Što je to kad Hrvat porijeklom iz Hercegovine u Kazalištu Marina Držića viče Hrvatu porijeklom iz Bosne: „Buuu, Zenica, Zenica!“ E to je ozračje izbora u Dubrovniku u kojima se pojedinci bave brojenjem krvnih zrnaca, odnosno mjestom rođenja i porijeklom. Takvim političarima pridružili su se i njihovi pobornici na društvenim mrežama, a i neki mediji. Svi oni broje krvna zrnca jednom jedinom kandidatu – Valentinu Dujmoviću (HNS).

Valentin Dujmović, inače rođen u Zenici, kao dijete, u ratnom vihoru, doselio je naime sa svojih šest godina života na Pelješac, u Trpanj. Prije nekoliko godina iz Trpnja je doselio u Dubrovnik, a aktualni je kandidat HNS-a za gradonačelnika Dubrovnika. Sve što je u životu stvorio i što ima, Valentin Dujmović ima u Gradu Dubrovniku i Trpnju, ne u Zenici.

No, po nekima, Valentin Dujmović nema pravo boriti se ravnopravno za mjesto gradonačelnika Dubrovnika, jer (citati s Facebooka): „ovo nije njegov Grad“, „je došao iz pičke materine“, „ćete zažalit za turskim vremenima ako dođe Dujmović“, „neće netko iz Zenice određivat što radit u Dubrovniku“, „treba kupit prnje iz Dubrovnika“ itd. To su citati koji se još i mogu prenijeti, one odvratnije nema smisla.

VLASTELE JOŠ IMA SAMO U TRAGOVIMA I PONEŠTO U KONAVLIMA

Je li Valentinu Dujmoviću porijeklo smetnja u izborima? Ajde da se ne lažemo, kod dijela populacije jest, no svatko ima pravo birati i po tim preferencijama, svatko po svom odgoju, ali nitko nema pravo izražavati ksenofobiju tijekom izbornog procesa, a niti inače.

No, ono što uistinu čudi jesu oni čije je porijeklo jednako tako vezano daleko od granica Grada Dubrovnika i nekadašnje Dubrovačke Republike, a ti su obično najglasniji u brojenju krvnih zrnaca Valentinu Dujmoviću. Među njima prevladavaju oni čije je porijeklo također vezano uz susjednu Bosnu i Hercegovinu, kao i Dujmovićevo.

Jesu li u pitanju bespotrebne frustracije i potreba za dokazivanjem nekog „dubrovčanstva“ pred tko zna kime i tko zna zašto? Vjerojatno jesu.

Podsjeća to na one žalosne situacije kad mladi Hrvati „briju“ na neonaciste, one iste u čijoj je doktrini mržnja prema slavenskim narodima koji su „manje vrijedni“ od arijevske rase ili, zašto ne, na onih 90 i kusur tisuća koji su partijsku knjižicu zamijenili iskaznicom HDZ-a i doveli do naglog porasta vjernika u Hrvatskoj devedesetih.

I kao što bivši članovi partije nisu pravi vjernici tako i oni koji Dujmoviću broje krvna zrnca nisu pravi Dubrovčani. Jer, pravi Dubrovčani ljudi su otvorena uma, pravi Dubrovčani ljudi su koji druge prihvaćaju kao svoje ako oni prihvate dubrovačke običaje i tradiciju. Osim ako netko ne misli da su pravi Dubrovčani samo oni koji vuku porijeklo od dubrovačke vlastele… Takvih još ima samo u tragovima i ponešto u Konavlima gdje je plemstvo nosilo, reklo bi se pejorativno, kopilad, ili ti ga prihvatljivije, vanbračnu djecu i koji ni sami ne znaju da su vlastela.

Na žalost ili na sreću, za mnoge od onih koji Dujmoviću broje krvna zrnca na osnovu mjesta rođenja, ne može se reći da su pravi Dubrovčani, jer Dubrovčanima ih ne može načiniti to što im je ćaća doselio u Grad možda '65. ili '79. ili tko zna, to što su možda rođeni u starom rodilištu, već isključivo ljudske kvalitete i ljubav prema Gradu i njegovim običajima.

NA IZBORIMA NEMA GUČETIĆA NI MENČETIĆA, PA NI SARAKA I SORKOČEVIĆA...

Nije poznato koliko je daleko potrebno ići u povijest da bi se za nekog tko se rodio ili doselio u Grad moglo reći da je Dubrovčanin ili koliko daleko se ide u vađenju porijekla, treba li pri tome spominjati i uzimati u obzir da je npr. Pelješac Dubrovačka Republika kupila od bosanskog bana Kotromanića i srpskog cara Dušana ili Konavle od vojvoda Hranića i Pavlovića.

Što bi to, osim gore navedenih ljudskih kvaliteta, trebalo označavati nekog kao Dubrovčanina?

Ako je, po pojedincima, to isključivo porijeklo, mjesto rođenja i vrijeme kad je tko doselio u Dubrovnik, onda, ako je Valentin Dujmović došao „iz pičke materine“, ostali kandidati koji su se natjecali u prvom krugu izbora za gradonačelnika Dubrovnika, valjda su došli iz „ćaćinoga šupka“, jer svakome se može naći neka „maća“. Pa evo nekih činjenica na osnovu kojih svaki ksenofob može naći neki svoj konat.

Spomenut ćemo se naravno svih kandidata iz prvog kruga. Tako će Vidu Bogdanoviću neki pribokat kako njegovo prezime nema baš neke veze s Gradom, kažu neki da su Hrvati Bogdanovići, jer ima ih i Srba, iz Hercegovine, a neki da su iz okolice Đakova. Terezina Orlić rođena je u Splitu, Maro Kristić i Željko Raguž su Hercegovci, a Tatjana Šimac Bonačić Sinjanka.

Dujmovićev protivnik u drugom krugu Mato Franković (HDZ) također je doselio u Dubrovnik. Odrastao je na Pelješcu.

Drage Dubrovkinje i Dubrovčani, eto…
…na izborima nema Gučetića, Menčetića, Getaldića, Sorkočevića, ni Saraka, Palmotića, Crijevića…
…ostala su vam dva kandidata za gradonačelnika Dubrovnika, Valentin Dujmović i Mato Franković. Amo u glavu, obojica svakako ne mogu doživljavati niti poznavati Grad kao netko tko je u Gradu od rođenja, ali to ih obojicu ne čini ljudima koji ne mogu voditi Dubrovnik. Birajte onog za kojeg mislite da je bolji.
Ima li boljih od njih? Vjerojatno ima, ne samo od njih, već od svih koji su se uopće kandidirali, ali ti „bolji“ ili ne žele u politiku ili nemaju hrabrosti ili im se ne da šansa.
Dujmović i Franković imali su hrabrosti i dobili su šansu. Imate i vi svoju – birati, kao što svaki čovjek ima izbor biti ksenofob ili čovjek.

P.S.
Ako vas brine identitet, ne bojte se, njega smo odavno popušili negdje usput, a za to nije kriv nitko od kandidata na ovim izborima, već mi sami.

Jedan grm, očito izmakao kontroli, pored Bogišićevog parka, onima koji se žele spustiti ili uspeti skalinima, stvara očiti problem na koji je uputio čitatelj portala Dubrovnikpress.hr.

Naime, na redakcijski mail pristigla je fotografija koja prikazuje kako je grm uistinu, ukoliko se ne radi o djetetu, gotovo pa nemoguće zaobići. "Pa ti prođi ovuda", komentirao je čitatelj, pozvavši nadležne službe da omoguće normalan prolazak građana ovim skalinima.

V.S.

Kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Ston  63-godišnjak je osumnjičen za kazneno djelo zlouporabe biračkog prava.

Sumnjiči se da je na dan prvog kruga izbora, 21. svibnja, na jednom od biračkih mjesta na području Općine Ston, prilikom glasanja za članove Općinskog vijeća Općine Ston, Općinskog načelnika, župana i članove Županijske skupštine glasao u ime dva člana obitelji koji su se nalazili na popisu birača.

Nadalje, kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja da su dvoje članova biračkog odbora na istom biračkom mjestu, 45-godišnjak i 33-godišnjakinja počinili kazneno djelo pomaganje u svezi kaznenog djela zlouporabe biračkog prava.

Policija protiv osumnjičenih podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

A.B.

Mato Franković (HDZ) u prvom krugu izbora za gradonačelnika Dubrovnika ostvario je veliku prednost nad Valentinom Dujmovićem (HNS-HSLS), s kojim će se natjecati u drugom krugu, od 2919 glasova, Franković je naime dobio 5953, a Dujmović 3034 glasa.

U međuvremenu Franković se, osokoljen tim rezultatom, deboto već proglasio gradonačelnikom, a da izbori nisu ni završili. Iako je Franković uistinu favorit prema rezultatima prvog kruga, s druge strane ovakvu situaciju, odnosno sličnu, predviđala je upravo anketa Promocije plus, koju je Dubrovnikpress.hr prvi objavio.

Naime, prema toj anketi, koju su brže bolje iz HDZ-a proglasili namještenom, Franković je imao potporu od 24,9 posto birača, a ostvario je nešto bolji rezultat na biralištima, dobivši 32,33 posto potpore, nešto više od sedam posto no što je istraživanje predviđalo, s tim da treba uzeti u obzir dopuštenu oscilaciju kod  ovakvih istraživanja od par postotaka. No, činjenica je da je Franković ostvario nešto bolji rezultat.

S druge strane istraživanje je pokazivalo kako bi Dujmović u drugi krug trebao proći ispred Vida Bogdanovića (HSS), koji na koncu i jest bio treći po redu, s 18,8 posto potpore birača. Dujmović je na biralištima dobio 16,48 posto i ponovo treba uzeti u obzir dopuštenu pogrešku od par postotaka, ali činjenica je da je Dujmović dobio nešto manje od predviđenog, ali i da je glatko prošao u drugi krug dobivši 853 glasa više od Bogdanovića.

Isto to istraživanje predviđa i kako će Valentin Dujmović u drugom krugu pobijediti Mata Frankovića s 51,2 posto glasova…

Koliko je to vjerojatno?

Analiza glasova iz prvog kruga jasno govori kako su birači ljevice dosta apstinirali, odnosno da je na izbore izašlo oko dvije i pol tisuće više glasača sklonijih desnoj opciji, što pokazuje veći broj glasova HDZ-u i Mostu, dok je popriličan broj lijevo orijentiranih birača u Dubrovniku 21. svibnja ostao doma.

Uzrok apstinencije lijevo orijentiranih birača treba tražiti u tri činjenice. Jedna je razjedinjenost ljevice i zbunjujući nastup na ovim izborima, prilikom čega su se iz SDP-a ponašali kao da im je glavni protivnik inače svjetonazorski im blizak HNS, a ne prirodni oponent HDZ. Takvi istupi zbunili su birače ljevice i lijevog centra, dok je s druge strane činjenica koja je mnoge natjerala da ostanu doma i nedostatak pravog vođe kod dubrovačke ljevice, što je do jučer bio Andro Vlahušić (HNS).

Zabranom kandidature Andru Vlahušiću ljevica je u Dubrovniku ostala potpuno obezglavljena, a kad se tome pridoda i treća činjenica, da je SDP kao stranka na povijesno niskoj popularnosti u Dubrovniku, podbačaj nije bio neočekivan.

Sve zbrojeno u kampanji ubilo je volju za izlaskom na birališta kod lijevo orijentiranih Dubrovčana.

Može li onda Dujmović nadoknaditi veliku prednost Mata Frankovića i doći na 51,2 posto koliko mu je predviđalo istraživanje Promocije plus, provedeno prije katastrofalne kampanje ljevice? Može ukoliko lijevo biračko tijelo izađe na izbore, ostane li doma, kao u prvom krugu, Dujmoviću su šanse male.

Birači ljevice mogu biti nezadovoljni Valentinom Dujmovićem, mogu mu i brojati krvna zrnca i spominjati kako je rođen u Zenici, može im biti i antipatičan, ali Valentin Dujmović je sve što je ljevici preostalo ne žele li lijevi birači bez ispaljenog metka predati Dubrovnik u apsolutnu vlast HDZ-u. Uostalom, to je ta razlika između birača HDZ-a i ljevice, homogenost. I kad su nezadovoljni svojim kandidatom birači HDZ-a izlaze na izbore, učinit će tako i u drugom krugu, dok će se na ljevici valjda i dalje prepirati oko toga trebaju li dati podršku kandidatu koji zastupa njihov svjetonazor, jer im se kod njega ne sviđa boja očiju ili možda paletun.   

Nitko od lijevo orijentiranih političara u Dubrovniku, osim možda neizravno Vida Bogdanovića, nije zapravo pozvao svoje birače da glasaju u drugom krugu za Dujmovića. Pitanje zašto je to tako ne treba tražiti u razmimoilaženju u mišljenjima, već isključivo u interesnoj sferi koje pojedinci s ljevice već imaju s Frankovićevim HDZ-om, a koji su to interesi bit će jasno nakon izbora, dobije li Franković.

Stoga birači ljevice ne trebaju čekati da ih netko pozove na birališta, neće ih pozvati nitko, jer, izuzevši Vida Bogdanovića i naravno, za drugi krug izravno zainteresiranog Valentina Dujmovića, kvazivođe dubrovačke ljevice su nakon prvog kruga dokazale da su upravo to, kvazivođe, sitne duše premrežene interesima s HDZ-om.

Dubrovački simfonijski orkestar je kroz svibanj koncerte održavao u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, odnosno na njezinoj taraci i u atriju. U utorak na taraci Galerije će nastupiti Gudački komorni sastav Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Kao solistice u Vivaldijevom Concertu Grossu u d molu će nastupiti članice Dubrovačkog simfonijskog orkestra – violinistice Đana Kahriman i Iva Vukić te violončelistica Mihaela Čuljak. Riječ je o mladim, talentiranim i nagrađivanim glazbenicama koje nastupaju s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom od svojih glazbenih početaka.

Početak je zakazan u 21 sat, a program je sljedeći:
W.A. Mozart - Divertimento u F duru, K. 138
A. Vivaldi - Concerto Grosso u d molu, RV 565
P.I. Čajkovski - Serenada za gudače u C duru, op. 48

Ulaznice za koncert su dostupne u uredu Orkestra od ponedjeljka do petka od 9 do 15 sati, u gift shopu Dubravka na Pilama, u Luži, u agenciji Perla Adriatica te jedan sat prije početka koncerta. Povlaštene cijene (10 kuna za korisnike Libertasovog pokaza, 20 kuna za umirovljenike, za građane stare gradske jezgre i studente s kulturnom iskaznicom besplatan ulaz, te 30% popusta za građane na standardne cijene ulaznica) dostupne su isključivo na blagajni orkestra. Preporuča se prethodna rezervacija na broj 417 110 koji je ujedno i broj za informacije.

DSO

Potpisivanjem takozvanog koalicijskog sporazuma o suradnji u Gradskom vijeću Mato Franković i Pero Vićan zapravo su potpisali odluku o osnivanju trgovačkog društva „Franković, Vićan i partneri“. Oni su svojom političkom trgovinom zapravo potpisali raspodjelu fotelja i funkcija. U međuvremenu, potpuno nejasno u kojem svojstvu i funkciji, Mato Franković šeće Gradom i šepiri se hodnicima gradske uprave predstavljajući se kao gradonačelnik Dubrovnika.

Podsjećam mog protukandidata da se izbori za gradonačelnika Dubrovnika održavaju u nedjelju, 4. lipnja, a tada će isključivo građani Dubrovnika izabrati osobu koja će naš Dubrovnik voditi u sljedeće četiri godine. Moj protukandidat očito misli da mu „kupljene“ ruke u Gradskom vijeću garantiraju pobjedu. On zaboravlja da se izbori za gradonačelnika još nisu održali. A samo će budući gradonačelnik biti taj koji će formirati većinu u Gradskom vijeću i dugoročno osigurati političku stabilnost.

Krajnje je uvredljivo za zdravi razum, ali i prema svim građanima našeg Dubrovnika da o stabilnosti govori onaj tko je političkom nasiljem, uzurpacijom ovlasti i rušenjem proračuna dva puta u dvije godine izazvao nestabilnost samo da bi ostvario svoje osobne ambicije. Njemu nije bitan Dubrovnik, njemu su bitni oni, važna mu je uska grupa odabranih prijatelja.

Stoga pozivam Dubrovkinje i Dubrovčane da u nedjelju izađu na izbore i svojom slobodom voljom izaberu onoga tko iza sebe ima vidljive rezultate, onoga za koga smatraju da ih je sposoban predstavljati i raditi u njihovom najboljem interesu i interesu Grada Dubrovnika. Jer to umjesto njih  neće napraviti ni Franković ni Vićan potpisivanjem trgovinskih sporazuma. Samo izborom boljeg i sposobnijeg kandidata naši građani neće biti taoci agresivne nekolicine, ni Matove nesposobnosti ni Perove crne knjižice.

Valentin Dujmović, kandidat za gradonačelnika Dubrovnika

HNS-ovu kandidatu za gradonačelnika Dubrovnika Valentinu Dujmoviću koji se u drugom krugu natječe s HDZ-ovim kandidatom Matom Frankovićem stigla je možda i neočekivana potpora od članova dubrovačkog HSP-a.
Kad već nisu kandidati rastočene i rasklimane ljevice koji su se nadali biti na njegovu mjestu, Dujmoviću je tako potporu dala desnica.

„Glasujmo za boljega. Svim prijateljima Grada Dubrovnika, hrvatskim domoljubima i svim braniteljima i bivšim pripadnicima HOS-a, dajmo glas gospodinu Valentinu Dujmoviću. Nadamo se poštenoj pobjedi. Bog vas blagoslovio! – poručila dr.med. Katica Šarac iz dubrovačkog HSP-a.

D.M.

U javnom prostoru sve više je govora o tome je li diskriminatorno necijepljenu djecu upisivati u vrtiće. U tom smislu javnost je zbunila i vijest kako je u jednom hrvatskom vrtiću dijete ispisano jer nije cijepljeno, a u drugom upisano iako nije cijepljeno.

Konkretno, djeca koja nisu cijepljena ne bi se smjela upisivati u vrtiće prema Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, no radi se tu o zapravo o propisima koje svatko selektivno tumači kako hoće. Tezu o tomu kako se radi o neusklađenoj regulativi potkrjepljuje i činjenica kako je sve više odbačenih prekršajnih prijava protiv roditelja zbog kršenja Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Ravnateljica Dječjih vrtića Dubrovnik Boja Milan Mustać za portal Dubrovnikpress.hr objasnila je kako se dubrovački Vrtići strogo pridržavaju zadanih regulativa. Inače, treba i pripomenuti kako su Dječji vrtići Dubrovnik jesenas odbili upisati 11 djece čiji roditelji ne žele cijepiti djecu.
- Zaista razumijem roditelje koji ne žele cijepiti djecu. Jednako tako razumijem i roditelje koji cijepe djecu i ne žele da su ona u kontaktu s djecom koja nisu cijepljena. To je tema za jednu širu raspravu, ali Dječji vrtići Dubrovnik pridržavaju se odluke Ministarstva i dok je ona na snazi u nas se necijepljena djeca neće upisivati. - rekla je ravnateljica Milan Mustać.

Inače, treba dodati kako je u tijeku i potpisivanje peticije za prestanak diskriminacije pri upisu djece u vrtiće koja, prema zakonskim odredbama, ne mogu biti upisana bez potvrde pedijatra o zdravstvenom stanju.

No, što se tiče ove teme, najbolje se ustvari podsjetiti riječi voditeljice Odjela školske medicine u Dubrovniku dr. Matije Čale Mratović koja je u nedavnom razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr jasno podvukla kako je po pitanju procijepljenosti Grad Dubrovnik među najgorima u Hrvatskoj te kako prestanak cijepljenja otvara vrata epidemiji, dodajući kako je svu histeriju oko antivakcinalne kampanje "teško racionalno objasniti".

V.Salvia

Za najbolju predstavu 57. Festivala hrvatskih kazališnih amatera koji je jučer završen u Vodicama, proglašena je predstava „Grad sjena“ Davora Mojaša u autorovoj režiji i u izvedbi Studentskog teatra Lero.

Nagrada dubrovačkom Leru pripala je odlukom festivalskog povjerenstva u sastavu: Dubravka Crnojević-Carić, glumica, redateljica, teatrologinja, Mirta Zečević, glumica i Robert Raponja, kazališni redatelj i pedagog. Scenografkinja i kostimografkinja predstave je Dubravka Lošić, u užem umjetničkom timu Lerove nagrađne predstave su: Mato Brnjić, Viktor Lenert i Antonio Ljubojević. U predstavi igraju Lerove glumice: Ksenija Medović, Jasna Held, Zvončica Šimić, Ana Petrović, Katarina Ruščić i Glorija Ribić.

Ovogodišnji Festival hrvatskih kazališnih amatera održavao se u Pazinu i Vodicama u organizaciji Hrvatskog sabora kulture i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture. Izvedba „Grada sjena“ bilo je 19. sudjelovanje Studentskog teatra Lero na Festivalima hrvatskih kazališnih amatera na kojima je do danas prikazao ukupno 20 svojih predstava.

DPP

Ove godine aktualna je priča o nedostatku sezonskih radnika u Dubrovniku. No, kako je za portal Dubrovnikpress.hr pripomenula predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih radnika Obrtničke komore Dubrovačko - neretvanske županije Nikolina Farčić "situacija nije nastala od jučer". U kratkom razgovoru Farčić se osvrnula na ovu problematiku, pojašnjavajući i što bi situaciju moglo poboljšati.

Inače, spominjala se brojka kako Dubrovniku trenutno nedostaje tisuću radnika u ugostiteljstvu. Farčić je napomenula kako nije sigurna u točnu brojku, podvukavši kako "svakako svjedočimo potražnji velikog broja radnika".

- Ovaj je sektor već od 15. ožujka počeo sa zapošljavanjem sezonskih radnika. Sezona u tom smislu, u Dubrovniku, traje najmanje do osam mjeseci. Otprilike je najmanje polovica stalno zaposlenih, za drugom polovicom traje stalna potražnja. - rekla je Nikolina Farčić.

Kad kaže kako situacija nije nastala od jučer, Farčić dodaje da ugostitelji već duže vremena upozoravaju na ovu situaciju.

- Upozoravamo posebno posljednjih godina od kako se članstvom u Europskoj uniji otvorila mogućnost zapošljavanja u drugim zemljama pa je dio sezonaca otišao i u tom smjeru. Apsolutno je legitimno odlučiti se za rad u drugim zemljama. Nadalje, svjedoci smo isto tako da se kod nas često nudi rad i na neodređeno vrijeme te da i u tom slučaju postoji problem s pronalaskom kadra, posebno onog kvalificiranog. - objasnila je predsjednica Ceha Farčić, preciziravši koja bi mjera bila idealna kako bi se ovom problemu stalo na kraj.

- U nedostatku formalno obrazovanog kadra dobivaju priliku oni s iskustvom u ovoj djelatnosti koji su isto stekli nakon sto su se za ugostiteljstvo odlučili kao za plan B, budući da u svojim strukama nisu pronašli zaposlenje. Budući da se u lančanoj reakciji stvara problem i smještaja radne snage mišljenja sam da je bolje ulagati u edukaciju vlastitog kadra u Dubrovniku, na način da je stalno zaposlenje, kao i nastavak edukacije, što teoretske, a što praktične, zagarantiran. Poslodavcima to daje sigurnost jednako kao i zaposlenicima. Dubrovnik mora postati edukacijski centar izvrsnosti u hotelijerstvu, ugostiteljstvu. Ovaj grad uvijek je postavljao standarde u svemu, tako treba biti i u turizmu od kojeg svi posredno ili neposredno živimo. - izričita je Farčić.

Na pitanje smatra li da su uvjeti u dubrovačkim restoranima dobri za sezonce, odgovorila je "kako uvjeti zapošljavanja variraju jer postoje razne kategorije ugostiteljskih i hotelijerskih objekata pa tako raznolike i ponude". Farčić je rekla kako se "nije dobro hvaliti novim investicijama s 5 zvjezdica ako nemate kadar od 5 zvjezdica koji će tu investiciju odraditi". Napomenula je kako i "povećanje PDV-a mijenja sliku djelatnosti i generira povećanje cijene proizvoda"

- Ono za sto se brinemo je održavanje kvalitete usluge i kvalitete proizvoda, koja bi u ovom slučaju mogle biti ugrožene,  budući da su zadovoljstvo klijenata i jedinstven doživljaj Dubrovnika u cijelosti, najvažniji zadatak svih nas. - kazala je, podsjetivši i na nedavno održan sastanak s ministrom turizma Garijem Cappellijem.

- Na sastanku je od strane više sugovornika naglašena ova problematika. Buduće su gradske strukture vlasti obećale raditi na stvaranju uvjeta za lakšu kupovinu stanova za mlađe obitelji, gradu treba još radno sposobnih stanovnika, ne samo sezonskih radnika. Moramo stvoriti uvjete da neki odluče ostati živjeti, nastaniti se, zasnovati obitelj i postati stalni stanovnici Dubrovnika, kako bi buduće generacije imale kvalitetno cjeloživotno obrazovanje u svim turističkim djelatnostima. - njezine su riječi.

Također, dodala je kako su nezaposleni prekvalificirani, ističući "kako je povećanje kvote za uvoz strane radne snage jedno od rješenja budući da su sva druga rješenja dugotrajna". Zaključila je kako o ovoj problematici za zajedničkim stolom trebaju sudjelovati vladajuće strukture grada, stručna i zainteresirana javnost, obrazovni sustav i Zavod za zapošljavanje, dodavši "kako bi se zajedničkim promišljanjem trebalo doći do trajnog rješenja".

Na današnjoj konferenciji za novinare HNS-ov kandidat za gradonačelnika Dubrovnika Valentin Dujmović osvrnuo se na dvije odluke Gradskog vijeća, donesene u mandatu predsjednika Mata Frankovića, koje su kako je napomenuo Dujmović, "ukinute od strane Visokog upravnog suda i Ustavnog suda". Radi se, rekao je Dujmović, "o odluci da Gradsko vijeće imenuje direktore komunalnih društava i odluci kako svaki popravak od strane Vodovoda na kanalizaciji mora ići na Gradsko vijeće". Novinarima je Dujmović podijelio i dokumentaciju, odnosno preslike navedenih presuda.

- Na samom početku svog mandata kao predsjednika Gradskog vijeća, nakon izvanrednih izbora koje je izazvao 2015., Mato Franković donio je odluku po kojoj predsjednik Gradskog vijeća i Gradsko vijeće imenuju direktore komunalnih društava. Do toga mu je bilo jako stalo. I na tome je proveo jako puno vremena. Ministarstvo uprave odredbu je ukinulo, ali on je išao sve do Ustavnog suda koji je u presudi od prije dva mjeseca ukinuo te sporne odredbe šestog članka statutarne Odluke o Izmjenama i dopunama Statuta Grada Dubrovnika. No, on nije htio priznati pogrešku. Dvije godine je Statut Grada Dubrovnika držao neusklađenim sa zakonom.

To nije korektno i nije u redu. - objasnio je Dujmović.
- Druga je presuda na koju sam se ja žalio Visokom upravnom sudu. Gradsko vijeće je donijelo odluku da sve što se tiče kanalizacije ide na Gradsko vijeće. Dakle, pukne cijev i odluka o popravku mora na Vijeće. To nije logično, to nema veze sa zdravom pameću. Kao predsjednik Uprave Vodovoda tu odluku nisam poštivao jer bi Grad bio u kaosu. Visoki upravni sud ukinuo je odluku Gradskog vijeća. - istaknuo je Valentin Dujmović.

Uputio je i pitanje "pitanje svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima".
- Treba li čovjek koji je želio odlučivati tko će biti direktor poduzeća i tvrtki, koji je oko toga uzurpirao zakon, voditi Grad Dubrovnik? - riječi su Valentina Dujmovića.

Također, rekao je i kako "Franković ističe projekte koji nisu dovršeni".
- Mislim da bi se trebao baviti projektima koje će on realizirati, a ne gledati što eventualno po Gradu nije dovršeno. Dovršit će se sve čim preuzmem Ured gradonačelnika! Ali, da dva puta u dvije godine nije rušio proračun, davno bi neke stvari bile gotove. Valjda oni koji mu vode kampanju znaju što mu govori, no meni se to ne čini kao dobra taktika. - zaključio je gradonačelnički kandidat HNS-a Valentin Dujmović.

Osim u samoj borbi oboljelih protiv ove opake bolesti, Liga protiv raka Dubrovnik i u zdravstveno-društvenom smislu naglašava problem ove bolesti koju treba prevenirati, dijagnosticirati i liječiti, govori za portal Dubrovnikpress.hr Davor Miloglav, predsjednik dubrovačke Lige protiv raka, koja je nedavno proslavila 50. obljetnicu postojanja. U ovih 50 godina Liga protiv raka Dubrovnika postala je zapravo naličje dubrovačke humanosti u kojoj se sažimaju sve lijepe namjere kako bi se oboljelima od najopakije bolesti olakšao život.

Nažalost, znanost ovoj teškoj bolesti još nije doskočila i tresnula je o pod, i upravo zato nemjerljivo je značenje ove organizacije koja je, osim dakako u pomoći kroz samo liječenje, ali i kroz senzibiliziranje javnost, pomogla toliko oboljelih i njihovih obitelji u ovome kraju. U razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr predsjednik Davor Miloglav rekao je više o svim povijesnim značajkama, ali i današnjim aktivnostima Lige protiv raka Dubrovnik.

OD NEW YORKA PREKO ZAGREBA DO DUBROVNIKA

Sve je počelo, govori Miloglav, davne 1964. godine kad je akademik Ivo Padovan na poziv Američkog društva za borbu protiv raka pošao u New York, gdje je tijekom svojeg boravka, s predstavnicima hrvatske dijaspore i uglednim američkim stručnjacima, izradio studiju "Liga za borbu protiv raka". Po povratku u Hrvatsku, okupio je stručnjake iz radiologije, onkologije i radioterapije, formirao Inicijativni odbor za osnivanje Lige te 1966. oformio Hrvatsku ligu protiv raka. Član proširenog Inicijativnog odbora bio je i prim.dr. Marko Margaritoni koji je 17. svibnja 1967. godine osnovao Ligu protiv raka Dubrovnik, prvu izvaninstitucionalnu udrugu u Gradu. U sklopu Medicinskog centra Dubrovnik, odnosno Službe za radiologiju, 1970. godine osnovao se Onkološki dispanzer.

- Poslije toga kreće opremanje onkološkog dispenzera, ali i svih drugih odjela koji su bili vezani uz ovu bolest. Uspostavljen je registar oboljelih od raka dojke, koji se poslije širio i na druge bolesti. Tad je educiran i prvi citolog dr. Feti Selmani koji je uskoro obranio doktorsku disertaciju s područja citodijagnostike raka dojke. Paralelno sa svim tim, Dubrovnik je dobio i prvu specijalizanticu onkologije i radiologije dr. Snježana Buhić koja je kasnije preuzela Onkološki dispanzer i postala šefica Onkološkog odjela. Za nju se može reći i kako je majka onkologije u Dubrovniku. - rekao je Miloglav o počecima Lige protiv raka.

LIGA BROJI 11,5 TISUĆA ČLANOVA

Kazao je više o današnjim aktivnostima Lige.

- Osim nabavke opreme, aktivni smo i u educiranju stanovništva o problemu raka. Mi smo se priključili i nacionalnom programu Lige protiv raka koji uključuje humanitarne akcije  poput Dana mimoze uz koji se javnost senzibilizira o problemu raka grlića maternice, obilježavamo i Dan narcise koji je posvećen borbi protiv raka dojke. Evo, Dan narcisa smo obilježili po 21. put, a Dan mimoze ukupno deset puta. Obilježavamo i Dan ružičaste vrpce, mjeseca studenog - koji je Međunarodni mjesec borbe protiv raka... To ide iz godine u godinu, a sva sredstva su usmjerena u kupnju lijekova i pomoć oboljelima. Od 2001. godine organiziramo i Božićnu večeru za naše članove, uz koji se vidimo, popričamo, zapjeva klapa... - objasnio je Miloglav.
Liga protiv raka Dubrovnik prije rata je brojila oko 16 tisuća članova, no kako je dio bivše Općine Dubrovnik izdvojen, ona sad broji oko 11,5 tisuća članova. Inače, godišnja članarina iznosi 20 kuna, odnosno, simboličnih kunu i 67 lipa mjesečno.

- Uz članarinu, ali i donacije, bitno je naglasiti da je Liga protiv raka uprihodila 15 milijuna kuna. Do zadnje kune sve je utrošeno za potrebe oboljelih, bilo to kroz opremu, nabavku lijekova... - rekao je Miloglav, dodajući "kako je Liga u ovih 50 godina organizirala i mnoge simpozije i izdala razne publikacije".

POSLJEDNJA AKCIJA ZA KUPNJU DIGITALNOG MAMOGRAFA

- Posljednje što smo nabavili su bila četiri specijalizirana kreveta i noćna ormarića za odjel palijativne skrbi u OB Dubrovnik. Sad je u fazi akcija nabavke novog digitalnog mamografa. Inicijatorica ideje je sugrađanka Ana Knego koja je odaslala jedno cirkularno pismo u kojemu poziva javnost da se pridruži akciji budući da bi novi mamograf pospješio postupak pregleda, olakšao dijagnostiku i prevenirao ovu zloćudnu bolest. Značajan dio sredstava smo prikupili uz obilježavanje naše obljetnice. Tako smo prikupili 66 tisuća i 800 kuna uz aukciju dubrovačkih slikara, dvije tisuće i 600 kuna smo zaradili prodajom monografije, 11 tisuća i 700 kuna humanitarnim koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Kako je početni saldo bio oko 150 tisuća kuna, ukupno kad se sve zbroji potpomogli smo digitalni mamograf s 250 tisuća kuna. Vjerujem kako će se ovaj uređaj ubrzo i moći kupiti. - naveo je Miloglav.

Miloglav je u Ligi protiv raka Dubrovnik od 1997. godine, a predsjednik je od 2004. godine. Rekao je što misli koliko se u zadnjih 20 godina, od kad je on involviraniji u cijelu priču, promijenila percepcija same javnosti prema ovoj bolesti.

PRED NAMA SU MNOGI PLANOVI I IZAZOVI

- Puno toga se promijenilo. Prije je smrtnost nakon otkrivanja raka dojke bila jako visoka, sad je oko 3,5 posto ako se otkrije u prvih pet godina. Upravo o tome koliko se toga promijenilo bilo je riječi i na simpoziju kojega smo organizirali uz obilježavanje obljetnice gdje je gdje je izlagalo osam eminentnih dubrovačkih i hrvatskih stručnjaka na čelu s prof.dr sc. Damirom Eljugom, predsjednikom hrvatske Lige protiv raka i dr.med.prim. Markom Margaritonijem, sin od našeg osnivača, koji je dopredsjednik dubrovačke Lige protiv raka. Mi smo jako puno radili upravo kako bi educirali javnost o nužnosti pregleda. Prim.dr. Margaritoni je održavao predavanja u osnovnim školama o štetnosti pušenja, recimo danas dr. Adriana Camino-Varela ide dva puta godišnje u Slano, Ston, Orebić na Grudu, kako bi tamo radila preglede. Puno je učinjeno na toj prevenciji i dijagnostici. Mr. sc. psiholog Josip Lopižić s pacijentima razgovara s jedne druge, psihološke strane, on ih zna smiriti i olakšati život. Uostalom, oformljen je i Klub onkoloških bolesnika koji ima svoje podsekcije Kluba liječenih od raka dojke, Kluba bolesnika sa stomom i Kluba traheostomiranih bolesnika, a koji djeluje uz našu Ligu - objasnio je Miloglav.
Inače, treba navesti kako je dubrovačka Liga protiv raka uz obilježavanje 50. obljetnice djelovanja sa 102 zahvalnice nagradile sve zaslužne za njeno djelovanje. No, u ovih 50 godina i sama je dobila brojna priznanja. Tako je prim.dr. Marko Margaritoni nagrađen zlatnom medaljom od strane hrvatske Lige protiv raka za značajan doprinos u razvoju onkološke zaštite. Margaritoni je nagrađen i 2007. godine nagradom za Životno djelo od strane Županije dubrovačko-neretvanske, a dubrovačka Liga protiv raka posthumno mu je ove godine dodijelila dijamantnu povelju s grbom Lige. Također, između ostaloga, Klub onkoloških bolesnika koji djeluje uz dubrovačku Ligu protiv raka, dobio je nagradu Grada Dubrovnika 2007. godine. Sama Liga protiv raka Dubrovnik nagrađena je i više puta od strane hrvatske Lige protiv raka, ali i od Županije dubrovačko-neretvanske za izuzetna postignuća na posljednjoj proslavi Dana Županije.
Osim suradnje s hrvatskom Ligom protiv raka i OB Dubrovnik, Liga protiv raka suradnju njeguje i s dvije lige s kojima su potpisane povelje o suradnji, a to su Liga protiv raka Zadar i Liga protiv raka Korčula-Pelješac-Lastovo-Mljet koja i sama ove godine slavi 15 godina svog rada. Uz to, otkrio je Miloglav, cilj je osnovati i neretvansku Ligu protiv raka.

- Pred nama su zasigurno mnogi novi zajednički planovi i izazovi. Prije svega, naše geslo ostaje: danas pomozi drugome, da bi sutra pomogao sebi. Mislim da je to ključ svega. Ka nama gravitira cijeli Dubrovnik, ali i područje koje pokriva naša bolnica. Vjerujem da se svi uz dubrovačku Ligu protiv raka mogu osjećati sigurnije. Svakom tko nam se obratio smo, vjerujem, pomogli, a ako nekome i nismo mogli nadam se da smo ga uputili na pravo mjesto. Vjerujem da naša Liga postiže svoj cilj, a to je prosvjećivanje, preveniranje i liječenje ove bolesti. Svakako, naša snaga bili su i ostaju tisuće naših članova i volontera. Svi oni koji su svojim manjim ili većim prilozima u novcu ili na druge načine pomagali realizaciju naših ciljeva i sudjelovali su ostvarenju zajedničkih velikih rezultata. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr Davor Miloglav, predsjednik organizacije koja već dugi niz godina ima svoje vidno mjesto u svakodnevici Dubrovnika, kao i svih  Dubrovčana.

Svi koji žele potpomognuti kupnju digitalnog mamografa to mogu učiniti na:
IBAN HR 9524070001500318004 (s naznakom za mamograf)