Prema podacima sustava eVisitor tijekom listopada 2024. na području Dubrovačko - neretvanske županije ostvareno je 177.471 dolazaka i 600.878 noćenja što je u usporedbi s listopadom 2023. godine deset posto više dolazaka i 16 posto više noćenja, izvijestili su danas iz Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije navodeći kako su najveći broj noćenja ostvarili gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Francuske i Hrvatske.

Prema vrsti smještaja najviše je noćenja ostvareno u hotelima 346.286 (58 posto ukupnog broja noćenja) i u objektima u domaćinstvu 168.974 (28 posto ukupnog broja noćenja).

U nautičkom turizmu zabilježeno je 2.674 dolazaka što je 27 posto više u odnosu na listopad prošle godine i 24.778 noćenja što je 13 posto više u usporedbi s listopadom 2023. godine, kažu u županijskoj TZ.

Od početka godine do kraja listopada ostvareno je 2.127.598 dolazaka i 8.660.006 noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine sedam posto više dolazaka i šest posto više noćenja.

Trenutno na području Županije dubrovačko – neretvanske boravi oko devet tisuća turista.

JPA

Naši gradovi neprestano rastu i zauzimaju sve veće površine prirodnih staništa, istovremeno raste i broj vrsta koje se prilagođavaju urbanom životu. Kako bi očuvali te vrste, moramo razmišljati i tražiti načine na koje ćemo i u gradovima stvoriti skladan suživot s prirodom.

Čiope su po mnogočemu fascinantne ptice. Svojim prodornim glasanjem te iznimno brzim i okretnim letom oduševljavaju promatrače. Za vrijeme toplijeg dijela godine, najčešće ih susrećemo u gradovima, gdje se gnijezde u šupljinama u zidovima, pod krovovima, strehama i sličnim mjestima.

Čiope, koje imaju ključnu ulogu u ekosustavu kontrolirajući populaciju insekata, sve teže pronalaze prikladna mjesta za gniježđenje. Urbane sredine koje su im stoljećima bile siguran dom, postaju sve manje pogodne zbog prenamjena zgrada i obnove fasada, što dovodi do opadanja njihove populacije u gradovima poput Dubrovnika.

„Gradimo u skladu s prirodom” projekt je koji udruga Biom provodi u suradnji s Prirodoslovnim muzejom Dubrovnik, kojim žele podići svijest o izazovu očuvanja čiopa u gradovima i predložiti održiva rješenja koja će omogućiti suživot. Kao rezultat tog projekta objavljena je i publikacija „Gradimo u skladu s prirodom – Smjernice za očuvanje čiopa u gradovima”, koja je sredinom listopada i predstavljena u prostorima Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik.

Uz predstavljanje smjernica, glavna tema susreta bila je analiza trenutnog stanja populacije čiopa u Dubrovniku, s posebnim naglaskom na izazove s kojima se njihova populacija suočava. Značajan odaziv zainteresiranih dionika i dinamična rasprava potvrđuju koliko je ova tema važna građanima. Iako je obnova građevina često neophodna, zajedničkim naporima moguće je osmisliti urbanistička rješenja koja će očuvati dom čiopama ili ih stvoriti.

Smjernice za očuvanje čiopa sada su dostupne online. Preuzmite ih ovdje i saznajte kako možete pomoći u očuvanju ovih nevjerojatnih ptica u urbanim sredinama.

Čiope ne samo da pridonose urbanoj bioraznolikosti, već su i simbol suživota prirode, kulture i ljudi u Dubrovniku. Očuvanje bioraznolikosti u urbanim sredinama nije samo odgovornost, već i prilika za stvaranje zdravijih i ljepših gradova.

ZB / JPA

Od ponedjeljak, 4. studenoga krenut će s punom primjenom sustav kontroliranog pristupa vozila Autobusnom kolodvoru Dubrovnik, obavijestili su iz Lučke uprave Dubrovnik.

Iz Lučke uprave Dubrovnik tako su naveli:

Nakon što su na navedenom prostoru izvedeni manji infrastrukturni zahvati i prolaskom perioda testiranja novougrađene opreme završena je eksperimentalna faza te se počinje s punom primjenom Sustava. Uvođenjem Sustava želi se poboljšati odvijanje svih aktivnosti koje se provode na području Autobusnog kolodvora a koje su dosada bile otežane u prvom redu zbog ulaska u navedeni prostor većeg broja vozila koja za to nisu imali valjani razlog a pritom nisu bila niti propisno parkirana. Sustavom će se kontrolirati pristup prostoru kolodvora koji će sada u potpunosti biti namijenjen gradskim, prigradskim i međugradskim autobusima.

Ulazak na navedeni prostor biti će automatski omogućen svim koncesionarima te korisnicima skladišnih i poslovnih prostora dok će svi drugi razloge za ulazak moći iskomunicirati direktno s djelatnicima Luke Dubrovnik d.d. koji su zaduženi za kontrolu pristupa.

Dodatnom prometnom signalizacijom označena su mjesta koja su promijenila namjenu te služe za privremeno zaustavljanje i iskrcaj/ukrcaj putnika koji putuju autobusnim linijama s kolodvora i građana koji koriste usluge istog. Radno vrijeme Sustava je od 6 do 22 sata.
Djelatnici Lučke uprave Dubrovnik i Luke Dubrovnik d.d. aktivno će nadgledati primjenu Sustava te će nakon uočenih nedostataka raditi na njihovom otklanjanju.

Prijedloge za poboljšanje Sustava Lučka uprava Dubrovnik primati će i od svih zainteresiranih strana u ovom procesu kao i građana jer tek s praktičnom primjenom Sustava koji je zamišljen u teoriji moći će se raditi na njegovom unapređenju i prilagodbi stvarnoj situaciji na terenu.

Dok se vlasti u Dubrovačko – neretvanskoj županiji protive izgradnji zračne luke kod Trebinja zbog njezinih mogućih negativnih utjecaja na okoliš, posebno na dubrovačko vodocrpilište na rijeci Ombli, u isto vrijeme u Skupštini Republike Srpske zastupnici raspravljaju o izmjeni tamošnjeg zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje tog aerodroma – po hitnom postupku, a direktor Aerodroma Trebinje (u izgradnji) Mladen Stanković početak radova na najavljuje za dvije godine.

Kad je u pitanju izgradnja Zračne luke kod Trebinja direktor Aerodroma Trebinje Mladen Stanković kazao je za tamošnje medije kako je izrađena kompletna prostorno – planska dokumentacija te da su pribavljeni lokacijski uvjeti za izgradnju, završeni istražno – geološki radovi i ispitivanja, uklonjena zaostala minsko – eksplozivna sredstava, izrađen veći dio studijske i projektno – tehničke dokumentacije te provedena strateška i prethodna procjena utjecaja na životnu sredinu.

- Glavni projekt za izgradnju aerodroma je u fazi usuglašavanja s tehničkim rješenjima pristupne komunalne infrastrukture za koju su izdani lokacijski uvjeti, nakon čega će se pristupiti reviziji glavnog projekta aerodroma. Na projektu su primijenjeni najviši ekološki standardi i osigurane sve potrebne mjere zaštite životne sredine. - rekao je Stanković za Glas Srpske, odgovorivši i na pitanje koje preduvjete još treba ispuniti kako bi mogla započeti izgradnja trebinjske zračne luke.

- Kad se revidira potrebna dokumentacija, ishoduje ekološka dozvola te okonča eksproprijacija zemljišta, resornom ministarstvu će biti upućen zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole za izgradnju aerodroma. Jedan od preduvjeta za izdavanje građevinske dozvole je i dozvola za priključenje na komunalnu infrastrukturu, odnosno pristupnu cestu, elektroenergetsku mrežu, priključak na vodovodnu mrežu, kanal za odvodnju pročišćene vode s aerodroma i optičku mrežu. Inače, izrada projekata za navedenu infrastrukturu kao i njezina izgradnja u nadležnosti je institucija Republike Srpske. - kazao je Stanković, istaknuvši kako je započela eksproprijacija zemljišta potrebnog za izgradnju zračne luke.

- Postupak u skladu sa zakonskom procedurom provodi uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove RS-a. Eksproprijacija podrazumijeva i procjenu vrijednosti nepokretne imovine, a provode se i usmene rasprave radi otkupa zemljišta od sadašnjih vlasnika. Sredstva za eksproprijaciju zemljišta osigurava Republika Srbija kao investitor u projekt. Dosad je otkupljeno nešto više od 36 hektara zemljišta. - rekao je Stanković.

Otkrio je i kad bi mogli početi radovi na izgradnji zračne luke kod Trebinja.

- Ishodovanje svih potrebnih dozvola treba završiti u 2025. godini da bi izgradnja aerodroma počela 2026. godine. Svaki međunarodni aerodrom po izgradnji mora proći postupak certificiranja, koji će u ovom slučaju provoditi direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH u skladu sa zahtjevima Europske agencije za sigurnost zračnog prometa. - kazao je Stanković za Glas Srpske dodavši da „prvi letovi mogu očekivati nakon dvije godine od početka izvođenja radova na izgradnji aerodroma”.

Odbacio je špekulacije kako je u međuvremenu promijenjena lokacija na kojoj će se graditi zračna luka, ali i špekulacije o veličini zračne luke.

- To je još jedna u nizu dezinformacija o projektu poput one da će zgrada terminala na aerodromu u Trebinju biti duplo veća od terminala sarajevskog aerodroma. Lokacija je kod Taleža, a neto površina terminala je nešto veća od 12.000 kvadratnih metara. To su lako provjerljivi podaci, dostupni u studiji utjecaja na životnu sredinu. - kazao je.

Stanković se osvrnuo i na protivljenje izgradnji zračne luke kod Trebinja iz Dubrovačko – neretvanske županije, a radi bojazni o mogućim negativnim utjecajima na dubrovačko vodocrpilište.

- Ako je netko zaista izjavio da će učiniti sve da ne dođe do izgradnje aerodroma u Trebinju, može se reći da je to u najmanju ruku nekorektno. Ovo je razvojni projekt koji ima veliki značaj za Trebinje, a pozitivno utječe i na cijelu regiju. Ako je netko, ipak, izjavio da će učiniti sve da ne dođe do izgradnje aerodroma koji eventualno može može proizvesti neprihvatljive utjecaje na životnu sredinu, onda se s tim mogu složiti. Svo vrijeme i radimo na tome da cijeli aerodrom bude ekološki potpuno prihvatljiv i održiv. Primjedbe koje su dostavljene iz Hrvatske su detaljno razmotrene i bit će propisno obrađene u konačnoj verziji studije utjecaja na životnu sredinu Aerodroma Trebinje. - rekao je Stanković.

Kako će se zračna luka kod Trebinja zvati, direktor Aerodroma Trebinje Mladen Stanković nije niti komentirao. Ipak, iz neslužbenih izvora može se čuti kako mu ime još nije određeno niti se razmišljalo nazvati ga po Ruđeru Boškoviću.

No, dok ime zračne luke kod Trebinja još nije definirano, u RS-u se može čuti kako je već dogovoreno da će zrakoplov Air Serbia biti prvi koji će po otvorenju sletjeti na pistu zračne luke kod Trebinja i to sa službenom delegacijom Republike Srbije. Drugim riječima, jedan od putnika u tom zrakoplovu koji bi tijekom 2028. trebao sletjeti na trebinjsku pistu mogao bi biti srpski predsjednik Aleksandar Vučić, bude li li ponovo izabran.

NM / JPA

Kamion s deset tona narančina iz Opuzena je jučer stigao u Vukovar, 15. je to put da Dubrovačko – neretvanska županija daruje Vukovarcima slatke plodove doline Neretve, a župan Nikola Dobroslavić mandarine je uručio zamjeniku župana koji obnaša dužnost župana Vukovarsko - srijemske županije Franju Oreškoviću.

– Riječ je o poklonu dobre volje u iskazivanju prijateljstva i partnerstva s Vukovarsko - srijemskom županijom na krajnjem istoku Hrvatske. U Domovinskom ratu proživjeli smo sličnu sudbinu, a danas s Vukovarsko -srijemskom županijom surađujemo na mnogim poljima. - kazao je župan Dobroslavić.

– Iako smo dvije najudaljenije hrvatske županije jako smo blizu kada treba biti čovjek. - kazao je Orešković koji je županu Dobroslaviću uručio plaketu Vukovarsko - srijemske županije za 15 godina darivanja mandarina.

Donacija je proslijeđena Caritasu Vukovarskog dekanata koji skrbi o velikom broju potrebitih s područja Vukovarsko - srijemske županije.

JPA

Uoči blagdana Svih Svetih i Dušnog dana predstavnici Grada Dubrovnika položili su vijence i zapalili svijeće kod Spomen križa na groblju Boninovo te na Domobranskom groblju u Gospinom polju.
 
Počast svim stradalima u Domovinskom ratu odali su zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove i gospodarstvo Martina Skopljaković.
 
Vijence su položili i svijeće upalili i predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, Policijske uprave Dubrovačko - neretvanske, predstavnici braniteljskih udruga i udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
 
Misa zadužnica služit će se u subotu, 2. studenog u 18 sati u Dubrovačkoj katedrali.

JPA

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je u nastupni posjet novu veleposlanicu Irske u Republici Hrvatskoj Wendy Dorman - Smith.

Izrazivši joj dobrodošlicu, gradonačelnik Franković veleposlanicu je upoznao s poviješću, kulturom, znamenitostima i posebnostima Grada Dubrovnika. Upoznao ju je i s tradicijom štovanja svetoga Vlaha, uputivši pozivnicu veleposlanici Dorman - Smith na proslavu Feste.

S gošćom je razgovarao o sličnostima dviju država. Kao važnu poveznicu spomenuli su hrvatsku zajednicu u Irskoj, kao i popularnost Dubrovnika među irskim turistima. Veleposlanica Dorman - Smith izrazila je zadovoljstvo posjetom Dubrovniku, a usuglašena je želja za suradnjom.

Diplomatski odnosi između dvije države uspostavljeni su 1995. godine. Veleposlanica Dorman - Smith dužnost je preuzela u kolovozu ove godine.

JPA

„Ima se, ne da se”, kaže danas dubrovačka gradska vijećnica Anita Bonačić Obradović (SDP) u priopćenju nakon sjednice Gradskog vijeća Grada Dubrovnika na kojoj je usvojen proračun od 160,55 milijuna eura.

Anita Bonačić Obradović pobrojila je naime amandmane SDP-a koji su odbijeni, a njeno priopćenje prenosimo u cijelosti:

„Nemamo financijskih problema, svaki od projekata možemo uspješno pratiti i realizirati”, ”Najveći proračun u povijesti grada - impresivan iznos“. Iz ovih izjava gospara Frankovića zaključilo bi se da ulicama Grada teku med i mlijeko… ali nekima ipak ne mogu proći roditelji s dječjim kolicima, osobe s invaliditetom ili bilo tko drugi, po tom pitanju, bez da se dobro gleda kud se hoda.

Glavni zadatak SDP-a kao glavne oporbene stranke je da promišljamo, kritiziramo, predlažemo rješenja koja vidimo kao bolja. To smo napravili i ovaj put na sjednici gradskog vijeća, slanjem 9 amandmana u vrijednosti 800.000 EUR na proračun (160 milijuna EUR). Politička volja i ovaj je put izostala i vlast je opet pokazala da u Gradu ne postoji konsenzus da svima bude dobro, već jednostrana odluka o tome što jedna strana misli da je najbolje.

AMANDMAN BR 1. Subvencija zrakoplovnih karata onkološkim bolesnicima i djeci s teškoćama u razvoju - ODBIJEN

Osjetljivost na najugroženije skupine u društvu ljudska je obaveza, a rad u njihovu korist naša je obaveza. Troškovi života naših sugrađana narušenog zdravlja ili s trajnim medicinskim potrebama već su dovoljno veliki, a kvalitetne medicinske usluge koje mogu dobiti u našem Gradu nisu dovoljne.
Amandmanom smo predložili da se građanima, uz predočenje potvrde korištenja medicinske usluge/liječenja u Zagrebu koje ne pokriva HZZO, subvencioniraju avio karte.

Vlastodršci očito misle da su roditelji, skrbnici ili obitelj već razvili debelu kožu pa neće propasti za 200 EUR povratne karte, ali Grad hoće.

AMANDMAN BR 2. Financijska pomoć 70 EUR po učeniku – ODBIJEN

Svi mi roditelji znamo koliko je financijski zahtijevan početak svake školske godine, a što je više djece u obitelji to je taj trošak, jasno, sve veći. Grad Dubrovnik u ovom trenutku pomaže roditelje financiranjem radnih bilježnica, dok primjerice Koprivnica daje i besplatne bilježnice svim osnovnoškolcima, Dugo Selo dijeli pernice, Vukovar tenisice… O Zagrebu i RIjeci da ne govorimo.

Usvajanjem našeg amandmana pomoći 70 eura po učeniku , Grad Dubrovnik bi za školsku godinu 2025./2026 putem novčanih bonova / vaučera ili jednokratne pomoći, uz dosadašnje financiranje, sufinancirao potrebe preostalog nastavnog materijala za učenike od 1. do 8. razreda.

Ali ni za to mjesta u hvaljeno velikom proračunu nema!

AMANDMAN BR 3. Kupovina defibrilatora za škole – ODBIJEN

Povećanju sigurnosti djece, ali i nastavničkog osoblja moglo bi doprinijeti prihvaćanje našeg amandmana, ali čini se da se npr streljački klub ne može “oštetiti” za mali dio financija nauštrb sigurnosti djece.

Suvišno je govoriti o važnosti brzine intervencije prilikom hitnih medicinskih slučajeva. Suvišno je govoriti o prometnom zakrčenju u Gradu. Kad zbrojimo te dvije suvišne priče dobijemo zaista logičan zaključak da defibrilatori ne trebaju u škole jer će hitna pomoć stvarno doći “za 5 minuta” - sigurno se s time slažu u Mokošici, Župi, na Pločama…

AMANDMAN BR 4. Osiguravanja sredstava za izradu projektne dokumentacije garaže na Montovjerni – ODBIJEN

Jednim amandmanom smo intervenirali u promet u mirovanju, a usvajanjem tog amandmana, osiguravanja sredstava za izradu projektne dokumentacije garaže, stanovnici Kineskog zida bi zasigurno bili zadovoljni, jer su se godinama naslušali i načekali obećanja.

…ludo radovanje

AMANDMAN BR 5. Povećanje iznosa projekta dar za novorođeno dijete – ODBIJEN

Kada odlučujemo o raspoređivanju javnog novca moramo biti svjesni alarmantne demografske slike, a kada donosimo odluku o iznosima, držimo se iznosa proračuna i poruke. Tako se naš zadnji predloženi amandman odnosi na iskaz dobrodošlice gradske uprave prvom djetetu. Po dostupnim podacima, naknade koje se isplaćuju roditeljima za rođenje prvog djeteta u gradovima i općinama u Hrvatskoj iznose u rasponu od 132 do 1.990 eura.

Deset gradova roditeljima za prvu bebu isplaćuje između 500 i 600 eura Između 400 i 500 eura za prvu bebu isplaćuje 20 gradova. Naknade u iznosima između 300 i 400 eura za prvu bebu isplaćuju, 23 grada. Tu smo mi! – s 332 eura za prvorođenče. Ima još jedna kategorija ispod nas u rasponu od 200-300 eura…
Najveći proračun u povijesti grada, tek rođenim bebama dobrodošlica 332 eura. Ispred nas je 30 gradova i općina!!! Ima se, ne da se!

AMANDMAN BR 6. Osiguranje novca za stručni tim Centra za djecu, mlade i obitelj – ODBIJEN

Da je bilo sluha… ne bi danas na razini cijele države imali oko 50.000 mladih s problemima mentalnog zdravlja. Kao i naš amandman odbijen je prijedlog da budemo proaktivan grad, prepoznamo problem in a vrijeme reagiramo na rastuće probleme mentalnog zdravlja djece. Stručne osobe ranije spomenutog tima bile bi na raspolaganju školskoj djeci i roditeljima, te pružale pomoć školskim stručnim službama u brizi za emocionalni, intelektualni i socijalni razvoj djece.

Djeca se sve više suočavaju s poteškoćama mentalnog zdravlja, a nedostaje psihologa, rehabilitatora, psihoterapeuta, socijalnih radnika, da ne govorimo dječjih psihijatara. Među djecom raste depresija, problem koncentracije, teškoće u učenju. Javlja se anksioznost, poremećaji u ponašanju. Bilježe se pokušaji suicida koji su u velikom porastu. Djeca trebaju pomoć, svaki dan sve više, jer se 50% svih mentalnih poremećaja i anksioznosti pojavljuje do 14. godine.

AMANDMAN BR 7. Povećanje visine pomoći samcima i višečlanim kućanstvima za troškove podstanarstva – ODBIJEN

Prihvaćanjem amandmana povećanja visine pomoći samcima i višečlanim kućanstvima koje ostvaruju pravo na naknadu troškova podstanarstva po programu potpora za najam stana mladima do 35 godina slabijeg imovinskog statusa, pomogli bi potrebitima koji su zbog inflacije i cijena najma u Gradu, izloženi većem riziku od siromaštva.
AMANDMAN BR 8. - Povećanje sredstava za rad udruga u tehničkoj kulturi – ODBIJEN

Usvajanjem ovog amandmana proširili bi mogućnosti uključivanja djece u rad udruga. Tehnička kultura je temelj razvoja stvaralačkih aktivnosti i nezaobilazan čimbenik primjene novih tehnoloških dostignuća u svakodnevnom životu. U našem odgojno-obrazovnom sustavu, postoji, ali u nedovoljnom obimu i zato je važno djeci i mladima osigurati dodatne mogućnosti djelovanja na području tehničke kulture. …ili jednostavno računamo da je dovoljno da se svi bave sportom ili afitavaju apartmane danas/sutra pa im ne trebaju neke druge mogućnosti i vještine.

AMANDMAN BR 9. – Povećanje sredstava za potporu ruralnom turizmu – ODBIJEN

Što nas je najviše začudilo obzirom da se svi mi busamo u prsa s Konavlima, Primorjem, Pelješcom… a reakcije nekih su kao da su rođeni sa zlatnom žlicom u ustima, zaboravljajući da je od tih naših ruralnih područja Grad nekoć živio. Da u tim regijama rade sjajna gospodarstva i privatnici koji šire ponudu našega Grada i županije i nude jednu novu dimenziju i iskustvo Dubrovnika kakav on zaista jest.

Snažno ćemo se i dalje zalagati za veću pomoć oblicima ruralnog turizma jer iako jesmo “Gospari” othranilo nas je selo!

Anita Bonačić Obradović

Udruga Poseban prijatelj u suradnji s Dubrovačkom biskupijom i Župom Svetoga Mihajla te uz potporu grada Dubrovnika i Dubrovačko -neretvanske županije i ove godine realizira projekt „Uz obitelj do zdravlja”.

Cilj je potaknuti na razgovor i razmišljanje sve članove obitelji na temu zajedničkih vrijednosti, očuvanja mentalnog zdravlja i borbu protiv ovisnosti. Iz udruge pozivaju na interaktivnom predavanje „Razgovara(j)mo o ovisnostima“.

„Razgovor sa stručnjacima prilika je za podijeliti iskustva i otvoreno razgovarati o problemima s kojima se suočavamo, a o kojima zbog široke dostupnosti prije svega društvenih mreža, nerijetko više znaju mladi od njihovih roditleja pa i stručnjaka”, kažu iz Udruge.

Predavanje će se održati u ponedjeljak, 4. studenoga, u 18 sati, u Dvorani Pape Ivana Pavla II gdje će o mladima, ovisnostima i važnosti komunikacije unutar obitelji govoriti prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković, dr.med. specijalistica psihijatrije, subspecijalistica dječje i adolescentne i forenzične psihijatrije s KBC-a Osijek i prim. dr. sc. Ivan Ćelić, dr.med., specijalist psihijatrije, subspecijalist adiktologije, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče.

JPA

Grad Dubrovnik provodi niz projekata koje su građani izglasali za 2024. u sklopu Participativnog budžetiranja. Na Koločepu je u tijeku uređenje puta od Vatrogasnog doma prema rtu Čavalika.
 
Ova vodovodna trasa prethodno je bila makadamski put, a radovi će obuhvatiti tamponiranje i betoniranje oko 250 metara puta. Vrijednost napravljenog zahvata iznosi 55 tisuća eura s PDV-om.
 
Podsjetimo, Proračunom Grada Dubrovnika za 2024. osigurana je provedba ukupno 25 projekata koje su prošle  godine odabrali građani s područja osam gradskih kotara i 17 mjesnih odbora. Pojedinačne vrijednosti projekata iznose do 60 tisuća eura po mjesnom odboru i do 120 tisuća eura po gradskom kotaru.
 
Projekt Participativnog budžetiranja, koji se provodi u organizaciji Grada Dubrovnika te Dubrovačke razvojne agencije DURA, nastavljen je i u ovoj godini, a građani Dubrovnika ponovno su odabrali najbolje od prijavljenih projekata koji će se realizirati u sklopu gradskog proračuna za 2025. godinu.

JPA

Većinom glasova vijećnika usvojen je Proračun Grada Dubrovnika za 2025. godinu. Orijentiran na investicije uz korištenje EU sredstava i usmjeren na povećanje kvalitete života građana, proračun je planiran u ukupnom iznosu 160.550.868 eura, što je više od milijardu i 200 milijuna kuna. Proračun za 2025. od prošlogodišnjeg je veći za 34 posto i najveći je dubrovački proračun do sada.
 
Pojedinačno, najviše sredstva planirano je za kapitalne infrastrukturne projekte među kojima su oni u tijeku te oni čija će realizacija i izgradnja započeti u 2025. godini. Obrazlažući Prijedlog proračuna gradonačelnik Mato Franković naglasio je kao je ukupni proračun Grada Dubrovnika prije osam godina iznosio 57 milijuna eura dok u 2025. samo proračun Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima doseže gotovo 55 milijuna eura.
 
Ističe se do sada najveća pojedinačna kapitalna investicija Grada Dubrovnika – izgradnja Centra za starije osobe Dubrovnik koji će osigurati potrebnu skrb za 270 korisnika u smještaju, ali i vaninstitucionalnu uslugu za do 410 korisnika koji žive u svojim domovima. Značajna je i bespovratnim sredstvima financirana nadogradnja OŠ Mokošica, EU sredstvima sufinancirani drvoredi na „Bulevaru“ i u Gružu, Mreža zelene infrastrukture  - parkovi Gradac, Pile i Platana te „Park and Ride“, koji su redom dio ITU mehanizma, energetska obnova OŠ Marin Držić (škole s posebnim programom) kao i energetska obnova Sportske dvorane Gospino polje te izgradnja dvorane OŠ Antuna Masle u Orašcu i drugi. Planirana su i sredstva za dovršetak dvosmjerne ceste Tamarić, Boćarskog doma „Đuro Miletić“, novog parkinga u Mokošici, sportskog igrališta u Suđurđu, uređenje i opremanje vanjskih sportskih terena u Gospinom polju, gradsku knjižnicu u TUP-u i izgradnju groblja Dubac.
 
Strateški kapitalni projekt u društvenoj i socijalnoj infrastrukturi je uređenje Centra za pružanje usluga u zajednici unutar zgrade gradskog bazena u Gružu vrijedan tri milijuna eura koji bi u 2025. trebao započeti s radom. Polovicu sredstava osigurat će Grad, a drugu polovicu Vlada RH putem nadležnog ministarstva.
 
U sklopu pojačanog održavanja prometnica planirano je uređenje kolnika u preko 20 ulica uključujući ulice Iva Vojnovića, Andrije Hebranga, kralja Tomislava, Branitelja Dubrovnika, Vatroslava Lisinskog i druge. Radovi asfaltiranja ključnih prometnih pravaca provest će se do početka turističke sezone.
 
S 25,5 milijuna eura u 2025. godini proračun Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo gotovo je dvostruko veći nego u 2017., kada je iznosio 13.3 milijuna eura. Za program javnih potreba uz kulturi planirao je 450 tisuća eura što je 29 posto više sredstava namijenjenih za programe pojedinaca, društava i drugih organizacija kulture u odnosu na 2024. godinu. I za programe javnih ustanova u kulturu planirano je 25% više sredstava. Jedan od najvažnijih projekata u segmentu kulture u 2025. je implementacija sustava rezervacija posjeta temeljem nosivih kapaciteta atrakcija uključenih u Dubrovnik Pass koji će u cijelosti postati alatom za upravljanje tokovima posjetitelja, a što je jedna od aktivnosti Plana upravljanja.
 
Nastavit će se i brojni drugi gradski programi i mjere usmjerene na povećanje kvalitete života svih skupina građana s posebnim naglaskom na mjere priuštivog stanovanja, očuvanje živog grada i daljnji razvoj cjelogodišnje destinacije održivosti.

JPA