Na križanju Ulice Pera Čingrije i Splitskog puta djelatnici Vodovoda Dubrovnik rekonstruirali su tamošnje zasunsko okno te promijenili sve zasune.

- Riječ je o bitnom čvorištu putem kojeg se voda distribuira u dva pravca, dijelom prema Splitskom putu te prema Ulici Iva Vojnovića. S obzirom da su tamošnji ventili bili dotrajali odlučili smo rekonstruirati cijelo čvorište i tako spriječiti eventualne probleme u vodoopskrbi. - rekao je direktor Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić te naglasio kako su ovi radovi nastavak aktivnosti na modernizaciji mreže vodoopskrbe na području Dubrovnika koja se intenzivno provodi posljednjih godina.

Nakon rekonstrukcije zasuna, uspješno je rekonstruirano i samo zasunsko okno, a nakon dovršetka sušenja betona kroz petnaestak dana izvršit će se i asfaltiranje tog dijela prometnice.

U sklopu ove investicije rekonstruirana je i tamošnja hidrantska mreža, a ovu, 20 tisuća eura vrijednu, investiciju Vodovod je financirao vlastitim sredstvima.

Kako bi povećao dostupnost svojih usluga i korisnicima olakšao aktivnosti vezane za produživanje abonamenata, Libertas Dubrovnik, u suradnji s općinom Župa dubrovačka, od ponedjeljka, 02.03.2026. do 07.03.2026. godine (uključujući i subotu), nastavlja s pružanjem svojih usluga na prodajnom mjestu u Župi dubrovačkoj.

Lokacija prodajnog mjesta više nije u zgradi Opčine, već se nalazi na adresi Vukovarska 44 (ulaz kod bankomata).

Radno vrijeme prodajnog mjesta je od 07:00 do 14:00.

U Dubrovniku je danas održan prvi ovogodišnji kolegij župana Blaža Peza s gradonačelnicima i načelnicima s područja Dubrovačko - neretvanske županije.

„I na ovom kolegiju otvorene su aktualne teme od interesa za sve jedinice lokalne samouprave”, kažu iz županijske uprave.

Na kolegiju su i predstavnici Hrvatske gorske službe spašavanja - stanica Dubrovnik i Orebić predstavili svoje aktivnosti, a istaknuto je kako su oni jedan od ključnih čimbenika sigurnosti za naš kraj.

Župan Blaž Pezo potom je predstavio nadolazeće javne pozive Dubrovačko - neretvanske županije iz kojih se sufinanciraju projekti općina i gradova vezani za komunalnu infrastrukturu i pomorsko dobro.

Riječi je bilo i o daljnjem razvoju biciklističke infrastrukture i cikloturizma. U ovom trenutku Dubrovačko - neretvanska županija provodi projekt akronima CYROS koji je gradonačelnicima i načelnicima predstavio pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Ivo Mujo.

Projekt CYROS (Adriatic Ionian Cycle Route for Sustainable Tourism) zajednička je talijansko-hrvatska inicijativa financirana u okviru Programa suradnje Interreg Italija – Hrvatska 2021.–2027. Cilj projekta je razvoj jadransko – jonskog biciklističkog koridora te promicanje održive mobilnosti koja povezuje biciklizam s javnim prijevozom i turizmom diljem regije.

CYROS se nadovezuje na višegodišnju suradnju talijanskih i hrvatskih partnera, koristeći iskustva i spoznaje stečene kroz prethodne Interreg projekte. Projekt traje do kolovoza 2026. godine, a usmjeren je na kartiranje postojećih biciklističkih ruta, utvrđivanje nedostataka te unaprjeđenje povezanosti s vlakovima, autobusima i trajektima kako bi se uspostavila neprekinuta, multimodalna mreža.

Osim infrastrukturnih aktivnosti, CYROS okuplja dionike i institucije s ciljem osiguravanja da planiranje mobilnosti i donošenje javnih politika budu usklađeni sa stvarnim potrebama regije. Integriranim pristupom projekt pretvara dosadašnja iskustva u konkretne rezultate – povezujući biciklizam, održivi prijevoz i turizam na način koji donosi korist i putnicima i donositeljima odluka.

Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, obitelj i branitelje Đurđica Popović predstavila je aktualnosti iz resora zdravstva i socijalne skrbi, a koje se odnose na proces spajanja županijskih domova zdravlja u jedinstvenu ustanovu, turističke ambulante, projekt novog doma za starije na neretvanskom području te novu mjeru županije - uskrsnice za umirovljenike. Naime, uz dosadašnji dodatak umirovljenicima povodom božićnih blagdana u iznosu od 145 eura, Dubrovačko - neretvanska županija od ove godine uvela je dodatak i povodom Uskrsa.

Današnji kolegij završio je raspravom o sustavu gospodarenja otpadom na području Dubrovačko-neretvanske županije. Uspostavljanje sustava, izgradnja reciklažnih dvorišta, sortirnica, kompostana zadaci su jedinica lokalne samouprave. Zadatak Dubrovačko-neretvanske županije je izgradnja Centra za gospodarenje otpadom i pretovarnih stanica.

- Izvođač radova izvijestio nas je kako je predao svu potrebnu dokumentaciju za ishođenje građevinske dozvole za četvrtu, ključnu fazu centra. Po ishodovanju te dozvole, moći ćemo preciznije definirati rok izgradnje CGO-a. Možda je ovo kašnjenje, od kojeg ja ne bježim, i sreća u nesreći jer našim gradovima i općinama daje dodatno vrijeme za uspostavljanje kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom. - poručio je župan Blaž Pezo.

DPJ

Dok se posljednjih dana u javnosti postavlja pitanje hoće li se placa u Gružu obogatiti sadržajima kako bi joj „udahnuli život” nakon što je napuste prodavači verdure, gradonačelnik Mato Franković kazao je kako je nova direktorica Sanitata već dobila jasno uputstvo da već do ljeta oživi placu.

- Na placi se moraju događati aktivnosti i Sanitat je zadužen da sa svojim djelatnicima osmisli program, da placa u popodnevnim satima ima program i da živi. – rekao je Franković.

- Inače, iznimno smo počašćeni činjenicom da je placa ušla u najuži krug velikih europskih arhitektonskih dostignuća. Uskoro će doći i povjerenstvo iz Španjolske koje će in situ provjeriti placu, vidjeti kako funkcionira i koje su to novine, međutim, njoj osim ljepote treba dati funkciju u poslijepodnevnim satima i siguran sam da ćemo do ljeta imati rješenje i da će ona u istinu živjeti punim plućima i nakon uredovnih sati same place. – kazao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Grad Dubrovnik raspisao je osam javnih natječaja za prijam u službu u Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu, čime nastavlja sustavno jačati kapacitete komunalnih gradskih službi u skladu s rastućim potrebama grada i njegovih građana. Ukupno se u službu planira primiti 15 novih službenika i službenica, od toga najviše prometnih, odnosno komunalnih i pomorskih redara.
 
Natječajima je predviđeno zapošljavanje šest komunalnih i pomorskih redara, od kojih jednog vježbenika; pet prometnih redara, uključujući jednog vježbenika; dva referenta za tijela mjesne samouprave (tajnici gradskih kotara i mjesnih obora) te jednog savjetnika i stručnog suradnika, također u Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika.
 
Riječ je o daljnjem iskoraku u organizacijskom i kadrovskom osnaživanju odjela koji ima ključnu ulogu u održavanju komunalnog reda, regulaciji prometa, upravljanju javnim površinama te koordinaciji mjesne samouprave. Kontinuirano povećanje obujma poslova, osobito u razdobljima pojačanog opterećenja, zahtijeva dodatno jačanje operativnih i stručnih kapaciteta.
 
U proteklim godinama, uključujući uspješnu provedbu projekta Poštujmo Grad, Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu ostvario je mjerljive i jasno vidljive rezultate u upravljanju javnim prostorom i prometnim sustavom. Intenziviranjem aktivnosti podignuta je razina komunalnog standarda, unaprijeđena regulacija prometa te osigurano brže i sustavnije postupanje po prijavama, što se izravno odražava na kvalitetu života, veće zadovoljstvo stanovnika i očuvanje pozitivne slike grada među posjetiteljima.
 
Upravo s tim ciljem ova gradska uprava još od 2017. godine sustavno ulaže u profesionalizaciju i jačanje gradskih službi, polazeći od jasnog stava da su stručni, motivirani i odgovorni kadrovi temelj učinkovitog i modernog upravljanja gradom.
 
Povećanjem broja službenika osigurava se dodatno unaprjeđenje učinkovitosti rada na terenu i u administrativnoj podršci, snažnija provedba gradskih odluka te daljnje podizanje razine usluga koje Grad Dubrovnik pruža svojim građanima.
 
Zainteresirani kandidati mogu dostaviti prijave najkasnije do 5. ožujka 2026., pri čemu su svi natječaji i detalji dostupni na mrežnim stranicama Grada Dubrovnika.

Kroz trodnevni program u organizaciji Centra za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik, u ime Grada Dubrovnika i u suradnji s Društvom Naša djeca Dubrovnik obilježava se 20. obljetnica titule „Grad Dubrovnik - prijatelj djece”.
 
Središnji događaj održan je danas, u četvrtak, u prostorima TUP-a u Gružu, gdje je predstavljen proces razvoja od dobivanja titule 2006. godine do danas, s naglaskom na prošlost, sadašnjost i budućnost politika za djecu i mlade. Na svečanosti su sudjelovali zamjenik gradonačelnika Grada Dubrovnika Velibor Puzović uz pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživa Brčića kojem je ovom prigodom uručena zahvalnica Saveza društava Naša djeca Hrvatske za višegodišnju podršku aktivnostima u radu s djecom i za djecu. 
 
Zamjenik gradonačelnika Velibor Puzović ovom se prigodom zahvalio svim dionicima ovog projekta te istaknuo kako iza titule stoje konkretni projekti i snažna financijska ulaganja:
 
- Od 2017. godine do danas u društvenu infrastrukturu za djecu uložili smo gotovo 40 milijuna eura. U dječje vrtiće i osnovne škole u posljednjih osam godina investirano je 30 milijuna eura, dok su izdvajanja za predškolski odgoj povećana za 75 posto. To nisu troškovi - to su ulaganja u budućnost Dubrovnika. Ova titula obvezuje nas da i dalje budemo grad koji djecu stavlja u središte svojih politika.
 
Podsjetimo, put brige za djecu započeo je još tijekom Domovinskog rata kroz programe psihosocijalne potpore, a 2000. godine Grad se uključio u akciju „Grad/općina – prijatelj djece“. Titula „Grad Dubrovnik - prijatelj djece“ dodijeljena je 2006. godine, kao potvrda ispunjavanja visokih standarda u području dječjih prava i participacije.
 
Grad Dubrovnik tijekom proteklih 20 godina proveo je niz aktivnosti i mjera usmjerenih na unapređenje kvalitete života djece i mladih. Nakon 35 godina izgrađena je i nova osnovna škola - Osnovna škola Luka Paljetka. Obnovljena je renesansna palača i otvorena nova školska zgrada u sklopu Osnovne škole Marina Getaldića, čime je omogućena jednosmjenska nastava. U tijeku su dogradnja Osnovne škole Mokošica i izgradnja sportske dvorane u Orašcu. Otvorena je 21 nova vrtićka i jaslička skupina s 380 novih mjesta, a u pripremi su i novi kapaciteti.
 
Grad financira više od 90 pomoćnika u osnovnim školama i 28 u vrtićima, organizira ljetne kampove za djecu s poteškoćama u razvoju, osigurava produženi boravak za gotovo 600 djece te besplatne radne materijale svim osnovnoškolcima.
 
Otvorena je i Poliklinika za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih pri Opća bolnica Dubrovnik, čime je dodatno osnažena podrška obiteljima. Također, Grad Dubrovnik prvi je u Republici Hrvatskoj osigurao zasebnu proračunsku stavku za sportske programe djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, a sredstva za tu namjenu kontinuirano rastu.
 
Obilježavanje 20 godina titule još je jedna potvrda kako Dubrovnik sustavno gradi okruženje u kojem djeca i mladi imaju priliku sudjelovati, razvijati se i ostvarivati svoje potencijale. Biti „Grad - prijatelj djece“ nije priznanje koje se dobiva jednom, već obveza koja se svakodnevno potvrđuje radom i ulaganjima.
 
Obljetnicu su svojim dolaskom podržali Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu/Centra za sigurniji internet te Snježana Krpes, glavna tajnica Saveza društava Naša djeca Hrvatske, Slavica Božić, predsjednica Društva Naša djeca Dubrovnik, Željko Dragojević, ravnatelj Centra za djecu, mlade i obitelj te pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, obitelj i branitelje DNŽ, Đurđica Popović i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport DNŽ, Jelena Dadić. Dok su svojim nastupima ceremoniju uveličali učenici Umjetničke škole Luke Sorkočevića, Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića i Privatne gimnazije Dubrovnik.
 
Završni događaj održava se sutra, u petak, 27. veljače u prostoru Centra u TUP-u (Andrije Hebranga 95), gdje će se održati radionica kazališne družine Kolarin pod nazivom „Bonton za male dame i gospare od Raguse“, namijenjena djeci u dobi od 10 do 12 godina. Dok je na jučerašnjem Forumu mladih drame i poezije, održanom u Kazalištu Marina Držića, više od 50 osnovnoškolskih i srednjoškolskih učenika predstavilo svoje nastupe, potvrdivši snagu mladenačke kreativnosti i izražavanja.

Budući da Dubrovnik tijekom turističke sezone nema poput Splita toliko velikih problema s turistima koji u alkoholiziranom stanju narušavaju javni red i mir, procjena je da nema potrebe uvoditi zabranu prodaje alkohola od 20 do 6 sati ujutro. No, nekih će promjena po tom pitanju ipak biti, iako gradonačelnik Mato Franković nije najavio koje će konkretno mjere uvesti. Osvrnuo se i na konzumiranje kokaina na što je, inače, već upozoravao.

- Grad Split ima jako veliki broj liquor store-ova koji su postali mjesta gdje se kupuje alkohol po jeftinijoj cijeni i konzumira se na javnim ulicama i javnim mjestima. To, naravno, nije normalno, posebno ako maloljetnici kupuju liker ili razna alkoholna pića u tim liquor shoppovima. - kazao je Franković, dodavši.

- To nam se, hvala Bogu, ne događa, ali nije loše spriječiti da nam se ne bi događalo. Mi ćemo, vjerujem, ići u vrlo sličnom smjeru, ali sad čekajmo prvo da se donese odluka. Inače, mislim da je dobro da se zabrani prodaja alkohola. U Americi kafići koji rade imaju posebnu dozvolu za točenje alkohola jer maloljetnici vrlo lako dolaze i do alkohola i do drugih proizvoda, a nažalost u našemu gradu, ali ne samo u nas, da ne ispadne Grad Dubrovnik slučaj, nego i u svim drugim gradovima u Hrvatskoj, lako se dolazi do opijata i svih pošasti današnjice. Vidjeli ste katastrofu, onaj neki prah koji se šmrče pa je to bilo legalno jedno vrijeme, kao podiže metabolizam ili što već, kao nekakav energetski prah. Srećom, Hrvatski zavod za javno zdravstvo je spriječio daljnju prodaju toga, ali ne možemo se i ne smijemo se oteti dojmu da prodaja toga i način kako se to konzumira simulira korištenje kokaina i priprema se mladu generaciju da postane generacija koja će šmrkati kokain. – kazao je Franković, s razlogom skeptičan prema novim trendovima.

- Tržište se priprema. Ništa nije slučajno i kad sam ja ono izjavio što sam izjavio, nastala je opća konsternacija, a malo po malo, dan po dan, sve više uhvaćenih. Što se događa? Ne samo kod nas nego je to problem Europe i svijeta. To je problem ogroman, koji se iz nekog razloga stavlja pod tapit, a istina je jasna. Rekao sam i govorim i danas, izađite navečer... Govore mi ljudi koji izlaze, ja ne izlazim nikad, ali oni koji izlaze mi kažu da je veći red u WC-u za šmrkanje od onoga za ići u WC. – kazao je Franković, rekavši zapravo jednu veliku istinu nad kojom oni koji bi se trebali baviti tom pošasti zatvaraju oči i problem minoriziraju.

„Na ovom igralištu živio si nogomet i ostavio dio svoga srca. Utakmica je završila, ali sjećanje na tebe živjet će vječno.” – piše na spomen ploči koja je na igralištu iznad Gimnazije na Pločama jučer otkrivena u spomen na Frana Jerkovića.

Ploču su postavili njegovi prijatelji, a otkrili su je Srđan Kera i Boris Njavro.

Frano Jerković bio je dubrovački sportaš, nogometaš, omiljen u Gradu, a prerano nas je napustio prošle godine u 63. godini života.

Kada se prtljaga ne pojavi na traci, problemi najčešće nastaju odmah — i za putnike i za osoblje. U ovom završnom, ali važnom dijelu putničkog iskustva frustracija brzo raste, a putnici očekuju brze i točne informacije. Zračna luka Ruđer Bošković i SITA odgovaraju na ovaj izazov digitalnim inovacijskim partnerstvom koje donosi pametna i praktična rješenja za upravljanje prtljagom i svakodnevne operativne situacije.

„Cilj partnerstva, formaliziranog pismom namjere, jest smanjiti operativne izazove jedne od najprometnijih međunarodnih zračnih luka u Hrvatskoj. U sklopu suradnje uspostavljen je Digitalni inovacijski centar za razvoj rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji (AI), Internetu stvari (IoT), cloud tehnologijama i biometrijskim sustavima. Planiran je niz pilot-projekata za istraživanje i razvoj, uz inicijative održivosti i savjetovanje o digitalnoj transformaciji.” – kažu danas iz Zračne luke Ruđer Bošković.

Prvi veliki projekt, koji je u završnoj fazi realizacije, bavi se jednim od najstresnijih trenutaka putničkog putovanja: pogrešno rukovanom prtljagom. Ovim projektom započinje uvođenje AI sustava WorldTracer® Bag Mate, koji će biti integriran u web stranicu Zračne luke Ruđer Bošković. Kada putnik prijavi nestalu prtljagu, više ne mora čekati u redovima niti se pitati što slijedi. Sustav koristi naprednu umjetnu inteligenciju koja razumije kontekst i potrebe putnika, kombinirajući automatizaciju i stručnost zaposlenika kako bi se problemi riješili što brže. Inteligentni chatbot vodi putnike kroz prijavu putem mobitela, šalje automatske obavijesti i informira ih o svakom sljedećem koraku.

Za timove u zračnoj luci i zrakoplovne kompanije sustav je jednako koristan. Oko 80 % slučajeva s prtljagom rješava se trenutačno, što automatizira procese i smanjuje opterećenje osoblja. Rezultat su kraći redovi, manje rutinskih slučajeva koji bi se inače rješavali na šalteru, manje pogrešaka i više vremena za situacije koje doista zahtijevaju ljudsku pažnju.

Važno je istaknuti da sustav radi uz postojeće procese rukovanja prtljagom i timove korisničke podrške, pa na terenu nisu potrebna dodatna operativna opterećenja. Projekt je osmišljen za rad u stvarnim uvjetima, gdje se rasporedi mijenjaju, broj putnika varira, a osoblje je već opterećeno.

„WorldTracer® Bag Mate usmjeren je na rješavanje stvarnih točaka pritiska u operacijama”, rekao je Viktor Šober, direktor Zračne luke Ruđer Bošković.

„Pogrešno rukovana prtljaga uvijek je stresna za putnika, a istodobno zahtjevna za naše timove. Prvi pilot-projekt započinje rješenjem koje smanjuje opterećenje i istodobno informira putnike, što u potpunosti odgovara načinu na koji naša zračna luka funkcionira.”

Ovaj oblik suradnje odražava širu promjenu u načinu na koji zračne luke donose tehnološke odluke. Operateri se, umjesto opsežnih transformacijskih projekata, okreću ciljanim rješenjima koja adresiraju jasne operativne izazove i omogućuju postupni razvoj. Digitalni inovacijski centar pruža strukturiran način testiranja i implementacije ideja bez ometanja svakodnevnih operacija. Također, postavlja snažan primjer u regiji u kojoj je ovakva dugoročna, inovacijama vođena suradnja još uvijek rijetka.

„Ovo partnerstvo odražava našu zajedničku viziju budućnosti zrakoplovstva”, dodala je Marina Zviagina, potpredsjednica tvrtke SITA za istočnu Europu. „Zračnim lukama trebaju rješenja koja putnici primjećuju, a osoblje im vjeruje. Inteligentna automatizacija može istodobno poboljšati zadovoljstvo i učinkovitost na način koji je svima vidljiv. Zajedno ćemo razvijati inovacije koje će koristiti Zračnoj luci Ruđer Bošković i postaviti standard za industriju u Hrvatskoj i šire.”

Projekti poput WorldTracer® Bag Mate otvaraju vrata poboljšanjima u protoku putnika, operacijama i održivosti. Digitalizirani procesi smanjuju upotrebu papira, uklanjaju nepotrebne ručne korake i omogućuju bolje korištenje postojećih resursa. Svaka promjena možda je mala sama po sebi, ali zajedno čine značajnu razliku kako broj putnika raste, a zračne luke suočavaju se s potrebom da maksimiziraju učinke unutar postojećih infrastrukturnih okvira.

U perspektivi budućeg razvoja pristup Zračne luke Ruđer Bošković predstavlja koristan primjer drugim zračnim lukama: započeti s jasno definiranim problemom, primijeniti rješenje koje se uklapa u postojeće operacije, učiti iz rezultata i postupno se širiti. Ova suradnja pokazuje da se značajan napredak može postići već danas, stvarajući konkretne prednosti za putnike i zaposlenike.

Nakon iznimno uspješnog prošlogodišnjeg izdanja, u prvom tjednu ožujka u Lazarete stižu inspirativne poduzetnice koje otvaraju temu snage zajednice u poslovanju.
 
Povodom Dana žena, u petak 6. ožujka 2026. godine Grad Dubrovnik s ponosom najavljuje Dubrovnik Women Summit, događaj koji u središte stavlja žene poduzetnice, njihovu vidljivost, međusobnu podršku i izgradnju snažne poslovne zajednice. Ulaz je slobodan a vrata se otvaraju od 16 sati. 
 
Pod sloganom „Business. Community. Inspire.“, ovogodišnji summit donosi temu „Od ideje do zajednice – snaga communityja u poduzetništvu“. U vremenu kada tržište postaje sve dinamičnije i zahtjevnije, upravo zajednica postaje ključ održivog poslovanja i dugoročnog uspjeha. Kako od osobne ideje izgraditi brend iza kojeg stoji lojalna i angažirana zajednica? Kako različiti sektori mogu doprinijeti razvoju ženskog poduzetništva? Odgovore donosi bogat popodnevni program koji započinje okupljanjem u 16 sati, a završava druženjem i umrežavanjem u interaktivnoj zoni.
 
Program započinje zanimljivim panelom u 16:30 sati koji donosi četiri snažne i autentične poduzetničke priče koje potvrđuju koliko je zajednica ključna za rast, vidljivost i dugoročan uspjeh. Ana-Marija Bujić, Elena Vračarić, Mirna Čužić i Andrea Oberan podijelit će svoja iskustva o tome kako se kroz promišljenu i sadržajnu komunikaciju gradi povjerenje, razvija osobni brend i okuplja zajednica koja vas prepoznaje kao relevantan i vjerodostojan glas u svojoj industriji.
 
Jedan od iščekivanijih dijelova programa svakako je i razgovor 1 na 1 s Katarinom Radnić Zmazek, poduzetnicom koja je imala sve preduvjete za uspješnu odvjetničku karijeru, ali je odlučila slijediti svoju strast. Umjesto sudnice, odabrala je kreativni put i pokrenula brend nakita koji je danas jedan od najprepoznatljivijih domaćih brendova nakita, osobito poznat po tzv. „nevidljivim ogrlicama“. Njezina priča donosi vrijedne lekcije o preuzimanju rizika, učenju kroz proces, brendiranju i najvažnije o snazi communityja koji raste zajedno s poduzetnicom.
 
 
Poseban naglasak i ove je godine na interaktivnom prostoru, otvorenom za sve sudionike. U toj dinamičnoj zoni dubrovačke poduzetnice, kreativne inovatorice i lokalni brendovi imat će priliku povezati se, razmijeniti iskustva i predstaviti svoje poslovanje. Posjetitelji će moći kušati domaće delicije te razgledati originalne suvenire i umjetnine. No, ova zona nije samo izložbeni prostor, ona je mjesto susreta, inspiracije i suradnje. Upravo ovdje rađaju se nove ideje, partnerstva i projekti koji nadilaze granice jednog događaja.
 
Dubrovnik Women Summit održava se u kontekstu konkretne i kontinuirane podrške ženskome poduzetništvu. Grad Dubrovnik posljednjih godina sustavno ulaže u razvoj poduzetničkih inicijativa žena. Zahvaljujući novom Pravilniku, maksimalni pojedinačni iznos potpore za žensko poduzetništvo povećan je za 51 % u odnosu na prethodnu godinu, dok je ukupni proračun za ovu namjenu povećan za 122 % u odnosu na 2024. godinu. Ovakve mjere jasno pokazuju kako Grad Dubrovnik aktivno stvara poticajno okruženje u kojem poduzetničke ideje žena mogu rasti i razvijati se, a ova konferencija još jednom okuplja žene koje svojim idejama, hrabrošću i autentičnošću mijenjaju poslovni svijet. Očekuje nas poslijepodne ispunjeno inspiracijom, povezivanjem i konkretnim znanjem upravo onako kako poduzetnice to vole.
 
Jer od ideje do zajednice put je lakši kada ga gradimo zajedno. 
 
Vidimo se 6. ožujka u Lazaretima!

Dubrovačko - neretvanski župan Blaž Pezo izjavio je u četvrtak da neki gradovi i općine u najjužnijoj hrvatskoj županiji nisu ništa poduzeli u uspostavi sustava gospodarenja otpadom, što je njihova zakonska obveza.

- Pohvalio bih Metković, Konavle i Orebić koji se trude gospodariti otpadom i uspostaviti taj sustav. Ali postoje općine i gradovi koji nisu ništa poduzeli. Imali smo nedavno problem na Pelješcu, ali to nije jedini slučaj. - rekao je Pezo u Dubrovniku nakon trećeg radnog kolegija s gradonačelnicima i načelnicima iz županije.

Moraju znati da je to njihova obveza, naglasio je.

- Kad Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje bude gotov, što je naša dužnost dovršiti, cjelokupni sustav će morati biti u funkciji. Nadam se da će gradonačelnici i načelnici to ozbiljno shvatiti i da je ovo krajnji rok da se uozbilje i počnu uspostavljati taj sustav. - istaknuo je župan.

- Mi ćemo ih pratiti, ali i nadgledati, kulturu gospodarenja otpadom u 21. stoljeću trebamo prenijeti na naše građane. - naglasio je Pezo.

Dodao je i da gradovi Dubrovnik i Metković imaju ugovore i s drugim općinama, koje bi trebale uložiti više truda. 

- Očekujem i od tih općina da i one uspostave sustav gospodarenja otpadom. - poručio je dubrovačko - neretvanski župan.

Osim o gospodarenju otpadom, na kolegiju se govorilo i o zdravstvu i socijalnoj skrbi, radu Hrvatske gorske službe spašavanja, javnim pozivima jedinicama lokalne samouprave te razvoju biciklističke infrastrukture.

Južni

Vijećnica Petra Marčinko (SJG) na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika istaknula je problem poplava u Rijeci dubrovačkoj, odnosno na Tenturiji.

- To je jedan problem koji se ponavlja iz godine u godinu i nije se dogodio tek tako. Odgovor Grada bio je jedan vatrogasac i jedna pumpa i građani su jedni od drugih morali posuđivati pume. Ostavili ste ljude same. - rekla je Marčinko.

- Treba poznavati Rijeku dubrovačku i područje o kojem govorite, manje čitati na Facebooku ili slušati priče i pričice. – odgovorio je gradonačelnik Mato Franković.

- Naši vatrogasci su kao i uvijek odgovarali na izazove vezane za plavljenje objekata svugdje gdje plave. Jako dobro znam što je plima i oseka i kako može biti izražena na području Rijeke dubrovačke, kao što znam i da su kuće u Rijeci dubrovačkoj brojne izgrađene u stara vremena ispod razine ceste i kad dođe do povećane plime voda izlazi kroz podove i poplave kuće. Tada vatrogasci rade Sizifov posao, prelijevaju vodu s niže u razinu više kote, a voda prolazi kroz ulice. To se nije jednom dogodilo i u ACI marini pa smo na kraju radili posebno izlijevanje podloga da spriječimo prodiranje vode s niže kote. Tu dolazimo i do drugog problema s objektima koji na tom području imaju septičke jame, koje se napune do vrha i dolazi do prelijevanja u samim obiteljskim kućama i plavljenja iz sifona. – kazao je Franković.

- Tko tamo nije živio i radio i vidio kako to izgleda, teško može nešto reći. Je li trebalo aktivirati sustav Civilne zaštite, bi li vreće s pijeskom išta pomogle? Kao čovjek koji je tamo bio, vidio, radio i funkcionirao, znam da ne bi. Tu priroda pokazuje svu svoju silinu, čak i jaružanje same rijeke ne bi zaustavilo to razinu oplime. Vi vjerojatno ne znate, a ja sam vidio – rijeka ima takvu snagu da se spusti za 2,5 metra i onda se digne za 2,5 metra. Vidio sam nekoliko puta kako se barke i brodovi podignu iznad razine gatova pa se za tri minute barke nasuču kad se razina vode spusti. Kuće u tom priobalnom dijelu, posebno stare, jačini ili sili prirode.... Nema šanse, ni jedna vreća pijeska, ni jedna barijera ne može zaustaviti dotok mora, odnosno rijeke jer voda dolazi iz zemlje. – ispričao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.