Uredbom Vlade donesenoj na sjednici u četvrtak minimalna plaća u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2025. godine mora biti 970 eura bruto. To je porast minimalne plaće od 130 eura, odnosno 15 i pol posto u odnosu na minimalnu plaću koja je trenutno propisana.

Od 1. siječnja sljedeće godine tako će udio minimalne plaće u prosječnoj mjesečnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama, a u kalkulaciju su uključene prosječne plaće isplaćene od siječnja do srpnja ove godine, iznositi 54,1 posto, a udio u bruto medijalnoj plaći 63,11 posto, čime Hrvatska ispunjava odredbe koje je propisala Europska unija.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, na sjednici Vlade istaknuo je kako će ovim povećanjem ukupni rast minimalne plaće u posljednjih osam godina dosegnuti 134 posto.

dm

Dubrovački Vodovod odabrao je izvođača radova za izgradnju pročistača otpadnih voda ispod Petke o čemu smo već pisali te više možete saznati ovdje.

A kako će izvana izgledati zgrada budućeg objekta i postrojenja koji će se protezati u utrobu brda Petka pogledajte u foto prilogu.

Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku objavilo je kako je podnijelo žalbu protiv prvostupanjske presude Općinskog suda u Dubrovniku kojom je optužena državljanka Republike Albanije Klevisa Ymeri (rođena 1995.) proglašena krivom zbog počinjenog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće i osuđena na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine. U tužiteljstvu nisu zadovoljni visinom kazne za prometnu nesreću u kojoj su poginuli brat i sestra iz Gradca Stjepan (21) i Katarina (19) Đerek.

„Optuženica je proglašena krivom da je 9. travnja 2024. oko 20:30 sati, u blizini mjesta Slano, upravljala osobnim vozilom marke BMW XM u smjeru Dubrovnika te je započela radnju pretjecanja osobnog vozila koje se nalazilo ispred nje pri čemu se nije uvjerila da to može napraviti bez opasnosti za druge sudionike u prometu. Uslijed toga je došlo do udara osobnog vozila kojim je ona upravljala u osobno vozilo koje se kretalo iz suprotnog smjera te su 21-godišnji vozač i 19-godišnja suvozačica tog vozila preminuli na mjestu nesreće zbog zadobivenih višestrukih ozljeda.

Žalba je podnesena zbog odluke o kazni jer državno odvjetništvo smatra da je kazna preblaga s obzirom na težinu i posljedice počinjenog kaznenog djela kojim je skrivljena smrt dvije mlade osobe pa je predloženo u žalbi da se optuženici izrekne stroža kazna.” - navodi Općinsko državno odvjetništvo.

dm

U četvrtak, 24. listopada, u 8:30 sati djelatnici Vodovoda Dubrovnik d.o.o. i tvrtke Miletić d.o.o započet će s radovima sanacije javnog vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici Lapadska obala, točnije na križanju s Dalmatinskom ulicom.

Sanacija će se izvoditi u lijevom kolničkom traku smjer Batala - Orsan. Tijekom radova promet će se odvijati usporeno uz privremenu prometnu regulaciju koju će postaviti djelatnici tvrtke Miletić d.o.o.

Planirano vrijeme trajanja radova je dva radna dana.

Grad Dubrovnik

Vodovod Dubrovnik odabrao je izvođača za izgradnju pročistača otpadnih voda ispod Petke. To je jedan od najvažnijih dijelova projekta razvoja vodno – komunalne infrastrukture Dubrovnika i aglomeracije, a uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV Lapad) s podmorskim ispustom gradit će zajednica ponuditelja koju čine slovenske tvrtke Iskra i Hidroinženiring. Cijena izgradnje pročistača je 28,7 milijuna eura bez PDV-a, dok je procijenjena vrijednost radova bila 29,33 milijuna eura bez PDV-a, istaknuto je danas na konferenciji za novinare koju su održali gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, predsjednik uprave Vodovoda Lukša Matušić i vlasnik slovenske tvrtke Iskra Dušan Šešok i član uprave Vodovoda Vicko Begović. Od toga je nešto više od 70 posto sredstava osigurano iz bespovratnih fondova Europske unije, a ostatak troškova podijelit će međusobno na tri jednaka dijela Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatske vode i Vodovod Dubrovnik. Rok za dovršetak radova je tri godine i četiri mjeseca od dana potpisivanja ugovora.

Radovi podrazumijevaju izgradnju Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji se sastoji od tri tehnološke cjeline: mehaničkog pročišćavanja, biološkog pročišćavanja te obrade mulja. Odabrani izvođači će u sklopu radova izgraditi novo postrojenje s pripadajućom opremom (grube i fine rešetke, aerirani pjeskolov, mastolov, membranski biološki reaktor, itd.), postrojenje za obradu mulja, hidrotehnički tunel duljine oko 350 metara te podmorski ispust duljine 835 metara.

- Dubrovnik već jako dugo čeka na novi pročistač i možemo objaviti da smo nadomak cilju. Odabir izvođača koji su zadovoljili sve natječajne uvjete i koji su spremni preuzeti odgovornost za složen postupak izgradnje pročistača bio je jedan od najzahtjevnijih dijelova cijelog projekta. Za Dubrovčane će ovaj korak biti od vitalne važnosti jer je Grad odavno zaslužio vodno - komunalnu infrastrukturu koja će značajno unaprijediti zaštitu okoliša i u najvećoj mogućoj mjeri staviti pod kontrolu otpadne vode. Čestitam predstavnicima slovenskih tvrtki Iskra i Hidroinženiring i veselim se uspješnoj suradnji. - izjavio je predsjednik uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić.

- Veseli nas što je i kroz ovaj natječaj prepoznata poslovna sinergija tvrtki Iskra i Hidroinženiring, a s nama u konzorciju su i hrvatski partneri, dubrovačka građevinska tvrtka Alfaplan građenje te splitski Elmap, u kojem smo početkom godine preuzeli većinski vlasnički udio. Postupak odabira izvođača je bio dugotrajan i temeljit, ali smo uspjeli zadovoljiti sve visoke kriterije potrebne za izgradnju pročistača i postrojenja za obradu mulja. Zahvaljujem Vodovodu Dubrovnik što je u nama prepoznao partnere s kojima će novi pročistač uskoro postati sastavni dio svakodnevnog života Dubrovčana i njihovih gostiju. Iskra ima velike ambicije u segmentu pročišćavanja otpadnih i pitkih voda te je ovaj projekt u Dubrovniku za nas strateški bitan kako bismo pokazali snagu grupacije koja je poznata po činjenici da ugovorne obveze izvršava u roku u skladu s najvišim tehničkim standardima. - rekao je Dušan Šešok, vlasnik slovenske tvrtke Iskra.

Budući UPOV je projektiran tako da zadovolji sve potrebe stanovništva i gospodarstva u dugoročnom periodu. Njegov planirani kapacitet predviđen je za 73 tisuće stanovnika, što uzima u obzir buduću izgradnju kao i daljnji rast turističkih posjeta Dubrovniku sve do 2050. godine, rečeno je na konferenciji za novinare.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković rekao je da je danas povijesni dan, nakon što je Dubrovnik prešao dug put da bi realizirao Aglomeraciju Dubrovnik.

- Pročistač pitke vode, novi cjevovodi, izgradnja kanalizacije, zacjeljivanje tunela na Srđu. Sve su to projekti Aglomeracije Dubrovnik. Svi su bitni, ali ovaj zadnji nam je možda i najvažniji jer naš sadašnji uređaj je pred raspadanjem, a nad njim se bdije noću i danju da se ne dogodi katastrofa. Novi pročistač je planiran za grad od 73 tisuće stanovnika, što bi trebalo biti dovoljno za nekih pet do šest generacija u budućnosti. Dug put smo prošli da bi Aglomeraciju Dubrovnik uvrstili u ovu financijsku perspektivu, išli smo sve do premijera Plenkovića i kao posljednji smo grad kojem je odobrena Aglomeracija. Posljednji smo odabrani, a sad ćemo među prvima završiti. Nakon potpisivanja ugovora ide projektiranje, ishođenje lokacijske i građevinske dozvole i onda gradnja. Nadam se da ćemo u dobroj suradnji između izvođača, projektanta i gradske uprave biti brzi i efikasni. Imamo kombinaciju dobrih tvrtki koje imaju znanje i umijeće da završe uspješno ovaj posao. - kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Dubrovnik će osim samog pročistača dobiti i moderno postrojenje za obradu mulja. Višak mulja će se prvo aerobno stabilizirati na budućem pročistaču ispod Petke, a nakon toga slijedi dehidracija i spremanje u prekrivene kontejnere. Kompletan proces se obavlja u zatvorenim spremnicima i osiguranom ventilacijom za obradu onečišćenog zraka. Kontejneri će se tijekom ranih jutarnjih sati transportirati na lokaciju na Osojniku gdje će se prebaciti u hale za solarno sušenje mulja. I ove sale će biti opremljene postrojenjem za obradu onečišćenog zraka te će se time spriječiti bilo kakva mogućnost širenja neugodnih mirisa u okoliš, a osušeni mulj koji će se predati na konačno zbrinjavanje će biti inertan i neće generirati nikakav miris.

Inače, cijeli projekt razvoja vodno - komunalne infrastrukture u Dubrovniku vrijedan je 116,96 milijuna eura od čega 60,73 milijuna eura čine bespovratna sredstva EU-a iz Operativnog programa za konkurentnost i koheziju. Preostalih 25,23 milijuna eura osiguravaju Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatske vode te Vodovod Dubrovnik, u iznosu po 8,40 milijuna eura. Sveukupno će se na sustavu vodoopskrbe izvoditi radovi u dužini 40.256 metara cjevovoda što obuhvaća izgradnju, rekonstrukciju i sanaciju, a pristup poboljšanoj kakvoći vode imat će 78.716 potrošača. Na sustavu odvodnje izvodit će se radovi u dužini 30.798 m, a na novi sustav odvodnje će se priključiti 4.409 novih potrošača te će pokrivenost sustavom odvodnje na području Grada Dubrovnika biti 92 posto. Projekt obuhvaća i izgradnju pročistača pitke vode UPPV Ombla i pročistača otpadnih voda UPOV Lapad.

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća u ponedjeljak je na Grudi obilježen Dan Općine Konavle te su dodijeljene nagrade laureatima. Nagrada za životno djelo Općine Konavle posthumno je dodijeljena don Mihu Demoviću dok je godišnja nagrada Općine Konavle dodijeljena dr. Antunu Caru, a zahvalnica Libertas Foundationu iz San Pedra u SAD-u.

Odlukom načelnika Boža Lasića na sjednici je dodijeljena i posebna zahvalnica Mariju Bratuliću, načelniku prijateljske Općine Sveti Petar u šumi, na njegovom nesebičnom radu u unapređenju proizvodnje tradicionalne hrane na suvremen način.

Načelnik Lasić na svečanoj sjednici istaknuo je kako je izrazito ponosan na dosadašnje uspjehe, a naročito u ovoj godini.

- Moji govori su uobičajeno kratki ne zato što vam nemam što reći nego jer naš rad sve govori. Iza nas je jedna izuzetno uspješna godina u kojoj možemo biti ponosni na rezultate. Hvala svim djelatnicima u Općini, u komunalnim tvrtkama, Muzejima i galerijama, Domu za starije, Vatrogascima, svim onima koji se trude i rade po našim selima kroz Mjesne odbore i na druge načine. Osvojili smo brojne nagrade na koje se ponosimo, no nismo sami u tome, uz Grad Dubrovnik naravno i s okolnim općinama s kojima surađujemo. U ovako uspješnoj godini moramo se prisjetiti i zahvaliti prvom načelniku Općine Konavle Luki Kordi koji je, kada je to bilo najpotrebnije, imao viziju stvaranja naše Općine. - rekao je načelnik Lasić.

Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako se u Konavlima provodi impozantan broj projekata koji poboljšavaju život građanima.

- Općina Konavle je uzorna i dobro te stabilno vođena Općina i kao takva primjer svima u Hrvatskoj. Županija je partner u brojnim njenim projektima, od rive u Cavtatu do komasacije Konavoskog polja, a to je projekt kakav još nitko u Hrvatskoj nije proveo. Tu je naravno i projekt nove zgrade OŠ Cavtat za koji je nedavno potpisan i Ugovor o izvođenju radova. Sve te projekte ne bismo mogli realizirati bez razumijevanja i potpore Vlade i premijera Andreja Plenkovića i njegovih suradnika od koji posebno ističem našeg ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića. Danas imamo jaku Vladu, vojsku i policiju i ovaj prostor će biti trajno siguran. Nažalost jos postoji ta ideja tzv. srpskog sveta koji bi htio staviti prisvojiti naš teritorij, ali to im naravno nećemo dopustiti. - rekao je Dobroslavić.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, istaknuo je kako u Konavalima najviše voli što se „cijene vrijednosti poput domaćica i domaćin, obitelj i vjera te hrvatski duh”.

- Konavle to prenose iz generacije u generaciju, znaju što je bitno i kako očuvati i vjeru i tradiciju. Hvala načelniče na suradnji u ovih sedam godina jer nije bilo problema kojeg nismo lako riješili. Ovdje bih se također sjetio Luke Korde, ali i još jednog Konavljanina, koji nas je napustio od prošle sjednice, a to je Luko Paljetak. On je bio nas jaki spoj. Želim vam svima puno uspjeha, a uz ovakvog načelnika to je zagarantirano. - rekao je Franković.

Potpredsjednik Vlade Branko Bačić čestitao je načelniku Lasiću rekavši kako se ljubav prema Konavlima očituje u obnovi i projektima.

- Božo ima mjeru i u životu i poslu i time iznimno uspješno vodi ovu Općinu. Čestitam ti i na tome kako vodiš i Hrvatsku zajednicu Općina. Bio sam na vašem zadnjem Odboru i vidi se taj respekt koji članovi imaju prema tebi. Nama ne treba beton na cavtatskoj rivi ako nema mladih i zato me veseli vidjeti ovoliko mladih Konavoka i Konavljana. - rekao je Branko Bačić.

JPA

Kako smo već prije objavili aktualni župan Nikola Dobroslavić neće ponovo biti kandidat HDZ-a za župana, a nakon Primorca red je došao na Konavljanina. Svečana sjednica konavoskog Općinskog vijeća koja je uz Dan Općine Konavle netom održana u Sportskoj dvorani na Grudi vjerojatno je bila i posljednja s koje se Božo Lasić žiteljima Konavala i gostima obratio kao načelnik. Božo Lasić naime najizvjesniji je kandidat HDZ-a za župana Dubrovačko – neretvanske županije, doznajemo neslužbeno.

Božo Lasić kao jedan od najuspješnijih HDZ-ovih načelnika na jugu zemlje logičan je izbor za kandidata te stranke za župana. Lasić, koji obnaša drugi mandat konavoskog općinskog načelnika na tu je dužnost izabran na lokalnim izborima 2017. kada je pobijedio tadašnjeg protukandidata Luku Kordu koji je na izbore izašao s nezavisnom listom nakon što je bio dugogodišnji načelnik iz redova HDZ-a.

Božo Lasić dubrovačkoj je javnosti poznat i kao bivši direktor Libertasa kojega je vodio u vrlo turbulentnom razdoblju za tu tvrtku nakon što je Andro Vlahušić izabran za gradonačelnika Dubrovnika. Vlahušić je uostalom u suradnji s tadašnjim koalicijskim partnerom Perom Vićanom smijenio Boža Lasića s mjesta direktora Libertasa.

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenikom Joškom Cebalom i pročelnicom Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Jelenom Dadić Račić primio je jučer novog rektora Sveučilišta u Dubrovniku Nebojšu Stojčića.

Župan Dobroslavić na sastanku je izrazio podršku novom rektoru u njegovom radu te naglasio kako će se dobra suradnja Županije i Sveučilišta nastaviti, zasigurno, i u budućnosti.

Rektor Stojčić iznio je svoju viziju daljnjeg razvoja Sveučilišta u Dubrovniku te istaknuo kako stoji na raspolaganju za svaki vid suradnje i pomoći.

Podsjetimo, Nebojša Stojčić dužnost rektora preuzeo je 1. listopada.

dpp

Dubravka Šuica je svojim neprijavljivanjem sastanaka s radikalno desnim aktivistima i moćnim korporacijama, kao što su Youtube i Microsoft, prekršila Kodeks ponašanja kao povjerenica. Čak i ako joj povjerujemo da je neprijavljivanje 30 posto ukupnog broja sastanaka tek previd i omaška, tako dokazuje svoju nesposobnost za izvršavanje obveza transparentnosti prema građanima EU. Pozivam Ursulu von der Leyen da, sukladno Kodeksu, sankcionira Dubravku Šuicu. - istaknuo je danas Gordan Bosanac, zastupnik stranke Možemo! u Europskom parlamentu.

Bosanac je tako komentirao tekst o Šuičinim neprijavljenim sastancima tijekom proteklih pet godina na mjestu povjerenice EK za demografiju i demokraciju, objavljen u njemačkom Der Spiegelu. Kako tjednik otkriva, Šuica je u pet godina prijavila samo 41 sastanak. S obzirom na to da nije prijavila čak 19 sastanaka, na svaka dva prijavljena sastanka čak je jedan sastanak zatajila.

Bosanac ističe kako su mnogi od 19 sastanaka koje Šuica nije prijavila izrazito problematični i ukazuju na snažan utjecaj koji na nju imaju radikalno desne i klerikalne lobističke organizacije.

Primjerice, Šuica se sastala s Heritage Foundation, kontroverznim američkim think-tankom koji je, kaže Bosanac, „pisao Trumpov zloglasni „Project 2025”, politički program koji teži za ukidanjem sekularizma, pravne države i protivi se mnogim inicijativama upravo Europske komisije čiji je Šuica bila član”.

Nadalje, Šuica je dvaput sudjelovala na događajima u organizaciji FAFCE-a, federacije europskih udruga katoličkih obitelji s kojom je službeno povezana i udruga „U ime obitelji” Željke Markić. Također, nije prijavila dodatni bilateralni sastanak koji se održao u srpnju ove godine, nabrojio je Bosanac.

Premda to nije morala službeno prijaviti prema izrazito blagim pravilima Komisije, Šuica se, ističe zastupnik Možemo! „također sastajala s predstavnicima ELFAC-a, Europske konfederacije velikih obitelji, u čijem odboru sjedi Ivan Malbašić, bivši HRAST-ovac te poznati lobist za povlašteni status obitelji s troje i više djece u RH”.

- Među neprijavljenim sastancima nalaze se sastanci koji pobuđuju ozbiljne sumnje da je povjerenica Šuica tijekom svojeg mandata i u svojem radu kršila „svečanu izjavu”, odnosno neobvezujuću zakletvu koju je dala pred Sudom Europske unije na početku svojeg mandata. Nesrazmjer desnih, klerikalnih i ultrakonzervativnih lobističkih organizacija s kojima se Šuica nalazila tijekom svojeg mandata u odnosu na „drugu stranu” ukazuje da, u najmanju ruku, nije bila u potpunosti neovisna u svom radu. - smatra Gordan Bosanac.

JPA

Nikola Dobroslavić, doznajemo neslužbeno, neće se ususret lokalnim izborima ponovo kandidirati za župana Dubrovačko – neretvanske županije. Iako kao kandidat za župana neće sudjelovati u nadolazećoj izbornoj utrci, kao najdugovječniji i najuspješniji HDZ-ov župan na jugu svome nasljedniku ostavlja visoko podignutu letvicu.

Dobroslavić, koji trenutno obnaša četvrti uzastopni mandat, za župana je izabran 2009. na prvim neposrednim izborima kada je u drugom krugu pobijedio dotadašnju županicu Miru Buconić, koja je tada bila nezavisna kandidatkinja. Četiri godine kasnije u prvom krugu pobijedio je protukandidata Mirka Duhovića (SDP) osvojivši drugi mandat na čelu Županije. Na lokalnim izborima 2017. i 2021. Nikola Dobroslavić u drugom je krugu pobjeđivao mostovce Nikolu Grmoju i Božu Petrova.

Prije nego je prvi put izabran za župana dubrovačko – neretvanskog Nikola Dobroslavić, inače po struci profesor filozofije i engleskog jezika, od 1997. do 2009. obnašao je dužnost načelnika Općine Dubrovačko primorje.

Nikola Dobroslavić iznimno je uspješan HDZ-ov župan koji je po stupanju na dužnost spoznao značaj ulaganja u prometnu infrastrukturu za gospodarski razvoj Dubrovačko – neretvanske županije. Bio je gorljivi zagovornik izgradnje Pelješkog mosta, koji je u konačnici povezao jug zemlje s ostatkom Hrvatske, te nastavka izgradnje autoceste do Dubrovnika, a i trenutno se zalaže za druge važne cestovne koridore poput brze pelješke i brze ceste do Zračne luke u Čilipima.

Kroz četiri uzastopna mandata Nikole Dobroslavića Županija dubrovačko – neretvanska je ostvarila velika ulaganja u razvoj lučke infrastrukture. Dok se čeka početak izgradnje Luke Perna u Orebiću, u Korčuli je u tijeku izgradnja nove luke Polačište dok je u Veloj Luci izgrađeno novo trajektno pristanište, a na otoku Lastovu u tijeku su radovi na rekonstrukciji Luke Ubli. Gotovo u svim primorskim mjestima u Županiji obnovljena je ili je izgrađena nova lučka infrastruktura.

Zalažući se za ravnomjeran razvoj Županije, administracija pod Nikolom Dobroslavićem nije zanemarivala razvoj otoka, a nemala sredstva uložena su i u razvoj poljoprivrede u dolini Neretve te zaštitu, brendiranje i preradu mandarina te navodnjavanje.

U palači Ranjina, u nazočnosti župana Nikole Dobroslavića, potpisan je ugovor s izvođačem radova na uređenju Točke za privremeni prihvat slatkovodnih kornjača. Ugovor su potpisali ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ Marijana Miljas Đuračić i predstavnik tvrtke Obraz građenje.

Riječ je o ulaganju vrijednom više od 105 tisuća eura, a koje se realizira u sklopu projekta LIFE for Mauremys. Cilj projekta je poboljšati konzervacijski status i osigurati razvoj dugoročno održive populacije riječne kornjače (Mauremys rivulata) kao krovne vrste u mediteranskoj biografskoj regiji pomoću biološki funkcionalne, održavane i trajno korištene mreže mediteranskih privremenih i trajnih kanala i lokvi značajnih za Dubrovačko-neretvansku županiju.

- I na ovaj način htjeli smo i promovirati rad naše Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, ali i istaknuti ovaj važan projekt. Uz ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, kulturu, sport, ulažemo i u zaštitu prirode i očuvanje bioraznolikosti. Čestitam i našoj Javnoj ustanovi i svim partnerima na ovom projektu i nastavljamo našu suradnju i dalje. - poručio je župan Dobroslavić.

Projekt je financiran kroz program LIFE ukupne vrijednosti 2.131.407 eura, a koordinator je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dok su uz Javnu ustanovu partneri na projektu Hrvatske vode, Javna Ustanova Zoološki vrt Grada Zagreba i Udruga Hyla.

Ovaj važan projekt ima tri ključna cilja koja će doprinijeti dugoročnoj zaštiti ove vrste, ali i očuvanju mediteranskih slatkovodnih staništa, koja su izuzetno važna za bioraznolikost.

Prvi cilj je obnova staništa i ublažavanje izravnih prijetnji za populaciju riječne kornjače u Hrvatskoj. U sklopu tog cilja, planirana je obnova slatkovodnih staništa na tri Natura 2000 područja, koja su ključna za očuvanje ove vrste. Potpuna obnova degradiranih staništa uključuje obnovu tri lokve sa susjednim kanalima i obnovu preko 2850 hektara slatkovodnih staništa. Potpuno će se obnoviti lokva u Majkovima, lokva u Prljevićima te lokva u Stonskom polju.

Kroz projekt će se usvojiti smjernice za obnovu lokvi, upravljanje staništima, poljoprivrednu praksu koja ne šteti kornjačama te standarde za ocjenu ekološkog statusa i održivosti staništa. Uz to, razvija se plan volontiranja, koji će aktivno uključiti lokalnu i međunarodnu zajednicu.

Drugi cilj je obnova populacije riječne kornjače putem ex-situ uzgoja. U suradnji sa Zoološkim vrtom grada Zagreba, provodi se program uzgoja 40 mladunaca riječne kornjače, koji će biti pušteni u obnovljena staništa.

Treći cilj odnosi se na podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštite ove vrste, koja je krovna za očuvanje mediteranskih slatkovodnih staništa, suradnja s lokalnim školama, turističkim sektorom, proizvođačima hrane i volonterima, a provode se i edukativne radionice, seminari te volonterske akcije. Posebna pažnja posvećuje se edukaciji djece i uključivanju turističkog sektora u promociju zaštite prirode.

Vlada Republike Hrvatske 2022. godine proglasila je posebni rezervat Lokve u Majkovima, čime je Dubrovačko-neretvanska županija, ali i Republika Hrvatska dobila po prvi puta, područje zaštićeno u kategoriji posebnog herpetološkog rezervata koji obuhvaća dvije lokve u Donjim Majkovima i lokvu u Prljevićima u Općini Dubrovačko primorje radi očuvanja populacije riječne kornjače (Mauremys rivulata) koja je jedna od najrjeđih i najugroženijih vrsta gmazova u Republici Hrvatskoj i nalazi se samo na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Riječna kornjača (Mauremys rivulata), ugrožena je i strogo zaštićena vrsta na području Republike Hrvatske, rasprostranjena samo u području Dubrovačko-neretvanske županije (Konavosko polje, Lokve u Majkovima i Stonsko polje), autohtona je vrsta slatkovodnih kornjača u Hrvatskoj i strogo zaštićena, a ujedno i ciljna vrsta očuvanja područja europske ekološke mreže Natura 2000, stoga je zaštita ovog područja u kategoriji posebnog rezervata od državnog značaja, čime se ostvaruju preduvjeti za dugotrajno očuvanje krških lokvi i njihove bioraznolikosti.

JPA

Ususret sjednici Gradskog vijeća na kojoj će biti usvojen proračun za 2025. godinu, nezavisni dubrovački gradski vijećnik Andro Vlahušić ističe kako u njemu „nema stanova, parkinga, sportske dvorane u Gospinu polju, Arene Lapad, terminala u Gružu ni obnove spomenika kulture”.

„U proračunima za naredne tri godine nisu predviđena sredstva za izgradnju stanova na nijednom području grada, nema sredstava za Solitudo, Pobrežje, Mokošicu, Nuncijatu, kao ni izgradnje na novim lokacijama. Nema nijedne nove garaže, niti iza OTP banke, ni Ulici Janka Bobetka, Zlatnom potoku, Lapadu, Mokošici. Nema ni eura za Sportsku dvoranu u Gospinu polju, usprkos čvrstim obećanjima da će se izgraditi europskim, nacionalnim i gradskim sredstvima, dvorane u kojoj se za tri mjeseca trebalo igrati Svjetsko rukometno prvenstvo u siječnju 2025. godine. 

Nogometni stadion u Lapadu, dubrovačka Arena, koja je svečano trebala biti otvorena dogodine na krovu trgovačkoga centra, uopće se ne spominje kao stavka u naredne tri godine čime GOŠK Jug ostaje i dalje četvrtoligaš bez stadiona. Nema ni teniskoga centra u Lapadu kao ni brojnih investicija predviđenih Strategijom razvoja sporta.” - navodi danas Vlahušić u svom priopćenju.

Dalje kaže kako, „proračunima za naredne tri godine nije predviđena kapitalna obnova nijednoga kulturnoga dobra, ljetnikovca, tvrđave, muzeja. O koncertnoj dvorani nema ni spomena, a kamoli novaca za projekt”. 

„Nema novih plaža, ni zanimljivih turističkih sadržaja. Neće se graditi Terminal u Gružu ni Batahovini. Nema novaca za kapitalna ulaganja u komunalna društva ni ustanove u kulturi. Proračuni za naredne tri godine ne povećavaju  socijalne izdatke starijima, umirovljenicima, siromašnima, višečlanim obiteljima kako bi pratili povećane životne troškove koji su proteklih godina eksplodirali. Navedenih stavki nema u proračunima, koji nominalno raste na najveću razinu ikada, 160 milijuna eura. Dogodine se planira grad zadužiti za novih 20 milijuna eura. Tri milijuna eura planira se ostvariti od novoga poreza koji će plaćati građani koji se bave iznajmljivanjem svojih nekretnina.  Cijene jednodnevnoga Dubrovnikpassa i ulaznica za zidine rastu na 40 eura. Prihodi od zidina i Dubrovnikpassa planiraju se u iznosu od 21 milijun eura godišnje. 

Ako nema socijalnih programa koji prate troškove života za ugrožene građane, ako nema razvojnih projekata, koji su javno višekratno obećani, pitanje je kako se upravlja gradom Dubrovnikom i njegovim proračunima.” - kaže Vlahušić. 

Navodi kako je „dobra ilustracija upravljanja novcima građana model upravljanja Domom za starije osobe u Gružu”. 

„Na narednoj sjednici predlaže se usvojiti i Pravilnik o unutarnjoj sistematizaciji Doma za starije osobe Ragusa kojom se predviđa zaposliti 34 osobe, u Domu koji nema vlastitu kuhinji nego se hrana dostavlja od vanjskog dobavljača. U domu Ragusa predviđen je smještaj  48 pokretnih osoba. Cijena smještaja po osobi u Domu Ragusa po navedenim parametrima, 34 stalno zaposlene osobe bez kuhinje za 48 pokretnih korisnika bit će oko 2.000 tisuće eura ili 15.000 kuna mjesečno i sav trošak smještaja snosit će građani grada Dubrovnika.” - naveo je u priopćenju nezavisni vijećnik Andro Vlahušić.

JPA