Visoki upravni sud Republike Hrvatske dao je za pravo Gradu Dubrovniku koji je šetnicu od Solituda do hotela President proglasio javnim dobrom. Naime, s takvom odlukom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika nisu se slagali hotelijeri na Babinom kuku, odnosno tvrtke Valamar Riviera i Imperial Riviera. Te tvrstke stoga su podnijele prijedlog ocjene zakonitosti spomenute odluke dubrovačkog Gradskog vijeća.

U dubrovačku Gradsku upravu danas je stigla presuda Visokog upravnog suda kojom je odbijen prijedlog da se odluka Gradskog vijeća proglasi nezakonitom, odnosno da se šetnici oduzme status javnog dobra.

„Odluku o proglašenju ove šetnice javnim dobrom u općoj uporabi Gradsko vijeće Grada Dubrovnika donijelo 26. siječnja 2022. s namjerom da je svatko može slobodno koristiti. Ovom presudom Visoki upravni sud potvrdio je ispravnost odluke Grada Dubrovnika.” – kažu danas u kratkom priopćenju iz Grada Dubrovnika nakon zaprimanja presude.

JPA

Tvrtka Texo Molior d.o.o. iz Cavtata izabrana je za izvođača radova na rekonstrukciji Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Kalos u Veloj Luci, vrijednost ugovora veća je od deset milijuna eura, a nakon radova bolnica će postati luksuzni lječilišni hotel s četiri zvjezdice.

Rekonstrukcija će obuhvatiti široki raspon radova, poput modernizacije smještajnih kapaciteta, zajedničkih prostora, vanjskog bazena i obnove instalacija. Postojeće sobe, njih 42 s ukupno 107 kreveta, bit će prenamijenjene u 48 prostranijih jedinica s vlastitim kupaonicama. Ukupan broj kreveta smanjit će se na 91, a sobe će dobiti suvremeni namještaj i opremu.

Obnovit će se kuhinja i restoran s kapacitetom od 120 mjesta, kao i vanjski bazen, a recepcija će biti prilagođena osobama s invaliditetom.

Zgrada će dobiti novu toplinsku izolaciju i sustav grijanja i hlađenja putem dizalica topline, a rekonstrukcija uključuje uređenje dvorišta, kao i nove prometne površine i parkirališta, navedeno je u projektnoj dokumentaciji.

Krajnji rok za završetak radova je 31. prosinca 2025. godine, a nakon toga slijede tehnički pregled i ishođenje uporabne dozvole.

Nakon odabira ponude objavljene u elektroničkom oglasniku javne nabave slijedi mirovanje od deset dana. Ako nitko ne uloži žalbu unutar tog roka, odluka o odabiru postaje izvršna.

Južni / Hina

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježene su četiri prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u kojima su tri osobe teže, a dvije su lakše ozlijeđene. S materijalnom štetom zabilježeno je šest prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 645 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 319 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 39 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 17 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je 20 osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 50 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 48 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja od kojih je 9 bilo na mjestima namijenjenim za osobe s invaliditetom.  
 
JPA

Prigodnim program u Studentskom domu, u organizaciji Grada Dubrovnika i Povjerenstva za osobe s invaliditetom, obilježen je Međunarodni dan osoba s invaliditetom.
 
Tom prigodom zamjenica gradonačelnik Dubrovnika Jelka Tepšić naglasila je važnost kontinuirane podrške osobama s invaliditetom.

- Grad Dubrovnik kroz sve ove godine pokazuje izrazitu svjesnost o važnosti uključivanja osoba s invaliditetom u svakodnevni život, a početkom sljedeće godine započet ćemo proces izrade nove Strategije za osobe s invaliditetom, što predstavlja novi značajan korak prema osiguravanju dugoročnih rješenja i boljih uvjeta za naše sugrađane osobe s invaliditetom. - rekla je Jelka Tepšić.

Najavila je kako je za 2025. godinu u gradskom proračunu planirano izdvojiti više od tri milijuna eura za projekte i programe usmjerene osobama s invaliditetom. Istaknula je strateški kapitalni projekt Grada Dubrovnika Centar za pružanje usluga u zajednici namijenjen djeci s teškoćama u razvoju i osobama s intelektualnim poteškoćama iznad 21 godine života koji će se otvoriti u bivšem hotelu Stadion.
 
U sklopu programa predstojnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Dubrovnik Suzana Glavočić održala je prezentaciju o Zakonu o inkluzivnom dodatku i Zakonu o osobnoj asistenciji. Osvrnula se na važnost ova dva zakona za poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom te je istaknula kako je Grad Dubrovnik kroz socijalne mjere i programe izuzetno aktivan. Tajana Biškupić Andolšek, komunikacijska posrednica u Udruzi gluhih i nagluhih Dubrovačko-neretvanske županije, u svom izlaganju predstavila je kratki prikaz djelovanja Udruge.
 
Program je završio dodjelom priznanja za promicanje prava osoba s invaliditetom, a priznanja je ravnatelju Folklornog ansambla Linđo Vlahu Kljunku i predsjedniku Udruge gluhih i nagluhih Dubrovačko-neretvanske županije Ivu Jerkoviću uručila zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić. Naime, Povjerenstvo za osobe s invaliditetom Grada Dubrovnika odlučilo je dodijeliti priznanje Folklornom ansamblu Linđo jer svojim humanitarnim nastupima kontinuirano pokazuje socijalnu osjetljivost prema društvu. Ivu Jerkoviću, predsjedniku Udruge gluhih i nagluhih Dubrovačko-neretvanske županije od 1993. godine, priznanje je dodijeljeno zbog iznimnih postignuća u unapređenju kvalitete života gluhih i nagluhih osoba u lokalnoj zajednici.
 
Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se od 1992. Odlukom Ujedinjenih naroda s ciljem postizanja jednakosti u ostvarivanju prava i sudjelovanju osoba s invaliditetom u društvu. Osnovni cilj obilježavanja ovog dana diljem svijeta jest poboljšanje kvalitete života osobe s invaliditetom, ublažavanje posljedica socijalne isključenosti, kao i senzibiliziranje javnosti na prisutnost osoba s invaliditetom u zajednici i probleme s kojima se svakodnevno susreću.

JPA

Priznanja 60. Plave vrpce Vjesnika dodijeljena su u ponedjeljak u Splitu, dobitnik u pojedinačnoj konkurenciji je upravitelj stroja trajekta „Lastovo” Zvonimir Franić iz Splita, u ekipnoj zapovjednik tankera „Atlas T” Miljenko Konjevoda (64) iz Rijeke i prvi časnik palube Ivo Mišković s Paga, a među nominiranima su bili i kapetan Mario Rončević iz Dubrovnika, zapovjednik broda za rasute terete „Rostrum Optim” i Ronilac Mario Orlandini s Mljeta.

Plava vrpca Vjesnika je priznanje koje se dodjeljuje za spašavanje ljudi i imovine na moru. Nagradu je osmislio davne 1966. godine književnik Ratko Zvrko, u to vrijeme urednik rubrike Pomorstvo u Vjesniku. Nakon gašenja Vjesnika 2012. godine, prava na dodjelu priznanja preuzeo je Sindikat pomoraca Hrvatske te je Plavu vrpcu Vjesnika zaštitio kao svoje vlasništvo.

Za priznanje Plave vrpce Vjesnika 2024. ukupno je bilo nominirano osam poduhvata za spašavanje ljudi i imovine na moru od kojih pet u pojedinačnoj i tri u ekipnoj konkurenciji.

ZVONIMIR FRANIĆ / FOTO: SAŠA BURIĆ (CROPIX)

Dobitnik Plave vrpce Vjesnika 2024. u pojedinačnoj konkurenciji upravitelj stroja trajekta „Lastovo” Zvonimir Franić iz Splita, nesretnog 11. kolovoza 2024. u Malom Lošinju, skočio je s rive u more gdje je pridržavao na površini teško ozlijeđenog prvog časnika palube s istog broda, a koji se našao u moru nakon pada brodske rampe koja je usmrtila trojicu njihovih kolega.

Pridržavao ga je pet – šest minuta, odnosno do dolaska Hitne pomoći i vatrogasaca, koji su ranjenika na nosilima za imobilizaciju podigli na kopno.

- Isplovili smo iz Zadra u 9 sati, prošli sve otoke po voznom redu, i vezali se u Malom Lošinju u 15 sati. Prethodno smo dogovorili da nakon pristajanja pregledamo brtvu pramčanih vrata broda. Otišao sam u kabinu presvući se, a onda sam čuo strašan udarac o obalu, tako da se cijeli brod zatresao. Odmah sam znao da je pala pramčana rampa. Pogledao sam s broda na obalu gdje sam vidio vođu palube kako leži i drži se za glavu te glasno zapomaže. Pomislio sam da se prilikom pada rampe odlomio komad rive te ga pogodio i ozlijedio. Ni na kraj pameti mi nije bilo da su se ljudi nalazili ispod rampe. - govori Franić o tragičnom slijedu događaja iz kolovoza.

- Istrčao sam s broda na obalu, ali vođe palube više nije bilo na mjestu na kojem je nekoliko trenutaka ranije ležao i zapomagao. Izbezumljeno sam hodao okolo i dozivao kolege jer nisam znao o kome se sve radi i koliko ih je stradalo. Neću pričati što sam sve vidio kod pramčane rampe. Jedan naš kolega, kormilar Seid Hadžiosmanović je gledao prema moru i govorio: „U moru, u moru...” - kazao je dobitnik Plave vrpce Vjesnika.

- Došao sam do obalnog ruba te ugledao prvog časnika palube kako leži u moru te se s teškom mukom održava na površini. Čuo sam kako govori: „Ajme meni, ne mogu više, potonut ću.” Bez razmišljanja sam skočio u more, doplivao do ozlijeđenog kolege udaljenog četiri – pet metara od obale. Pažljivo sam ga prihvatio, jer nisam znao ima li možda ozlijeđenu kičmu. Doplivao sam s njim do obale, kormilar Sead mi je dodao konop za koji sam se držao jednom rukom, a drugom rukom sam pridržavao ozlijeđenog kolegu. Lagano sam ga oslonio na svoje noge i razgovarao s njim. Pitao sam ga, osjeća li noge, boli li ga glava? Odgovorio mi je da osjeća noge, ali da ne može micati s njima te da ga boli u predjelu zdjelice. Zadobio je i ozljedu ramena. - rekao je Zvonimir Franić.

- Trajalo je to pet – šest minuta, dok nisu došli vatrogasci i Hitna pomoć, ali za mene je to bila cijela vječnost. Po njihovom dolasku u more su spuštena plastična nosila za imobilizaciju, a jedna od tih pristiglih osoba je skočila u more te mi pomogla ozlijeđenog kolegu staviti na nosila i imobilizirati, a onda su ga vatrogasci podigli na obalu. Liječnici su utvrdili da je zadobio ozljede zdjelice i ramena, a helikopterom je prebačen u KBC Rijeka. - ispričao je Zvonimir Franić.

Još je dodao kako se posada Lastova jako dobro slagala, kao mala obitelj te vjeruje da se te veze neće nikad raskinuti.

U pojedinačnoj konkurenciji još su bili nominirani kapetan Marin Raić iz Splita, koji je zapovijedajući grčkim LNG brodom „Gaslong Salem” spasio u Tihom oceanu 30. kolovoza 2024. sedmoricu članova posade japanskog tunolovca „Konfinmaru No8”, a koji se zapalio i potonuo, zatim drugi časnik palube Matan Cvitković iz Klenovice, zaslužan za spašavanje šestorice brodolomaca kod Dominikanske Republike te kapetan Mario Rončević iz Dubrovnika i ronilac Mario Orlandini s Mljeta. Treba istaknuti da su Mario Rončević i Mario Orlandini već i prije bili nominirani za Plavu vrpcu Vjesnika.

MARIO RONČEVIĆ / FOTO: SAŠA BURIĆ (CROPIX)

Mario Rončević zapovijedajući brodom za prijevoz rasutog tereta „Rostrum Optima” spasio je 20. srpnja ove godine na sidrištu kineske luke Zhousan kineskog ribara koji je pao u more s jedne ribarice. Hrvatski kapetan učinio je to usprkos činjenici da mu je kineski agent broda panično govorio da ne spašava tog čovjeka, već da isplovi, a da će ga spasiti netko drugi, jer da bi sve ostalo moglo stvoriti samo probleme. Rončević je spasio ribara po kojeg su potom došle brodica kineskih pomorskih vlasti.

- Ostao sam šokiran ponašanjem agenta, ali ga ne osuđujem, jer koliko - toliko poznajem kinesko društvo i njihove socijalne odnose. - rekao je Rončević.

MARIO ORLANDINI / FOTO: SAŠA BURIĆ (CROPIX)

Ronilac Mario Orlandini s Mljeta spasio je 10. kolovoza ove godine ispred mljetske uvale Pomena šest osoba s glisera u plamenu, a potom je spriječio da vjetar ne odnese zapaljeni gliser do obale Mljeta.

- Bila bi to katastrofa! Zapalili bi se borovi i drugo raslinje, sve bi gorjelo kao napalm. - rekao je Orlandini.

On je uspio zakačiti gorući gliser s manjim sidrom vezanim lancem, a potom ga je odvukao od obale te potopio. Nekoliko dana kasnije olupina je izvađena iz mora.

Dobitnici Plave vrpce Vjesnika 2024. u momčadskoj konkurenciji zapovjednik Miljenko Konjevoda iz Rijeke i prvi časnik palube Ivo Mišković s Paga ploveći na produkt tankeru „Atlas T” predvodili su posadu tog broda u akciji spašavanja 70 izbjeglica iz Afrike u Atlantskom oceanu, 50 milja od Mauritanije.

U ekipnoj konkurenciji još su bili nominirani četvorica nautičara iz Rijeke, Leo Pavela, Filip Gardoš, Leo Butković i Josip Lenac te u povezanoj akciji spašavanja trojice švicarskih jedriličara u listopadu prošle godine posada ophodnog broda „Vid” riječke Kapetanije, zapovjednik Anton Grubišić, upravitelje stroja Zoran Burazer i mornar Angelo Brkić. Nominaciju su također zaslužili i voditelji brodice Tomislav Zrinski i Mladen Šojat, te voditelji službe sigurnosti plovidbe Danijel Vrzić, svi djelatnici Lučke kapetanije Senj koji su spasili 20. kolovoza ove godine petero „daskaša” u Senjskom kanalu.

JPA

Prema podacima sustava eVisitor tijekom studenoga 2024. na području Dubrovačko - neretvanske županije ostvareno je 42.354 dolaska i 102.513 noćenja što je u usporedbi sa studenim 2023. godine pet posto više dolazaka i 19 posto više noćenja.

Najveći broj noćenja ostvarili su gosti iz Hrvatske, Ujedinjenog Kraljevstva, Bosne i Hercegovine, Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke, kažu danas iz Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije.

Prema vrsti smještaja najviše je noćenja ostvareno u hotelima 65.966 (64 % ukupnog broja noćenja), dok je u objektima u domaćinstvu ostvareno 20.022 noćenja (20 % ukupnog broja noćenja), kažu iz županijske TZ.

Od početka godine do kraja studenoga ostvareno je 2.170.534 dolaska i 8.762.179 noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine sedam posto više dolazaka i šest posto više noćenja.

JPA

Počeli su radovi na uređenju drvoreda na Bulevaru, odnosno u Ulici kralja Tomislava, a predviđeno je potpuno uklanjanje postojećeg nogostupa sa zelenilom i borovima te izgradnja novog trotoara od Pošte Lapada do nogometnog igrališta. Na istom potezu predviđena je sadnja 32 odrasla stabla brijesta, sadnja parternog zelenila i uvođenje sustava navodnjavanja.

Očekivano trajanje radova je sedam mjeseci, kažu danas iz Grada Dubrovnika te napominju kako je investicija sufinancirana bespovratnim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 276.500 eura s PDV-om, što čini 60 posto vrijednosti radova. Ukupna ugovorena vrijednost projekta iznosi 457.012 eura s PDV-om.
 
Ovo je prvi od projekata sadnje novih stabala. Za uređenje drvoreda na Obali pape Ivana Pavla II i Obali Stjepana Radića postupak javne nabave je u tijeku.
 
„Značajno koristeći dostupna bespovratna sredstva i sredstva iz fondova Europske unije, Grad Dubrovnik razvija nekoliko investicija u parkovnu i zelenu infrastrukturu, a koji će nakon realizacije doprinijeti zelenoj revitalizaciji urbanih prostora užeg središta grada. Isti projekti uključuju još cjelovito uređenje parka Gradac sa šetalištem i širim krajobraznim pojasom, kao i uređenje parkova Pile i Platana.” – piše danas u priopćenju Grada Dubrovnika.

JPA

Iz Azila Dubrovnik pozivaju sve sugrađane da se ove godine suzdrže od bacanja petardi i pirotehničkih sredstava. „Umjesto toga, razmislite o tome kako taj novac možete iskoristiti za recimo poklon dragoj osobi ili nešto korisno za zajednicu”, kažu iz Azila.

„Buka koju petarde stvaraju ne utječe samo na životinje, već i na mnoge ljude među nama. Osobe koje se bore s PTSP-om, mala djeca, osobe s posebnim potrebama, kao i stariji sugrađani posebno su osjetljivi na tu buku koja može izazvati ozbiljne dugoročne stresove i nelagodu.” - veče iz Azila Dubrovnik.

„Također, važno je naglasiti da pirotehnika ozbiljno uznemirava naše kućne ljubimce, poput pasa i mačaka, ali i ptice i ostale životinje koje su vani bez zaklona. Ova buka može izazvati panične reakcije i ozbiljan fizički i psihološki stres, a životinje često pokušavaju pobjeći od zvukova, trčeći u svim smjerovima, a ponekad i pred automobile.” - upozoravaju.

„Apeliramo na roditelje da ne kupuju pirotehnička sredstva djeci, jer osim što uzrokuju štetu okolišu i zajednici, mogu dovesti do ozbiljnih ozljeda. Ove blagdane iskoristimo kao priliku da pokazujemo suosjećanje i odgovornost, i to ne samo prema životinjama, već i prema svim članovima naše zajednice, osobito onima koji su najosjetljiviji. Pokažimo da možemo slaviti na način koji neće ugroziti nikoga od nas.” - rekli su iz Azila Dubrovnik.

Dodajmo da je u Hrvatskoj zakonom regulirano korištenje pirotehnike: petarde i redenici kategorija F2 i F3 su zabranjeni tijekom cijele godine, dok je uporaba ostalih pirotehničkih sredstava dozvoljena samo od 27. prosinca do 1. siječnja čega se mnogi nažalost ne pridržavaju.

JPA

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od početka 2024. godine ostvareno 1.355.023 dolazaka i 4.225.313 noćenja, odnosno devet posto više u dolascima te deset posto više u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Od početka godine do kraja studenog strani turisti ostvarili su 1.267.556 dolazaka i 3.677.449 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 67 467 dolazaka i 170 408 noćenja. Najbrojniji gosti su bili iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Irske, Španjolske, Australije, Italije i Poljske, izvijestili su danas iz Turističke zajednice grada Dubrovnika.

Tijekom mjeseca studenog ostvaren je 35.421 dolazak i 78.121 noćenja, odnosno 16 posto više u noćenjima te dva posto manje u dolascima u odnosu na isti mjesec lani. Domaći gosti su kroz studeni ostvarili 5.767 dolazaka te 12.470 noćenja, a strani gosti 29.654 dolazaka te 65.651 noćenja, kažu iz TZ grada Dubrovnika.

Prema posljednjim podacima u Dubrovniku je vikend provelo preko 1.500 turista, a većina njih je iz Hrvatske, Albanije, Francuske, SAD-a te Bosne i Hercegovine.

Zračna luka Ruđer Bošković najavila je prometne aktivnosti za prosinac 2024. godine, odnosno brojne letovima prema destinacijama diljem Europe, Frankfurtu, Varšavi, Londonu, Bruxsellesu, Beču i Barceloni. Uz pojačan broj letova u odnosu na prethodnu godinu, očekuje se i povećanje broja putnika od minimalno 25% u usporedbi s prosincem 2023. godine.

JPA

„Nakon što je dosadašnja ravnateljica Skloništa za nezbrinute životinje Dubrovnik Ana Ivelja podnijela zahtjev za prestankom obnašanja ove dužnosti i nakon sporazumnog raskida ugovora, za novog ravnatelja Skloništa izabran je Stijepan Lazarević”, objavili su danas iz Grada Dubrovnika.

Kako kažu u priopćenju iz Grada Dubrovnika „želja dosadašnje ravnateljice bila je više se posveti radu sa životinjama, a manje administrativnim poslovima te sukladno dogovoru s Upravnim vijećem ustanove i gradonačelnikom Matom Frankovićem, Ana Ivelja ostaje raditi u Skloništu kao glavni timaritelj”.

„Grad Dubrovnik i gradonačelnik izražavaju duboku zahvalnost Ani Ivelja za njezin izuzetan doprinos i predan rad. Zajedno sa svojim timom Ana se suočila s izazovima na Žarkovici, koja je bila potpuno neuređen prostor s brojnim problemima, uključujući bolesne pse i kolonije štakora. Svojom upornošću i predanošću uspješno je savladala sve prepreke.

Preuzela je potom odgovornost osnivanja nove ustanove za skrb o životinjama i omogućila njezin uspješan početak rada. Točno godinu dana nakon što je ustanova krenula s radom i stala na svoje noge, Ana je odlučila predati ravnateljsku dužnost kako bi se posvetila svom istinskom pozivu – izravnom radu sa životinjama.

Grad Dubrovnik i gradonačelnik stoga još jednom zahvaljuju Ani Ivelja na njezinoj nesebičnoj posvećenosti i predanom radu.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

Novi ravnatelj ustanove Stijepan Lazarević na javnom je natječaju izabran na mandat od četiri godine, što je potvrđeno odlukom Upravnog vijeća, a na dužnost je stupio 29. studenoga.
Stijepan Lazarević diplomirao je na diplomskom studiju Odnosi s javnostima, a na poziciju ravnatelja Skloništa dolazi s mjesta zamjenika ravnatelja Folklornog ansambla Linđo.

Javna ustanova „Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik” osnovana je 2023. godine čime su stvoreni preduvjeti za rad prvog registriranog skloništa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji sukladno propisima o zaštiti životinja. Prvi gradski azil za nezbrinute i napuštene životinje Grad Dubrovnik izgradio je na području Grabovice, a azil je u studenom prošle godine primio Rješenje Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske kojim se utvrđuje da udovoljava svim propisanim uvjetima za rad.

Prethodno je Grad Dubrovnik pokrenuo projekt Adopt Žarkovica te je uz veliki angažman tada voditeljice projekta Ane Ivelja, u suradnji s volonterima i udrugama s područja Hrvatske te uz podršku međunarodne organizacije Network for Animals, riješen 20 godina star problem nelegalnog i neregistriranog azila na Žarkovici.

JPA

Na području PU dubrovačko – neretvanske protekli je tjedan najveća novčana kazna u iznosu od 2.013,61 eura izrečena 23-godišnjaku koji je u utorak, 26. studenog, u večernjim satima magistrali zaustavljen tijekom redovne kontrole prometa u Dolima.

„Vozač je odbio testiranje na prisutnost opojnih droga u organizmu, te kod sebe nije imao vozačku dozvolu, a osim toga mu je pronađena manja količina droge marihuane koja je oduzeta. Vozač je isključen iz prometa te je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 2.013,61 eura  uz određivanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 3 mjeseca.” – navode iz policije.

JPA

USKOK je još prije sedam mjeseci izuzeo dokumentaciju o prodaji dionica Luke Dubrovnik UTD Ragusi, rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković (HDZ) na sjednici Gradskog vijeća, nakon što ga je vijećnik Đuro Capor (SJG) pitao je li imao kakve razgovore s USKOK-om i DORH-om nakon što je UTD Ragusa kupila dionice Luke Dubrovnik po tri puta nižoj cijeni. Franković je, inače istaknuvši kako se istražnom postupku veseli, kazao da iza svega stoji netko iz Atlantske plovidbe, nije imenovao o kome je riječ.

- Ne znam zašto me to pitate kad znate da sam razgovarao. Doduše, niste me vi prijavili, ali znate tko jest i sretan sam zbog te prijave. - rekao je Franković, istaknuvši:

- Znate tko me osobno prijavio i drago mi je i sretan sam zbog te prijave. Svaku sam odluku u ime Grada Dubrovnika donio sukladno zakonu. - rekao je naglasivši kako u kupnji dionice Luke Dubrovnik nije bilo ništa protivno zakonu.

- Nadam se i veselim istražnom postupku. Inače, odluka o kupnji određenih dionica se donosi na skupštini društva. Skupština donosi odluke. Grad je većinski vlasnik dionica UTD Raguse, koje je po povoljnijoj cijeni kupilo dionice Luke Dubrovnik od društva Luka Dubrovnik i zato su određene osobe, vjerojatno u neznanju, odlučile prijaviti kako sam ja donio odluku protiv interesa Grada i građana. Ja, kao odgovorna osoba sam, kao predstavnik većinskog vlasništva u UTD Ragusi, koja je po jeftinijoj cijeni kupila dionice, apsolutno odgovoran. - rekao je Franković.

- Kupnjom tih dionica Luke dogodila se strateška stvar, postiglo se većinsko vlasništvo nad Lukom, što je omogućilo da Luka Dubrovnik da garanciju na godinu dana za podizanje kredita za kupnju društva TUP. To ne bismo mogli da nismo bili većinski vlasnici. Danas su Grad i UTD Ragusa većinski vlasnici, imaju više od 50 posto dionica Luke Dubrovnik. - rekao je Franković.

Naglasio je kako zna tko stoji iza „dilanja” njegovih e-mailova i prijava USKOK-u i DORH-u.

- Kad moj e-mail i moja korespondencija ide u državne službe, a izmijenjena je između mene i predsjednika Uprave Atlantske plovidbe, tada postoje tri mogućnosti: ili sam ja to poslao ili je netko hakirao moj e-mail ili se netko iz Atlantske plovidbe našao prozvan zbog slučaja Jug pa onda javno zaprijetio „mi ćemo tebe prijaviti” i samo je tražio političku žrtvu preko koje će to plasirati. Plasirao je preko jedne gospođe koja živi u Župi dubrovačkoj. - istaknuo je aludirajući na Viktoriju Knežević.

- Drago mi je, što se tim i takvim ljudima, koji su u životu naučili samo grabit, grabit, grabit, a uvijek im je malo, pomalo staje u kraj i stavlja ih se na svoje mjesto. - kazao je, uputivši jasnu poruku svojim navodnim ucjenjivačima.

- Nećete više ucjenjivati nikoga, a ja vas se ne bojim, niti će vas se bojati onaj koji dođe iza mene jer vas se ne treba bojati. - rekao je Franković.

- Sve je potaknuo vijećnik Kristić vezano za Jug, a onda su uslijedili telefonski pozivi, citiram: „Ako Maro Kristić se ne zaustavi onda ćemo mi onu kupoprodaju između tih i tih društava prijaviti USKOK-u pa ti dobro promisli.” Informator o svim zloupotrebama Atlantske plovidbe, o svim transakcijama je bio čovjek iznutra. Čovjek kojeg su oni najurili, nabili mu nogu, sami sve odradili i na kraju našu Atlantsku plovidbu prodali Zadarskoj plovidbi. Sad samo čekamo da skinu znak Atlantske. Uzeli su milijune ugledni građani, milijarde, ugledni građani, gospari, poštovani u društvu. Sve super, sve za pet, Atlantska goodbye, nema te više, a Jugu od 1.1. iduće godine sponzorstva nula. E to su vam ti gospari, ali zato su imali utjecaj pa su mogli izgraditi zgradurinu koju jesu, bez trotoara. Da smo neke stvari riješili, kad smo ih trebali riješiti, ne bi došlo do te zgradurine. To su vam sve redom utjecajne gospođe i gospari, prvi red u škabelu Boga mole. Kad treba donirati, mogu donirati neku umjetninu, nije problem, sve mogu, sve znaju i prijavit će vas svakom. Naučio sam u životu školu s tim ljudima. Sve je dobro dok je dobro. Dakle, Atlantska je pošla bye bye, a mi smo sve učinili da UTD Ragusa, Luka Dubrovnik i TUP ostanu gradski, a sjećate se istupa Barača i Tropana, urlikanja, sjećate se svega. - naglasio je Franković.

Capor je podsjetio Frankovića kad je Atlantska plovidba prestala biti naša, odnosno dubrovačka.

- Atlantska je oteta građanima u privatizaciji. To je isto jedna velika zasluga vaše stranke. - podsjetio je Capor Frankovića te ga pitao je li ucjene prijavio USKOK-u i DORH-u.

- Nisam prozivao Upravu Atlantske plovidbe jer ona s ovim nema nikakve veze, drugi ljudi iz sjene, koje ne vidite, a znate 'ko su i što su... Dokumentaciju koju sam dao, dao sam institucijama na kojima je da donesu odluke i neka provode svoje radnje po zakonu. - kazao je Franković, koji je u sljedećoj izjavio najbolje opisao spregu kriminala s dijelom medija.

- Zanimljivo da je jedno 15, 20 minuta prije vašeg upita došla jedna poruka od jednog novinara, koji pita slično kao i vi. Sve što je slučajno nije slučajno nego je namjerno. Je li vezano za promjene na nacionalnoj razini oko klubova, upravljanja i događanja, ne znam, ali drago mi je da stvari sjedaju na svoje mjesto, da svaki kamenčić dolazi tamo gdje mu je mjesto. - rekao je Franković.

Atlantsku plovidbu ozbiljno je prozvao i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić.

- Ljudi koji su bili ključni dionici u Atlantskoj plovidbi su preko svoga utjecaja pokrenuli aktivnosti protiv povrata zidina Gradu Dubrovniku. Jedna od ključnih političkih stranaka koja se protiv vraćanja imovine Gradu Dubrovniku je Srđ je Grada. Gori su od HDZ-a jer su na svaki način sprječavali javnu raspravu kako bi Grad Dubrovnik postao vlasnik svoje imovine. Sigurno su bili u vezi s ljudima koji su koristili gradsku imovinu bez koncesije da bi njih financirali. - rekao je Vlahušić, dodavši:

- Neka me tuže! Mogu me sto puta tužiti, to odgovorno tvrdim. - istaknuo je Vlahušić, osvrnuvši se na zgradu Atlantske plovidbe radi koje je on preokrenuo promet u tom dijelu Gruža.

- Zgrada koja je pojela prostor, u kojoj nitko iz grada neće biti zaposlen nego će je Zadrani iznajmljivati kome hoće, ta zgrada je trebala biti još četiri metra na cesti. Vratili smo je četiri metra u Vukovarskoj. Jednostavno su koristili ideju dobrotvorstva u zadnjih 15 godina da bi postali najveći neprijatelji interesa Grada Dubrovnika i žao mi je što ste to tek sad shvatili. - kazao je Vlahušić.

Nakon što je Vlahušić cestu uz zgradu Atlantske plovidbe, tzv. Atlant centar, pretvorio u šetalište, Franković je prije nekoliko godina još u kampanji isticao vratiti cestu, odnosno ponovo je otvoriti za promet, no to do danas još nije učinjeno.

Franković se potom osvrnuo na pitanje koje je nedavno na sjednici saborskog odbora o radu DORH-a glavnom državnom odvjetnik Ivanu Turudiću postavila saborska zastupnica Centra Viktorija Knežević. Ona je naime pitala nedavno Turudića što je s kaznenom prijavom za kupnju dionica.

- Zanimljivo je kako na javnoj u Saboru zastupnica Knežević otvoreno pita državnog odvjetnika za taj predmet. Na raspravi o radu DORH-a otvoreno ga pita za taj predmet, što je s tim predmetom i u kojoj je fazi, zamislite. To je zanimljivo, to je super super zanimljivo. - rekao je Franković.

Na navodne dobrotvore osvrnuo se i vijećnik Željko Raguž (DUSTRA).

- Bilo je dobrotvora možda bliskih ovima danas iz SJG, koji su se postavljali kao ljubitelji Grad, koji su digli kredit za uljaru na Šipanu, koji je otplaćen tek prije godinu dvije. U blizini je Pucić Palace, prevrijedan prostor koji je bio u našem vlasništvu. To su ljudi koji su pekaru Orlando, koja je hranila Dubrovčane, upropastili, to su ljudi koji su u Robnoj kući Minčeta podijelili poslovne prostore svojim prijateljima, to su ljubitelji Grada. - zaključio je Raguž.