Ono što smo govorili u kampanji, po meni smo u ovih šest mjeseci uspjeli odraditi. - tako je župan dubrovačko – neretvanski sublimirao svoje prvo izvješće o radu koje je podnio Županijskoj skupštini. No, opozicijski vijećnici nisu se s njime složili. Naglasak su stavili na probleme s otpadom, dok mu je vijećnik Ivica Dajak (Most) preporučio da nema više potrebe za isticanjem Pelješkog mosta.

Kontinuitet i stabilnost, prema Pezu, obilježili su prvih šest mjeseca njegova mandata kao župana.

- Kad smo govorili o stabilnosti, govorili smo o tome da nemamo nekakve trzavica i političkih previranja. Možemo zadržati taj nekakav mir i fokus na projekte kako bismo na najbolji način kontinuirano mogli nastaviti projekte koji su bili u tijeku, a puno ih je, i osigurati prostor da započnemo neke druge projekte koji su nam bili u fokusu i o kojima smo pričali u kampanji. - rekao je Pezo, osvrnuvši se na projekte s posebnim naglaskom na - Pelješki most.

- Cestovna i lučka infrastruktura i dalje su našem fokusu jer nakon Pejaškog mosta, koji nam je otvorio nekakve nove perspektive, koje uvijek lijepo i iznova ponavljamo u uvodu u našem izvješću, kao jedan naš veliki i značajan poduhvat koji smo napravili, na koji moramo podsjećati sve naše političke oponente, da je to isto naš uspjeh za koji su nam dugo godina govorili da je šarena laža... Predlagali su nekakva druga rješenja za koja sad, kad se ovaj most napravio, vidimo koliko bi bila promašena i suluda. Dakle most smo doveli kraju i na to smo ponosni, na to ćemo se uvijek referirati jer upravo taj most je preduvjet za neke projekte koji dolaze. - kazao je Pezo, nabrojavši neke od njih.

- Dolazi nam autocesta do Dubrovnika, brza cesta do Orebića, luke Perna i Polačište, brza cesta do Zračne luke, navodnjavanje Neretve i turistički potencijali koji se sad otvaraju. – rekao je i nastavio nabrajati:

- Govorili smo o komunalnim vezovima i ne odustajemo od one predizborne teze kako ćemo omogućiti preko tisuću novih komunalnih vezova. Već smo takav projekt realizirali u Brni i nastavljamo sa sličnim projektima diljem Županije. U tijeku je rekonstrukcija bolnice Kalos, energetska obnova Doma za starije u Korčuli. Dnevna bolnica u Metkoviću, prema kojoj su mnogi bili skeptični, od otvaranja je napravila 21.000 pregleda. - rekao je Pezo.

Kad je u pitanju zdravstvo i nabava dijagnostičkih uređaja, ispravno je istaknuo problem.

- Nije problem nabaviti opremu, veći i zahtjevniji problem su ljudi koji će na tim uređajima raditi. Zato izdvajamo dobar dio novaca za specijalizante, edukacije, školarine i stanarine, ljudima koji se u tom sektoru žele obrazovati. - kazao je Pezo, koji smatra kako se „nikad nije više ulagalo i nikad se više nije gradilo”.

Da se u radu novog župana Peza primjećuje kontinuitet složio se i vijećnik Ivica Dajak (Most), koji je kontinuitet o kojem je govorio Pezo doveo u kontekst s Pelješkim mostom.

- I vi ste počeli s Pelješkin mostom. Nikad nisam osporavao taj projekt ili ga ne podržavao. Ja, kao netko tko je iz rodilišta stigao na Pelješac jer se na Pelješcu ne možete roditi, osim ako baš ne ispadne nešto na paniku, mislim da kad se počne s mostom, meni se to čini kao politički predizborni pamflet, a izvješće o radu župana to ne bi trebalo biti. To bi trebalo biti menadžersko izvješće o radu župana i županijskih službi, a ovako rasprava ode u nekom politikantskom smjeru, što mi nije drago. Započinjanje izvješća Pelješkim mostom i nastavljanje sa zahvaljivanjem prethodnoj administraciji na čelu s predsjednikom Skupštine (Nikolom Dobroslavićem, bivšim županom, op.a.), nije baš operativan početak.- smatra Dajak.

Inače, prvo polugodišnje izvješće o radu župana Peza sastavljeno je na 136 stranica, no kad je dinamika projekata u pitanju, Dajak smatra da se ne izvršavaju onako kako je planirano i obećavano.

- Davno su prošli svi rokovi za luke Polačište i Pernu, obilaznicu Orebića. Znam da u Polačištu postoje objektivni problemi s izvođačem i nadam se da je tamo naplaćeno 1,5 milijuna eura odštete. Obilaznica Orebića je ispala jako kompleksan projekt radi izvlaštenja. - rekao je Dajak, koji je Pezu u radu ipak, kako je kazao, dao punu podršku, ali je i naglasio da projekte treba žurnije izvoditi.

Dajak je poseban naglasak stavio na zdravstvo, odnosno primarnu zdravstvenu zaštitu, posebno u ruralnim područjima.

- Na Pelješcu neki liječnici planiraju mirovinu, neki su pošli u mirovinu. Teško je postići, čak i u optimalnim uvjetima, da bi liječnik, koji je rođen i odrastao u nekoj većoj sredini, došao u Kunu Pelješku, na Mljet, Lastovo, mislim da tu ne radimo dovoljno. – upozorio je Dajak.

Grad Dubrovnik objavio je ovogodišnji javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima koji obavljaju i razvijaju tradicijske obrte uz novo povećanje mjesečnih iznosa potpora koje se  isplaćuju tijekom cijele godine.
 
Potpore se odobravaju se za ukupno 25 tradicijskih djelatnosti definiranih Pravilnikom o kriterijima i načinu korištenja poticajnih financijskih sredstava za održavanje i razvoj tradicijskih obrta i to u iznosu od 320,00 eura mjesečno, osim za djelatnost proizvodnje suvenira, rukotvorina i ostalih prerađivačkih djelatnosti, za koju je predviđena potpora od 270,00 eura mjesečno. Prethodno je mjesečni iznos potpore iznosio 265,44 eura te je sada veći za do 20 posto, a u Proračunu Grada Dubrovnika za 2026. godinu za ovu namjenu osigurana su sredstva u iznosu od 202 tisuće eura.
 
Tradicijske djelatnosti uključuju bravarsku, brijačku, elektroinstalatersku (popravke i prodaju elektroinstalaterske opreme unutar stare gradske jezgre), frizersku djelatnost za muškarce, izradu eksponata i umjetnina od stakla i keramike, izradu i popravak kožne galanterije, izradu lutaka u narodnoj nošnji, izradu maski i kostima za karneval, kamenoklesarsku, kovačku, konzervatorsku, krojačku, limarsku, mesarsku djelatnost (unutar stare gradske jezgre), postolarsku, prijevoz putnika morem i priobaljem – barkarijole, proizvodnju šešira i kapa, restauratorsku, stolarsku, tokarsku, urarsku, vodoinstalatersku, zidarsku i zlatarsku djelatnost te proizvodnju suvenira, rukotvorina i ostalih prerađivačkih proizvoda.
 
Na poziv se mogu javiti obrti, djelatnosti slobodnih zanimanja te mala i srednja trgovačka društva u vlasništvu fizičkih osoba (registrirani kao zadruge, OPG-ovi, obrti i trgovačka društva d.o.o. i j.d.o.o.), vlasnici tradicijskih i umjetničkih obrta koji imaju prebivalište i sjedište obrta na području Grada Dubrovnika, tijekom cijele godine te obavljaju djelatnost s popisa tradicijskih djelatnosti.
 
Rok za prijavu na ovaj Javni poziv traje 30 (trideset) kalendarskih dana računajući od prvog sljedećeg dana od dana objave Javnog poziva na službenim stranicama Grada Dubrovnika.
 
Tekst Javnog poziva sa svim pojedinostima i pripadajuća dokumentacija dostupni su na web stranici Grada Dubrovnika.

U večernjem satima u srijedu, 4. ožujka, ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Karasovići pristupilo je osobno vozilo čeških nacionalnih oznaka kojim je upravljao 54-godišnji državljanin Kosova, koji je u vozilu bio sam. Graničnom kontrolom policijskih službenika Postaje granične policije Gruda i carinskih službenika u vozilu je pronađen uređaj za elektronsko ometanje daljinskog zaključavanja vozila kao i pripadajuće antene i punjač navedenog uređaja. Radi se o uređaju koji ometa zaključavanje vozila s ciljem provale u vozila i otuđenja novca i drugih vrijednosti.

Spomenuti 54-godšnjak je uhićen i doveden u prostorije policije na kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da je počinio kazneno djelo „Izrada, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu sredstava za zlouporabu bezgotovinskih instrumenata plaćanja”.

Policija je nakon ovog slučaja objavila i kako se zaštiti od ovakvih pokušaja krađe...

Za zaštitu od elektroničkog ometanja signala za zaključavanje automobila (poznatog kao „signal jamming” ili „relay attack”), možete poduzeti nekoliko koraka:

Koristite fizičku zaštitu:

Blokirajte signal: Ključeve automobila držite u metalnoj kutiji, Faraday torbici ili posebnom etuiju koji blokira RF signale. Ovo će spriječiti hvatanje i reprodukciju signala.

Provjerite zaključavanje: Kada zaključate automobil daljinskim upravljačem, fizički provjerite da su vrata zaista zaključana prije nego se udaljite.

Tehničke mjere:

Onemogućite pasivno otključavanje: Ako vaš automobil ima pasivno otključavanje, razmislite o isključivanju ove funkcije. Pogledajte uputstva proizvođača kako biste to učinili.

Koristite aplikaciju za praćenje: Neki automobili imaju mobilne aplikacije koje omogućuju daljinsko zaključavanje i praćenje automobila.

Dodaci za zaštitu:

GPS tracker: Instalirajte GPS uređaj za praćenje koji može pomoći u lociranju automobila u slučaju krađe.

Alarmni sustav: Pobrinite se da je alarmni sustav vašeg automobila funkcionalan i da ima dodatne senzore za pokret ili udarce

Opće preporuke:

Parkiranje: Parkirajte automobil na sigurnim i dobro osvijetljenim mjestima.

Pratite novosti: Budite informirani o najnovijim sigurnosnim prijetnjama i tehnologijama za zaštitu.

„Izvođač radova na izgradnji Lapadske obale provodi sanaciju pukotine na kamenoj oblozi šetnice, koja se unutar garantnog roka pojavila na pozicijama kod ulaza u Marinu Frapa te preko puta Hotela Lapad”, objavio je danas Grad Dubrovnik.

Izvođač radova na Lapadskoj obali bila je tvrtka Texo Molior.
 
Kako danas kažu iz gradske uprave „slijedom pojave pukotine na kamenoj oblozi šetnice na Lapadskoj obali, a koja je uočena unutar garantnog perioda, izvođač radova je u obvezi izvršiti sanaciju kamenog opločenja”. 
 
„Tijekom garantnog razdoblja praćena je pukotina na kamenom opločenju kako bi se utvrdilo hoće li doći do njezina daljnjeg širenja. Obzirom da nije došlo do daljnjih širenja pukotine, izvođač će pristupiti uklanjanju pojedinih kamenih ploča na kojima je uočena pukotina, a potom će izvršiti i zamjenu istih. Zamjena kamenih ploča izvest će se na oko 15 do 20 metara šetnice nakon ulaza u Marinu Frapa i na oko pet metara na šetnici preko puta Hotela Lapad. Očekuje se da će se sanacija kamenog opločenja provesti u ovom i idućem tjednu.” – objavljeno je na stranicama Grada Dubrovnika. 

Društvo oboljelih od multiple skleroze Dubrovačko ‑ neretvanske županije tijekom prvih je mjeseci ove godine provelo opsežan ciklus terenskih posjeta članovima na području cijele županije. Poseban naglasak je bio na članovima sa 100 posto invaliditeta koje su članovi obišli u njihovim domovima. Cilj projekta bio je pružiti podršku oboljelima koji zbog zdravstvenog stanja, ali i velike udaljenosti ne mogu dolaziti u prostore Udruge, ali i pokazati da nisu sami te da Udruga brine o njima.

Tijekom pet uzastopnih subota, unatoč često lošim vremenskim uvjetima, volonteri, članovi I zaposlenici Društva obišli su sve dijelove županije od Dubrovnika, Mokošice i Ploča, preko Metkovića i doline Neretve, sve do Pelješca i Korčule. Posjetili su članove različitih životnih okolnosti i stupnjeva bolesti, od dugogodišnjih oboljelih do izrazito mladih osoba koje se s multiplom bore tek nekoliko godina.

Na svakoj lokaciji razgovaralo se o izazovima s kojima se susreću oboljeli, uključujući pristup zdravstvenim uslugama, ostvarivanje prava poput inkluzivnog dodatka i osobne asistencije, dostupnost terapija te svakodnevne poteškoće u mobilnosti i funkcioniranju u svom okruženju. Mnogi od njih žive u složenim obiteljskim ili zdravstvenim uvjetima, a neki od posjeta bili su njihov prvi društveni kontakt nakon dugo vremena.

Susreti su pokazali koliko oboljelima znači osobna podrška, razgovor, zajednički trenutak i osjećaj da ih Društvo prati i razumije. Članovima su uručeni simbolični poklončići – boce, privjesci i vitamini, ali najvrjedniji dio projekta bila je povezanost i motivacija koju su posjeti potaknuli. U više su se mjesta spontano počele rađati ideje o novim druženjima i međusobnoj podršci članova.

Društvo posebno naglašava važnost osobnih asistenata, bez kojih mnogi oboljeli ne bi mogli zadovoljiti osnovne životne potrebe, te ponovno skreće pozornost na nužnost dosljednog i poštenog provođenja sustava podrške osobama s invaliditetom.

Projekt terenskih posjeta proveden je uz financijsku podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, Ministarstava socijalne politike Grada Dubrovnika, na čemu Društvo iskreno zahvaljuje. Društvo oboljelih od multiple skleroze DNŽ nastavit će i dalje pružati podršku svojim članovima, zagovarati njihova prava i raditi na stvaranju zajednice u kojoj svaki oboljeli ima dostojanstvo, podršku i mogućnost što kvalitetnijeg života.

Nakon što je održana javna rasprava Studije utjecaja na okoliš luke nautičkog turizma – Marina Cavtat, tijekom koje rečeno da će se prirodna plaža betonirati za potrebe izgradnje marine, na što je dio Konavljana negativno reagirao, županijska vijećnica Kristina Ćurčija (SDP) o Studiji je nekoliko pitanja postavila županu dubrovačko – neretvanskom Blažu Pezu.

Marina Resort Cavtat projekt je kojim je, osim marine u Cavtatu, planirana izgradnja luksuznog odmarališta s 260 smještajnih jedinica s 900 kreveta. U sklopu projekta, kojega investitor procjenjuje na 150 milijuna eura, planirano je da se za potrebe buduće marine uništi priroda plaža, odnosno da se pomorsko dobro betonira te napravi bazen i strojarnica za bazen.

- Plaže tu nema, bit će bazen i strojarnica bazena. – rekao je mrtav hladan na javnoj raspravi projektant Ivan Prcela i tu se nije zaustavio.
- Plaže tu nema, bit će bazen. – odgovorio je nakon što ga je jedan od sudionika javne rasprave pitao, „a gdje je onda plaža”.

Izjava projektanta Prcele nije samo zgrozila sudionike javne rasprave već i širu javnost. Nije naime normalno da netko, da bi izgradio bazen i strojarnicu, uništava prirodnu plažu – javno pomorsko dobro, kao što nije normalno da je takvo nešto uopće dozvoljeno.

Iako su na javnoj raspravi sudionici uvjeravani kako su Studijom utjecaja na okoliš predviđene mjere koje bi trebale ublažiti probleme po okoliš kao i očuvati morske nasade posidonije (voge), koja je, budući da je ključna za eko sustav Mediterana, strogo zaštićena, malo tko u to vjeruje.

Po tom je pitanju skeptična i županijska vijećnica Kristina Ćurčija (SDP) koja je županu Blažu Pezu postavila nekoliko pitanja.

- Jeste li upoznati s detaljima Studije utjecaja na okoliš luke nautičkog turizma – Marina Cavtat, na nekih 361 stranicu jer je u njoj istaknuto nekoliko vrlo važnih činjenica. Ja ću se kao vijećnica svakako očitovati na Studiju i dati svoje mišljenje, ali zanima me i vaše mišljenje. Jeste li upoznati da će se ovim projektom nepovratno uništiti cijelo naselje posidonije, jeste li upoznati s rizicima od podmorskog ispusta? – pitala je Ćurčija Peza.

Istaknuvši kako je pitanje koje mu je Ćurčija postavila aktualno i živo, Pezo je kazao kako želi da u javnost izađu prave informacije, da, kazao je, „ništa ne ostane ispod radara”.

- Ono što znam iz medija, radi se o turističkoj zoni, koja je 20 godina u Prostornom planu Općine Konavle, bile su javne rasprave. Zna se koji su tamo uvjeti gradnje. Ako je Županija dala koncesiju, dala je po uvjetima. Koliko znam projekt je od strateške važnost i, kao takav, proglašen. Dozvolu u tom procesu će davati ministarstvo. Imali smo izmjene zakona i vjerujem da će ministarstvo svoj posao odraditi do kraja. – rekao je Pezo, istaknuvši:

- Godinama govorimo kako su nam potrebe investicije, investitori, da imamo gomilu neiskorištenih turističkih zona i prostora u cijeloj našoj Županiji, koje nosimo u našim prostornim planovima, a onda kad nam dođe bilo kakav investitor, onda se na kraju netko sjeti reći da to tu ne valja, da to tu ne smije, a u međuvremenu su bile javne rasprave, poznato je u javnosti da je to tu. Događaju se nekakve aktivnosti, pokreću se nekakve inicijative da se riješe dozvole papiri, ceste, ne znam, studije utjecaja na okoliš, i na kraju kad dođe pet do podne, netko se sjeti stati u obranu tog dijela obale ili tog pomorskog dobra. – rekao je Pezo, koji je iznio stav o ljudima koji brane pomorsko dobro, prirodnu plažu u Cavtatu.

Iako ih nije imenovao, iz onoga što je o tim ljudima rekao, proizlazi da o njima nema dobro mišljenje.

- Najviše me fascinira što u obranu tog pomorskog dobra stanu osobe koje su kažnjavane upravo zbog zloupotrebe i gospodarskog korištenja pomorskog dobra. Oni su poznati u javnosti i u Konavlima i u Dubrovniku i onda kad to znate takvi ljudi vjerojatno opet samo iz svog osobnog interesa, a ne zato što vole tamo taj dio i tu plažu, oni dođu kao neki branitelji javnog interesa ili javnog dobra. Volio bih da i o takvim ljudima možda pričamo. Znači, najčešće se pod tom krinkom nekakve brige o javnom prostoru krije nečiji osobni interes i to najniže vrste, gdje im netko nešto nije platio ili će im platiti za nekakvu zemlju ili neće više moći svoje nelegalne aktivnosti raditi. Najčešće se pod tom pričom kriju takvi nekakvi likovi, oni govore u ime naroda. Pošto slučajno u ovom cijelom predmetu znam da se radi u takvom čovjeku zato hoću na taj način o ovome govoriti. - rekao je Pezo.

- Ne za to da bi govorio da mi je investitor bolji ili lošiji i da to tamo treba ili ne treba biti jer se nadam da će tko god tamo dobije dozvolu da to radi u skladu sa zakonom, da će dozvole biti izdate u skladu za zakonom jer drukčije ne bi bilo dobro, nikako ne bi bilo dobro, ali činjenica je da to mnogi zloupotrebljavaju i onda zovu okolo vijećnike, što pozicione što oporbene, pa hoće tu cijelu priču malo onako, pumpati, pa rekao bih čak i zagaditi, kriminalizirati je, hoće od toga raditi priču. E to me smeta. – rekao je Pezo, dodavši:

- Želim prokazati takve ljude, a ne želim ih imenovati imenom i prezimenom jer bi im samo radio reklamu, oni to ne zaslužuju. – kazao je Pezo, kojemu je Ćurčija postavila konkretno pitanje.

- Ne zanima me mišljenje o ljudima koje vi sad spominjete. Postoji Studija i cijeli niz stvari u Studiji zbog kojih bi se trebalo zabrinuti. Mi smo jučer imali probleme s ispustom ispod Petke jer godinama nismo u stanju sanirati. Što će se dogoditi s ispustom kad se dogodi takva ista stvar u toj marini? Ovo što se radi je novi Cavtat. Tu su lukobrani, promjene morskog staništa i cijelog krajobraza, a to što je to od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, mislim da bi nam prvi trebao biti interes žitelja Konavala i naše Županije pa tek onda interes Republike Hrvatske. – kazala je Ćurčija, podsjetivši na znakovitu izjavu ministra Branka Bačića koju je dao o projektu marine i resorta u Cavtatu.

- Ministar Bačić je sam rekao da je vrlo upitno bi li takav objekt u takvim gabaritima prošao po sadašnjem zakonu. – podsjetila je župana Peza vijećnica Ćurčija koja je tražila da se na plaži na kojoj je planirana marina, odnosno bazen i prateća strojarnica uzorkuje i analizira kakvoća morske vode. Isto je tražila i za plažu Čista Luka jer osim što su to dvije plaže na kojima se kupaju brojni Konavaljani, na plaži Čista Luka, kazala je „nekakva čudna tekuća curi niza skale, koje je napravila Općina Konavle, u more”.

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je ukupno 11 prometnih nesreća od kojih šest s ozlijeđenim osobama u kojima su dvije osobe teže, a šest ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom je zabilježeno pet prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 986 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 490 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 81 mjera je poduzeta prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 20 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je 40 osoba.

Izdvajamo i osam sankcioniranih osoba zbog odbijanja testiranja na droge u proteklom tjednu i dvije osobe sankcionirane zbog upravljanja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 75 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 93 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja od kojih je 12 bilo na mjestima namijenjenim za osobe s invaliditetom.

„Nakon što sam javno iznijela, i dokazima potkrijepila, informaciju kako mi je svojedobno političarka Viktorija Knežević prijetila gubitkom radnog mjesta i 'putem bez povratka' ako ne postupim po političkim nalozima, ista me je odlučila sudskim putem goniti te tražiti nevjerojatnih 15.000 eura naknade štete.” - kaže danas Maja Đerek, bivša pročelnica Upravnog odjela za imovinu Grada Splita i nekadašnja bliska suradnica tadašnjeg gradonačelnika Splita Ivice Puljka.

Inače, ročište po ovoj tužbi trebalo bi se održati sutra, a ususret tome Đerek podsjeća kako je „u međuvremenu političarka Viktorija Knežević završila pod istragom europskih istražitelja zbog štete od 300.000 eura”.

„(...) iz ljudskih sam joj razloga odlučila sama ponuditi mirno rješenje i povlačenje tužbe. Međutim, iako se političarka Knežević nalazi u nezavidnoj situaciji, isto je odlučila neprihvatljivo uvjetovati i time nastaviti s mojim progonom. Tijekom cijelog sudskog spora političarka Knežević tvrdi kako ona zapravo nije bila političarka, iako je promijenila 5 političkih stranaka. Također, tvrdi kako joj je mojim istupom nanesena šteta, a nedugo nakon toga je instalirana u Sabor, na plaću od 4.000 eura. Dakle, apsurd za apsurdom.” - navodi Maja Đerek te kaže kako „iz svega proizlazi kako sam političarki Knežević baš ja kao službenica najveća meta, koju treba poniziti i na njoj se dodatno obogatiti”.
Nadalje Maja Đerek kaže u priopćenju koje je odaslala medijima kako je tražila premještaj sudskog procesa s dubrovačkog suda.

„(...) budući da je Viktorija Knežević dugogodišnja dubrovačka odvjetnica i politički utjecajna osoba te osobno poznaje suce. No, sud je moj zahtjev glatko odbio. Predmet je dodijelio svježe imenovanoj sutkinji. Usprkos svemu tome, odlučila sam osobno doći iz Zagreba u Dubrovnik iznijeti svoju obranu, iako sam svjesna kako su mi male šanse u takvim (političkim i sudskim) okolnostima.” - navodi.

„Budući da je političarka Knežević odlučila kako sam baš ja njezina najveća meta, omogućit ću joj da završi ono što je naumila u suradnji sa svojim nalogodavcima. Nakon toga se napokon i otvoreno može pridružiti svojoj 6. političkoj stranci, jedinoj stranci koja tako postupa sa službenicima i novinarima. No, ušutkati i obeshrabriti me neće. Ni ona niti njoj slični.” - zaključuje Maja Đerek.

S druge strane Viktorija Knežević, nekadašnja saborska zastupnica Centra i aktualna dubrovačka gradska vijećnica na priopćenje Maje Đerek za Dubrovnikpress i Južni odgovara:

„Maja Đerek iznosi neistine opet i ponovno! Točno je jedino da je između nas u tijeku sudski spor i to spor zbog klevete koji sam ja pokrenula jer je iznijela neistine da sam joj ja prijetila. Sutra imamo zakazano ročište saslušanja stranka pred sudom. Ona mi je nedavno preko svog odvjetnika ponudila da povučem tužbu, na što sam ja odgovorila da može ako mi se ispriča za neistine koje je izrekla na moj račun i da neću tražiti ni trošak sudskog postupka ni naknadu, štete, čime sam jasno pokazala da mi nije do novca nego mi je do istine koju želim da se utvrdi. Zbog ovog priopćenja u kojem je opet i ponovno iznijela neistine, ću morati podnijeti još jednu tužbu, a ona će morati snositi još jedan put pravne posljedice svojih postupaka.” - navela je Viktorija Knežević.

Nakon što je župan Blaž Peo najavio kako će se u Opuzenu graditi stacionar za helikopter za hitne medicinske intervencije, SDP-ov županijski vijećnik Ivo Karamatić kazao je kako diljem Županije treba graditi mrežu helidroma, nakon čega se između njega i župana Blaža Peza razvila zanimljiva polemika pa je župan Pezo vijećniku Karamatiću rekao da se stacionar za helikopter ne može graditi baš na svakoj ledini, iako će helikopter, koji će biti u Županiji moći sletjeti baš na svaku ledinu.

- Helikopter u Čilipima umjesto u Opuzenu!? To me, župane, jako razočaralo i duboko zabrinulo, sve nas koji živimo u najudaljenijem dijelu Županije, izuzimajući otoke kojima je prva bolnica udaljena 100 kilometara i kojima ovo sigurno neće osigurati taj zlatni sat. Vjerovali smo u vas i u snagu argumenata, analiza, koje ste prezentirali, ali nas još jednom duboko zabrinjava nerazumijevanje pozicije Županije, geostrateško i geoprometno. – rekao je Karamatić na sjednici Skupštine Dubrovačko – neretvanske županije.

IVO KARAMATIĆ: SREDSTVA SE MOGU NAĆI. IMAMO MI U HRVATSKOJ PUNO GORIH I GLUPLJIH PROJEKATA U KOJE ULAŽEMO

- Ovo nije pitanje ni politike ni stranaka ni strančarenja, ovo je pitanje života i smrti. Jednostavno, nama je ova odluka totalno neprihvatljiva. Mislim da je neprihvatljiva i Pelješčanima i Korčulanima dok se ne izgradi isti takav helidrom na Korčuli. Ne sumnjam u vašu dobru volju, ne sumnjam da se helidrom radi i u Opuzenu i da to ide odmah i sada jer mi vremena za čekanje nemamo jer u međuvremenu mnogi neće dočekati taj zlatni sat i to sebi ne možemo dopustiti ni kao ljudi ni kao građani ni kao odgovorni za pravo na jednaku zdravstvenu skrb u svim dijelovima Županije. Ovo nije ni politika ni politiziranje, ovo je život. I zato, župane, još jednom apeliram u ime svih nas koji živimo u Neretvi, na Pelješcu, Korčuli, da u ovaj projekt realizacije helidroma krenemo odmah jer trebali smo krenuti jučer. Nema vremena ni čekanja, sredstva se mogu naći. Imamo mi u Hrvatskoj puno gorih i glupljih projekata u koje ulažemo. – rekao je Karamatić, kojemu je župan Pezo, između ostalog, odgovorio kako on ništa ne govori napamet.

BLAŽ PEZO: ČILIPI SU TRENUTNO JEDINA OPCIJA, ALI NISU TRAJNO RJEŠENJE

- Kažete, Čilipi umjesto Opuzena, ako ste me upoznali, a trebali ste dosad, ja ništa ne govorim napamet i ne obećavam ništa iza čega neću stati. U nijednom istupu nisam rekao da će stacionar u Opuzenu biti jučer jer to, naravno, nije moguće. Lijepo sam naveo što sve radimo u toj proceduri. – kazao je Pezo:

- Dakle, od kraja studenoga, nakon sastanaka u Ministarstvu zdravstva, nakon razgovora s pilotima, došli smo do ideje da bi bilo dobro napraviti stacionar negdje je u dolini Neretve. - rekao je Pezo, istaknuvši kako je pala odluka da stacionar bude u opuzenu.

- Na sastanku s gradonačelnikom Opuzena shvatio sam da je u njega situacija najčistija - ima UPU i ima definirano mjesto za jedan kvalitetan helidrom, koji neće biti samo jedan mali helidrom nego će biti jedno veliko mjesto gdje ćemo moći napraviti stacionar. Postoje i prostorne mogućnosti da se to tamo napravi. Dakle, ne da ovo nije politikantstvo nego je upravo opozito o svakom politikantstvu i ne mogu biti otvoreniji nego što jesam. - kazao je Pezo.

Iznio je i mišljenje zašto je za stacionar bolji Opuzen od Čilipa u kojima je dubrovačka zračna luka, a iz kojeg proizlazi da na njega nitko nije vršio bilo koju vrstu pritiska.

- Dakle, moja ideja i spoznaja, upravo s radnih sastanaka je da postoji i da je to bolje rješenje od ovoga da to bude u Čilipima, da postoji Opuzen. I moje komuniciranje javno prema javnosti je da ja to želim, to je moja ideja da se prebaci u Opuzen, nakon što sam skupio informacije, kako u jednom, tako i u drugom ministarstvu, nakon sastanaka s pilotima MUP-a, s kojima smo prošli sve pozicije zašto bi to bilo bolje negdje drugo, a ne u Čilipima. Spoznaja je da su Čilipi daleko, da nisu dobro rješenje, ali nemamo alternativu, Čilipi su jedino mjesto gdje sad to možemo organizirati. Nema alternative tome, ali nisu dobri i nisu trajno rješenje i upravo radi toga govorim o Opuzenu. – rekao je Pezo, iznijevši konkretne razloge zašto Čilipi nisu dobro mjesto za stacionar za helikopter.

- Činjenica je da nabavljamo moderan helikopter, a u Čilipima su sa svakim imali problema kako ga smjestiti i servisirati, organizirati dežurstva pilota. To iziskuje malo veću operaciju. Nije to bokun ledine koju ćemo izbetonirati i staviti stacionar i reći to je stacionar u Opuzenu. Ja tome tako površno ne pristupam. – kazao je Pezo, naglasivši:

- Mi ćemo stacionar u Opuzenu napraviti i Blaž Pezo nije ničim razočarao javnost, a vi koji to tako želite prikazati, to je već politikantstvo. Znači, Čilipi umjesto Opuzena. U Opuzenu nema ništa, ima ledina, nema ništa, a u Čilipima postoji jedan veliki aerodrom, međunarodni sa svom opremom koja je potrebna da bi jedan ovakav helikopter sa ovakvim tehničkim sposobnostima na kvalitetan način servisirali, morali smo nabaviti i hangar. - rekao je Pezo, osvrnuvši se na novi helikopter.

- Znate što je dobro? Dobro je što ovaj helikopter može sletit na svaku ledinu. Ima te sposobnosti, ali stacionar za takav helikopter ne može biti na ledini. – rekao je Pezo.

- Dakle, Čilipi umjesto Opuzena su jedna totalno politikantska konstrukcija. Nisu Čilipi umjesto Opuzena nego su Čilipi sad jedino rješenje koje imamo, a Opuzen će se dogoditi, a dogodit će se zato što smo mi došli do te spoznaje, upravo kako bi naši sugrađani mogu računati na što bržu zdravstvenu njegu i zaštitu kakvu zaslužuju. Svjesni smo problema i rješavamo ih. Dakle, stacionar u Opuzenu će se dogoditi i nije to samo obveza ovoga župana i Županije nego je to naša spoznaja jer promišljamo, razmišljamo, slušamo bilo naših stanovnika i potreba koje imamo na terenu pa smo zato inicirali situaciju da dovedemo stacionar u Opuzen i zato smo o tome počeli javno govoriti, ne da bi varali ljude i imali alibi i priču. Možda ćete me vi za godinu dvije godine s ovoga mjesta prozivati i reći, Pezo, govorio si prije pola godine da ćeš nešto napraviti pa nisi išta napravio. Znači, nemam nikakav alibi, nemam fige u džepu jer upravo želim realizirati ovaj projekt. - naglasio je Pezo, kojemu je Karamatić uzvratio:

- Gledajte, župane, stvari malo osobno shvaćate. Nije ova Županija počela niti će završiti s vama. Ovo pitanje postavljamo ima jedno 20 godina i o Opuzenu i mreži helikopterskih baza govorimo ima 20 godina. Znam da ste naslijedili kašetu brokava i da se nije radilo ništa dugi niz godina i apsolutno vas razumijem, ali ako ne budemo pritiskali i o tome govorili, to se neće ni dogoditi i zato ćemo sad još više pritiskati, još više govoriti i držat ćemo se svakog vašeg obećanja i svake vaše riječi. Kad neko ovdje kaže da ste vi iskreno brutalni, to je dobro. Nažalost, neki nisu bili iskreno brutalni, dapače, prodavali su maglu ovdje pusti niz godina. - zaključio je vijećnik Ivo Karamatić, a bilo je jasno da govori o bivšem županu Nikoli Dobroslaviću.

Nakon što je najavio izgradnju velikog parkirališta u Novoj Mokošici kojim bi se riješio problem nedostajućih parkirnih mjesta za ulice Od izvora i Marina Kneževića, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković iznio je i rješenje za parkirna mjesta mokoških stanara u Našem domu i Ulici Bartola Kašića.

- Za Naš dom planiramo izgradnju garaže i preostaje nam Ulica Bartola Kašića za koju već imamo jedan izvrstan prijedlog izgradnje manje garaže, kojom bi u potpunosti riješili problem parkiranja u toj ulici.- rekao je Franković.

Dok gradonačelnik Franković smatra kako bi se izgradnjom garaže u Ulici Bartola Kašića riješio problem parkinga, dio stanara izgleda ne misli tako. Iz onoga što je gradonačelnik rekao čini se da oni s tim rješenjem nisu zadovoljni.

- Stanari su se pobunili protiv izgradnje garaže jer su smatrali da bi eventualno dvije kaskade, koje bi se dogodile tamo gdje je onaj sat u onoj zoni koja je, zapravo, ružna... Da bi im na neki način smanjilo kvalitetu života jer bi im prozori gledali u garažu ili bi im ispušni dimovi išli u stanove. Nadam se da će i ovo moje izlaganje možda potaknuti stanovnike Ulice Bartola Kašića da kažu „OK, idemo, Grad neka gradi, bilo bi dobro za sve nas” i sigurno da bi. – zaključio je gradonačelnik Mato Franković.

„Jesam li dobro čuo?” - zapitao se, postavljajući vijećničko pitanje na sjednici Županijske skupštine Ivica Dajak (Most), nakon što je župan Blaž Pezo, govoreći o problemima sa zbrinjavanjem otpada kazao kako dio krivice radi nerazvrstavanja otpada snose i građani. Dajak je naime upozorio kako na području četiriju peljeških općina ne postoji način da se legalno odloži, kakao je kazao, „ne kubik, ne tona, nego ni vrećica miješanog komunalnog otpada”.

Iako pelješke općine već duže vrijeme imaju problem s visokim troškovima zbrinjavanja i odvoza otpada to se pitanje aktualiziralo tek nakon problema u Stonu. No stanje je gotovo identično na cijelom poluotoku jer nijedna od tamošnjih općina nema svoje odlagalište i zapravo nema gdje s otpadom.

- Nema odlagališta koje bi zadovoljavalo zakonskim propisima. Trenutno četiri pelješke općine miješani komunalni otpad voze u Karlovac. Niti je sukladno zakonu niti politikama Europske unije niti nacionalnim i županijskim planovima da se miješani komunalni otpad vozi i da se troši dizel na ekskurziju po Hrvatskoj. – naglasio je Dajak, upozorivši na poprilično visoke troškove zbrinjavanja otpada koje u konačnici plaćaju stanovnici peljeških općina.

- Dodatni je problem, nelogično je i jako skupo, nešto ispod 180 eura po toni bez troška prijevoza, i to moraju platiti naši građani. Znači, građani Orebića, Trpnja, Janjine, imaju u startu puno veće troškove zbrinjavanja komunalnog otpada nego građani drugih dijelova naše Županije. Župan je priznao dijelom odgovornost Županije, ona je ključna jer Županija nije realizirala CGO kao mjesto gdje bi se zbrinuo otpad. - kazao je Dajak, postavivši konkretno pitanje.

- Jesu li zaista odgovorni građani za te probleme jer ne odvajaju dovoljno, a Općine Orebić ima najvišu stopu odvajanja u Županiji, od preko 30 posto ili krivnju ima Županija i država koji bi trebali pomoći našim građanima, da ne budu građani drugog reda već da kao i svi drugi mogu pod sličnim uvjetima imati svoju komunalnu uslugu. – kazao je Dajak.

Župan Blaž Pezo mu je odgovorio:

- Jeste, dobro ste čuli i ne bježimo od tih tema, naprotiv, želimo da se o njima priča. Želimo da sve stvari, koje ostanu u zraku, razjasne i još jednom ovdje pretresu, što je i svrha Županijske skupštine. – rekao je Pezo, koji je pohvalio po pitanju otpada općinu iz koje dolazi vijećnik Dajak.

- Moram pohvaliti Općinu Orebić. Vaša Općina je najbolja općina i ja bi vašeg načelnika Tomislava Ančića stvarno pohvalio jer je na neki način podmetnuo leđa za sve svoje kolege s Pelješca i pomogao im u snalaženju oko zbrinjavanja otpada na svom području. – rekao je Pezo, koji također drži da je odvoz otpada u Karlovac loše rješenje.

- Činjenica da se otpad vodi uz Karlovac je katastrofa. To je pokazatelj koliko sustav u nas ne funkcionira i kako je krajnje vrijeme da se svi skupa uhvatimo s time u koštac jer za dvije, tri godine ili za godinu dana, može samo biti gore. - kazao je Pezo, naglasivši:

- Pelješčani su na neki način ušli u fokus javnosti kao nekakve tamo crne ovce dok imamo i općina i gradova u našoj Županiji koji su još gori po postupku razvrstavanja otpada. Od činjenice da je loše stanje ne bježim. Zato to i jesam na tri kolegija tri puta ponavljao i nismo pričali u rukavicama, nismo sami sebe ubjeđivali kako je sve krasno i bajno nego sam upravo na primjeru Pelješca svima htio osvijestiti kako je krajnji trenutak da se s problemom počnemo svi skupa baviti. - rekao je Pezo.

Kad su u pitanju građani, župan je naglasio:

- Naši sugrađani nisu krivi nizašto, a posebno nisu krivi ako im netko nije omogućio uvijete da razvrstavaju otpad. - istaknuo je, dodavši u kojoj su situaciji građani krivi.

- Ako im je netko omogućio uvjete da razvrstavaju, a oni to ne čine, onda su krivi. - rekao je Pezo, podsjetivši što je zadaća gradova i općina.

- Zadatak jedinica lokalne samouprave i njihovih komunalnih poduzeća je da svojim sugrađanima na svom području omoguće razvrstavanje otpada. Ako to ne naprave, oni su krivi. Imaju mogućnosti kroz financiranje, kroz Fond, Ministarstvo, mogli su puno toga dosad učiniti - nisu učinili. - istaknuo je Pezo, upozorivši iznosa kako CGO neće riješiti probleme s otpadom.

- Ako netko misli da će izgradnjom CGO-a samo nastaviti nositi otpad u CGO, neće, jer nerazvrstani otpad neće moći doći u CGO. Ako nekome padne na pamet da to učini, cijena tog nerazvrstanog otpada bit će osam puta veća nego cijena odvoza otpada u Karlovac. U prijevodu - samo će se razvrstani otpad, prema postotcima i normama, moći dovesti u Lučino razdolje. - rekao je Pezo, po tko zna koji put upozorivši:

- CGO neće riješiti naše probleme. Rekao sam još na prvoj Skupštini da CGO kasni, da je to problem s kojim se Županija mora pozabaviti, ali sve i da je danas taj CGO otvoren, to ne bi pokrivalo činjenicu da će netko 100 posto otpada s Pelješca donijeti u taj CGO. – kazao je župan, istaknuvši što je rješenje za probleme s otpadom.

- Dakle, 60 posto otpada se mora odvajati, sortirati, trebaju se otvarati kompostane, reciklažna dvorišta. Svatko na svom području se mora pojedinačno baviti s time. – naglasio je župan dubrovačko – neretvanski Blaž Pezo.

- Ja u Kupe, vi u špade. – uzvratio je Dajak Pezu, aludirajući da se nisu razumjeli pa je ponovio:

- Može se i treba se razvrstavati što više, ali na Pelješcu je problem što se ono što se razvrsta nema gdje legalno odložiti. To nije odgovornost ni građana, najvećim dijelom ni čelnika jedinica lokalne samouprave. To je odgovornost Županije koja je trebala osigurati ta mjesta i Ministarstva koje je donijelo neprovediv plan, plan u kojem ne znaju što s otpadom u tom prijelaznom razdoblju. Na poluotoku Pelješcu nema plohe na kojoj se smeće može legalno odložiti. – još jednom je upozorio Dajak.

Povodom Međunarodnog dana žena u petak je održan drugi Dubrovnik Women Summit, događaj posvećen ženama u poduzetništvu, njihovoj vidljivosti, međusobnoj podršci i jačanju poslovne zajednice. U samo dvije godine summit je prerastao okvir klasične konferencije i postao mjesto susreta, dijaloga i razmjene iskustava žena koje žele razvijati svoje ideje i međusobno se podržavati na poduzetničkom putu. Ovogodišnja tema bila je „Od ideje do zajednice – snaga communityja u poduzetništvu”, koja je stavila naglasak na važnost povezivanja, povjerenja i suradnje u razvoju poslovnih priča.

Događaj je otvorio gradonačelnik Mato Franković istaknuvši kako Grad Dubrovnik kontinuirano potiče razvoj ženskog poduzetništva te stvara prostor u kojem se poduzetničke ideje mogu razvijati i rasti.

- Upravo ovakva okupljanja doprinose stvaranju snažne zajednice žena koje svojim radom, kreativnošću i hrabrošću oblikuju suvremeno poduzetništvo. - poručio je gradonačelnik Franković.

Program je započeo panel raspravom na kojoj su sudjelovale poduzetnice Ana-Marija Bujić, Andrea Oberan, Elena Vračarić i Mirna Čužić. Kroz vlastita iskustva govorile su o izgradnji osobnog brenda, razvoju poslovnih ideja te o tome kako se oko autentične poduzetničke priče uvijek stvara zajednica koja podržava rast i dugoročan uspjeh.

Velik interes sudionika izazvao je i razgovor jedan na jedan s poduzetnicom Katarinom Radnić Zmazek, osnivačicom jednog od najprepoznatljivijih domaćih brendova nakita koja je s publikom podijelila inspirativnu priču o profesionalnom zaokretu od odvjetničke karijere do uspješnog kreativnog poduzetništva.

Poseban dio događanja bila je i interaktivna zona u kojoj su se predstavile brojne dubrovačke poduzetnice. U tom je prostoru vladala odlična atmosfera, a posjetitelji su kroz neformalno druženje imali priliku upoznati kreativne projekte, razmijeniti ideje i uspostaviti nove poslovne kontakte.

Svoje su proizvode i projekte predstavile Martina Vuletić (Dubrovnik Wedding & Event Music), Jelena Baričević (Pop up decorations, Alegria Dubrovnik), Jelena Feregja (Figura), Natalia Đurasek (Cloud & Co. Dubrovnik), Slatko kao Cukar – Sanja, Elena i Hana Vračarić, Mirna Sentić (Mirna Nutrigurman), Tea Crnjak (Wild Mallow), Tea Perić Brdar (Tea Nokti), Andrea Vukoja Prce (Vukoja Art), Anita Maslać (Mala Spenza) te Paula Letunić (OPG Letunić).

Konferencija je održana u suorganizaciji Grada Dubrovnika i Dubrovačke baštine, uz potporu Jadranskih luksuznih hotela, Vrtlara Dubrovnik i tvrtke Fotostar.