Potpredsjednik HDZ-a Branko Bačić rekao je u nedjelju kako su očekivali bolji rezultat. "Da, očekivali smo bolji rezultat. Očito kandidati koji su bili u prvom krugu, odnosno njihovi birači, nisu podržali Dragana Primorca, u najvećoj mjeri podržali su Zorana Milanovića i to je svoj odraz imalo u ovim rezultatima", ocijenio je.

Najavio je da će stranka napraviti analizu te rekao da se i danas pokazala "ona davno izrečena sintagma – da građani ne žele sva jaja u istu košaru" dodavši da nikada nijedna politička stranka koja je vodila Vladu u vrijeme predsjedničkih izbora te izbore nije dobila.

"Mi smo toga svjesni, ali smo isto svjesni kako smo svaki puta na lokalnim izborima nakon što smo izgubili predsjedničke - mi uvjerljivo pobjeđivali", naglasio je.

"Rezultat nije dobar, ali mi idemo dalje i pripremamo se za lokalne izbore," kazao je Bačić.

Građanima je zahvalio na izlasku na izbore dodavši da se Hrvatska pokazala kao zrela demokracija te da su izbori prošli praktički bez ijednog incidenta.

(Hina)

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavo je u nedjelju navečer da su primili na znanje rezultate izbora te čestitao njihovom kandidatu Draganu Primorcu za kojeg je ponovio kako je bio sjajan kandidat te da je tijekom kampanje primao udarce s lijeva i s desna.

Poručio je da od sutra nastavljaju raditi za Hrvatsku jer su pred Vladom tri i pol godine mandata i brojni izazovi.

Istaknuo je da je 99 posto ovlasti u Hrvatskoj u domeni Vlade, a jedan posto u domeni predsjednika Republike.

Plenković u izjavi novinarima nije čestitao Zoranu Milanoviću.
Novinarima je odgovorio da „od toliko čestitki Milanovića i njegovih jataka nije mogao izdržati, niti 2016. ni 2020. ni 2024. godine”.

- Ne sjećam se da ste Milanovića pitali zašto nama ne čestita. Je li čestitao netko tko Hrvatima ne čestita Dan državnosti? - rekao je Plenković.

Ustvrdio je da je Primorac sjajan kandidat.

- Da je bilo malo objektivnijeg sagledavanja onog što je Primorac nudio i malo manje napada, bilo bi malo bolje. - rekao je Plenković.
Poručio je također kako je bila mala izlaznost i da boljeg kandidata od Primorca nisu imali.

(Hina)

Stariji muškarac umro je u nedjelju na biračkom mjestu u Rijeci, u drugom krugu predsjedničkih izbora, potvrdilo je u nedjelju Državno izborno povjerenstvo (DIP), navodeći da je to biračko mjesto privremeno zatvoreno.

Muškarac je umro nakon glasovanja, rekao je član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski, precizirajući kako je riječ o biračkom mjestu u Hrvatskom domu sveti Kuzam.

Biračko mjesto je kratko zatvoreno, čeka se da nadležne službe obave svoj posao, odnosno da odvezu tijelo preminuloga, nakon čega će glasovanje opet biti moguće.

Iz DIP-a zahvaljuju na strpljivosti biračima koji pripadaju tom biračkom mjestu u Rijeci, i najavljuju kako će svi koji to žele, danas moći glasovati.

Svi koji se na tom biračkom mjestu zateknu u 19 sati, moći će glasovati, neovisno do kad će to biti, poručuju iz DIP-a.

Pratitelji hrvatskih izbora ne sjećaju se da se na nekim od izbora dogodio sličan slučaj, odnosno da je na biralištu umro birač.

(Hina)

Aktualni predsjednik Zoran Milanović u nedjelju je osvojio novi mandat s osvojenih 74,68 posto glasova pobijedivši Dragana Primorca koji je osvojio 25,32 posto, što je najveća razlika u postocima između dva kandidata koji su ušli u drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.

Prema privremenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) razlika u postocima između aktualno predsjednika i kandidata SDP-a i partnera Zorana Milanovića i protukandidata Dragana Primorca (HDZ i partneri) iznosi 49,36 posto.

Može se reći da razlika među glasovima od gotovo 50 posto nije iznenađenje s obzirom na to da mu je nedostajalo vrlo malo, tek oko dva posto, da pobjedu odnese već u prvom krugu koji se održao 29. prosinca.

U prvom krugu Milanović je osvojio glasova birača, a Primorac 314.663 glasova, što je 19,35 posto.

Milanović je u drugom krugu osvojio 1.120.832 glasova, što je oko 87 tisuća od broja glasova s kojima je pobijedio prvi put 2020. godine - 1.034.170 glasova.

Primorac je kandidat koji je osvojio najmanje glasova od svih kandidata koji su gubili u drugom krugu predsjedničkih izbora - samo 380.038.

Milanović je tako rekorder po razlici koju je ostvario u odnosu na svog protukandidata u drugome krugu, a drugi je Mesić (2005.) s razlikom od 31,86 posto u odnosu na Kosor.

Treći je Josipović (2009.) s razlikom od 20,25 protiv Bandića, a zatim je opet Mesić (2000.) s 11,83 posto razlike protiv Budiše te Milanović (2019.) koji je ostvario razliku od 5,32 posto u odnosu na Grabar-Kitarović. Grabar-Kitarović (2014.) je tako ostvarila najmanju razliku u odnosu na svog protukandidata Josipovića - 1,48 posto.

Pri tome vrijedi napomenuti kako je ove godine najslabiji odaziv u drugom krugu unatrag 25 godina što objašnjava činjenicu da je Milanović s relativno malo osvojenih glasova ostvario najuvjerljiviju pobjedu.

Po broju osvojenih glasova u drugom krugu ispred njega bili su dva puta Stipe Mesić te Ivo Josipović.

Do sada su samo Tuđman i Mesić reizabrani za funkciju predsjednika, a Tuđman je jedini koji je do sada uspio ostvariti pobjede u prvome krugu.

Tuđman je 1992. u prvom krugu pobijedio Dražena Budišu, Savku Dabčević-Kučar, Dobroslava Paragu, Silvija Degena, Marka Veselicu, Ivana Cesara i Antuna Vujića s 56,73 posto osvojenih glasova, odnosno 1.519.100 glasova.

Budiša, njegov glavni protukandidat osvojio je 585.535 glasova, što je bilo 21,87 posto. Ostali su osvojili oko šest posto i manje.

Na idućim izborima 1997. Tuđman je u prvome krugu drugi mandat osigurao s osvojenih 1.337.990 glasova, odnosno 61,41 posto i time pobijedio Zdravka Tomca koji je dobio 458.172 glasova (21,03 posto) i Vladimira Gotovca koji je osvojio 382,630 glasova (17,56 posto).

Drugi hrvatski predsjednik Mesić svoj je prvi mandat osvojio 2000. godine kada je u drugom krugu pobijedio Dražena Budišu. Osvojio je 1.425.342 glasova birača (55,34 posto), a Budiša 1.120.641 (43,51 posto).

Reizbor je 2005. osvojio s 1.454.451 osvojenih glasova (65,93 posto), čime je u drugom krugu nadmašio Jadranku Kosor koja je osvojila 751.692 glasova (34,07 posto), odnosno s razlikom od 31,86 posto.

Sljedeći predsjednik Ivo Josipović 2009. godine je ostvario razliku od 20,25 posto u drugom krugu u odnosu na protukandidata Milana Bandića. Josipović je osvojio 1.339.322 (59,45 posto), a Bandić 883.115 (39,2 posto).

Josipoviću je za dlaku izbjegao novi mandat 2014. godine jer je u drugome krugu razlika između njega i Kolinde Grabar-Kitarović bila tek 1,48 posto. Prva hrvatska predsjednica je osvojila 1.114.945 glasova (50,74 posto), a Josipović 1.082.436 glasova (49,26 posto).

Grabar-Kitarović je lovu na novi mandat u drugome krugu 2020. godine osvojila 929.707 glasova birača, odnosno 47,34 posto, a Milanović 1.034.170, što je bilo 52,66 posto, te je razlikom od 5,32 posto osvojio svoj prvi mandat.

Mandat predsjednika Republike traje pet godina i na tu dužnost može biti izabran najviše dva puta.

(Hina)

Građani su rekli su „da” Zoranu Milanoviću, a „ne” Andreju Plenkoviću, poručio je nedjelju predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić nakon izlaznih anketa i prvih neslužbenih rezultata Državnog izbornog povjerenstva prema kojima njihov kandidat Milanović pobjeđuje na predsjedničkim izborima.

- I to je ono što SDP daljnjim svojim politikama mora kapitalizirati. SDP može promijeniti društveni okvir, jedino SDP može osigurati kvalitetniji život. - naglasio je Hajdaš Dončić komentirajući iz Milanovićeva stožera u Tvornici kulture prve rezultate DIP-a drugog kruga izbora.

Na pitanje misli li da će se Milanovićeva pobjeda odraziti na SDP i lijevo - liberalnu opoziciju, Hajdaš Dončić kaže: „Donekle da.”

- Ali isto tako sam svjestan da je sve ostalo na SDP-u, nisam euforičan, drago mi je zbog pobjede, ali znam da puno stvari ostaje samo na nama. - kazao je.

Vjeruje da će SDP imati već na lokalnim izborima u svibnju puno bolji rezultat.

- U normalnim, tradicionalnim demokracijama nakon ovakvog izbornog rezultata premijer podnosi ostavku i idemo na izvanredne izbore. - dodao je predsjednik SDP-a.

- No, znam da Plenković nije takav, on će se i zubima i noktima, i to onim nožnim noktima, boriti da bude što duže premijer. Mi ćemo mu to pokušati otežati, a koliko ćemo u Parlamentu biti uspješni, ne ovisi toliko o nama nego o ovima koji su s njim. - rekao je.

(Hina)

Završena sanacija potpornog zida u Ulici Vlaha Bukovca

Nakon što su izvedene sanacije potpornih zidova u Bogišićevom parku i u ulici Od Izvora u Novoj Mokošici, završeni su radovi i na sanaciji potpornog zida u Ulici Vlaha Bukovca. Umjesto postojećeg zida sastavljenog od kamenih blokova povezanih cementnim mortom izgrađen je novi betonski zid s kamenom oblogom te je postavljena nova zaštitna ograda.

 
Radove je prema projektu koji je izradila tvrtka Statički sustav izveo Atis Dubrovnik, a ugovorena vrijednost radova iznosi 53.885,00 eura (bez PDV-a).
 
Podsjetimo, prije nego što je došlo do djelomičnog urušavanja zida tijekom ekstremnih padalina 9. rujna, Grad Dubrovnik prepoznao je potrebu za sanacijom zbog oštećenja, pukotina i nagnuća zida te je već ranije pripremio projekt i proveo javnu nabavu kako bi osigurao sigurno i kvalitetno rješenje za svoje građane.

Krenuli radovi sanacije nogostupa u Ulici generala Janka Bobetka

Započeli su radovi na sanaciji nogostupa u Ulici generala Janka Bobetka, u okviru kojih će se izgraditi novi nogostup na potezu od spoja s Ulicom Andrije Hebranga do Čilipske ulice.
 
Radovi obuhvaćaju zamjenu starog i dotrajalog nogostupa novim, koji će biti izveden u posebnom, protukliznom betonu. S obzirom da je postojeći bio dosta oštećen i klizav, novim nogostupom omogućit će se sigurniji prolaz pješaka ovom dionicom.

 
Izvođač radova je tvrtka Atis Dubrovnik, a stručni nadzor obavlja tvrtka Aedificator. Ugovoreni iznos radova je 6.993,00 EUR (bez PDV-a), a trajanje je 20 kalendarskih dana.

Započelo asfaltiranje ceste Tamarić

Radovi na izgradnji ceste Tamarić u Mokošici ulaze u završnu fazu. U tijeku je postavljanje nosivog sloja asfalta, dok je za idući tjedan planirano postavljanje habajućeg sloja. Ova nova prometnica povezat će Osnovnu školu Mokošica s nerazvrstanom cestom Lozica-Mokošica-Komolac-Sustjepan, čime će značajno unaprijediti prometnu povezanost i sigurnost u ovom dijelu grada.

 
Projekt izgradnje ceste Tamarić je od velike važnosti za stanovnike Mokošice jer će omogućiti siguran pristup Osnovnoj školi Mokošica, olakšavajući dolazak školarcima, roditeljima i učiteljima. Ovaj infrastrukturni projekt unaprijedit će prometnu komunikaciju u Ulici Bartola Kašića i povećati funkcionalnost cestovne mreže Nove Mokošice, a istovremeno omogućiti početak rekonstrukcije OŠ Mokošica. Time će se stvoriti uvjeti za izvođenje nastave u jednoj smjeni, kao i uvođenje autobusne linije do škole, što će poboljšati sigurnost i organizaciju prijevoza djece. 
 
Ukupna vrijednost ovog projekta iznosi 3,5 milijuna eura s PDV-om, a financiran je iz proračuna Grada Dubrovnika. Cesta Tamarić duga 895 metara, od čega je 275 metara križanje s nerazvrstanom cestom Lozica-Mokošica-Komolac-Sustjepan, predstavlja ključnu infrastrukturalnu investiciju koja će unaprijediti funkcionalnost prometne mreže u Mokošici. 

Napreduju radovi na skalinima od Jezuita

U tijeku su radovi na cjelovitoj sanaciji skalina od Jezuita, prvoj sveobuhvatnoj obnovi ovog urbanistički važnog prostora iz 18. stoljeća.
 
Nakon ograđivanja gradilišta pristupilo se uklanjanju biološkog obraštaja te čišćenju kamenih površina. Sva postojeća žbuka mehanički je uklonjena. U donjoj zoni skalina demontirani su denivelirani skalini kako bi se isti ponovno vratili u odgovarajuću geometriju. Popločenje donjeg podesta je demontirano te ponovno ugrađeno u podlogu od crvenice.  Na istočnoj ravnoj plohi između ograde i pročelja izvelo se uklanjanje kamenog nabačaja kako bi se izvela hidroizolacija, a slijedi žbukanje. Na zapadnoj ravnoj plohi su se uklonile nestabilne fuge između tavela te slijedi ponovno fugiranje. Konzervatorsko-restauratorski radovi odnose se na mehaničko i kemijsko čišćenja kamena, injektiranja i opšivanja pukotina, izradu, obrade i toniranje rekonstrukcija, kao i zahvate na kamenom reljefu.

 
Preostali su radovi na popločenju gornjeg podesta, tašeliranje nedostajućih i neadekvatnih postojećih tašela, obrada gazišta skalina, zahvati na drvenim rukohvatima, te dovršavanje konzervatorsko-restauratorskih radova.
 
Obnova skalina ukupne površine 197.25 metara kvadratnih u ulici Uz Jezuite dio je Programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika Zavoda za obnovu, a sredstva su osigurana u Proračunu Grada Dubrovnika. Vrijednost ugovora sklopljenog s izvođačem je 262.735,00 eura s PDV-om dok ukupna vrijednost s nadzorom iznosi 290 tisuća eura.
 
Radovi su krenuli u drugoj polovici listopada prošle godine, a rok za izvođenje je četiri mjeseca.

Grad Dubrovnik

Zoran Milanović u nedjelju je u svom pobjedničkom govoru nakon osvojenog drugog mandata na predsjedničkim izborima poručio da večerašnju pobjedu doživljava kao priznanje svoga rada, ali i kao poruku izvršnoj vlasti te poručio Vladi da to čuje.

"Molim Vladu da to čuje, to su joj građani večeras poručili. Ovo nije podrška meni, da se ne lažemo, nitko nema podršku 75 posto birača. To je samo u ovom trenutku i samo danas!", rekao je Milanović koji je u Tvornici dočekan uz povike odobravanja i pljesak mnoštva okupljenih.

Pobjednički govor započeo je riječima: "Bit ću kratak. Hrvatska, hvala ti! Hvala BiH, hvala svim Hrvatima u svijetu".

Pobjedu na predsjedničkim izborima, rekao je, doživljava kao veliko priznanje i akt povjerenja ljudi prema sebi.

"Uz to doživljavam ovo i kao plebiscitarnu poruku hrvatskog naroda o stvarima u državi onima koji bi je trebali čuti i molim da je čuju", rekao je.

"Postoji još jedna kategorija naših građana, istih kao ovi ovdje, a oni jesu glasali za mene… Molim veliki aplauz za članove HDZ-a!", istaknuo je Milanović uz veliki pljesak.
Poručio je i da je njegova ruka ispružena prema izvršnoj vlasti u državi, i onima koji kažu da su odgovorni za 99 posto stvari, a mi ostali za jedan posto.

"I to su moje riječi otprije deset godina, kad je Grabar-Kitarović pobijedila Josipovića. Bilo je to malo ogorčeno s moje strane, ali Vlada je najdogovornija”, rekao je Milanović.

(Hina)

Prema prvim privremenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), Zoran Milanović osvojio je 73,55 posto glasova, a Dragan Primorac 27,45 posto glasova.

Obrađeno je 45 posto glasačkih mjesta.

JPA

Ulaskom radova u završnu fazu na cesti Tamarić obavještavaju se građani da najkasnije do ponedjeljka 13. siječnja do 7 sati ujutro izmjeste svoje automobile na potezu od ulaska na gradilište ceste Tamarić sve do skretanja za igralište škole na jugozapadnoj strani prometnice.

Radi asfaltiranja rova za instalacije, mole se sugrađani u Ulici Bartola Kašića da za parkiranje vozila ne koriste dio ulice koji je označen u priloženoj fotografiji kako bi omogućili uredno prometovanje vozila za potrebe gradilišta.

Djelatnici Prometnog redarstava bit će primorani sankcionirati one vlasnike čija se vozila zateknu parkirana na označenim dijelovima ulice.

Grad Dubrovnik

Predsjednički kandidat Dragan Primorac u obraćanju u nedjelju nakon održanih predsjedničkih izbora čestitao je i zahvalio biračima, kao i onima koji nisu izašli na izbore, strankama koje su ga podržale, predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću, no ne i pobjedniku Zoranu Milanoviću.

U dvoranu hotela Westin u kojoj je bio organiziran doček rezultata izbora, predsjednički kandidat HDZ-a i partnera ušao je u dvoranu hotela Westin uz pjesmu Daleke obale "Mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj", praćen dugotrajnim pljeskom.

"Zorana Milanovića i mene dijele potpuno različite duhovne, moralne, stručne vrijednosti, kao i promišljanja o budućnosti naše domovine. Odluku su građani donijeli demokratskim putem i kao takvu valja je poštivati", rekao je Primorac u govoru pred punom dvoranom simpatizera i članova stranke, dodavši da je Hrvatska stvorena na golemoj žrtvi hrvatskih branitelja, snazi hrvatskog čovjeka.

I vjerujem u tu bolju Hrvatsku, koji će svaki čovjek imati dignitet, budućnost, u Hrvatsku znanja, inovacije, obrazovanja, Hrvatsku koja će biti snažno pozicionirana u svijetu, Hrvatsku koja će svoju budućnost graditi u odnosu i suradnji s partnerima od NATO-a, EU, sa snažnim gospodarstvom i snažnu sigurnosnu politiku, rekao je Primorac ponovivši tako naglaske iz predizborne kampanje.

"I kao što radi Vlada RH, bez tog principa nema budućnosti Hrvatske i ovom prilikom dragi Andrej tebi i svim članovima Vlade, svim članovima HDZ-a, želim reći veliko hvala na potpori još jedan put", rekao je.

Spomenuo se i prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana podsjetivši na njegove riječi da Hrvatska treba i ljevicu i desnicu i jedino tako Hrvatska može ići naprijed.

U govoru je najavio što će ubuduće raditi odnosno da će nastaviti djelovati u području znanosti, zdravstva, međunarodne suradnje "kako bi što snažnije pozicionirao Hrvatsku u svijetu".

"I točno, oko mene će i dalje biti i predsjednici država i nobelovci i svi oni koji mogu doprinijeti prepoznatljivosti naše domovine. I zato mi nije potrebno da budem predsjednik hrvatske države. I još jedan put šaljem poruku, to je Hrvatska koju sam sanjao i takva Hrvatska će se dogoditi", rekao je.

U govoru se spomenuo i Hrvata izvan Hrvatske, zahvalio im na potpori, kao i onima koji nisu glasali. "Jedan dio naših građana ignorirao izbore i to je demokracija i bez obzira na sve hvala i njima", rekao je.

Mi smo jedan naroda, ponosan, zajednički i tako će ostati do kraja i nitko nas neće moći podijeliti bez obzira na njihove želje, istaknuo je, među inim.

"Koliko je bilo moguće, dao sam sve od sebe da me građani što bolje upoznaju, da upoznaju moj program. Ponudio sam viziju bolje, drugačije, ponosne Hrvatske. Svjestan sam da dio naših birača nije birao program ni viziju, imali su druge razloge, ali to je pravo demokracije", dodao je.

Poručio je i da će u budućnosti sve što bude činio, činiti "za moju domovinu Hrvatsku". "Hrvatska mi je bila i uvijek će mi ostati na prvom mjestu dragi prijatelji", rekao je.

"Hvala dragom Bogu, izdržao sam sve, ostao, kao što mi brojni od vas kažu, uspravan i vjeran svojim načelima i vrijednostima", dodao je te naglasio da nema vrjednijeg od obraza, časti, morala, ponosa.

"To je nama dala tradicija hrvatskog čovjeka, to je nezamjenjivo, s tim se ne trguje i prvu minutu nakon ovih završenih izbora, gdje god krenem Hrvatskom hodat ću uspravne kralježnice, čista obraza, sačuvanog morala i svih onih vrijednosti koje su mi dali moji roditelji i nasljedstvo naše domovine Hrvatske i s time nema trgovine niti će je kada biti u mome životu", poručio je.

Govor je zaključio uz poruku "neka nam vječno živi naša domovina Hrvatska".

(Hina)

Stariji muškarac koji je u nedjelju preminuo na biračkom mjestu u Rijeci, nije jedini birač u Hrvatskoj koji je umro na glasovanju jer prije deset godina, također na predsjedničkim izborima, na kutjevačkom je području tijekom glasovanja preminula osoba starije dobi.

Iako je prvotna informacija bila da je birač u Rijeci, na biračkom mjestu 77 – Sveti Kuzam, preminuo nakon glasovanja, riječko Gradsko izborno povjerenstvo poslijepodne je izvijestilo da je „prema navodima biračkog odbora preminuo prije nego li je glasovao“, nešto prije podneva.

Zbog toga na tom biračkom mjestu nije bilo moguće glasovati od 12 do 13.55 sati, navelo je Gradsko izborno povjerenstvo.

Na predsjedničkim izborima u prosincu 2014. osoba starije životne dobi (80) preminula je na biračkom mjestu u Gradištu, nedaleko Kutjeva.

(Hina)

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković u petak je u Splitu uručila sedam ugovora kojima su dodijeljena bespovratna sredstva za projekte vodno - komunalne infrastrukture vodovoda Split i Dubrovnik, te uspostavu reciklažnih dvorišta u Solinu, na Hvaru i u Muću.

Ugovori su potpisani između načelnika i gradonačelnika te komunalnih društava s područja Splitsko - dalmatinske i Dubrovačko - neretvanske županije.

Vučković je istaknula kako su to važni projekti razvoja i poboljšanja vodno - komunalne infrastrukture na područjima velikih aglomeracija Split - Solin, Kaštela - Trogir i Dubrovnik, ukupno vrijedni više od 444 milijuna eura, dok je bespovratna potpora za drugu fazu 305 milijuna eura. Od toga se 82 milijuna eura odnosi na Vodovod Dubrovnik za drugu fazu aglomeracije.

Kroz projekt Razvoj vodno - komunalne infrastrukture Dubrovnik na sustav javne odvodnje priključit će se 4,4 tisuće novih stanovnika čime će priključenost na sustav javne odvodnje dosegnuti 92 posto, a prikupljene otpadne vode u aglomeraciji će biti pročišćene odgovarajućim stupnjem pročišćavanja.

Povećat će se i priključenost stanovništva na sustav javne vodoopskrbe za gotovo tisuću stanovnika, a za preko 77 tisuća potrošača će se osigurati kvalitetna i sigurna vodoopskrba.

Ministrica Vučković istaknula je kako su na radnom sastanku razgovarali i o zaštiti od štetnog djelovanja voda i zaštiti okoliša, te o gospodarenju otpadom na području tih županija.

- Ministarstvo u ovoj godini planira sustavno raditi na završetku svih pokrenutih projekata. U prethodnom razdoblju ih je pokrenuto 60-tak iz područja vodoopskrbe i odvodnje. Ti su projekti zahtjevni u svakom smislu, a ne samo u materijalnom. Jedan dio njih je završen, a drugi će se završiti do 2028. - rekla je Vučković.

- Čekaju nas i projekti koje su jedinice lokalne samouprave pripremile u suradnji sa županijama i Hrvatskim vodama, radeći na pripremi projektno-tehničke dokumentacije i ishođenju svih potrebnih suglasnosti. Čeka nas i rad na realizaciji centara za gospodarenje otpadom, radit ćemo i u području zaštite prirode, izraditi socijalni plan za klimatsku prilagodbu, te objaviti više vrijednih poziva za korištenje obnovljivih izvora energije. - najavila je ministrica Vučković.

Južni