Brojnim kandidatima koji pretendiraju sjesti u gradonačelničku fotelju usta su posljednjih dana puna održivog turizma. Sezona je u Gradu već zapravo počela pa je normalno da kandidati fokus stavljaju baš na turizam. Budući da je manje-više riječ o ljudima koji u životu nisu digli ništa teže od ožice, a uz to o ničemu ne znaju ništa, naklapanja o turizmu dobro su im došla.

U naklapanju o održivom turizmu svakako prednjači SDP-ova kandidatkinja za gradonačelnicu Tatjana Šimac Bonačić. Njezina priča o održivom turizmu nije ništa drugo nego jeftino zapakiran spin. Naime, dok ona javnosti pokušava prodati priču o gradu kojeg guši turizam, jer je u njemu više turista nego stanovnika, apartmani u adaptiranoj kući njezina supruga, a koju kao adresu prebivališta navodi jedna od njezinih kćeri, ne samo da su odavno bukirani, nego njezina kćer sa suprugom i djecom, u njima uopće ne stanuje. Umjesto u povijesnoj jezgri živi u Sustjepanu.

Postovi koje na temu održivog turizma plasira na svojoj Facebook stranici, osim što su uvreda za zdrav razum, svjedoče jednoj velikoj dozi licemjerja SDP-ove kandidatkinje za gradonačelnicu jer kad biračima nudi obrazac koji sama ne može slijediti onda to nije ništa drugo nego licemjerje.

Supružnici Bonačić odavno su se iz kuće u Palmotićevoj 24 iselili u Solitudo. Nakon što je adaptirana za iznajmljivanje, prebivalište na toj adresi prijavljuje njezina kćer, iako zapravo stanuje u Sustjepanu. Osim što ne stanuje u kući adaptiranoj za afitavanje, postavlja se pitanje je li kćer SDP-ove gradonačelničke kandidatkinje, s obzirom da je majka, posegnula i za pozamašnom rodiljnom naknadom od 10 tisuća kuna na koju imaju pravo stanovnici povijesne jezgre?

Inače, Zavod za obnovu Dubrovnika nedavno je predstavio prve rezultate Demografske obnove i internog popisa stanovništva povijesne gradske jezgre. Prema tom istraživanju u povijesnoj jezgri u 568 kućanstva živi 1557 stanovnika. Je li i kuća obitelji Bonačić zavedena kao kućanstvo ili objekt za iznajmljivanje? Ako je zavedena kao kućanstvo onda su i osobe prijavljene na adresi Palmotićeva 24 zavedeni kao stanovnici povijesne jezgre, iako oni to zapravo nisu. No, to su pitanja na koje bi odgovore trebala ponuditi sama Šimac Bonačić.

Obitelj kćeri Šimac Bonačić nije ni prva ni zadnja koja je kuću ili stan u povijesnoj jezgri adaptirala za afitavanje te objekt u kojem zapravo ne stanuju navela kao mjesto prebivališta. No, razlika između obitelji Šimac Bonačić i drugih koji su napravili je u tome što ovi drugi ne „prolijevaju“ pamet.

SDP-ova kandidatkinja Šimac Bonačić niti u predkampanji, a niti u ovom službenom dijelu kampanje još uvijek nije objasnila značenje slogana „Grad za nas“, na kojem toliko uporno inzistira.

No, vizija tog „Grada za nas“ kakvog nudi Šimac Bonačić i više je nego jasna. U njezinu „Gradu za nas“ lažno ćemo se prijavljivati na adresu na kojoj niti ne stanujemo. Objekt ćemo adaptirati u sobe i apartmane koje ćemo afitavat za minimalnih 100 eura po noćenju.

Ako je Dubrovnik „uništena destinacija iz snova“, kakvom je u svojim Facebook postovima vidi Šimac Bonačić dok nudi „održivi turizam koji može izdržati i grad i stanovnici“, a što je kako tvrdi „strateški projekt za Dubrovnik u gradonačelničkom programu“, možda da nagovori kćer da zatvori apartmane i preseli se u povijesnu jezgru kao njezina stvarna stanovnica.

Inače, u Hrvatskoj, zemlji prepunoj turističkih odredišta , posljednjih je godina postao nešto popularniji taj termin - održivi turizma. Oni koji turizam razumiju reći će kako je održivi turizam floskula kojom se razbacuju političari i stručnjaci za prodaju magle.

Baš maglu posljednja dva mjeseca prodaje Šimac Bonačić jer za taj održivi turizam koji nudi još nije objasnila na koji će ga način postići, a još manje zna objasniti što jednu regiju, destinaciju ili proizvod čini posebnim. Toliko je praznih riječi izgovorila o održivom turizmu, a još joj nije do glave došlo da je održivi turizam zapravo pametno raspolaganje turističkim resursima.

Eh, da, „pametno“ je zaključila jučer na jednom skupu kako grad koji bilježi 3 milijuna turista nema suvenir. Možda jednostavno ne može shvatiti definiciju suvenira. Osim ako nam suvenir ne bi trebala izraditi njezina druga kćer, koja je već radila na izradi nekih vizualnih identiteta na raznim gradskim projektima, nekih tvrtki i ustanova u vlasništvu Grada jer u tom „Gradu za nas“ moglo bi se naći mjesta i za nepotizam.

Povodom Europskog tjedna koji se posebno obilježava Danima otvorenih vrata EU projekata, konavoski HSS najavljuje aktivniji pristup u povlačenju sredstava iz EU fondova.

- Dosadašnja općinska uprava nije dovoljno radila na povlačenju EU sredstava. Trebamo potpuno drugačiji pristup ako želimo biti najbolji. Ulaganja se ne trebaju odnositi samo na promet i drugu infrastrukturu, već trebaju biti usmjerena i na ljudski kapital, vještine, obrazovanje, istraživanje i inovacije, pametne energetske mreže, stambena pitanja, socijalne i zdravstvene ustanove, kao i na potpore za pokretanje i rast novoosnovanih poduzeća. - naglasio je Perica Pušić, kandidat HSS-a za načelnika Općine Konavle, a inače projektni menadžer za EU fondove pri Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Pušić najavljuje da će odmah javnim natječajem pronaći dovoljno mladih ljudi iz Konavala i osigurati im edukaciju za povlačenje sredstava iz EU fondova.

- Dio ćemo ih angažirati u Konavoskoj razvojnoj kući i biti će na usluzi privatnim poduzetnicima, a preostale ćemo rasporediti u općinsku administraciju i općinske tvrtke. Ovaj pothvat općinski proračun koštati će nula kuna, jer će mladi stručnjaci svoje plaće pokrivati iz projekata. To je moj posao i znam kako stvari s EU fondovima funkcioniraju. Mi moramo kroz fondove EU koji nam stoje na raspolaganju osigurati Konavlima dodanu vrijednost i maksimalno ih iskoristiti za održivi razvoj. Cilj je osigurati maksimalnu podršku i vjetar u leđa konavoskim poduzetnicima, a u općinsku administraciju ubrizgati nove ideje i novu energiju – objašnjava Pušić.

Osnivanje Konavoske razvojne kuće (KORAK) osigurat će mogućnost iskorištavanja fondova EU, a stanovnicima Konavala koji žele ostvariti poduzetnički projekt pružit će potpunu uslugu.

OO HSS-a Konavle

Sponzorirani prilog

Testna faza sustava brojača posjetitelja unutar povijesne jezgre započela je sa svojim radom, a šest brojača  raspoređenih na ulaze i izlaze iz Grada očitava  podatke o trenutačnom broju posjetitelja u povijesnoj jezgri.
 
Na internetskoj stranici dubrovnik-visitors.hr korisnicima dostupne su informacije o stvarnom broju posjetitelja unutar povijesne jezgre, a informacije se ažuriraju svakih 15 minuta.

Prema riječima Nikše Vlahušića, stručnog suradnika DURA-e, brojač posjetitelja primarno je zamišljen kao alat koji će donijeti podatke o stvarnom broju ljudi unutar povijesne jezgre, ali i njihovom ponašanju u različitim dijelovima dana.

- S ovim sustavom u svakom trenutku možemo vidjeti realnu brojku posjetitelja unutar povijesne jezgre kao i koliko je ljudi ušlo na pojedinom ulazu. Na temelju tih informacija i podataka možemo donositi pametnije i racionalnije odluke o organizaciji prometa pješaka oko i u povijesnoj jezgri, ali i na koji način organizirati dostavu i opskrbu povijesne jezgre. - istaknuo je Nikša Vlahušić dodajući kako je projekt još uvijek u testnoj fazi te kako za daljnje razvijanje kao i nadogradnju projekta treba pričekati proračun Grada Dubrovnika.

Na interaktivnoj karti na kojoj se mogu vidjeti sve kamere kao i njihove pozicije vidljiv je i krug koji svojom bojom signalizira broj ljudi unutar povijesne jezgre.

- Kada je krug zelene boje to znači kako je u Gradu trenutačno manje od šest tisuća ljudi. Žuti krug upozorava da je u povijesnoj jezgri između šest i osam tisuća ljudi dok crveni krug šalje signal kako se u Gradu trenutačno nalazi više od osam tisuća ljudi. - objašnjava način rada Đivo Jelić direktor Enum Software, lokalnog startupa koji je izradio softver za kamere.

Podsjetimo, postavljanje brojača na ulaze i izlaze iz povijesne jezgre dio je kratkoročnih i dugoročnih prijedloga i mjera koje za cilj imaju smanjenje gužva koje nastaju tijekom turističke sezone, posebno unutar povijesne jezgre i u kontaktnoj zoni, a sve sukladno preporukama UNESCO-a.

DPP

Prije 600 godina Dubrovčani su sagradili kanalizaciju i oborinsku odvodnju u onom što danas zovemo povijesnom jezgrom našeg grada, a taj sustav i danas je u funkciji. I zahtjeva našu žurnu obnovu.

Nakon što je taj sustav izgrađen na njega je priključena i oborinska odvodnja koja je imala svrhu njegovog čišćenja, ali danas je jedan od glavnih razloga zašto moramo tom sustavu posvetiti posebnu pažnju. Jer prilikom velikih kiša kroz kanal ispod Straduna prolazi osim vode i sav otpad, uključujući i krupno kamenje te pijesak, koji se nađe na putu i tako pridonosi njegovom začepljivanju. Ali nisu jedino oborinske vode problem već su to i velike količine masnoća i otpada koje nesavjesni pojedinci izlijevaju u kanalizaciju, a sve to dovelo je do toga da je danas čak 75 posto površine kanala ispod Straduna začepljeno.

Zbog toga sam kao predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik zajedno s našim stručnjacima još prošle godine pokrenuo projekt sanacije i rekonstrukcije tog kanala. Nažalost padom proračuna zaustavljen je i taj bitni projekt za naš grad i naš turizam jer su potrebni novci za njegovu realizaciju bili predviđeni u kreditu od 50 milijuna kuna za nismo dobili suglasnost Ministarstva financija, upravo zato što nije donesen proračun za ovu godinu.

Tako su nepotrebno politikantstvo i neutemeljena želja za foteljama tadašnjih vijećnika, a danas gradonačelničkih kandidata Mata Frankovića i Mara Kristića te njihovih partnera bili ključni u zaustavljanju brojnih prioritetnih projekata Vodovoda.

Iako je sanacija kanalizacijskog kanala ispod Straduna tek jedan u nizu takvih projekata, iznimno nam je bitan i zbog toga što će se njegovom rekonstrukcijom zapravo značajno rasteretiti cijeli kanalizacijski sustav u povijesnoj jezgri i tako riješiti taj problem dugoročno. Ujedno želim istaknuti kako će se pri njegovoj realizaciji upotrijebiti najnovija tehnologija, dok će sama rekonstrukcija biti izvedena na jedinstven i inovativan način, kako bi se ujedno zaštitio povijesni kanal koji i sam spada u najznačajnije spomenike kulturne baštine našeg grada.

Iako smo mogli, propustili smo priliku ovaj dugogodišnji problem imati riješen već danas. Zato pozivam građane da na ovim izborima pokažu onima koji su isključivi krivci za to, rušiteljima proračuna i kočiteljima razvoja našeg grada, da se ipak Dubrovnik zaustaviti ne može. Jer na izborima pred nama građani zapravo moraju odlučiti žele li nastavak razvoja i stabilnosti ili nastavak politike rušenja i sabotiranja života grada i njegovih stanovnika kakvu vode HDZ i MOST.

Kao gradonačelnik Dubrovnika već na drugoj sjednici Gradskog vijeća predložit ću proračun kakav je trebao biti izglasan krajem prošle godine, a potom i odmah zajedno s novom Upravom Vodovoda krenuti u realizaciju ovog iznimno bitnog projekta odmah na kraju ovogodišnje turističke sezone.

Jedino žalim što već danas ne možemo reći dok šetamo Stradunom kako je ispod naših nogu idealan spoj suvremene tehnologije i genijalnosti starih Dubrovčana koji su još prije 600 godina znali kako čuvati svoje zdravlje i brinuti o javnom interesu. Nastavimo njihovim stopama!

Valentin Dujmović
kandidat za gradonačelnika Dubrovnika

Sponzorirani prilog

Jedna osoba smrtno je stradala jutros oko 8 sati na državnoj cesti D-118 na Korčuli u teškoj prometnoj nesreći.

U prometnoj nesreći su sudjelovala dva osobna vozila dubrovačkih registracijskih oznaka. U tijeku je očevid kojim rukovodi zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Dubrovniku, a po završetku kojeg će biti poznati detalji nesreće. Državna cesta D-118 zatvorena je za sav promet i odvija se zaobilazno. 

A.B.

Župan Nikola Dobroslavić i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i sport Marijeta Hladilo danas su u Velikoj vijećnici primili ravnatelje osnovnih i srednjih škola Dubrovačko-neretvanske županije.

Ovom prigodom ravnateljima su uručena Priznanja, Pohvalnice i Zahvalnice za učenike i mentore koji su sudjelovali na županijskim smotrama i natjecanjima iz znanja.

Na školskoj razini natjecanja sudjelovalo je preko 2 tisuće učenika, od kojih je njih tisuću izborilo pravo natjecanja na županijskoj razini. Dubrovačko-neretvanska županija svake godine nagrađuje učenike koji ostvare jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima, a ove godine će po prvi put nagraditi i one koji su svoju izvrsnost ostvarili i na županijskim natjecanjima. Stoga će se organizirati jednodnevni izlet u Cadmos Village u Konavlima za sve one učenike koji su pobijedili na županijskoj razini, odnosno bili pozvani na državnu. Riječ je o 150 učenika iz osnovnih i srednjih škola. Na taj način se želi pokazati koliko se cijeni trud i znanje naše djece i vrednuje njihov uspjeh.

Župan je čestitao svim učenicima prvacima u svojim disciplinama, njihovim mentorima, a svakako i roditeljima i ravnateljima škola jer su i oni pomogli te im omogućili kvalitetno školovanje i stjecanje ovako velikog i hvalevrijednog znanja.

DPP

Radovi na zgradi Sanitata završit će do 15. lipnja, rekao je direktor Sanitata Vedran Kunica za portal Dubrovnikpress.hr. Inače, radovi su započeli u veljači, a vrijedni su 3,6 milijuna kuna.

- Riješit ćemo problem nedostatka prostora koji je postojao od preseljenja iz Lazareta. Dakle, radi se o uredskim prostorima koji će nam uvelike poboljšati uvjete rada i, što je najvažnije od svega, omogućiti rad na jednoj lokaciji budući da se Sanitat od svog preseljenja na trenutnu lokaciju suočava se s nedostatkom prostora u upravnoj zgradi. - rekao je direktor Sanitata Vedran Kunica.

Inače, u cilju rješavanja navedenog problema već 2013. godine uprava Sanitata započela je s projektiranjem nadogradnje postojeće upravne zgrade, da bi nakon zadovoljavanja svih potrebnih uvjeta, uključujući i rješavanje imovinsko pravnih odnosa, u 2016. godini Sanitat dobio potrebnu građevinsku dozvolu.

V.Salvia

Kandidat HDZ-a za načelnika Općine Konavle Božo Lasić, župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije obišli su u utorak u Cavtatu radove na zgradi nove Općine i tržnice, kao i mjesto gdje će se graditi novi ulaz u Cavtat vrijedan 20 milijuna kuna.

Dobroslavić i Bačić ovom su prilikom iskazali potporu Božu Lasiću na predstojećim izbrima naglasivši kako su jamac povjerenja pomlađena lista za Općinsko vijeće, ali i program ''Konavle u dobrim rukama''.

''Došli smo porazgovarati s kandidatima za predstojeće izbore. HDZ Konavala će pobijediti i ovaj put, imamo odličnu listu i kandidate, kao i program za Konavle. Danas smo obišli i mjesto gdje će se izvoditi radovi na novom ulazu u Cavtatu, za to je danas potpisan ugovor u Županiji vrijedan 20 milijuna kuna'', rekao je župan Dobroslavić.

''Došli smo iskazati podršku gospodinu Božu Lasiću i Ivu Radoniću kao najboljem rješenju za budućnost Konavala i juga Hrvatske. U Županijskoj organizaciji smo podržali prijedlog Općinskog odbora HDZ-a Konavala koji je išao na tragu pomlađivanja ljudi koji će voditi Konavle u ovom mandatu. Uvjereni smo da je ovo što radi predsjednik Ivo Simović, kao i program ''Konavle u dobrim rukama'' kojeg je predstavio Božo Lasić kao zamjenik Općine Konavle i osoba koja je praktički vodila Općinu u posljednjih pet godina, jamstvo da će Konavljani podržati HDZ Konavle, ali i župana Nikolu Dobroslavića'', istaknuo je pak Bačić.

Njihov domaćin, Božo Lasić naglasio je kako nema nikave sumnje u pobjedu i osvajanje ''glatke većine'', a pogtovo je izrazio zadovoljstvo današnjim potpisivanjem 20 milijuna kuna teškog ugovora za ulaz u Cavtat. Najavio je i kako je riva u Cavtatu pred dobivanjem građevinske dozvole.

''Radujem se ovoj podršci tim više što smo danas nazočili jednoj velikoj stvari za Konavle i Cavtat, a to je potpisivanje ugovora vrijednog 20 milijuna kuna za radove na ulasku u Cavtat s magistrale. Hvala Bogu dragome da se to počinje rješavati. Danas se nalazimo na rivi u Cavtatu i ako Bog da i ovdje će u dogledno vijreme početi radovi. Danas sam obaviješten da smo pred dobivanjem građevinske dozvole. To su sve projeti ostvareni u suradnji sa Županijom, riječ je o jednoj izvanrednoj suradnji, a predstoji nam i niz drugih velikih projekata za koje imamo podršku na županijskoj razini. Kako oni stariji koji su mi mahom dali podršku, ali i ova sila mladih koja je uz mene, uz nas...To je jamac za pobjedu na izborima 21. svibnja'', zaključio je Lasić.

HDZ Konavle

Sponzorirani prilog

Nakon dugogodišnjih apela i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u utorak je konačno potpisan ugovor za gotovo 20 milijuna kuna vrijedne radove ulaza u Cavtat s magistrale. Radovi koji bi trebali uskoro početi konačno će riješiti skretanje s magistrale na Zvekovici prema Cavtatu.

Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić i predsjednik Uprave Osijek-koteksa Zoran Škorić, a potpisivanju su nazočili i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić kao i zamjenik načelnika Općine Konavle Božo Lasić.
Lasić je ovom prilikom istaknuo kako je izrazito sretan što se konačno stavio potpis na projekt kojeg Konavljani čekaju već desetljećima.

- Otkad postoji taj spoj i raskrižje na Zvekovici imamo velike probleme i čekao se novi ulaz. Tu se stvarao jedan čep i gužva i to je jedna od rijetkih točaka koja je ostala neriješena. Izvođači će imati potpunu suradnju Općine Konavle, radovi mogu početi već u sezoni, neće biti smetnje, svi želimo da što prije počnu. - rekao je Lasić koji se zahvalio na razumijevanju i suradnji županu Dobroslaviću, Županijskoj upravi za ceste i Hrvatskim cestama.

Predsjednik Uprave HC-a Josip Škorić ovom prilikom je rekao kako će se tim 19,38 milijuna kuna vrijednim projektom riješiti opasno križanje i veliki problem.
- Ovim ćemo konačno riješiti skretanje sa Zvekovice prema Cavtatu. To je projekt za koji je dokumentaciju isfinancirala Županijska uprava za ceste, a mi ćemo isfinancirati radove do kraja. Rok izvođenja radova je osam mjeseci, a s obzirom na sezonu s Općinom Konavle ćemo dogovoriti intenzitet radova - rekao je Škorić te dodao kako je trenutno na magistrali moguće raditi samo tzv. točkaste projekte kako bi se poboljšala prohodnost.

Župan Dobroslavić je poručio kako se uz ovaj projekt priprema još nekoliko krucijalnih projekata.
- Ovo je vrlo važan projekt koji je pripreman pomno, ali nažalost i vrlo dugo. Moram pohvaliti Županijsku upravu za ceste, ali i nadležne u Općini Konavle koji su intenzivno radili na tome. Ovime smo riješili i drugu točku koja nam je bila vrlo loša, nakon Rogotina, a u našoj županiji u planu je još nekoliko važnih projekata - rekao je Dobroslavić te dodao kako se uz to moraju realizirati i projekti poput brze ceste od Zračne luke u Čilipma do Dubrovnika.

DPP

Kućice na Stradunu već dvije godine pitanje su prijepora, kako među građanima, malobrojnima koji vjeruju da one narušavaju dubrovački sklad i većine koja ih podržava, ali i među strukom. Podsjetimo, 2015. godine postavljanje kućica su željeli spriječiti dubrovački konzervatori, a lani isto je pokušavalo napraviti Ministarstvo kulture. No, te iste kućice neupitno vratile su život u Grad barem u blagdansko vrijeme. Stoga, gradonačelnički kandidati za portal Dubrovnikpress.hr odgovorili su na pitanje, ukoliko pobijede na predstojećim izborima, hoće li nastaviti s Dubrovačkim zimskim festivalom, odnosno kućicama na Stradunu.

VALENTIN DUJMOVIĆ (HNS)

Gradonačelnički kandidat HNS-a Valentin Dujmović rekao je "kako je naravno za kućice na Stradunu".
- Naravno da ostavljam kućice. Zimski festival je vratio život u povijesnu jezgru i zadovoljstva na lica građana. Uzimati radost ljudima kao što je Zimski festival nikako nije dobro. - rekao je Dujmović.

ŽELJKO RAGUŽ (DUSTRA)

Gradonačelnički kandidat DUSTRA-e Željko Raguž rekao je kako "apsolutno nastavljamo s kućicama!"
- Taj festival treba svake godine treba nadograđivati i proširiti na ostale važne punktove u Gradu, poput Mokošice, Lapada, Gruža... Treba ga razvijati, što uključuje i bogatu blagdansku rasvjetu uz sve sadržaje koji su ga do sada činili posebnim. Dakle, svake godine Advent u Gradu treba biti za 20 posto bolji nego onaj prethodni. Apsolutno sam za kućice, nakon dugo vremena se život tijekom zimskih mjeseci  vratio u Grad. I naši sugrađani ne trebaju tražiti alternativu u Zagrebu, Beču ili nekom drugom europskom gradu. Sve što su prije tražili tamo sad imaju u Dubrovniku. I, drago mi je da sam kao donedavni zamjenik gradonačelnika jedan od kreatora Dubrovačkog zimskog festivala. - riječi su Željka Raguž.

MARO KRISTIĆ (MOST)

Mostov gradonačelnički kandidat Maro Kristić također podržava kućice na Stradunu.
Projekt Advent u Gradu ima dobrih stvari, ali ja bih kao gradonačelnik učinio da tijekom Adventa cijeli grad živi. Tako bih kućice i sadržaje proširio po ostalim gradskim kvartovima pa i u naselju Mokošica. Što se tiče broja kućica koje bi se postavile, proveo bih širu javnu raspravu s građanstvom da zadovoljio interesima građana, kao i onih koji pohode grad u to adventsko vrijeme. Svakako bih se potrudio da taj događaj, koji dakle ima dobrih strana, dodatno oplemenimo i novim sadržajima osim kućica. - objasnio je Kristić.

VIDO BOGDANOVIĆ (HSS)

Pak, HSS-ov gradonačelnički kandidat za portal Dubrovnikpress.hr rekao je kako je u gužvi te kako je na Facebooku nedavno na stranici "Podržavam božićne kućice na Stradunu 2018" objasnio što misli o ovom projektu.
"Kućice, kućice .............. ne znam ko će odlučivat o kućicama za feste, ali ako se budem imalo pito treba nastavit organizaciju tzv zimskog festivala uz punu suradnju s postojećim ugostiteljima u Gradu te minimalnu upotrebu kućica strogo poštujući važeće propise .......... omogućit građanima i gostima veselje za Božić te zabavu i sreću za Novu godinu ne ugrožavajući nužno osnovne vrijednosti i identitet Straduna ............. dokazana ekipa iz Grada već osmišljava "božićni sajam" na dubrovačku ........" - napisao je Bogdanović na svojem Facebook profilu.

TEREZINA ORLIĆ (DDS)

Gradonačelnička kandidatkinja DDS-a Terezina Orlić rekla je kako "podržava projekt Adventa u Gradu", ali i kako bi se "to sve skupa trebalo riješiti na drugi način":
- Predviđamo natječaj za sva rješenja u siječnju, dakle na vrijeme, a ne u listopadu pa sve skupa "ad hoc" odraditi. Mi imamo jednu ideju, ali pružimo i ostalim idejama priliku pa ćemo svi skupa izabrati najbolju za našu ponudu u odnosu prema građanima, Ministarstvu kulture, itd. Kad nemamo više rješenja, onda niti ne znamo koje je bolje.  Imamo Stradun, Brsalje, Lapad, Mokošicu, Gruž... U tom smislu ćemo tražiti cjelovito rješenje pa ćemo se na vrijeme organizirati.  Naravno da dio zimske ponude moramo obogatiti u svakom pogledu. Nećemo sigurno dignuti Božić ljudima. To je jedno vrijeme veselja, obitelji i zajedništva. Možda možemo i puno više ljudi dovesti u prosincu nego što to radimo sada.

MATO FRANKOVIĆ (HDZ) i TATJANA ŠIMAC BONAČIĆ (SDP)

Gradonačelnički kandidat HDZ-a Mato Franković i kandidatkinja SDP-a Tatjana Šimac Bonačić nisu odgovorili na poziv portala Dubrovnikpress.hr kako bismo saznali i njihov stav.

Diljem Europe danas se obilježava Dan pobjede nad fašizmom. Na današnji dan prije 72. godine nacistička Njemačka potpisala je kapitulaciju u Drugom svjetskom ratu. Ujedno, danas je i Dan Europe budući da je baš 9. svibnja otac Europske unije Robert Schuman predstavio svoju deklaraciju,odnosno prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik.

Ima u tome neke simbolike. Ako je kapitulacijom nacističke Njemačke okrenuta nova stranica Europe, formiranje preteče Europske unije barem načelno označilo je novi zamah u ostvarivanju ideala mira i zajedništva.

Dok se Dan Europe u javnom prostoru itekako spominje, nešto je drugačije s Danom pobjede nad fašizmom. Eto, primjerice niti Grad Dubrovnik niti Županija dubrovačko-neretvanska ovaj dan u nijednom smislu nisu obilježili. Nema tu niti protokolarne čestitike na internetskim stranicama ovih jedinica lokalne samouprave,  poziva na polaganje vijenaca... Ničega što bi dalo naslutiti da je danas ustvari jedan od najvažnijih datuma u europskoj povijesti.

Jasno, za razliku od recimo BiH, u Hrvatskoj Dan pobjede nad fašizmom nije praznik. Hrvatska slavi Dan antifašističke borbe u lipnju, kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, i koji se svake godine dostojno obilježi.

No, iako nominalno danas nije praznik, to nije primjerice spriječilo gradonačelnika Zadra Božidara Kalmetu da danas položi vijence u ovom gradu.

Ne treba po vijencima mjeriti koliko je kome stalo do civilizacijskih tekovina, no ako već iz gradske uprave ili Ureda župana redovito čestitaju Hanuku ili Jom Kipur, bilo bi lijepo da se netko prisjetio i značaja Dana pobjede nad fašizmom.

Da ne prođe baš sve bez obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom pobrinula se Udruga antifašista Dubrovnik čiji su članovi položili vijenac u kriptu Spomen groblja boraca NOR-a na Boninovu te minutom šutnje odali počast poginulim borcima NOR-a, hrvatskim braniteljima i žrtvama fašizma. Nakon toga je u dvorani Udruge prikazan film Veljka Bulajića "Kozara".

Hrvatski državljani s olakšanjem su dočekali dogovor da se na graničnim prijelazima prijeđe sa sustavnih na ciljane kontrole putnika čim vrijeme čekanja dosegne 15 minuta. Dogovor je to koji je isposlovao premijer Andrej Plenković s predsjednikom Europske komisije Jean-Claude Junckerom. No, što se tiče dubrovačkog područja, ova odredba eto vrijedi samo za granični prijelaz kod Neuma.

Naime, direktiva koju je isposlovao premijer Plenković ustvari samo vrijedi za granice s EU. No, prema, može se reći, molbama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, direktiva o prelasku sa sustavnih na ciljane kontrole putnika primjenjuje se i na graničnom prijelazu kod Neuma, samo u slučajevima kada dođe do povećanih gužvi.

Konkretno, ciljane kontrole putnika istovjetne su onima prijašnjima, kakve su bile prije nego što se prešlo na sustavne kontrole. Stoga, kada dođe do većih gužvi, ciljana kontrola putnika se provodi kod Neuma. Jasno, gužve se niti kod Neuma neće u potpunosti moži izbjeći budući da ciljana kontrola putnika vrijedi samo za građane EU, dok svi ostali prema EU direktivi moraju proći kroz sustavnu provjeru.

No, u svakom slučaju, za pozdraviti je nastojanja PU dubrovačko-neretvanske da dođe do smanjenja gužvi na ovom najprometnijem međunarodnom graničnom prijelazu. Ipak, bilo bi lijepo kad bi u budućnosti uz određeni međudržavni dogovor ovaj "modus vivendi"  mogao zaživjeti i na drugim međunarodnim graničnim prijelazima u Županiji dubrovačko-neretvanskoj, što bi posebno smanjilo sve gužve tijekom ljeta, odnosno turistčke sezone. Nažalost, teško je to očekivati jer prema ostalim granicama ipak gravitira veći broj putnika koji ne dolaze iz država Europske unije pa bi tako jako teško bilo provoditi navedene ciljane kontrole putnika.