HDZ-ova koalicija u Županijskoj skupštini Dubrovačko – neretvanske županije, koja je osvojila 19 od 41 vijećničkog mjesta, trebala bi tvoriti većinu uz dva mandata DDS-a, doznaje neslužbeno Dubrovnikpress.hr. Iako je Most najavljivao smjenu vlasti u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, a Stipo Gabrić Jambo tvrdio kako se bez koalicije HNS-HSS većina neće moći formirati, samo dva mandata DDS bit će izgleda presudna, kao što je uostalom Dubrovnikpress.hr već i pisao.

Formiranje većine zapravo je tek stvar formalnosti, ne pretumba li se što naopako preko noći. Dva mandata HDZ-ova prirodnog partnera u Županiji DDS-a, jezičac su tako na vagi u Skupštini u kojoj će sjediti šest vijećnika koalicije SDP-Naprijed Hrvatska te 11 mostovaca i troje iz koalicije HNS-HSS.

HDZ-u tako nije potrebno čak ni rušiti koaliciju HNS-HSS. Uostalom jedan mandat koji je pripao HSS-u, bez obzira što je Stipo Gabrić Jambo najavio podršku HDZ-u u borbi protiv Mosta, ionako ne bi bio dovoljan za formiranje većine koja bi trebala biti stabilna i bez tog jednog glasa „viška“. Ako ipak bude potrebno nema sumnje da će HDZ imati potporu u Jambovu HSS-u, sve dok je Most na suprotnoj strani.

D.Mladošić

Dubrovački simfonijski orkestar najavljuje svoj sljedeći koncert u petak u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Orkestrom će ravnati maestro Noam Zur, a kao solist će nastupiti španjolski tenor Xavier Moreno. Početak koncerta je u 21 sat.

Nessun dorma iz opere Turandot i E lucevan le stelle iz opere Tosca, samo su neke od poznatih opernih arija koje ćemo imati priliku poslušati na koncertu u petak u Umjetničkoj galeriji. Španjolski tenor Xavier Moreno dobro je znan gost dubrovačkoj publici. Nastupao je na Međunarodnom glazbenom festivalu „Tino Pattiera“ koji se održava u srpnju, te prošle godine u svibnju pred Kneževim dvorom. Posljednjih pet godina pjevao je glavne vodeće uloge u svom repertoaru i dobio sjajne kritike u uglednim međunarodnim opernim kućama. Nastupao je s orkestrima poput Tokijske filharmonije, Simfonijskog orkestra u Izraelu, Orkestra i zbora Arena di Verona, Hamburškog simfonijskog orkestra i mnogih drugih. Njegovi nedavni projekti uključuju uloge Cavaradossi u Puccinijevoj Tosci u Operi Leipzig i u Kazalištu u Wiesbadenu, ulogu Don Alvara u Verdijevoj operi La Forza del destino u Kazalištu u Hannoveru, Edgardo u Donizzetijevoj operi Lucia di Lammermooru Saarländisches Kazalištu u Saarbrückenu, kao i debitantska izvedba u ulozi Don Joséa u Bizetovoj operi Carmen u Oper Halle. U rujnu 2016. je deitirao u Teatro Real u Madridu u ulozi Cassija u Verdijevoj operi Ottello.

Osim poznatih opernih arija, maestro Noam Zur, inače glazbeni direktor Međunarodnog festivala opernih arija „Tino Pattiera“, ravnat će izvedbama poznate filmske glazbe.

Program čitavog koncerta je sljedeći:
L. Boccherini Noći u Madridu
J. Horner Glazba iz filma Titanik arr. C. Custer
N. Rota Ljubavna tema iz filma Kum arr. R. Longfield
R. Djawadi Tema iz serijala Igra prijestolja arr. L. Moore
A. Piazzolla Libertango arr. D. Palanović
G. Bizet La fleur que tu m’avais jetée (iz opereCarmen)
J. Massenet Werther Pourqoui me reveiller (iz opere Werther)
P. Mascagni Cavaleria rusticana, intermezzo
K. Millocker Mein Weg führt immer mich (iz opere Die Dubarry)
G. Puccini E lucevan le stelle (iz opere Tosca)
G. Puccini Nessun dorma (iz opere Turandot)

Ulaznice za koncerte su dostupne u uredu Orkestra od ponedjeljka do petka od 9 do 14 sati, u gift shopu Dubravka na Pilama, u Luži, u agenciji Perla Adriatica te jedan sat prije početka koncerta. Povlaštene cijene (10 kuna za korisnike Libertasovog pokaza, 20 kuna za umirovljenike, za građane stare gradske jezgre i studente s kulturnom iskaznicom besplatan ulaz, te 30% popusta za građane na standardne cijene ulaznica) dostupne su isključivo na blagajni orkestra. Preporuča se prethodna rezervacija na broj 417 110 koji je ujedno i broj za informacije.

R.R.

Dubrovačko-neretvanska županija izdala je dozvolu za obavljanje redovne cjelogodišnje autobusne linije Dubrovnik – Orebić i Orebić – Dubrovnik, koja kreće od 1. lipnja. Liniju će obavljati prijevoznik Libertas Dubrovnik te će kretati svakim danom iz Orebića u 5,00 sati, a s autobusnog kolodvora u Dubrovniku u 14,14 sati.

"Navedena linija izrazito je bitna i potrebna stanovnicima peljeških općina i Dubrovačkog primorja zbog povezivanja s Gradom Dubrovnikom, kao i za njihovo svakodnevno obavljanje poslova i obaveza." - piše u priopćenju Dubrovačko-neretvanske županije.

DPP

Još je u izbornoj noći Pero Vićan izjavio kako je DDS na proteklim izborima postigao rezultat koji je bio lošiji od očekivanog. No, DDS će još jednom participirati u vlasti preko većine koju će HDZ i DDS i službeno formirati i to potpisivanjem koalicijskog sporazuma. Tako će DDS zapravo opstati na gradskoj političkoj sceni jer je i taj lošiji izborni rezultat koji su ostvarili za DDS još uvijek dobar, odnosno omogućuje im daljnje participiranje u vlasti. Baš je participiranje u vlasti osnovna nit vodilja DDS-a još otkad je iz nezavisne liste ustrojen u političku stranku.

Netom minuli prvi krug izbora za DDS-a je bio porazan. Osvojili su 1750 glasova birača. Drugim riječima u odnosu na prijevremene izbore 2015. izgubili su više od 1100 glasova. Izbori 2015. kada su dobili 2878 glasova birača bili su vrhunac za DDS. No, povjerenje birača nisu prepoznali i zato su na netom minulim izborima kažnjeni.

OD JUŽNOHRVATSKE DO DUSTRA-E

Od stranke s regionalnim predznakom očekuje se da regionalno i djeluje, odnosno da svoje političko djelovanje fokusira isključivo na interese regije. Regionalne stranke nisu novost. Na političkoj sceni Europe neke od njih čak i uspješno djeluju.

I Hrvatska ima regionalne stranke, no jedina ozbiljna, istarski IDS osnovan je 1990. godine i od svog začetka do danas zastupa stav da Istra treba biti neovisna regija. Upravo stoga se i deklariraju kao regionalna stranka.

I Dubrovnik je zahvatio trend osnivanja regionalnih stranaka. Prva osnovana bila je Južnohrvatska stranka, no da su ambicije te stranke bile usmjerene stvarnom regionalnom djelovanju ona bi u svom začetku bila drukčije nazvana.

Gotovo je u povojima zaustavljen pokušaj osnivanja druge regionalne stranke, koja je nosila naziv Dubrovnik Regija. Ni čelništvo te stranke nije imalo jasan cilj, osim što su brzo ocijenjeni kao ljudi bliski HDZ-u.
Pred izbore 2013. Pero Vićan svoju nezavisnu listu pretvara u stranku s regionalnim predznakom. Dubrovački demokratski sabor za cilj je trebao imati „da svojim djelovanjem, u sklopu višestranačkog sistema, potiče i razvija sve posebnosti i bogatstvo Dubrovnika i okolice kao regionalnog entiteta oblikovanog na osebujnom etničkom, gospodarskom, kulturnom bogatstvu i posebnosti u okviru RH“.

DDS taj svoj osnovni cilj nikada nije ostvario već su isključivo djelovali kao interesna skupina vječito prištekana za onoga tko je bio u poziciji formirati vlast. U proteklih gotovo pet godina djelovanja egzistirali su uhljebljavajući vojsku poslušnika koja bi im usluge vraćala zaokružujući ih na listićima u izbornim ciklusima. Nisu li se zato tako gorljivo borili zadovoljiti interese taksista?!

Doduše, čelnik DDS nerijetko se borio za neke svoje partikularne interese isključivo povezane za zemljišne čestice. Kad mu želje ne bi mogle biti ispunjene bez ikakva problema je rušio vlasti u kojima je sudjelovao.

Svojim djelovanjem DDS je zapravo zagadio opciju regionalnog djelovanja. Stoga, kad se promatraju rezultati po biračkim mjestima posve je jasno kako je u netom okončanom izbornom ciklusu DDS-u glasove otimala DUSTRA, također stranka s regionalnim predznakom, osnovana prije dvije godine.

DUSTRA-in čelnik Željko Raguž u završnici kampanje bio je iznimno glasan i odrješit kad su pitanju interesi Dubrovnika pa su ga birači vjerojatno bolje i razumjeli. No, Raguž je očito bolje od Vićana odradio i terenski dio posla, obilazeći i razgovarajući s različitim skupinama građana.

U OČEKIVANJU VIĆANOVE OSTAVKE

Tko stvarno zastupa interese dubrovačkog područja vidjet će se nakon formiranja vladajuće većine u Gradskom vijeću u kojoj će vrlo vjerojatno participirati obje regionalne stranke.

Kad je u pitanju opstojnost DDS-a, Vićan je uoči nedjeljnog glasovanja prognozirao kako će u Gradskom vijeću i Županijskoj skupštini imati po šest vijećnika, a na području Konavala dva do tri. Tada je najavio kako će ukoliko izborni rezultata bude loš podnijeti ostavku na mjesto predsjednika DDS-a.

Da će podnijeti ostavku ponovio je i u izbornoj noći nakon što se suočio s rezultatima glasanja. Tada je najavio kako na čelu DDS-a priželjkuje ženu.

Žena na koju Vićan računa vjerojatno je Terezina Orlić, DDS-ova kandidatkinja za gradonačelnicu na netom okončanim izborima, ali prva kandidatkinja na listi DDS-a za Gradsko vijeće.

Najbolje što Vićan u ovom trenutku može učiniti jest prepustiti stranku Terezini Orlić. Nju, ukoliko se vođenja stranke prihvati, čeka zaista težak posao. Prvi je da se nametne kao liderica DDS-a i neutralizira Vićana bez obzira što je on stvorio tu kakvu-takvu stranku. Drugi zadatak Orlić je da DDS iz interesne skupine pretvori u ozbiljnu stranku kojoj će rado pristupati ljudi koji će se boriti za interese Dubrovnika, a manje za svoj vlastiti probitak.

Na prijedlog rektora prof. dr. sc. Nikše Buruma, na 141. sjednici Senata Sveučilišta u Dubrovniku, održanoj 25. svibnja 2017., Senat je za prorektora za poslovanje imenovao izv. prof. dr. sc. Nebojšu Stojčića, dosadašnjeg pročelnika Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju. Mandat prorektoru traje do 30. rujna 2020.

Izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić rođen je u Mostaru 1982. Na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku diplomirao je u rujnu 2005. na smjeru Vanjska trgovina. Tijekom četverogodišnjega studija dobio je tri rektorove nagrade za najboljeg studenta, a za vrijeme studija izabran je među 25 najboljih studenata u Republici Hrvatskoj, i dobio je nagradu Top stipendija za top studente, u organizaciji tjednika Nacional.

Godine 2006. dobio je stipendiju i upisao doktorat na Sveučilištu Staffordshire u Velikoj Britaniji. Na istom sveučilištu u ožujku 2011. uspješno je obranio doktorsku disertaciju pod naslovom „Competitiveness, Restructuring and Firm Behaviour in Transition: The Case of Croatia“, kao jedan od rijetkih studenata čijoj je disertaciji povjerenstvo dodijelilo prolazak bez bilo kakvih traženih izmjena, te je stekao stupanj doktora znanosti. Od siječnja 2006. zaposlen je na Sveučilištu u Dubrovniku, na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju kao znanstveni novak-asistent i asistent; 2013. izabran je u zvanje znanstvenog suradnika, iste godine i u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta - a u ovoj, 2017., izabran je u znanstveno zvanje višega znanstvenog suradnika i u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto izvanrednog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje ekonomije, grana mikroekonomija.

Nastavu je izvodio i na stranim učilištima – na Sveučilištu Staffordshire, gdje je i doktorirao, kao gostujući istraživač bio je i na Wang Yanan Institute, Sveučilišta Xiamen u Narodnoj Republici Kini, te na Međunarodnom sveučilištu DIU Libertas u Dubrovniku. U svojstvu voditelja, višega stručnog suradnika ili istraživača sudjelovao je ili sudjeluje u radu osam znanstvenih i devet stručnih projekata. Od 1. listopada 2014. obnaša dužnost pročelnika Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, trenutno u drugom mandatu. Od svibnja 2016. član je Upravnog vijeća Opće bolnice Dubrovnik. Sudjelovao je u radu više stručnih povjerenstava. Mlađi je urednik znanstvenog časopisa Ekonomska misao i praksa i član je uredništva više znanstvenih časopisa. Također, predsjednik je i član više organizacijskih odbora međunarodnih i domaćih konferencija. Autor je i suautor 27 znanstvenih radova. Aktivno je sudjelovao na 11 međunarodnih i tri domaća znanstvena skupa. Član je Hrvatskog društva ekonomista, aktivno se služi engleskim jezikom i koristi se njemačkim jezikom.

S.B.

Postupajući po dojavi građana, policija je jučer u uvali Čemprijesi, na otoku Šipanu, u poslijepodnevnim satima pronašla tijelo nepoznate osobe.

"Na mjestu događaja obavljen je očevid, a tijelo je prevezeno na Odjel patologije Opće bolnice Dubrovnik gdje će se obaviti obdukcija i identifikacija." - navodi se u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

Nije zasad poznato radi li se o nekoj od osoba nestalih nakom pomorske nesreće prije mjesec dana u kojoj  je došlo do sudara gumenjaka i brodice Lučke kapetanije Dubrovnik Danče.  

DPP

Smještajni kapaciteti u Dubrovačko – neretvanskoj županiji veći su za 12 posto u odnosu na 2015. godinu, što predstavlja 9.313 novih postelja, rečeno je danas na sastanku Strukovne grupe hotelijera HGK – Županijske komore Dubrovnik na kojoj su se analizirali rezultati poslovanja u 2016. godini.

U DUBROVNIKU UKUPNO 2498 POSTELJA VIŠE; U HOTELIMA 25 KREVETA MANJE

Najveće povećanje broja postelja u DNŽ dogodilo se u privatnom smještaju, s rastom od 20 posto ili 8.555 postelja, dok je broj postelja u hotelskom smještaju veći za jedan posto ili 206 postelje u odnosu na 2015. godinu.
U strukturi smještajnih kapaciteta županije, nastavlja se trend pada udjela hotelskih postelja te povećanja udjela postelja u privatnom smještaju. Hotelski smještaj čini 29 posto od ukupnog broja postelja i ostvaruje 49 posto svih noćenja u DNŽ u 2016. godini, dok privatni smještaj u strukturi postelja sudjeluje sa 60 posto i ostvaruje 44 posto svih noćenja, istaknuto je.
Isti trend prati struktura smještaja i noćenja u Gradu. Udio hotelskih kapaciteta u ukupnim smještajnim kapacitetima Dubrovnika bio je 38 posto u 2016. godini, a udio u strukturi noćenja 60 posto, dok je udio broja postelja privatnog smještaja u smještajnim kapacitetima Grada bio 57 posto, a udio u ukupnom broju noćenja 38 posto.

Smještajni kapaciteti su se u Dubrovniku u 2016. godini povećali za ukupno 2.498 novih postelja, od toga je 2.384 novih postelja  u privatnom smještaju, 139 postelje u kampovima, a u hotelima u Dubrovniku je u 2016. godini bilo čak i 25 postelja manje nego godinu ranije.

GOSTI NA JUGU BORAVE PROSJEČNO 4,3 DANA

Iako po prosječnom broju dana boravka turista jug Hrvatske i dalje zaostaje za prosjekom RH (5 dana), zadržan je prošlogodišnji prosjek od 4,3 dana boravka. Jedino Ličko-senjska županija s 3,7 dana ima ostvaren manji prosječan broj dana boravaka od Dubrovačko – neretvanske županije. Najveći prosječni broj dana boravka (6,1 dana) ostvarile su Šibensko-kninska i Istarska županija.
Grad Dubrovnik s 3.371.075ostvarenih noćenja u 2016. godini vodeći je grad u Hrvatskoj, slijedi ga Rovinj s 3.329.703 noćenja i Zagreb s 2.016.107 noćenja. Prema broju dolazaka prednjači Zagreb s 1.152.598 dolazaka turista, a Dubrovnik je s 987.567 dolazaka drugi po redu.

Više od polovice, odnosno 54 posto svih turista dolazi individualno i oni ostvaruju 55 posto svih noćenja u Županiji.

U DUBROVAČKO – NERETVANSKOJ ŽUPANIJI OSTVARI SE DEVET POSTO U UKUPNOM BROJU NOĆENJA U HRVATSKOJ

Smještajni kapaciteti Dubrovačko-neretvanske županije su 8 posto ukupnih smještajnih kapaciteta Hrvatske, po broju postelja, s kojima DNŽ ostvaruje udio od devet posto u ukupnom broju noćenja Hrvatske.

Anketirane hotelske kuće na razini Županije u 2016. godini ostvarile su sedam posto noćenja više nego u 2015. godini. Broj soba veći je za tri posto, a broj postelja za četiri posto u odnosu na 2015. godinu. Ukupni financijski pokazatelji poslovanja hotelskih kuća znatno su bolji nego godinu ranije, a samo su dvije hotelske kuće iskazale gubitak. Poslovni prihodi anketiranih hotela na razini Županije porasli su za 14 posto, a poslovni rashodi za osam posto. Sličan je trend bio i kod ukupnih prihoda, koji su rasli za 16 posto, dok su ukupni rashodi rasli za šest posto. Financijski rashodi smanjeni su za 23 posto.
Anketirani hoteli u Dubrovniku ostvarili su osam posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su im kapaciteti (broj soba i postelja) ostali na istoj razini. Poslovni prihodi povećani su za 10 posto, a poslovni rashodi za 4 posto. Ukupni rashodi anketiranih hotela Grada veći su za dva posto, a ukupni prihodi su rasli za 12 posto. Ostvaren je pad financijskih rashoda za 27 posto.

HOTELI U DUBROVNIKU RADE PROSJEČNO 270 DANA

Hotelske kuće u DNŽ prosječno su radile 255 dana (7 dana dulje nego u istom promatranom razdoblju prošle godine), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 154 dana pune zauzetosti, što je pet dana više nego lani.

Hotelske kuće u Dubrovniku prosječno su radile 270 dana (14 dana dulje nego u istom promatranom razdoblju prošle godine), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 168 dana pune zauzetosti, što je 11 dana više nego u prethodnoj godini.
Hoteli s četiri i pet zvjezdica prosječno su radili 277 dana (16 dana dulje nego u istom promatranom razdoblju prošle godine), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 167 dana pune zauzetosti, osam dana više nego lani.

Hoteli s dvije i tri zvjezdice prosječno su radili 204 dana (14 dana manje nego lani), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 120 dana pune zauzetosti, šest dana manje nego lani.

PROSJEČNO NOĆENJE U ŽUPANIJI 405 KUNA, A NETO PLAĆA 5.971 KUNU

Prosječna cijena jednog noćenja po hotelu na razini Županije je iznosila 405 kuna, dok je na razini Grada Dubrovnika iznosila 464 kune. U hotelima s dvije i tri zvjezdice u DNŽ prosječna cijena noćenja iznosila je 231 kunu, a u hotelima sa četiri i pet zvjezdica iznosila je 471 kunu.

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u anketiranim hotelima DNŽ iznosila je 5.971 kunu, od toga u hotelima s dvije i tri zvjezdice 5.213 kuna, a u hotelima a četiri i pet zvjezdica iznosila je 6.578 kuna.

JEDAN HOTEL U PROSJEKU IMA 52-OJE ZAPOSLENIH

Prosječan broj zaposlenih po hotelu u DNŽ bio je sveukupno 52. U hotelima s dvije i tri zvjezdice prosječno zaposlenih je 24, što je za 10 posto manje u odnosu na 2015. godinu, dok je u hotelima sa četiri i pet zvjezdica prosječno bilo 76 zaposlenih, što predstavlja porast od 4 posto.

EBITDA maržom pokazuje se koliki postotak dobiti prije kamata, poreza i amortizacije ostaje gospodarskom subjektu po svakoj kuni poslovnih prihoda. Na razini DNŽ u 2016. godini iznosila je 40 posto što je za osam posto bolje nego prethodne godine. Hoteli na razini Grada Dubrovnika ostvarili su EBITDA maržu od 44 posto što je sedam posto više nego 2015. godine. U hotelima s dvije i tri zvjezdice EBITDA marža ostvarena je s 22 posto, a u hotelima sa četiri i pet zvjezdica 44 posto.
Iz svega navedenog zaključuje se da su hotelijeri Dubrovačko-neretvanske županije pozitivno poslovali. Dobre fizičke pokazatelje slijedili su i financijski, no investicije hotelijerskog sektora padaju, jedan od glavnih razloga je porezna nestabilnost.

I dalje ostaje problem radne snage, koji iz godine u godinu postaje sve veći. Od ulaska u EU i otvaranja tržišta radne snage hrvatski turizam iz godine u godinu ima sve teže uvjete pronalaska potrebne radne snage. Ove godine nije se vodilo računa o kvaliteti bitno je bilo samo zaposliti dovoljan broj radne snage, rečeno je na sjednici Strukovne grupe hotelijera HGK ŽK Dubrovnik.

DPP

HDZ je složio većinu u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika. Naime, kako Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje, DDS je pristao na potpisivanje koalicijskog sporazuma s HDZ-om. Potpise na sporazum koji jamči većinu u Gradskom vijeću sutra će staviti predsjednik dubrovačkog HDZ-a Mato Franković i predsjednik DDS-a Pero Vićan.

HDZ je inače osvojio deset od 25 mandata u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika, a DDS tri. No, predsjednik GO HDZ-a Mato Franković već je najavio kako će imati puno stabilniju većinu od trinaest ruku, odnosno kako računa na najmanje šesnaest vijećnika.

D.M.

Ako stvari postavimo tako da su lokalni izbori obično oni gdje birače ne zanima ideološko stranačko mudrovanje, nego spremnost kandidata da zasuču rukave u rješavanju malih i velikih komunalnih problema, onda niti rezultat Vida Bogdanovića zapravo nije iznenađenje. Dobio je glasova upravo razmjerno svom angažmanu u kampanji.

Bogdanović se kroz kampanju uglavnom oslanjao na ideje o mjeri, skladu i nekakvoj održivosti. Radi se tu o ideologiji "srđevaca" pa se može reći da se on donekle i prometnuo u vođu dubrovačke alternative. Nije to bio loš smjer kampanje, posebno ne u njegovoj režiji jer mnoge "srđevske" stavove on zna iznijeti na artikuliraniji način, zasigurno i zbog velikog broja političkih utakmica koje ima u nogama.

Šetao se tako pored Orlandovog stupa, istrenirani glas podizao kad treba i ispravljao svijet. No, kako se radi ipak radi o ideologiji koja opominje i ukazuje na pogrešno, a ne nudi novu vrijednost, u toj priči lako se pogubiti. Donekle se pogubio i Vido Bogdanović. Način na koji Bogdanović razumije svijet oko sebe i na koji rezonira stvari je koketan, posebno u moru kandidata koji nude praznu priču. Ali, manevarski prostor na skliskom terenu "mjere i sklada" nije preširok. Stoga, i Bogdanović je govorio o pomalo utopističkim idejama kao o iskorištavanju mora koje bi hladilo Stradun...

Vido Bogdanović osvojio je dvije tisuće i 181 glas, odnosno 11,85 posto. Bilo mu je to dovoljno za biti bolji od Terezine Orlić, Željka Raguža, Mara Kristića i Tatjane Šimac Bonačić, ali drugom krugu nije primirisao. Skoro pa duplo manje glasova, njih tisuću i 100, osvojio je njegov HSS na izborima za Gradsko vijeće. Dovoljno za jedan mandat, koji bi ujedno mogao biti kapitalan.

A, čini se, kako se upravo tu, još više nego po pitanju mjere i sklada, pomalo i sapleo o svoju gradonačelničku kandidaturu. Odavao je dojam osobe kojoj se ne da, koja je eto kao iznad  tih političkih gluposti koje je zamaraju. Zadnji se ustvari i uključio u kampanju, i cijelo vrijeme nije bilo jasno je li tu iz puke dosade i bi li mu gradonačelnički mandat bio nagrada ili kazna. Jednostavno rečeno, nije odavao dojam osobe koja živi svoju gradonačelničku kandidaturu.

S obzirom na sve rečeno, ostvario je dobar rezultat, naposljetku opipljiv upravo po tom jednom mandatu. Zvuči malo, ali po Bogdanovića možda i idealno. Vjerojatno niti sam ne bi znao što bi da sad mora odlučivati o koalicijama i ulascima u svakojake dogovore. Jedan mandat upravo mu pruža mogućnost da se prometne u narodnog heroja među vijećničkim klupama koji će stvari znati nazvati pravim imenom i koji automatizmom neće niti doći u situaciju da ga se može potkupiti.

Vjerojatno je i sam svjestan da među jalovim političarima kojih zasigurno neće manjkati niti u novom sazivu Gradskog vijeća ima priliku udariti temelje novog i modernog HSS-a u Gradu Dubrovniku.

Ako mu se bude dalo.

Od danas, 25. svibnja pa do nedjelje, 28. svibnja, zbog izvođenja radova zamjene poklopaca kanalizacijskog sustava u naselju Sustjepan postavit će se privremena prometna signalizacija na dijelu bivše županijske ceste ŽC 6254.

Radovi će se odvijati svakog od navedena tri dana u vremenu od 20:00 sati pa do 3:00 sata ujutro.

U navedenome periodu zauzimat će se dio nerazvrstane ceste Sustjepan – Mokošica u naselju Sustjepan u fazama od po cca 100 metara.

Mole se građani na poštivanje privremene prometne regulacije.

Grad Dubrovnik

Večeras, u noći s četvrtka na petak od 1 sat do 5:30 sati zbog izvođenja radova na uklanjanju zelenila zatvorit će se za promet svih vozila, osim interventnih, dio Ulice od svetog Mihajla, od spoja s Ulicom Iva Vojnovića (raskrižje "semafori Lapad") pa do spoja s Ulicom bana Josipa Jelačića.

U vrijeme izvođenja navedenih radova sva vozila koja prometuju u smjeru Ulice od sv. Mihajla preusmjeravat će se na Ulicu Iva Vojnovića pa nadalje prema odredištu.

Grad Dubrovnik

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen obilježjima poginulim hrvatskim braniteljima na području Rijeke dubrovačke obilježena je 25. godišnjica oslobođenja Rijeke dubrovačke i deblokade Dubrovnika.
 
U ime Grada Dubrovnika i gradskog kotara Mokošica vijence su položile i svijeće upalile pročelnica Upravnog odjela za gospodarenje nekretninama Branka Vukić i pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Jelena Lončarić te v.d. predsjednika gradskog kotara Mokošica Blaž Pezo.

Središnja svečanost obilježavanja 25. godišnjice oslobođenja Rijeke Dubrovačke i deblokade Dubrovnika upriličit će se u petak, 26. svibnja, kada će se u Komolcu otkriti spomenik poginulim hrvatskim braniteljima na području Rijeke dubrovačke.

DPP