Počeli su radovi na sanaciji autobusne stanice u Ulici Hrvatskog crvenog križa, kod zgrade Grawea. Tijekom trajanja radova neće se moći koristiti autobusna stanica, već će se označiti privremeno autobusno stajalište nedaleko, u Ulici dr. Ante Starčevića, preko puta gradskog bazena. 
 
Uklonit će se postojeći šuplji betonski opločnik i betonski rubnjak, izraditi betonska ploča te pripremiti i izraditi podloga od granitnih kocki. 
 
Izvođač radova je tvrtka Platanus, stručni nadzor obavlja tvrtka Statički sustav, a radove će izvoditi i tijekom vikenda kako bi završili u što kraćem roku.
 
Obuhvat radova i privremene regulacije prometa prikazan je na priloženoj fotografiji. Molimo građane na oprez pri kretanju i strpljenje za vrijeme trajanja sanacije.

Grad Dubrovnik

Završeni su radovi na sanaciji nogostupa u Ulici generala Janka Bobetka. Novi nogostup izgrađen je na potezu od spoja s Ulicom Andrije Hebranga do Čilipske ulice.

Radovi vrijedni 6.993 eura (bez PDV-a), obuhvatili su zamjenu starog i dotrajalog nogostupa novim, koji je izveden u protukliznom betonu. S obzirom da je postojeći bio oštećen i klizav, novim nogostupom omogućen je sigurniji prolaz pješaka ovim dijelom.

Izvođač radova je tvrtka Atis Dubrovnik, a stručni nadzor obavila je tvrtka Aedificator.

JPA

Od prve pojave zamućenja i neugodnog mirisa u dijelu sustava Palate, a uslijed skrivljenog ponašanja treće strane, javni isporučitelj vodne usluge Vodovod Dubrovnik d.o.o. poduzeo je sve potrebne aktivnosti, a javnost je pravodobno i redovito informirana o svim aktualnostima s preporukama za postupanje. Pojava neugodnog mirisa i netipične boje vode zamijećena je samo u dijelu sustava Palate (Mali i Veliki Zaton, Štikovica i Vrbica te u Orašcu i na Gromači tijekom prve pojave zamućenja u studenom), dok u preostalom dijelu sustavu prisutnost navedene pojave nije zamijećena.
 
No, budući da je Vodovod Dubrovnik korisnicima dao uputu da provode intenzivno ispiranje privatnih kućnih instalacija, Grad Dubrovnik, motiviran prvenstveno brigom o zdravstvenoj i socijalnoj dobrobiti svojih građana, kao većinski vlasnik naložit će Upravi Vodovoda Dubrovnik d.o.o. ne obračunati potrošenu vodu za obračunsko razdoblje prosinac 2024. godine i siječanj 2025. svim korisnicima koji se snabdijevaju pitkom vodom s izvorišta Palata, iako ni Grad Dubrovnik ni Vodovod Dubrovnik d.o.o. kao isporučitelj vodne usluge ne snose nikakvu odgovornost za nastalo zagađenje izvorišta. 
 
Voda s izvorišta Palata nije bila prikladna za konzumaciju u dijelu sustava u dva navrata u studenom i prosincu 2024., no budući da je većina građana podmirila svoje račune za studeni, predložit će se oprost potrošene vode za prosinac 2024. i siječanj 2025. godine.

Grad Dubrovnik

Služba upravnih poslova, državljanstva i stranaca kao i Postaje prometne policije Dubrovnik započet će s radom na novoj  adresi u Ulici Andrije Hebranga 118 u Dubrovniku (zgrada bivše prometne policije) s danom 20. siječnja u 8 sati.  

Radno vrijeme sa strankama  počinje u 8:30 sati kao i do sada. 
 
„Ovom prilikom molimo građane za strpljenje i razumjevanje zbog mogućih kraćih zastoja  u radu tehničke opreme do kojih može doći zbog preseljenja na novu lokaciju”, kažu iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske.

JPA

Programom javnih potreba u kulturi za 2025. Grad Dubrovnik će iz proračuna sufinancirati 107 kulturnih programa izvan djelatnosti ustanova u kulturi kojima je osnivač Grad. Za tu namjenu osigurano je 450 tisuća eura, 36 posto više proračunskih sredstava nego u prošloj godini odnosno 115 posto više u usporedbi s 2023. godinom. 
 
Ugovore o korištenju sredstava korisnicima - pojedincima, udrugama civilnog društva i umjetničkim organizacijama i društvima u sektoru kulture danas je u Velikoj vijećnici uručila zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić u nazočnosti pročelnice Upravnog odjela za kulturu, baštinu i turizam Julijane Antić Brautović.
 
Zamjenica Tepšić uputila je je zahvalu svima prisutnima jer svojim umjetničkim i kreativnim doprinosom obogaćuju kulturnu ponudu Grada te je izrazila zadovoljstvo činjenicom da je Grad u mogućnosti u kontinuitetu povećavati proračunska sredstva namijenjena kulturnim programima.
 
Programom javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2025. godinu financiraju se programi velikog broja aktivnih udruga civilnog društva i umjetničkih organizacija; kreativno stvaralaštvo pojedinaca, društava i drugih organizacija kulture u glazbenoj djelatnosti, dramskoj i plesnoj umjetnosti te izvedbenim umjetnostima, muzejsko-galerijskoj djelatnosti, likovnoj umjetnosti i zaštiti i očuvanju kulturne baštine, knjižnično - izdavačkoj djelatnosti te audio - vizualnoj djelatnosti i novim medijskim kulturama. 
 
Programom koji se ostvaruje se u suradnji javnog i privatnog sektora, u partnerstvu Grada Dubrovnika i gradskih kulturnih ustanova, umjetničkih organizacija, udruga, samostalnih umjetnika, umjetničkih obrta i ostalih kulturnih institucija, obuhvaćene su kulturne aktivnosti koje doprinose zadovoljavanju kulturnih potreba građana Dubrovnika, obogaćivanju kulturnoga života i podizanju kulturne ponude Grada, kao i poboljšanju materijalnih uvjeta za razvoj kulture. Posebno su vrednovani projekti sustavnog dokumentiranja, prikupljanja, čuvanja, digitalizacije i javne dostupnosti arhivskog gradiva o djelovanju civilnog društva na dubrovačkom području.
 
Programe prijavljene na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika ocijenila su nadležna kulturna vijeća te predložila razinu sufinanciranja.

JPA

Trodnevna prognoza kvalitete zraka za Hrvatsku dostupna je od danas na mrežnim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), a trenutno pokazuje da je zrak loš u sjevernoj Hrvatskoj, posebice u Zagrebu i dijelovima Slavonije.

Karta omogućuje praćenje prognoze razina onečišćenja za tri dana, a alat pruža podatke o lebdećim česticama, dušikovom dioksidu i prizemnom ozonu, te koristi ATMOSYS modelarski sustav s primjenom umjetne inteligencije i strojnog učenja.

"Karta kvalitete zraka dodatni je izvor informacija koji građanima omogućuje planiranje svakodnevnih aktivnosti, prikazujući podatke o razinama onečišćenja skalom boja u rasponu od 'dobro' do 'izuzetno loše'", izvijestio je DHMZ.

Sve prognoze, napominje DHMZ, povezane su s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije za opću populaciju i osjetljive skupine, među kojima su osobe s respiratornim i srčanim bolestima.

Prognoza trenutno pokazuje da je zrak loše kvalitete u dijelovima sjeverne Hrvatske, a najgore u Zagrebu, Požegi, Sisku i Slavonskom Brodu.

U kontinentalnoj Hrvatskoj, posebice tijekom hladnijih mjeseci, kvaliteta zraka često je lošija zbog povećanja emisija lebdećih čestica iz kućnih ložišta na kruta goriva kao što su drva, ali i prometa.

Problem dodatno pogoršava kombinacija hladnog vremena i stabilne sinoptičke situacije. "Emitirane čestice talože se uz tlo, a kako nema vjetra niti oborine, nema ni mogućnosti da se zrak prirodno pročisti", objašnjavaju.

Na povećanje koncentracije lebdećih čestica utječe i meteorološki fenomen poznat kao temperaturna inverzija pri čemu topliji zrak iznad hladnijeg stvara "poklopac" koji zadržava onečišćujuće tvari, poput prašine, dima i čestica u nižim slojevima atmosfere.

To je obrnuto od normalne situacije u atmosferi u kojoj temperatura opada s nadmorskom visinom.

Prognoze za naredna dva dana pokazuju da kvaliteta zraka ostaje pod utjecajem meteoroloških uvjeta i neće se previše mijenjati, a poboljšanje se očekuje s pojavom vjetra ili oborina.

Glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler rekao je da je karta kvalitete zraka treće područje prognostičkih aktivnosti DHMZ-a, uz meteorološke i hidrološke prognoze.

Načelnica Sektora za kvalitetu zraka Jadranka Škevin-Sović istaknula je da nova prognoza omogućuje učinkovitu kontrolu onečišćenja i donošenje mjera zaštite. „Predviđanje onečišćenja zraka ključno je za smanjenje zdravstvenih rizika i troškova liječenja", poručila je.

Inicijativa je dio šireg nastojanja DHMZ-a i Ministarstva zaštite okoliša da podignu svijest o važnosti čistog zraka i osiguraju transparentnost podataka.

Južni

Do kraja mjeseca trebala bi biti predstavljena nova lista proizvoda s ograničenim cijenama, izjavio je u četvrtak ministar gospodarstva Ante Šušnjar nakon sastanka s proizvođačima, distributerima i predstavnicima trgovačkih lanaca te predstavnicima Hrvatske narodne banke, Državnog inspektorata i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja na kojem se raspravljalo o dodatnom sprječavanju inflatornih pritisaka.

Naime, predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je danas s njima sastanak u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci na temu revidiranja popisa proizvoda ograničenih cijena i daljnjih koraka za zaštitu potrošača. Lista će se, kako je rekao Šušnjar, proširiti sa sadašnjih 30 na 50-tak proizvoda, a na popisu će biti i kruh.

“Potrebno je izvjesno vrijeme da provedemo dodatne konzultatcije kako bi mjere bile što uravnoteženije i kako bi se obuhvatio što širi spektar proizvoda koji su potrebni na dnevnoj bazi ali da isto tako i mi kao Vlada imamo mogućnost ispraviti sve one stvari koji su bili u ranijim odlukama kako bi smanjili mogućnost manipuliranja i izbjegavanja tih mjera na što je moguće manju razinu”, kazao je.

Mjera bi, kako je rekao, trebala biti donesena do kraja ovog mjeseca. Kazao je i kako se moraju uravnotežiti cijene koje će se odrediti za te proizvode kao maksimalne te će do kraja mjeseca biti poznata revidirana, proširena lista proizvoda ograničenih cijena.

Guverner HNB-a Boris Vujčić je kazao kako je na sastanku govorio o trendovima inflacije te kako u ovom trenutku dvije stvari održavaju inflaciju na povišenoj razini, a to je relativno visoka stopa inflacije usluga, koja je praktički ostala na razini od sedam do osam posto, a drugi je recentni porast cijena hrane.

“Što se tiče cijena usluga, uzrok je rast cijena u ugostiteljstvu i smještaju. Pokazali smo da su cijene u Hrvatskoj u turističkim uslugama rasle gotovo 50 posto unazad tri godine, a u konkurentskim zemljama 15 do 20 posto”, istaknuo je navodeći kako je to rezultiralo realnim prihodima i stagnacijom noćenja.

Što se cijena hrane tiče kazao je kako smo vidjeli da su s krajem godine cijene porasle više nego u eurozoni i to je jedan od razloga zašto su stope nešto više.

“Vidimo i utjecaj cijena energije i nafte. Što se tiče komparativno tih kretanja cijena, možemo reći, ako gledamo kumulativnu stopu inflacije, a nju ljudi percipiraju, ona je jednaka kumulativnoj inflaciji hrane. Ljudi su najosjetljiviji na promjenu cijena hrane, jer nju najčešće kupuju, ali i ugostiteljske usluge. Ima se puno manje osjećaja za rast cijena u drugim sektorima i na drugim uslugama ili proizvodima”, kazao je.

Na pitanje zašto se stopa inflacija odvojila od europske, koju je pratila, rekao je kako nema jasan odgovor na to pitanje.

“Vidimo da su tome doprinijeli voće, povrće, jaja, proizvodi od sira, mlijeka, kakao, čaj, kava, što se može objasniti globalnim kretanjima. No, kod nas je rast bio veći nego u drugim zemljama, kazao je Vujčić.

Predsjednik HUP Udruge trgovine Martin Evačić je kazao kako su na današnjem sastanku dobili osnovne informacije o listi proizvoda koja će se proširiti.

Plan je s 30 proširiti je na 50 artikala, kazao je navodeći kako će se konzultacije završiti za desetak dana i do kraja mjeseca će biti donesena lista.

“Svaki trgovac ima različite liste nabave. Cilj vlade je da se smanji cijena potrošačke košarice”, rekao je. Kazao je i kako je Hrvatska nedostatna u proizvodnji prehrambenih proizvoda, pa strani dobavljač može kalkulirati koliko će podići cijene onima koji nemaju tih proizvoda.

Glavni tajnik u Atlantic grupi Ivan Mišetić je također istaknuo kako nismo samodostatni. Rekao je kako moramo početi više proizvoditi lokalno jer ako je više robe iz uvoza onda nemamo sve alate da bismo time upravljali.

Član Predsjedništva Hrvatske obrtničke komore (HOK) Darko Knežević rekao je da Ceh trgovaca HOK-a traži ograničavanje visine marže na proizvode, a ne krajnje cijene proizvoda.

Na taj način ograničene cijene onemogućavaju konkurentnost malih trgovaca koji ne mogu imati iste nabavne cijene kao trgovački lanci, navodi se u priopćenju iz HOK-a.

Dodatno, sektor trgovine, osobito mali trgovci, pogođeni su i ograničenjem rada nedjeljom, a svaki dodatni udar otežava ugroženo poslovanje za one najmanje i najranjivije.

Podsjetio je da je Komora u nekoliko navrata Ministarstvu gospodarstva uputila zahtjev da se svakom obrtniku odnosno poduzetniku omogući da potpuno samostalno i bez ograničenja određuje radno vrijeme svojeg prodajnog objekta.

Najviše pogođenima smatraju se male obiteljske trgovine u kojim djelatnost obavlja obrtnik sam i uz pomoć članova obitelji ili uz eventualno jednu zaposlenu osobu.

“Ono što je na dobrobit naših sugrađana na dobrobit je i obrtnika, ali treba jasno razlikovati tržišnu poziciju malih obrtnika trgovaca – njih gotovo 9.000 – i primjerice trgovačkih lanaca, ne mogu se tretirati na isti način. Posljednjim ograničenjima u sektoru trgovine na udaru su upravo oni koji ne bi smjeli biti – najmanji i najranjiviji. Male trgovine su „prva pomoć“ građanima, često i srca gradskih kvartova, ali i čitavih sela i otoka te su kao takvi nezamjenjivi i trebaju posebnu skrb. Ograničenja radnog vremena, a onda i cijene i ponude to definitivno nisu i dodatno ugrožavaju njihovu egzistenciju”, apelira predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil, izvijestili su iz HOK-a.

Južni

Završeni su radovi na uređenju prostorija doma mladih u Orašcu, projekta kojeg su građani ovog mjesnog odbora predložili i izglasali kroz ciklus participativnog budžetiranja u 2023. godini s realizacijom u 2024. godini.
 
Uređenje je obuhvatilo izradu novih sanitarnih čvorova u prizemlju, izmjenu dijela dotrajale stolarije, žbukanje hodnika (ulaznog prostora), ugradnju keramike na stubištu i u svlačionici, novi razvod elektro instalacija s novim rasvjetnim tijelima. Postavljena su dva klima uređaja.
 
Proračunom Grada Dubrovnika za 2024. osigurana je provedba ukupno 25 projekata koje su u prethodnoj godini odabrali građani s područja osam gradskih kotara i 17 mjesnih odbora za realizaciju u ovoj. Pojedinačne vrijednosti projekata iznose do 60 tisuća eura po mjesnom odboru i do 120 tisuća eura po gradskom kotaru.
 
Projekt Participativnog budžetiranja, koji se provodi u organizaciji Grada Dubrovnika te Dubrovačke razvojne agencije DURA, nastavlja se, pa su građani Dubrovnika u 2024. ponovno odabrali najbolje od prijavljenih projekata koji će se realizirati u sklopu gradskog proračuna za 2025. godinu.

JPA

Vlada planira proširiti popis proizvoda čija će cijena biti ograničena te će i dalje voditi brigu o standardu građana, poručili su u srijedu tijekom saborskog aktualnog prijepodneva premijer Andrej Plenković i ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Proširiti ćemo mjere proizvoda koje će imati ograničene cijene, a veću ulogu imat će i Državni inspektorat i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, odgovorio je premijer Plenković na upit nezavisnog Nine Raspudića.

Podsjetio je pritom na mjere koje je Vlada dosad poduzela u borbi protiv inflacije, smanjenje stope PDV na 5 posto za niz proizvoda. „To gotovo nitko više ne primjećuje”, ustvrdio je.

Inflacija je u 2024. bila 2,975 posto, a za ovu godinu procjenjuje se na 2,7 posto, dodao je Plenković istaknuvši rast BDP-a, smanjenje javnog duga, kreditni rejting, rast plaća i mirovina.

"Inflacija je gorući hrvatski problem, kroz zadnje tri godine Hrvatska bilježi stope koje su među najvećima u EU i trenutno imamo najvišu inflaciju u eurozoni", naglasio je Raspudić poručivši da ograničavanje cijena za dio proizvoda neće spriječiti put „prema provaliji”.

Kako se planira proširiti popis proizvoda s reguliranom cijenom poručio je i ministar gospodstva Šušnjar na upit Dragane Jeckov (SDSS).

„I dalje vodimo računa o očuvanju životnog standarda građana, Vlada planira proširiti popis proizvoda čija je cijena regulirana i pokušat ćemo uravnotežiti košaricu da bude što zdravija i što više priuštiva našim građanima”, rekao je Šušnjar. Napomenuo je da se također vode sastanci s proizvođačima, trgovcima i distributerima kako bi svi dali doprinos smanjenju inflatornih pritisaka.

Južni

Županijski vijećnik Mosta Pero Jerković na posljednjoj sjednici Skupštine Dubrovačko – neretvanske županije u prošloj godini pitao je župana Nikolu Dobroslavića „osjeća li se imalo nelagodno što će nakon 16 godina njegova mandata ostati neizgrađena brza cesta Osojnik – Zračna luka Dubrovnik”, a sve zbog toga što, kazao je Jerković, Dobroslavić „inzistirana na istraživanju samo jedne trase”.

Jerković župana drži i odgovornim za izgradnju trebinjske zračne luke.

- Je li vam imalo nelagodna činjenica da ste upornim inzistiranjem na odvođenju autoceste na hrvatski teritorij otvorili prostor za nesmetani razvoj projekta trebinjskog aerodroma?- pitao je Jerković župana Dobroslavića koji je odgovorio kako ne osjeća nikakvu nelagodu.

- Osjećam li nelagodu? Nimalo, nimalo! Da se pitalo ovog župana već bismo imali brzu cestu do Zračne luke. Pitajte one koji su je bojkotirali, od Andra Vlahušića na ovamo. Nikakva nelagoda ne dolazi u obzir. Uvijek smo bili konstruktivni i sve smo napravili da se cesta dogodi, a zašto nije pitate druge. - uzvratio je Dobroslavić i nastavio:

- Autocesta kroz Hrvatsku? To je čudno pitanje. Vi biste, kao i neki bivši predsjednici vlada, poklanjali naše prometnice i našu sigurnost prepuštali u ruke nekome drugome. - rekao je Dobroslavić, istaknuvši kako autocesta kroz Županiju ide prema Prostornom planu oduvijek.

- Neki su trgovali da ode negdje drugdje, a mi smo ustrajali na trasi prema Prostornom planu i to nema nikakve veze sa zračnom lukom kod Trebinja. - kazao je župan.

I dok Dobroslavić za Jerkovićeve stavove ističe da su potpuno deplasirani, on mu uzvraća kako je on zbog inzistiranja na samo jednoj trasi brze ceste, onoj preko Rijeke dubrovačke, zaslužan što je njezina gradnja još uvijek daleko od realizacije.

Kad je u pitanju trebinjski aerodrom, Jerković je istaknuo zbog čega je njegova izgradnja izvjesna.

- Na moju i žalost svih nas, zračna luka kod Trebinja će se graditi i jednog će dana ona gore osvanuti. Jedan od ključnih razloga koja ide u korist da to bude gore je bilo izmještanje koridora Jadransko – jonske ceste s područja Općine Ravno jer sad nema smetnje da se taj aerodrom gradi jer su ta dva projekta, Jadransko – jonska cesta i trebinjski aerodrom u koliziji, jer su preblizu jedan drugom. Dakle, dobili ste za utješnu nagradu autocestu, ali zato trebinjski aerodrom ide i to treba jasno reći. - stava je Jerković.

Kad je u pitanju brza cesta od Osojnika do Zračne luke u Čilipima, nakon što su građani na javnoj raspravi odbacili varijantu razmatranu Studijom, prema kojoj cesta prolazi zaštićenim područjem Rijeke dubrovačke, jasno je da će se na njezinu izgradnju, dok Hrvatske ceste ispituju druge mogućnosti povezivanja, još čekati. No, Dobroslavić ističe kako je brza cesta imperativ.

- U javnoj raspravi bilo je raznih glasova i nisu svi bili ni stručni ni utemeljeni. Bilo je i politikanstva i galame, ali i to poštujemo jer ljudi na to imaju pravo. Osjetljivi smo na ono što građani govore, ali ne možemo biti osjetljivi ako smo uvjereni da nešto nije utemeljeno. Prepustili smo Hrvatskim cestama da ocijene što je najbolje rješenje i obavijestili su nas da idu u još jednu dodatnu analizu druge varijante koja je ocijenjena kao manje povoljna. Ne možemo mi procjenjivati koje je bolje rješenje jer u tome nismo stručni. Nadam se da će procjena te varijante biti brzo napravljena. Brza cesta Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik je naša obaveza i imperativ, od kojega nema odustajanja. Koja varijanta je bolja neka odrede Hrvatske ceste. To je njihov posao u koji se nismo i nećemo uplitati. - rekao je Dobroslavić, dodavši:

- Vlada je osigurala sredstva za tu cestu i bilo bi dobro da ih ne izgubimo jer se ponekad događaju situacije da imate sredstva za neki projekt pa bude raznoraznih glasova koji nisu uvijek stručno utemeljeni nego politikantski, koji ometaju projekt, što nije dobro jer svaki takav projekt koji izgubimo, žalit ćemo dovijeka. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Inače, autocesta, čiji se početak radova najavljuje za ovu godinu trebala bi biti izgrađena u 2029. godini.

Nakon dvadesetak dana radova, završena je 21 tisuću eura vrijedna sanacija krova na Domu kulture u Popovićima. Projekt sanacije je izvela ekipa iz obrta Pashal, vlasnika Paska Burđeleza.

”Posao je odrađen kvalitetno i u roku, a čini me sretnim što imamo tako pouzdanog obrtnika u Konavlima s kojim je lako surađivati”, rekao je načelnik Lasić.

JPA

Mehanizacija pristiže, počinje ograđivanje, priprema se rušenje hotela u Kuparima. Za početak očistit će se cijela zone za rušenje svih objekata osim hotela Grand.

„Nakon što su se stekli svi uvjeti, a sukladno preuzetim obvezama iz ugovora s RH, investitor je potpisao ugovor s tvrtkom Eurco d.d., tvrtkom koja je specijalizirana upravo za ovakvu vrstu poslova. Prema dogovoru s predstavnicima tvrtke Eurco, počinje postavljanje zaštitne ograde oko cijele zone, a nakon toga pripremno čišćenje terena kako bi sve bilo spremno za rušenje objekata, a nakon pravomoćnosti Lokacijske dozvole čije izdavanje je u tijeku od strane Ministarstva prostornog uređenja, gradnje i državne imovine.” – objavili su iz Općine Župa dubrovačka.

„Zbog sigurnosti svih, zaštitna ograda biti će postavljena oko cijele zone Kupara, a sukladno dogovoru biti će ostavljen isključivo pješački koridor (crvena oznaka na skici) preko prometnice koja vodi prema hotelu Goričini te nastavlja pokraj hotela Grand prema pomorskom dobru.” – kažu iz Općine.

JPA