Brojni vjernici pridružili su se jutros hodočašću na Goricu svetoga Vlaha gdje je zadnjega dana Feste održana misa. Nakon završetka mise festanjuli, trombunjeri, barjaktari i ostali vjernici uputili su se do Grada gdje je zatvorena 1045. Festa sv. Vlaha.

Njih je dočekala na Boninovu i Gradska glazba Dubrovnik, a putem su ih pozdravljali i brojni građani.

Djelić atmosfere s hodočašća s Gorice svetoga Vlaha do Grada možete pogledati u fotogaleriji.

V.S.

Vrijeme je Feste pa iako nije za biti pošto-poto na okidaču puške koja uvijek traži za ustrijeliti nelogičnosti koje se tiču svih crkvenih tradicijskih normi, ipak je potrebno ukazati na propovijed dr.Egidije Živkovića. Biskupu Železnog u austrijskom Gradišću, kojemu su se u dva navrata za vrijeme propovijedi stvorili, takoreći, bijeli konji pred očima.

Biskup Živković imao je jednu lijepu i netipičnu paralelu usporedivši Dubrovnik s brodom pa je, upozorivši na demografsko odumiranje Hrvata, pozvao one koji imaju moć upravljanja tim brodom da "daju vesla u ruke našim obiteljima, mladima i djeci". Dakle, nekome može ići na živce to vječno svećeničko pozivanje na brojnost stada, no, neovisno o tome, biskup je obraćajući se široj masi s tim riječima zapravo poentirao.

Problem je u riječima koje su uslijedile, a koje ne bi trebale pristajati dr.Egidiju Živkoviću, svećeniku koji je pokazao da se zna lijepo izražavati, a takvi bi trebali moći i pravilno razmišljati.

- U nedostatku nekontrolirane navigacije neki vrše progon vaših mladih ljudi sustavnim seljenjem iz Hrvatske. Pročitao sam i to da se prošle godine potopio jedan veliki brod u Hrvatskoj. Reklo se da je umrlo 40 tisuća ljudi, veličine grada Dubrovnik. Strašno! Pomislio sam: Umro je Dubrovnik. Umrla je kolijevka stoljetne kulture, umro je pojam drage slobode, umro je dio Hrvatske pun sunca i mora. Ono što nisu napravili agresori u ratu, to rade politički agresori u miru. Ubili su Dubrovnik. Potopili su najljepši brod Europske plovidbe. - kazao je Živković.

Dobro, figuru na stranu, na kakve on političke agresore u miru misle koji su "ubili Dubrovnik", odnosno koji su odgovorni za iseljenje 40 tisuća ljudi? Ako misli na pretprošlu Vladu, onu Zorana Milanovića, onda se radi o klasičnoj svećeničkoj dogmi koja pozivajući na istinsko domoljublje, potiče podjele.

Pak, ako je mislio na političare općenito, opet je promašio temu i postavio se u ulogu onoga koji napada "njih", političare u globalu... Takvi, koji se obraćaju svima i gađaju široke mete, obično promaše svakoga.

Ipak, da ne misli baš na sve političare, nego za one, po Crkvi u Hrvatskoj, nejednakije od drugih, možda govore njegove riječi s kojima je započeo propovijed, a u kojima se dotaknuo čega drugoga nego komunizma.

- Ovdje je Crkva sa svojim narodom bila kroz povijest neprestano ugnjetavana, proganjana i ubijana. Povijest ove zemlje je ispisana i stvorena krvlju mnogih mučenika i branitelja. Mi Austrijanci kao susjedi komunističkih zemalja dobro znamo što ste vi sve proživjeli i kako ste skupo plaćali svoju slobodu, posebno kao Crkva u vremenu bl. Alojzija Stepinca. - rekao je biskup Živković.

Fascinantna je svećenička opsjednutost komunizmom. Jasno je da religija i baš nije bila omiljena u vrijeme komunizma, ali konstantna proganjanja koja se spominju u svakoj prigodi već postaju sama sebi svrhom, a zabrane odlazaka u crkvu nisu ništa doli preuveličavanje i laž. Dapače, upravo naprotiv, čini se kao da je sve i imalo više draži u ona "olovna vremena" kad se svetkovalo nježnije, bez inercije i dokazivanja za biti većim katolikom od pape.

No, povrh svega, osim što komunisti Festu kakvu poznamo danas nisu nikad zabranjivali, za razliku od vjernika i katolika Francuza i Austrijanaca u vrijeme njihove vlasti, što današnja Festa sv. Vlaha, u 2017. godini, ima s komunizmom, Stepincem, proganjanjem i ubijanjem? U svojoj srži blagdan sv. Vlaha znači slobodu, radi se o urbanoj svetkovini koju slave svi kojima je Dubrovnik u srcu. Sveti Vlaho za Dubrovčane vjera je u bolje sutra, a čovjek je subjekt same Feste, kao središnja točka zbivanja ljubavi prema gradu.

Iako Živković nije poput Valentina Pozaića i ostalih "Košića", u ovakvom Dubrovniku nepotrebni su ikakvi politički govori crkvenih vjerodostojnika bez obzira na kakve političare se mislilo. Dakle, jednostavno zato što je civilizacijski šarm sv. Vlaha u suprotnosti s legendarnom rečenicom gospara Lukše iz Trilogije koji kaže: "Homo spat". Ostanimo budni, a za svog parca samaritanca Dubrovnik je istinski budan.

Zato, na Festu svetoga Vlaha i malo politiziranja je previše politiziranja.

Naš sv. Vlaho je simbol vjere, slobode i pobjede dobra nad zlim, on štiti kao liječnik ne samo ljudsko grlo nego i dobar glas svakoga čovjeka i naroda, rekao je biskup Železnog u austrijskom Gradišću dr. Egidije Živković koji je predvodio središnju misu koja se danas ispred Katedrale održala na blagdan svetoga Vlaha.

- Čuo sam i doživio da ste vi Dubrovčani poput sv. Vlaha, unatoč svim burama i neverama, stajali na braniku Crkve i Domovine. Znam da su se u ovoj zemlji događale mnoge borbe između dobra i zla, vodili su se mnogi ratovi između slobode i robstva. Ovdje je Crkva sa svojim narodom bila kroz povijest neprestano ugnjetavana, proganjana i ubijana. Povijest ove zemlje je ispisana i stvorena krvlju mnogih mučenika i branitelja. Mi Austrijanci kao susjedi komunističkih zemalja dobro znamo što ste vi sve proživjeli i kako ste skupo plaćali svoju slobodu, posebno kao Crkva u vremenu bl. Alojzija Stepinca. - rekao je biskup Živković.

Usporedio je Dubrovnik s brodom. Naime, naveo je kako je putujući avionom pogledao odozgo i zaključio "kako se slika broda čini tipičnom za Dubrovnik".

- Kada sam ulazio u zidine grada, rekoh grad Dubrovnik je uistinu taj brod, a crkva je kabina u kojoj je kapetan sv. Vlaho. U ovome brodu svi imaju mjesta bilo kao putnici bilo kao veslači. Kao što svaki brod ima ulazna i izlazna vrata tako i svaki grad ima velika i mala vrata. - rekao je Živković.

- Svi vi koji imate moć upravljanja ovim brodom, dajte vesla u ruke našim obiteljima, mladima i djeci. Ne ugrožavajte slobodu misli i spriječite podjele. Uključite se u promicanje solidarnosti prema onim koji žele u ovoj lijepoj zemlji živjeti, školovati se i raditi. Ne uskratite ni jednom putniku pravo na dostojan život. Svoje povijesne vrijednosti pokažite Svijetu i s njima trajno plovite u Europu, jer i veliki mogu puno naučiti od vas, nas malih. Istina! Europa ima slobodu. Ali kakvu? Koja je njezina cijena? Da smo mi Hrvati bili pognute glave i uvijek se sklanjali od svake nevere, davno bi nestali. A vidite, unatoč svim vjetrovima mi smo opstali, a pred nikim nismo puzili. Poniziti se hoćemo pred svakim a puziti nećemo pred nikim. Cijeni tuđe, a nedaj svoje. Ako ste slobodu branili u Domovinskome ratu, znajte to sačuvati i u domovinskome miru. - naglasio je.

- Osjećam, u nedostatku nekontrolirane navigacije neki vrše progon vaših mladi ljudi sustavnim seljenjem iz Hrvatske. Pročitao sam i to da se prošle godine potopio jedan veliki brod u Hrvatskoj. Reklo se da je umrlo 40 tisuća ljudi, veličine grada Dubrovnik. Strašno! Pomislio sam: Umro je Dubrovnik. Umrla je kolijevka stoljetne kulture, umro je pojam drage slobode, umro je dio Hrvatske pun sunca i mora. Ono što nisu napravili agresori u ratu to rade politički agresori u miru. Ubili su Dubrovnik. Potopili su najljepši brod Europske plovidbe. - kazao je Živković.

Poručio je Dubrovčanima da slave svoju prošlost.

- Ljubomorno čuvajte vašu sadašnjost, ali ponosno plovite u budućnost smiraja. U toj mirnoj plovidbi želimo s vama ploviti i mi, vaši gradišćanski Hrvati. Neka vam sv. Vlaho kao kapetan bude kompas u životu i snaga u veslanju. Zaštitniče grada i naše slobode, moli Boga za ove dobre ljude, štiti naš stari brod i grad Dubrovnik i vodi ga u luku spasenja. - istaknuo je dr. Egidije Živković.

V.Salvia

Spuštanjem barjaka ispred parčeve crkve zatvorena je 1045. Festa svetoga Vlaha. Barjak sv. Vlaha spustili su festanjuli Luko Šoletić i Vlaho Violić.

Okupljenima se obratio rektor crkve sv. Vlaha don Toma Lučić. On se zahvalio onima koji su doprinijeli tome da sve uz 1045 Festu sv. Vlaha prođe u najboljem redu.

- Različite države su se otimale za pjesnika Homera. Zašto? Zato jer je bio biser. Jednako bi tako se moglo reći za ovaj naš grad. Za Dubrovnik se otimalo sedam država. Venecija, Turska, Napoleonova Francuska, Austrija, Jugoslavija jedna, Jugoslavija druga i zadnja agresija. Otimali su se jer je Dubrovnik biser i jer vrijedi. Zaboravili su da kad taj grad vrijedi, onda je i svojim žiteljima još draži. - rekao je don Toma Lučić.

- Zato su građani spremni u svako doba, a nadamo se i u budućnosti, sve njegovo čuvati i još ga srdačnije braniti. A ono što sami ne možemo, uzdamo se i molimo u svoga parca, svetoga Vlaha. I govorimo ono što je pjesnik davno rekao: "Sveti Vlaho, ne ispusti ovaj grad i nas u ovome gradu iz svoje lijeve ruke. Ne ispusti ga nigda, nigda, nigda". Živio sveti Vlaho! - kazao je don Toma Lučić.

V.Salvia

Reći će mnogi kako je sveti Vlaho i ovaj put na otvaranje Feste kao i na samu Festu učinio jedno od svojih čudesa, razmaknuo oblake, zaustavio kišu, a sve kako bi puk proslavio Festu koja se priređuje parcu u čast. No, puk bi na Festu svejedno došao i da je padala kiša. Ne bi bio prvi put jer kiša puku dubrovačkom nikada nije smetala da sudjeluje u Festi svome parcu u čast.

Pravo bi se čudo zapravo dogodilo da je sveti Vlaho, ako takvo nešto sveci uopće mogu učiniti razmaknuo nešto drugo, a ne oblake. Ako bismo pred Bogom, čiji su popovi navodni izaslanici na zemlji, trebali biti svi jednaki, zašto između puka i popova, makar oni bili i biskupi, stoji ograda.

Ograda već duži niz godina razdvaja običan puk od popova tijekom crkvenih obreda u vrijeme Feste svetoga Vlaha. Postavljena između popova i puka ta je ograda stajala i ovaj put ispred svečeve crkve na otvorenju Feste. Postavili su je i danas na misnom slavlju ispred dubrovačke Katedrale.

Osim svite više i niže rangiranih popova postoji još jedna kasta koja je povlaštena biti u tom hijerarhijski ograđenom prostoru koji je bliže Bogu. Politička je to kasta.
Podjela na kaste odlično se zrcali i na misi priređenoj ispred Katedrale gdje su na lijevu i desnu bandu postavljene stolice, samo za odabrane. I na onima na lijevo i desno stoje napisi rezervirano. Na lijevoj strani sjedi odabrani puk i dumne. Na desnoj je politička kasta kojoj se u čast prostire crveni tapit. Valjda da im noge ne bi ozeble. A bode oči i ničemu ne služi, osim da naglasi razliku između kasti.

Ne tako davno, u ona, tvrde neki „mračna doba“, isto se slavio sveti Vlaho, doduše, ne na dan na koji „pada“, već uvijek nedjeljom, a puk, koji u ta „mračna doba“ nedjeljom nije radio i bio je slobodan, slobodno je slavio i svoga parca, ali bez ograda koje bi ga dijelile od popovske kaste. Za ogradom između puka i političkih kasti isto tako nije bilo potrebe jer politička kasta u to doba nije dolazila na mise. U to su se vrijeme Boga i vjere bez problema odricali. Danas ti sjede u prvim redovima. Kad se bolje razmisli, možda je i bolje da ih ograđuju u njihove torove, da ih odijele od ljudi.

Povodom Dana grada Dubrovnika i 1045. Fest sv. Vlaha, Financijska agencija (FINA) kreirala je kratki pregled poslovanja 1969 poduzetnika koliko ih je u 2015. godini imalo sjedište u Dubrovniku. U 2015. godini poduzetnici sa sjedištem u Dubrovniku iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 39,2 milijuna kuna, u odnosu na 2014. godinu kada su iskazali gubitak u iznosu od 877,1 milijun kuna.

Na ostvareni pozitivan financijski rezultat poslovanja poduzetnika sa sjedištem u Dubrovniku najviše je utjecala Atlantska plovidba koja je u 2015. godini smanjila gubitak razdoblja na 221,5 milijuna kuna u odnosu na 815,7 milijuna kuna, koliko je iznosio gubitak razdoblja iskazan u 2014. godini.

Ukupan prihod koji je ostvaren u 2015. godini iznosio je 5,9 milijardi kuna, što je povećanje od 2,5 % u odnosu na 2014. godinu, a ukupan rashod iznosio je 5,8 milijardi kuna, što je za 12,3 % manje u odnosu na prethodnu poslovnu godinu.

Očekivano, s obzirom da je Dubrovnik jedna od najuspješnijih turističkih destinacija, najveće je prihode iskazalo 326 poduzetnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, među kojima su najveći prihod ostvarili Jadranski luksuzni hoteli koji su sa 793 zaposlena ostvarili prihode u iznosu od 396,5 milijuna kuna. Najveću dobit iskazali su Dubrovački Vrtovi Sunca, čija je djelatnost također pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika sa sjedištem u Dubrovniku, u 2015. godini iznosila je 5.464 kn i viša je za 10,5 % u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću zaposlenih kod poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije (4.945 kn) i za 8,9 % od prosjeka na razini RH (5.019 kn).  

DPP

Vlahušić ima ozbiljan problem s pravosuđem pa je od Grada Dubrovnika učinio dobar i ugodan grad, rekao je kandidat HDZ-a za gradonačelnika Splita Andro Krstulović Opara gostujući u emisiji Pressing N1 televizije.

Naime, govoreći o gradonačelniku Zadra Božidaru Kalmeti i njegovim optužnicama, Opara Krstulović je kazao kako se radi o dobrom gradonačelniku. Na pitanje voditelja Petra Štefanića o optužnicama, Krstulović Opara je istaknuo kako "Zadar ima zacrtani put svog razvoja", dodajući kako je bitan način na koji on upravlja gradom. Kao primjer je naveo gradonačelnika Zagreba Milana Bandića i njegove optužnice, ističući kako je Bandić pet puta pobijedio na zagrebačkim izborima, a tada je spomenuo i Vlahušića.

Inače, na riječi voditelja Štefanića kako "Vlahušić tvrdi da nije oštetio grad", Krstulović Opara je izjavio da ne treba relativizirati "jer presuda postoji". Na pitanje o Izmjenama Zakona o lokalnim izborima zbog kojih se Vlahušić ne može kandidirati na predstojećim lokalnim izborima, Krstulović Opara je rekao kako mu se "čini da bi loše bilo ako bi se zakoni pisali za jednog čovjeka", usporedivši taj zakon s Milanovićem "lex Perković".

Na novinarsko pitanje radi li se tu o "lex Vlahušić", odnosno zakonu napisanome za jednog čovjeka, Krstulović Opara je odgovorio "kako bi ga se moglo tako nazvati". Voditelj Štefanić je konstatirao kako ga je s tim riječima ugodno iznenadio.

V. Salvia

Eto je arivo sveti Vlaho, a tradicija nalaže na svetoga Vlaha pokusat šporke makarule, na svetoga Vlaha, ne na Kandeloru kako neki misle. A šporki makaruli ne jedu se bez tavajula i par kanavaca, a ako su djeca za stolom kuća obično iza objeda izgleda kao da je dio scenografije filma "Teksaški masakr motornom pilom". Tko zna kako izgledaju i kako se serviraju šporki makaruli, zna i o čemu se tu radi, a tko ne zna umjesto šporkijeh makarula "prodaju" mu muda pod bubrege.

Silno se prethodnih dana uprla povjerenica Vlade za Grad Dubrovnik Nada Medović ne bi li gradsku Večeru od Kandelore u Revelinu prikazala kao nešto bez čega Grad ne može, kao neku veliku tradiciju. Kad su zbog pritiska javnosti propali planovi o grandioznoj večeri kakvu su jednako bezrazložno radili i Vlahušić i Šuica, onda se Nada Medović, vjerojatno uz pomoć predsjednice fantomskog Povjerenstva za proslavu Dana Grada Olge Muratti, dosjetila kako bi valjalo igrat na kartu kao neke skromnosti i poslužit šporke makarule.

Raspričala se tako Nada Medović ususret Večere od Kandelore o šporkim makarulima kao da su večera u Revelinu i makaruli najvažniji dio Feste, udarila ponavljat: tradicija, tradicija, tradicija, šporki makaruli, šporki makaruli, šporki makaruli.

I onda je stigla ta Večera od Kandelore, otvorile su se one plitice od rosfraja i ukazali su se... Mislite šporki makaruli?! Malo morgen. Od šporkih makarula ni "Š".

Naime, umjesto šporkijeh makarula gosti u Revelinu ugledali su pene, onu pastu od palca što je mnogi jednostavno zovu "šupja pasta". Ajde, i makaruli su šuplji, ma su i "spuži" isto, oni što se obično bace u grah, ali ih još nitko nije pokušao "prodat" pod makarule.

Eto, kad nekima nije obraz, barem su tavajuli u Revelinu ostali čisti, jer nije se ćućalo, samo se nabadalo i močilo. Možda da se dogodine serviraju špageti, da je lakše motat, kad se već goste, posebno one koji nisu iz Grada, smotalo da su tradicija pene, a ne makaruli.

Moglo bi se kazat, sve je to pasta. Ma jes', ali nije "ista pasta".

Povodom posjeta tijekom proslave Feste sv. Vlaha u Dubrovniku, održan je sastanak odbora za međužupanijsku i međunarodnu suradnju skupštine Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije.

Razgovaralo se o mogućnostima kvalitetnije suradnje na rješavanju zajedničkih problema i projekata iz nadležnosti lokalne i regionalne samouprave. Također su razmjenjena iskustva i pogledi na polju međunarodne suradnje sukladno strategijama razvoja i interesima županija. Predsjednik Odbora Dubrovačko-neretvanske županije Ivo Karamatić naglasio je potrebu za boljom koordinacijom kroz inicijativu za održavanje zajedničkih sastanaka na razini razvojnih agencija, županijskih odjela, javnih ustanova i drugih dionika.

Sastanku su nazočili župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i predsjednik Županijske skupštine Ivan Margaretić.

Z.R

Tijekom višednevne radne posjete vodstva HSP AS Dubrovačko-neretvanskoj županiji glavni tajnik stranke Pero Ćorić i predsjednik stranke Hrvoje Niče sa suradnicima posjetili su stranačku podružnicu na Mljetu te je na radnom sastanku zaključeno da će mljetski HSP AS na lokalne izbore izaći samostalno. Inače, na Mljetu je HSP AS bio u koaliciji s HDZ-om.

„HSP AS Mljeta donedavno je obnašao vlast u ovoj Dubrovačko-neretvanskoj općini, ali zbog nepoštivanja dogovorenog i neprovođenja zajedničkog programa HSP AS više ne obnaša vlast u ovoj općini. Svoj program zastupamo putem našeg vijećnika u općinskom vijeću Nine Stjepanovića, a o stanju u našoj Podružnici čelnike stranke izvijestili su dopredsjednik Podružnice HSP AS Mljet Mirko Prlenda i predsjednik Vicencije Marković.“ – navodi se u priopćenju HSP AS Mljet.

„Zaključak je kako je HSP AS spreman za samostalni izlazak na predstojeće opće lokalne izbore u Općini Mljet, ali i da će u narednim tjednima voditi razgovore sa strankama, Udrugama i istaknutim pojedincima sličnog ili istog programa našem. Okupljanje je uvjetovano isticanjem najkvalitetnijih kandidata za navedene izbore.“ – piše u priopćenju.

D.M.

Dubrovnik danas po 1045. put slavi blagdan svoga zaštitnika svetoga Vlaha. Gradska zvona i plotuni Dubrovačkih trombunjera uveli su građane u Festu. Nakon mise ispred Katedrale koju je predvodio dr. Egidije Živković, krenula je procesija u kojoj su nošene moći sv. Vlaha.

U procesiji su sudjelovali crkveni vjerodostojnici, vjernici župa diljem Dubrovačke i biskupije i Hrvatske, ali i predstavnici političkog i javnog života Grada i Hrvatske.

V.S.

Poštovane Dubrovkinje i Dubrovčani, gospođe i gospari, puče dubrovački, kult štovanja svetog Vlaha i slavljenja njegovih čudesnih moći raširen je po cijelom svijetu, ali nigdje se providnost, blagost i dobrota tog sveca, mučenika i liječnika ne štuje tako predano kao u gradu podno Srđa.

Tražeći zaštitu svog duhovnog pokrovitelja, po 1045. put u povijesti zazivamo njegovu mudrost i snagu kako bi se što hrabrije nosili s brojnim životnim nedaćama.

Neka nam snaga i humanost našeg nebeskog zaštitnika i Parca bude svjetionik u teškim trenucima, a njegova poniznost i skromnost vrline koje prihvaćamo u vremenima obilja i prosperiteta.

Svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima, svekolikom puku dubrovačkom i svim štovateljima svetog Vlaha u domovini i svijetu čestitam 1045. Festu.

Živio nam sveti Vlaho!

Andro Vlahušić