društvu nije ništa promijenilo. Čitajući "Glembajeve" lako zamislite priču o Agrokoru i Todoriću. Redatelj Sviben je napravi ingeniozan izbor s tim što je odabrao Umjetničku galeriju Dubrovnik kao prostor gdje se Glembajevi igraju. To će biti neki mediteranski "Glembajevi". - precizirao je, dodajući da je u predstavu uklopljena i glazba.

Što se tiče glazbeno-scenskog programa, on donosi premijeru Händelove opere "Orlando" u režiji Jánosa Szikore, pod umjetničkim vodstvom Davida Batesa i u izvedbi Hrvatskog baroknog ansambla. Pak, glazbeni program otvorit će ispred crkve sv. Vlaha već gotovo rasprodana Orffova Carmina Burana u izvedbi Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Zagrebačke filharmonije, Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić, uz ugledne soliste Nicolu Proksch, Owena Willetsa te Nikolu Mijailovića, a pod dirigentskom palicom Ivana Josipa Skendera.

Dubrovački simfonijski orkestar u kolovozu će imati dva koncerta u atriju Kneževa dvora s gostima dirigentima i solistima, a izvedbom Zaboravljenih muzika obilježit će se 80. godišnjica rođenja velikog hrvatskog suvremenog skladatelja, danas Dubrovčanina, Dubravka Detonija, a praizveden će biti Bird Concerto dubrovačkog skladatelja Petra Obradovića. Između ostaloga, izvest će se i program "U susret budućnosti" u kojem se festivalskoj publici predstavljaju mladi virtuozi, laureati prestižnih međunarodnih natjecanja, nastavlja se i ove godine.

Dramuturški precizno osmišljeni, zanimljivi su i programi talijanskog ansambla Umberto Giordano koji izvodi program posvećen Ludwigu van Beethovenu te recital inspiriran srednjim vijekom u pariškim salonima s početka 20. stoljeća u izvedbi Ansambla Dialogos koji čine Katarina Livljanić i Danijel Detoni. Planirani su i brojni drugi recitali u Kneževu dvoru: zajednički nastup violončelistice Monike Leskovar i gitarista Petrita Çekua te violista Aleksandra Miloševa i pijanista Lovra Pogorelića, dok će violinski recital prirediti Stefan Milenković uz pijanista Rohana de Silvu.

U Dvoru će festivalska publika moći čuti i jednog od najzanimljivijih interpreta sevdaha današnjice Boža Vreću. Mladi i višestruko nagrađivani glazbenici Filip Merčep i Nicolas Sinković izvest će u ljevaonici pod Minčetom autorski projekt naziva Dijalog, na udaraljkama uz elektroniku i to interaktivno s publikom istražujući, kako sam naslov sugerira, dijalog suvremene umjetnosti i scenskih prostora grada. Pred sam kraj festivala, Igre donose i koncert na Revelinu jedne od najistaknutijih britanskih ženskih jazz vokalistica Zare McFarlane.  Sastavni dio programa 68. Igara su i tradicionalni nastupi Folklornog ansambla Linđo, a festivalska publika imat će priliku pogledati i posljednji premijerni naslov Studentskog teatra Lero, predstavu Grad sjena u režiji Davora Mojaša nagrađenu na 57. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera nagradom za najbolju predstavu kao i Skupa u režiji Ivice Kunčevića i produckciji Kazališta Marina Držića. Popratni program festivalskoj publici donosi selekciju najboljih filmova s Pulskog filmskog festivala.

Na konferenciji za novinare ravnateljica DLJI Ivana Medo Bogdanović objasnila je kako je financijski plan ove godine zatvoren na 12 milijuna i 250 tisuća kuna. Od toga 8,5 milijuna kuna je od javnih sredstava, vlastitog prihoda od dva milijuna kuna te 1,6 milijuna kuna sponzora i donatora.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković rekao je kako misli da je ovo ovogodišnji program Dubrovačkih ljetnih igara idealan spoj između tradicionalnog i suvremenog. Zamjenica župana Žaklina Marević kazala je kako su Ljetne igre "na ponos cijelom hrvatskom značaju jer su zasnovane na bogatoj i živoj baštini".

Požar koji je izbio prekjučer poslijepodne, odnosno prekvečer u Dubrovačkom primorju i dalje gori na području od Visočana do Čepikuća. Uz dobrovoljna vatrogasna društva te JVP Dubrovačko primorje, ukupno više od osamdeset vatrogasaca, vatru pokušavaju ugasiti i dva kanadera.

- Noć je bila teška, a danas smo uspjeli u samom vrhu suzbiti požar prema Čepikućama. Teren je jako nepristupačan i površina jako veleika, a nadamo se da vatra neće izbiti, odnosno probiti se na području samih Visočana. - kazao je kratko županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović.

D.M.

U Zračnoj luci "Franjo Tuđman" nastavljaju s "biserima". Nakon što je nedavno avion za Dubrovnik sletio u Rim, jer u kasnim večernjim satima ta zračna luka nije bila spremna primiti nazad avion koji nije mogao sletjeti u Čilipe zbog vremenskih nepogoda, danas zvuči uistinu nevjerojatno, ali je eto istinito kako avion za Dubrovnik nije na vrijeme poletio jer – nije imao tko ukrcati prtljagu. Polijetanje je kasnilo 40 minuta.

O tome je na svom facebook profilu pisao jedan Dubrovčanin, vrlo kratko, ali jasno.

D.Mladošić

Sinoć je u atriju Kneževoga dvora održan završni koncert Međunarodnog festivala opernih arija "Tino Pattiera". Festival je započeo 30. lipnja, a s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom koji je organizator festivala te pod ravnanjem glazbenog direktora Noama Zura, nastupili su međunarodno priznati i uspješni operni pjevači.

Završni koncert nosio je naziv "Opera buffa". Riječ je o komičnoj operi nastaloj u 18. stoljeću kao potreba ojačalog građanskog staleža za izražavanjem stavova i podrugivanjem pojavama u društvu. Sopranistica Liana Aleksanyan, mezzosopranistica Ursula Hesse von den Steinen, tenor Xavier Moreno i bas Taras Konoshchenko svojim su nastupima s orkestrom i uživljenim ulogama kroz čitavu večer zabavljali do zadnjeg mjesta ispunjeni Knežev dvor.

Publiku su osobito oduševile izvedbe arija "Udite, udite", "Voglio dire" i Caro elisir" iz opere Ljubavni napitak G. Donizettija, zatim "Melodram", "Ich lade gern mir Gäaste ein" i "Uhrenduett" iz opere Šišmiš J. Straussa mlađeg, arija "Meine Lippen, sie küssen so heiß" iz opere La Guiditta F. Lehára i druge.

Koncert je završio ovacijama publike, što je dirigenta Noama Zura i soliste izvelo na dva bisa. Deseti po redu Međunarodni festival opernih arija "Tino Pattiera", odnosno četvrti u organizaciji Dubrovačkog simfonijskog orkestra, kroz četiri koncerta (Chansons d'amour, Guardi le stelle, Seriously romantic i Opera buffa) je građanima i gostima Dubrovnika pružio najpoznatije i najljepše arije slavnih opera. G. Rossini, W. A. Mozart, G. Donizetti, A. Ponchielli, L. van Beethoven, K. Millöcker, G. Magler, J. Brahms, H. Nerlioz, L. Delibes, G. Bizet, P. Mascagni, G. Verdi, Ch. Gounod, J. Massenet i P. I. Čajkovski neki su od velikih skladatelja čija su se djela izvodila na ovogodišnjem festivalu.

R.R.

Na brodu Liberty privezanom u Gružu jutros je došlo do požara, prema neslužbenim informacijama uslijed kvara na klimi, a brzom  intervencijom pripadnika JVP Dubrovački vatrogasci požar je ekspresno ugašen.

Na terenu je bilo 11 vatrogasaca s četiri vozila.

D.M.

Vršitelj dužnosti intendanta Dubrovačkih ljetnih igara Mladen Tarbuk dao je ostavku, iako će ostati na ovoj funkciji do kraja Festivala. Naime, iz pojedinih njegovih riječi na današnjoj konferenciji za novinare moglo se iščitati kako mu je ovaj Festival ujedno i posljednji, odnosno kako se ne namjerava kandidirati na novi natječaj Ministarstva kulture. Nakon konferencije za novinare za portal Dubrovnikpress.hr Tarbuk je vrlo izravno rekao kako je on već dao ostavku.

- Podnio sam ostavku 27. lipnja na mjesto vršitelja dužnosti intendanta Dubrovačkih ljetnih igara. Ja sam htio momentalno poći s dužnosti, ali ministrica Nina Obuljen je inzistirala na tome da ostanem do kraja Festivala. - rekao je Tarbuk.

Objasnio je kako su razlog u članku izašlom u jednom nacionalnom tjedniku.
- Članak je kao temu imao Dubrovačke ljetne igre, novinarka je pitala ministricu Obuljen i ravnateljicu Igara Ivanu Medo Bogdanović o ulozi i značaju manifestacije. Medo Bogdanović je lijepo odgovorila o svemu, a odgovori koje je dala ministrica su dali naslutiti kako više ne namjerava sa mnom surađivati i jedino logično je bilo dati ostavku. Ako ne želi surađivati sa mnom i ako je nezadovoljna s programom, onda je najpametnije dati ostavku. - objasnio je Tarbuk.

Dodao je kako je zadovoljan učinjenim otkako radi na Dubrovačkim ljetnim igrama.
- Vrlo sam zadovoljan svim sa čim sam pridonio Igrama kroz ovih pet godina. Mislim da sam sačuvao integritet Igara. Još uvijek su najznačajniji kulturni festival i mislim da su u prethodnom razdoblju imale mnoštvo važnih događaja. Mogu samo primijetiti da mi je žao da zbog ekonomske situacije mnogi Hrvati iz drugih gradova ne mogu dolaziti. Budućem intendantu bih predložio da pokuša, ukoliko je moguće, ostvariti da se dramski program plasira i u drugim kazalištima. Po tom sam pitanju nešto i napravio, posljednja dva mjeseca smo se intenzivno družili svi intendanti festivala i HNk te pokušali detektirati probleme u glumištu i kazališta. Jedan od zaključaka je taj da se pokuša stvoriti mreža, u koju bi spadao i Dubrovnik, a koji ne bi samo primao nego bi i slao predstave. Teško je Othella zamisliti izvan Lovrijenca, ali vjerujem da postoje slične arhitekture u Hrvatskoj gdje bi se ta predstava mogla odigrati. - zaključio je Tarbuk.

Od 2013. godine Ivana Medo Bogdanović ravnateljica je Dubrovačkih ljetnih igara, a na kojima je uz raznorazne funkcije provela i svoj radni vijek. U prošli petak Gradsko vijeće izglasalo joj je novi mandat, taman pred 68. Festival. Dovoljan povod za razgovor s njom, u kojemu je kazala više o Igrama, dakako kao manifestaciji, ali se dotaknula i same institucije, odnosno njezinome poslanju u današnje vrijeme. Ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović rekla je i više o svojim promišljanjima o Gradu kao i, između ostaloga, o neodvojivoj vezi svake Javne ustanove u kulturi i politike.
Bliže se 68. Dubrovačke ljetne igre. Koliko ih je zapravo teško bilo organizirati u kontekstu toga da Grad sve do prije nekoliko dana nije imao proračun?
- Bili smo nešto oprezniji u planiranju programa jer nismo znali planove financiranja naših važnih financijera. Imali smo tek potvrdu Ministarstva kulture koja je ostala u gabaritima istih iznosa kao zadnjih 10 godina. Međutim, ostalih dvadesetak sponzora i donatora još nije potvrdilo svoje iznose. Više smo iz tog razloga bili oprezni nego iz razloga neusvajanja proračuna jer smo znali da Ljetne igre neće ostati na cjedilu, ma kako god završe izbori. Odnosno, kako Grad neće ići s bitno manjim iznosom nego što je to bilo zadnjih desetak godina.

TEŠKO PRONAĆI SPONZORA

Upućeni će reći i kako je predstavljanje pretprograma na Gospu od  Kandelore bilo siromašnije nego prethodnih godina.
- Istina, tada iznesen program je siromašniji nego ovaj kojega imamo danas. Ali, uvijek je bila tendencija u veljači najaviti glavne premijere i koncerte, a do travnja nadograđivati ostalim programima.

Financijska konstrukcija je sad zatvorena. Zadovoljni ste s ovogodišnjim financiranjem Ljetnih igara?
- Zadovoljna sam jer je ovogodišnjih plan veći od prošlogodišnjeg. U gradskom proračunu usvojen je iznos kojega smo zatražili, a to je 200 tisuća kuna više za investicije nego što smo imali u prošlom budžetu.

Koliko točno novca dobivaju Dubrovačke ljetne igre? Dakle, od Grada Dubrovnika, Ministarstva kulture i Županije dubrovačko-neretvanske.
- Ministarstvo kulture nam daje četiri milijuna kuna. Dakle, 200 tisuća kuna manje nego prošle godine ali na stavci investicija. Grad Dubrovnik, kako sam rekla, nadomjestio je taj iznos, a za program nam daje 3,3 milijuna kuna. Ukupno 3,5 milijuna kuna. Županija je već godinama na iznosu od 650 tisuća kuna. Tu su još sredstva i turističkih zajednica od kojih očekujemo ukupno 400 tisuća kuna.

A što se tiče vaših vlastitih prihoda?
- Naši vlastiti prihodi planirani su na oko 2 milijuna kuna što uključuje prodaju ulaznica, suvenira i najmove, te 1,6 milijuna kuna od sponzorstva i donacija.

Ljetne igre već dvije godine nemaju generalnog sponzora. Zar kultura toliko nije rentabilna većim korporacijama.
- Generalnog sponzora je teško naći iz nekoliko razloga, prvenstveno zbog velikog iznosa koji očekujemo jer manifestacija traje 45 dana.

O kolikom se iznosu radi?
- Radi se o otprilike milijun kuna i to zaista mora biti pravi partnerski odnos sa sponzorom. Osim visine iznosa, moramo biti kompatibilni, odgovarati društveno-odgovornom poslovanju samog sponzora. Postoje primjerice tvrtke koje ulažu u zdravlje, humanitarne aktivnosti, znanost, neke naravno u kulturu. Unutar tih koji ulažu u kulturu, neki ulažu samo u neke segmente kulturnog stvaralaštva. Nadalje, mi smo u Dubrovniku, ne u Zagrebu. Za veće tvrtke naša populacija nije toliko značajna u odnosu na njihovu ciljanu skupinu. Njima stranci nisu zanimljivi.
Zar biti generalnim sponzorom Dubrovačkih ljetnih igara donekle nije i  stvar prestiža, svojevrsne prepoznatljivosti?
- Sve češće dobivamo povratne informacije da sponzorstva više ciljaju na povećanje prodaje nego na povećanje imidža. No, još uvijek ima onih koji razumiju važnost imidža.

Ipak, imate dva nova sponzora.
- Imamo, radi se o Mastercardu i Tele2. Nadamo se da ćemo opravdati njihovo povjerenje i da će možda baš netko od naših novih ili već dugogodišnjih sponzora postati glavni partner.

DUBROVNIK KROZ "GLEMBAJEVE"

Ove godine na repertoaru Igara su i "Gospoda Glembajevi", Krležina drama koja kroz jednu buržujsku obitelj prikazuje i dekadenciju društva. Ako uzmemo u obzir da se predstave Igara obično bave aktualnim trenutkom, možemo li reći i da je ovogodišnji izbor "Glembajevih" nije slučajan?
-. Svako iščitavanje klasike mora donijeti suvremenu interpretaciju, a samim tim mora se doticati problema današnjeg društva. Sigurna sam da će se redatelj Zlatko Sviben, inače studiozan i detaljan, koji puna dva mjeseca već drži probe u Zagrebu, dotaknuti tih problema društva koje ste spomenuli. Naša je dužnost promišljati i govoriti o njima.

Spominjem dekadenciju društva jer su u Dubrovniku, na tom nekakvom tragu, prisutne dvije krajnosti. Pojednostavljeno rečeno, prva je kojoj je profit na prvom mjestu, druga ona koja bi valjda konzervirala Igre u nekim davnim vremenima. Recite mi o ovoj prvoj skupini. Dakle, to je standardna priča o Igrama naspram buke, gužvi, zauzetih poljana...
- Ne mogu Ljetne igre funkcionirati neovisno o svim turističkim dionicima. Uostalom, i mi smo važan dio turizma i turističke ponude. To pitanje traje jako dugo i često će se postavljati. Nama jest teže raditi, imamo primjerice osobu zaduženu samo za komunikaciju s komunalnim redarima, vlasnicima kafića, pravimo tablice buke koje šaljemo nadležnim institucijama, održavamo sastanke s vlasnicima butiga.

I DLJI SU DIO TURISTIČKE PONUDE

Bi li Grad mogao, odnosno trebao pronaći bolju mjeru?
- Grad bi morao pronaći bolju mjeru, ali se Grad ne može isprazniti. Mi svi živimo od toga. Mi živimo od turizma. No, unatoč tome mislim kako se može naći pametnije rješenje da cijeli Grad ne bude baš kao veliki restoran. Možda da bude manje stolova, manje tih mirisa. Manje gužve. Ljetni šušur i gužva su uredu, ali ne da se ne može ući kroz vrata od grada. Ne u toj mjeri da gost plati noćenje u Excelsioru 400 eura i izbjegava grad. Znači, turizam svakako, ali uz manje masovnosti. Mislim da bi nam svima bilo lakše.

Neki misle kako bi bilo lakše i da se Ljetne igre izmjeste u neko drugo vremensko razdoblje.
- Nisam za to jer smo mi ambijentalni festival i nije slučajno izabrano ovo razdoblje kad je najviše sunca. Mi ne možemo oko predstave koja se priprema 20 dana na Lokrumu riskirati hoće li pasti kiša. Moramo egzistirati kad je najmanja vjerojatnost loših vremenskih uvjeta.
A mislite li da je blasfemija izmještati Festival zbog produženja sezone?
Da, možemo i tako razmišljati. Generacije su navikle na ovaj period, ljudi su naviknuti da na neki način i ljeto počne s početkom Igara, a da završava 25. kolovoza. Ipak, 10. srpnja je dan kad ljudi idu u Grad, idu na noć od otvaranja. To jedan gradski momenat koji treba štititi.

NEINVETIVNI PRIJEDLOZI ONIH KOJI BI MIJENJALI KONCEPT IGARA

No, što je s drugom stranom dubrovačkih "Glembajeva", dakle ovih Igre vide u nekoj svojoj viziji, koja je prošlo svršeno vrijeme.
- Igre jesu zrele za programske promjene, ali to ne može tek tako nastati jer je tako odredila jedna osoba. Tu treba neka javna rasprava unutar stručnih krugova, da vidimo što ne valja i da vidimo koji su konkretni prijedlozi. Stalno čujem ljude koji prigovaraju, a ne čujem moguća rješenja. Iznenadili bi se koliko staromodnih i neinventivnih prijedloga čujem kad one koji negativno komentiraju pitam kako oni vide Ljetne igre. Oni bi Festival vratili u "šezdesete" godine prošlog stoljeća. Kad su igre mogle dovesti koga su htjele i jedine su egzistirale na kulturnoj mapi. Danas istovremeno dok traju Igre postoje festivali na Orsuli, na Lokrumu, na Babinome kuku, imamo festivale od Stona do Konavala. Ostavljam prostor za kritiku i smatram da je u redu promišljati kako osuvremeniti igre. Ali, ponekad su to prvoloptaška rješenja.

Zna se čuti i kako se Dubrovačke ljetne igre vode iz Zagreba.
- Zagreb je centar Hrvatske, gdje živi najveći broj umjetnika. Zapravo, ljudi spominju kako se Igre vode iz Zagreba jer misle da bi u program trebali biti uključeniji lokalni umjetnici ili da bi umjetnički direktor trebao biti Dubrovčanin. Lokalni umjetnici i ustanove jesu i moraju biti zastupljene. Ali, tko bi dao novce da se reprizira ono što se gleda tijekom cijele godine? Pa mi moramo biti svjetski festival i željeti svjetskog umjetničkog direktora.
Jedna od kritika je i tobožnji manjak vlastitih produkcija.
- Nas vlastita produkcija košta oko tri milijuna kuna. Kad bi imali više novca, bilo bi i više naše produkcije. Ove godine imamo ih tri. Ali, zašto Dubrovčani ne bi vidjeli "Labuđe jezero" zagrebačkog HNK? Dubrovčani nemaju prilike unutar godine pogledati "bijeli balet", nemaju gdje. Naša je dužnost dovoditi i najnagrađivanije predstave hrvatskog glumišta. Tako će ovoga ljeta gostovati i "Tri zime" od Tene Štivičić, ali i "Hinkeman" . Mislim da je to poslanje Ljetnih igara, dovoditi zagrebačke, hrvatske i europske predstave.

Negdje sam pročitao da ste prvi put išli na predstavu Igara 1989. godine.
- Prvi put sam 1989.godine gledala predstavu s prozora svoje sobe, Magellijevog Dunda Maroja na Pustijerni. A već sam i prije gledala predstave, ili barem prove po gradu.

Vjerujem da je teško sad govoriti sad o onome što se promijenilo, prazna je to priča...
- Sve se promijenilo. Ne postoje više ta neka zlatna vremena u kojima su Ljetne igre mjesto spajanja istoka i zapada, a Dubrovnik poseban za cijelu jugoistočnu Europu. Danas bilo koji grad na Jadranu može dovesti svjetsku zvijezdu ukoliko za to ima novaca.

Možemo govoriti o budućnosti. U tom kontekstu onoga kako ste Vi doživjeli Igre u Vašoj mladosti, s 10, 15 ili 20 godina, mislite li da jednaki značaj one mogu imati današnjim mladima. Vjerujem da mlade ipak osjećate budući da ste radili i kao vanjska suradnica na dubrovačkom Sveučilištu.
- Studentima sam kroz praktičnu nastavu govorila o Igrama, osjetila sam veliki respekt prema manifestaciji. Želju da bi možda tu i radili ili bar bili dio publike. Trudimo se privući mlade preko besplatnih propusnica, popusta, pozivanja na statiranje, probe, surađujemo sa školama... Ali, mislim da moraju sami znati što žele. Meni se jedina zabava događala na ulici, mi smo imali televiziju s dva-tri programa. Prije si izašao na ulicu i odvijale su se probe, to je bilo dovoljno zanimljivo. Danas je vrijeme ekrana, vrijeme gdje mladi ljudi sve što ih zanima mogu pogledati na Youtubeu ili nekom drugom servisu. Izvesti mladu osobu iz svog doma i dovesti ga u Grad da nešto pogleda je izazovno. Vjerujem i da na ovogodišnjim Igrama postoje programi koji će mlade zaintrigirati.
Maloprije ste spomenuli kako i sami mislite kako treba neke stvari iz umjetničkog aspekta izmijeniti. Koje?
- Igre moraju zadržati osnovno. A to je promišljanje i postavljanje baštinskih naslova, što ne znači da ih se ne može osuvremeniti. No, osobno, ja bih jedno 20 posto budžeta prenamijenila za neki off program Igara. Dovela bih ljude koji su nespojivi s Igrama i dala im mogućnost stvaranja. To je uostalom i praksa svjetskih festivala. Sigurno bih 80 posto baze ostavila za velike naslove, glazbene zvijezde, poznate redatelje. Ali taj manji dio sredstava može se dati mladim, neovisnim ljudima da pokažu najbolje što znaju. I to je jedan od načina uz koji možemo iznjedriti novu vrijednost.

NE PODRŽAVAM PROMJENU NAZIVA USTANOVE

A što je sa samom javnom ustanovom. Sigurno da se nalazite pred mnogim izazovima i različitim vjetrovima koji JU Dubrovačke ljetne igre vide u drugačijoj ulozi. Govorilo se o promjeni imena ustanove, koja bi onda bila zadužena za druge gradske projekte.
- Tu inicijativu ne podržavam. Poznati smo po našem imenu i logotipu. Sugrađani bi možda i shvatili da se mijenja samo ime institucije, a ne i manifestacije, ali ostale javnosti bi samo zbunili.

Počeli ste raditi i na drugim projektima.
- Namjera gradske uprave da Igre budu više od manifestacije stara je više od 10 godina, a s donedavnim gradonačelnikom Androm Vlahušićem je samo produbljena. Tu su bili i projekti kandidature za Europsku prijestolnicu kulture, a bio je počeo i Dubrovački zimski festival.  Već smo i s novom upravo održali sastanke da će Dubrovačke ljetne igre biti kuća koja će logistički podržavati bitne projekte za Grad.
Mislite li da ima dovoljno prostora za jaču umjetničku zimu u Dubrovniku?
- Grad se mora predodrediti i odlučiti koju kvalitetu i razinu događaja želi, a najave su da se ide u pravom smjeru. Ljetne igre ne donose umjetnički program već pružamo organizacijsku podršku, međutim imamo dovoljno kreativaca i znalaca koji mogu pomoći i u tom smislu.

S POLITIČARIMA TREBA RAZGOVARATI

Moramo malo o politici. Na sjednici Gradskog vijeća u petak dobili ste novi mandat. Kako se nositi zapravo s različitim političkim smjerovima u radu?
- Ravnateljica sam pune četiri godine i dva puta nismo imali proračun, a promijenila su se četiri ministra kulture. Politička nestabilnost nam svakako ne odgovara jer ne možemo ništa dugoročno planirati. Svjetski festivali planiraju program dvije-tri godine unaprijed. No, najvažnije je da umjetnički direktor ima slobodu odabira programa, a ne da mu je nameće politika.
Ipak, bilo bi iluzorno očekivati da politika ne postavlja ljude.
- Politika postavlja ljude, morate biti u nekom odnosu s političarima, morate komunicirati s njima. Ako se i susretnete s nekim unutar vlasti tko ne razumije ili ne želi razumjeti problematiku, ne možete se okrenuti i naljutiti se. Treba raditi na tome da političar shvati vaše ideje i stane na vašu stranu. Prilagođavati se. Sve je to dio posla.

Sudeći po nedavnoj prvoj "pravoj" sjednici Gradskog vijeća, dubrovačku javnost u sljedeće četiri godine, ukoliko se nešto ne promijeni, mogla bi čekati prava vijećnička kamomila. Zbog konstelacije snaga uz koju ista politička opcija ima i gradonačelničku i vijećničku vlast, ali i zbog same oporbe koja je tu, čini se za sad, tek "pro forme".

Što je, zapravo, velika promjena u odnosu na zadnje dvije godine. Naime, nakon što je propao Dubrovački dogovor, odnosno nakon prijevremenih izbora 2015. godine, u dubrovačkoj političkoj areni došlo je do otvorenog lova na glavu tadašnjeg gradonačelnika Andra Vlahušića, koji pak nije imao vijećničku većinu.

Istina, tada su sjednice često bivale pretvarane u cirkus, ali Vlahušićeva oporba, koja je ujedno činila i vijećničku većinu, kako zna i umije borila se za svaki pedalj političkog prostora. Bilo je tu nepotrebnih eskapada Iva Gjaje, poslovično šerifovskih istupa Pera Vićana, ali i prozivki HDZ-ove udarne artiljerije tada na čelu s predsjednikom Gradskog vijeća Matom Frankovićem i Markom Potrebicom. Bilo je tu i više "srđevaca" koji su svoje mantre slijepo slijedili. Svi oni nadmudrivali su se s Vlahušićem, koji bi im odgovarao ponekad duhovito, ponekad ljuto, a padale su i kaznene prijave zbog riječi izgovorenih u vijećnici.

Danas, sve to daleka je prošlost. Jasno, sada HDZ sa svojim partnerima DDS-om i DUSTRA-om čini većinu, ali problem je u tome što se devetorici oporbenih vijećnika jednostavno ne da u lov na HDZ i gradonačelnika Frankovića. Ako će se već odluke u vijećničkim klupama donositi bez većih problema, što je logično zbog 16 ruku vladajuće većine, onda je šteta što pri tome svemu izostaju ozbiljnije rasprave.

No, od devet oporbenih vijećnika teško je nešto više i očekivati. Tu su dvoje SDP-ovaca Tatjana Šimac Bonačić i Mladen Gojun. Čini se kako je Šimac Bonačić Vijeće zapravo tek  utješna nagrada nakon njene saborske karijere i ambiciozne kandidature za gradonačelnicu. Gojun zasigurno ima potencijala začiniti rasprave, ali pitanje je koliko on želi biti posljednji Mohikanac. Isto vrijedi i za HSS-ovog Vida Bogdanovića koji na proračunskoj sjednici niti jednom nije istupao.

Barem što se tiče aktivnosti zato obećava HNS-ov Miho Obradović, koji jedini proračun nije podržao, ali pitanje je koliko njega doživljava dubrovačka javnost nakon koalicije na nacionalnoj razini između HDZ-a i HNS-a, odnosno nakon izlaska Andra Vlahušića i njegovih ljudi iz stranke. Očito, trebat će mu još jako puno istupanja kako bi se profilirao na najbolji mogući način u tom oporbenom smislu.

Dvoje nezavisnih vijećnika, bivši HNS-ovci, Nenad Vekarić i Matija Čale Mratović očito imaju što za reći, kad izađu za govornicom obično to budu i pametne riječi, ali njihov problem je u tome što to ne govore prijemčivo, odnosno što se zapravo odbijaju spuštati na nivo ostalih vijećnika. Kazuje to o njihovom integritetu, ali integritet u današnjem sustavu vrijednosti i ne donosi političke poene.

Dvoje Mostovaca Dolores Lujić i Maro Kristić  će zasigurno ispuniti svoju kvotu u broju izlazaka na govornicu, kao i o zaštiti javnih interesa, ali tu postoji pitanje kredibiliteta jer je Kristić zapravo dva puta rušio proračun u korist HDZ-a, a jednom zajedno s Dolores Lujić, kad su oboje bili vijećnici Laburista. No, ukoliko se u obzir uzme situacija na hrvatskoj političkoj sceni, odnosno svađa HDZ-a i Mosta, možda bi se čak i na dubrovačkim relacijama ove dvije stranke nešto konkretnije moglo događati.

Ostaje Ljubo Nikolić, koji je uistinu često istupao na prvom sjednici Gradskog vijeća, ali dojam je ipak kako se tu ponajviše forsiraju priče koje su za Dubrovnik bile aktualne 2013. godine, a ne one koje danas zaista i zanimaju građane, odnosno koje im čine život kvalitetnijim.
U svakom slučaju, čini se kako svim političkim kibicerima i zainteresiranoj javnosti slijedi sušno razdoblje. Nitko ne očekuje šou u vijećnici, salve populističkog smijeha i slično, ali bilo bi lijepo kroz dijalog na neki način izazvati vladajuću većinu. No, očito, i među oporbom je manjak složnosti pa nitko ne želi biti taj koji će se sam boriti protiv vjetrenjača.

Stoga, ukoliko ne bude tektonskih poremećaja unutar HDZ-a, DDS-a i DUSTRA-e,  a koje je ipak teško za očekivati jer svakome je drago dijeliti kolač na vlasti, očekuju nas anemične sjednice Gradskog vijeća uz oporbu koja ne može, ne zna ili ne želi izazvati gradonačelnika Frankovića, ali i svoje kolege u vijećničkim klupama.

Govoreći o Dubrovačkim  ljetnim Igrama,  dubrovački gradonačelnik Mato Franković, na konferenciji za novinare održanoj ususret otvaranju, kritički se izrazio o prethodnom razdoblju Ljetnih igara.

- Za nekoliko dana opet će odzvanjati zvuci glazbe, plesa, pisane riječi u izvedbi najboljih hrvatskih i svjetskih umjetnika. Čestitke ravnateljici Ivani Medo Bogdanović na novom mandatu, očekujem da će ustanovu i dalje uspješno voditi kao do sada. Čestitke i umjetničkom vodstvu igara na bogatom i raznolikom programu. U prethodnom razdoblju bilo je lutanja i traženja, ali možda je to i razumljivo da se nakon skoro sedam desetljeća stvaranja potrebno preispitati i vidjeti u kojem smjeru idemo. - rekao je Franković.

Ne treba biti posebno pronicljiv za zaključiti kako je Franković mislio očito na izdanja Festivala od prošlih nekoliko sezona, kad je na Igrama radila i pomoćnica intendanta za dramski program Mani Gotovac. Upravo je njen odabir izvođenja "Elementarnih čestica" izazvao brojne kontroverze, a tada su i Frankovićevi stranačke kolege iz Županije dubrovačko-neretvanske odbile financirati Ljetne igre.

Također, Franković je rekao i kako je cilj i intencija nove gradske uprave urediti nered u povijesnoj jezgri kako, između ostaloga, buka i gužva ne bi ometale odvijanje Igara. Dodao je kako će se to riješiti kroz nadolazeće razdoblje. Istaknuo je kako je održao nekoliko sastanaka s ugostiteljima, naglasivši kako "povijesna jezgra ne postoji zbog njih".

Osvrnuo se i na riječi bivšeg župana, iako nije spomenuo ime, očito je riječ o Juri Buriću.
- Jedan bivši župan me prozivao jer na pozivnicama DLJI nema hrvatskih elemenata. Na pozivnici možete vidjeti zastavu Libertasa i obrise Grada. Ne postoji veći hrvatski element od toga. Žao mi je što je župan bio onaj koji ne zna da je to Hrvatska. - zaključio je Franković.

Dok se vode rasprave na društvenim mrežama o taksistima i Uberu izgleda da Uber Dubrovčanima i turistima, koji ga i više koriste, u samom Dubrovniku i ne donosi baš takve beneficije za koje se tvrdi da ih Uber ima, a prvenstveno je naravno riječ o cijeni prijevoza.

Uber naime ne da često nije povoljniji od "običnog" taksija, nego je i znatno skuplji. Naime, cijena prijevoza Uberovih vozača definira se trenutnom dostupnošću vozila na pojedinim relacijama. Korisnici Ubera u svakom trenutku mogu provjeriti koja je cijena vožnje na pojedinoj realciji u tom trenutku, a prethodnih dana tako se znalo događati da cijena vožnje iz jednog od hotela u Uvali Lapad do Zračne luke Dubrovnik zapada gotovo 500 kuna, dok je u isto vrijeme prosječna cijena taksi prijevoznika između 260 i 300 kuna za istu realaciju.

Taksista ima ovakvih i onakvih, Dubrovčani imaju razloga biti ljuti na svoje taksiste, odnosno pojednice među njima koji stvaraju nered, prvenstveno se parkirajući na autobusne stanice javnog gradskog prijevoza, no unatoč tome treba istaknuti kako usluge dubrovačkih taksi prijevoznika eto nisu baš tako astronomske u odnosu na Uber, dapače.

Razlog je naravno što u tom trenutku vjerojatno nije bilo dovoljnog broja Uber vozila na raspolaganju da bi cijena bila manja, no mit o uvijek znatno jeftinijoj vožnji Uberom je zapravo srušen. Možda je negdje drugdje tako, ali u Dubrovniku navodno povoljna usluga Ubera ispada često nepovoljnija.

Kazuju to primjerice i gosti iz SAD-a, iz new Yorka, (podaci poznati redakciji op.a.) koji su prije dva dana željeli naručiti Uber vožnju iz Uvale do Zračne luke Dubrovnik, i također tvrde kako je Uber kao uvijek jeftinija opcija mit, jer i u SAD-u tijekom tzv. "rush hour-a" cijena usluge Ubera znatno premašuje redovnu cijenu taksi usluga. Inače, spomenuti su se, nakon što nisu dočekali pristupačniju cijenu Uber usluge, odvezli na aerodrom "običnim" taksijem, kao i gosti nakon njih.

Naravno, neizostavno je spomenuti i to da gosti iz inozemstva naručujući vožnje Uberovih vozača nisu upozati s time kako je resorno ministarstvo mišljenja da je vožnja Uberom nelegalna, kao i da je već bilo slučajeva zapljene vozila Uber vozača.

U tijeku je izvođenje radova na državnoj cesti D8 Kupari - Mlini, na križanju Srebreno i Popolica, zbog kojih je tijekom današnjeg dana došlo do zastoja u redovnom prometovanju.

Riječ je o sanaciji poklopaca kabelskih zdenaca na spomenutoj dionici za čije su izvođenje suglasnost izdale Hrvatske ceste. Radovi na kolniku i zaštitnom pojasu državne ceste D8 potrajat će do petka, 7. srpnja, kad se i očekuje smanjenje prometnih gužvi.

Svi sudionici u prometu mole se za razumijevanje i strpljenje te se pozivaju na dodatan oprez kao i poštivanje prometne signalizacije.

Općina Župa dubrovačka