S dolaskom proljeća mnogi građani uređuju svoje domove, okućnice i vrtove. Kako bismo zajedno doprinijeli urednijoj i ljepšoj Župi dubrovačkoj, Općina je omogućila privremeno odlaganje krupnog (glomaznog) otpada u sklopu mobilnog reciklažnog dvorišta na lokaciji u Čibači (iza Prime). (Google lokacija: https://maps.app.goo.gl/FikLRd5T4SnMPTK18 )

Mobilno reciklažno dvorište radi:

SRIJEDOM i SUBOTOM od 9:00 do 12:00 sati

U istim terminima moguće je odložiti i krupni (glomazni) otpad u spremnike postavljene pokraj mobilnog reciklažnog dvorišta.

Podsjećamo građane kako se glomazni otpad ne smije odlagati uz spremnike za miješani komunalni otpad niti uz spremnike za papir, plastiku i staklo. Nažalost, upravo takva nepropisna odlaganja predstavljaju jedan od većih komunalnih problema u našoj općini.

Zato pozivamo sve stanovnike da iskoriste ovu mogućnost i glomazni otpad odlažu na za to predviđen način, kako bismo zajedno očuvali urednost naših naselja i javnih površina.

Krupni otpad moguće je besplatno odložiti i u reciklažnim dvorištima:

Pod Dubom, Vladimira Nazora 2A, Dubrovnik

Mokošica, Vinogradarska 2, Mokošica

Građani također mogu naručiti odvoz glomaznog otpada putem:

tel. 0800 606 707

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Za besplatan odvoz električnog i elektroničkog otpada (EE otpad) moguće je kontaktirati ovlaštenog koncesionara:

tel. 020 681 841
mob. 091 681 8412
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Pozivamo sve građane da se uključe u proljetno čišćenje Župe i doprinesu urednijem i ljepšem prostoru za život svih nas.

Istovremeno naglašavamo kako će svako nepropisno odlaganje otpada biti sankcionirano sukladno važećim propisima.

Čuvajmo zajedno našu Župu.

Nekad se govorilo kako se puno tinte potrošilo na određenu temu ili osobu. Tinta se danas ne troši kao nekad, a ni određeni ljudi nisu više važni kao nekad. Posljednjih dana upravo na jednog takvog političara, da ne rečemo baš čovjeka, jer čovjekom se ne postaje tek pukim rođenjem, da smo u nekoj 90 i kojoj potrošilo bi se dosta tinte i šteta bi je bilo, jer veći dio toga što se proteklih dana govorilo i pisalo o Peru Vićanu, vjerojatno doživotnom predsjedniku Dubrovačkog demokratskog sabora (DDS) zapravo su stare informacije. Valjda nije nešto novo da Pero Vićan tamo negdje ima neki interes s tamo nekom zemljom kao što nije novost niti da je politički postao potpuno nebitna persona, jer dogodilo se to još u svibnju i lipnju prošle godine. No hajde, da se ispravimo, možda ne baš odmah, netom poslije izbora, ali svakako koji tjedan, možda, najviše, dva mjeseca kasnije.

Persijane su se Vićanu zaklopile pred očima još u noći kada su izašli rezultati izbora za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, a malo se odškrinule kad su se zbrojili rezultati izbora za Županijsku skupštinu. U trenutku kada mu je postalo jasno da više nije presudni faktor u Gradskom vijeću i da ga dubrovački HDZ neće trebati za formiranje većine, slamka spasa političkog utjecaja pružena mu je raspodjelom mandata u Skupštini Dubrovačko – neretvanske županije gdje HDZ-ova koalicija bez njega, tj. njegovih (DDS-ovih) vijećnika nije mogla sastaviti većinu. Ostao mu je samo jedan problem – Blaž Pezo, novi HDZ-ov župan koji Vićana ne može ni upenganoga, tj. ne podnosi ga vidjeti ni na slici.

Sukob Pezo – Vićan star je skoro koliko je star i problem propadanja dubrovačkog nogometa u kojem Vićan također nije mogao podnijeti da bude nebitan, kao što ne podnosi svoju politički nebitnost pa ovih dana laprda sve i svašta iz čega su i nastali silni medijski napisi o ovom, sada politički irelevantnom liku.

Kako Pezo nije Nikola Dobroslavić, jer iako ovaj potonji ima onu horoskopsku jarčevu tvrdoglavost, ipak je u odnosu s Vićanom bio politički konformist, onako imotski tvrdoglavi Pezo ipak je tražio zaobilaznicu odnosa s Vićanom.

Vićan je tako zapravo u akvatoriju Gradskog vijeća Grada Dubrovnika plutao samo do onog trenutka dok Pezo nije namjestio GPS da ga odvede zaobilaznim putem do, nećemo to nazvati većinom već, reći ćemo, podrške u Županijskoj skupštini. Potajni dogovor županijskog HDZ-a oko tog jednog nedostajućeg glasa (ako nije dogovoreno i više), a koji će doći onda kada zatreba, ostvaren ovog ljeta, u tjednima nakon izbora, Vićanu je začepio i onu slamku spasa koju su mu pružila tri mandata DDS-a u Županijskoj skupštini.

Taj sad već netajno potajni dogovor omogućio je i HDZ-ovu gradonačelniku Dubrovnika Matu Frankoviću da se počne oslobađati tereta neprestanih političkih ucjena i zahtjeva Pera Vićana, daj ovog direktora, daj onog ravnatelja, daj ovo upravno vijeće, daj onaj nadzorni odbor, kojeg je jedno vrijeme Franković podnosio samo zbog podrške Pezu.

Franković se tog tereta, evo samo za primjer - smjenom direktorice Sanitata i smjenama u Upravnom vijeću Kinematografa Dubrovnik - polako počeo otresati i prije silnih medijskih napisa o razvrgavanju odnosa s Vićanom, potaknutih zadnjih dana kako jednim Vićanovim uistinu očajničkim istupom na Radio Dubrovniku, kojim je od sebe učinio oriđinala, tako i pričom Jutarnjeg lista kojom se Vićana povezuje s nelegalnom naplatom parkinga u Prapratnom na Pelješcu, a koji vrši Krešimir Franković, brat gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića. Sve u svemu Prapratno je stara priča za koju je gradonačelnik Franković znao i prije, a inače riječ je o zemljištu zbog kojeg, ma tko bi reć', Vićanova tvrtka Dubrovačko primorje vodi sudski spor s jednom obitelji. Novost je pak da je gradonačelnik Franković nakon medijskih upita javno osudio poslove vlastita brata i Pera Vićana u Prapratnom.

Ipak, dovoditi to u kontekst glavnog razloga konačnog razlaza s Perom Vićanom nije točno, svakako doprinosi, ali presudni događaji odvili su se u svibnju prošle godine, na biračkim kutijama, jer nitko u politički brak s Perom Vićanom nije nikad ušao zato što je želio već zato što je morao.

Gornji horizonti nisu samo ogroman hidroenergetski projekt koji se postupno realizira na području Republike Srpske. Projekt je to koji bi, prema brojnim stručnjacima, za dolinu Neretve mogao imati ogromne negativne posljedice. Projekt je to o kojem se često govori na sjednicama Županijske skupštine, ali nedovoljno stručno. Spominjanje Gornjih horizonata u Skupštini obično služi za potkusurivanje, politikantske smicalice i beskonačne i površne rasprave o tome tko je kriv što je taj projekt, započet u bivšoj državi, nastavljen. Tako je i na posljednjoj sjednici vijećnik Ivo Karamatić (SDP) pokušao politizirati oko Gornjih horizonata, no župan Blaž Pezo mu nije ostao dužan.

Povod za postavljanje pitanja o Gornjim horizontima Karamatiću je bila nedavna izjava resorne ministrice Marije Vučković.

- Ministrica Vučković je Opuzenu nedavno izjavila da je u studenom 2025. Ministarstvo pokrenulo službeni postupak prema tajništvu ESPO konvencije zbog hidroenergetskog projekta Gornji horizonti, a sljedeća njezina izjava je da ne možemo zabraniti prava na tom projektu. Naravno da ne možemo, kad su dva najveća objekta već gotova, a ovaj najveći će dogodine u funkciju, ali mi smo pokrenuli to pitanje prije tri mjeeca, a o Gornjim horizontima se govori četiri godine. – kazao je Karamatić, koji se brzo ispravio nakon što mu je netko iz klupe dobacio kako se o tom projektu u susjedstvu govori puno duže.

- Govori se 20 godina. Pa Mladen Delić bi postavio pitanje: „Ljudi, moji, je li to moguće?” Moguće je. – rekao je Karamatić, prepričavši što mu je o Gornjim horizontima nedavno rekao jedan sugrađanin.

- Kaže mi jedan građanin iz Neretve... „Ma, Ivo, ne budi naivan, energetski biznis je u pitanju, nitko to ne dira jer svatko od toga ima interes, a mi, naivni Neretvani, mislimo da možemo nešto promijeniti.”- prepričao je Karamtić i nastavio:

- Vuk Hamović je izgleda, važniji od svih nas, od budućnosti Neretve, a kaže „brana je lakmusov papir za to što se može dogoditi”. - kazao je Karamatić, dodavši kako se o projektu brane na Neretvi govorilo prije skoro 20 godina.

- Ta brana je pokrenuta u ono vrijeme, bili su ovdje profesor Romić, tada dekan Agronomskog fakulteta, naš Metkovčanin i profesor Vranješ s Građevinskog fakulteta u Splitu i prezentirali su branu 2007. i bio sam živi svjedok toga. - rekao je.

Istaknuvši kako stvari ne stoje dobro, Karamatić je izrazio sumnju u projekt brane na Neretvi.

- Ja živim u jednom mjestu u Neretvi koje će biti žrtvovano jer brana je iznad. Komin, Banja, Šarić Struga, Rogotin, Stablina, sva ta poljoprivredna područja će biti žrtvovana jer tamo je i sad problem salinitet koji je ogroman. Nakon što se brana napravi, to će vjerojatno kulminirati još gore. – rekao je Karamatić, koji smatra da će stradati i Modro oko.

- Modro oko je najizdašnije vodocrpilište na našem području. To Modro oko ima toliki kapacitet da je bilo predviđeno da se poljoprivredne površine bivšeg PIK-a Neretva s njega navodnjavanju. Sad je direktno ugroženo povećanjem saliniteta jer je brana gore uzvodna, a prijedlog je bio da bude nizvodna. Znači, brana je po meni samo jedan dio sustava ako želimo napraviti nešto odgovorno i ozbiljno. – kazao je Karamatić.

No, župan Blaž Pezo s njime se nije složio. Nakon što ga je prozvao za zloupotrebu informacije koje čuje u javnom prostoru, Pezo je prokomentirao Karamatićevu interpretaciju izjave ministrice Vučković

- Izjavu naše ministrice, koja dolazi iz naše lijepe Neretve, iz vašeg lijepog grada, zloupotrebljavate na dva načina. Prvo, nije točno da je to prvi put da se nešto po tom pitanju radi nego se ona nadovezala na novinarsko pitanje i rekla da je zadnji dopis koji je išao, išao tog i tog datuma koji ste vi rekli. Znači, to je samo zadnji u nizu, a ne prvi i jedini dopis. – rekao je Pezo, istaknuvši što Županija poduzima oko tog opasnog projekta.

- Već sam rekao da su Gornji horizonti ključni, da smo više puta reagirali, ali isto tako sam izrazio sumnju u adrese na koje mi to odašiljemo pa smo mi na osnovu toga odlučili na svoj način to realizirati. – kazao je.

Pezo se složio s Karamatićem, odnosno njegovim sugrađaninom da postoje lobiji koji guraju Gornje horizonte. No, Pezo smatra da tih lobista u Hrvatskoj nema.

- Složio bih se da postoji veliki interes, da je tu veliko vodno gospodarstvo, veliki potencijal i da postoje lobiji koji nisu presretni da se to gore zaustavi. Ne mislim ni u kojem slučaju da će to neko iz Hrvatske raditi, više mislim da je to tamo iz Republike Srpske i znate vi već kojih miljea. – rekao je Pezo, osvrnuvši se na Karamatićeve tvrdnje da projekt brane nije dobar.

- Kažete da će se, zato što je brana na višoj ili manjoj poziciji locirana, dovesti u pitanje donji dijelovi Neretve. Projekt je vrijedan preko 85 milijuna eura, pregrada je 30 milijuna, a 55 milijuna eura je za navodnjavanje, pumpanje vode u donji dio Neretve. Govorio sam o silnim hektarima do kojih će doći voda, a vi kažete da smo ih mi otpisali. Znači, opet trujete na neki način tom nekom malom sumnjom javnost i to mi se ne sviđa. Znači, na politikantski način tumačite informacije koje vidite u javnosti i to mi se ne sviđa. Volio bi da radi javnosti, radi Skupštine, radi informacija koje iznosimo, da koristimo činjenice, a ne da ih vadimo izvan konteksta. - spočitao je Pezo Karamatiću.

Osvrnuo se i na Karamatićeu izjavu da je projekt brane davno predstavljen Skupštini.

- Rekli ste da je taj gospodin profesor davno počeo priču od projektu brane i sigurno je sudjelovao u pozicioniranju branje i struka je sudjelovala, vodili su računa o svim segmentima. Na kraju smo svjedoci da se ti projekti, koji su krenuli od nekih župana, ovih ili onih opcija, o kojima smo govorili 15, 20, 30 godina, da ih realiziramo, a realizirali smo ih upravo zato što imamo kontinuitet i zato što smo osluškivali potrebe, nismo dijelili je li to župan HDZ- a ili SDP-a predložio. Vodili smo se prema najboljem rješenju, rješenju koju možemo isfinancirati i realizirati. Dakle, zato vam je potreban kontinuitet i stabilnost vlasti da bi upravo ovako velike strateške projekte mogli realizirati. - rekao je župan Blaž Pezo.

Skup sudionika komasacije na području Općine Konavle održat će se u četvrtak 19. ožujka 2026., s početkom u 17:30 sati u Domu kulture u Čilipima.

Predstavnik Izvršitelja postupka komasacije na području Općine Konavle, Geodetski zavod Rijeka d.o.o., na skupu će prezentirati prijedlog nadiobe na temelju izrađenog prijedloga Projekta komasacije na području Općine Konavle.

Cilj komasacije je okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u dijelu Konavoskog polja, na području katastarskih općina: k.o. Komaji, k.o. Pridvorje, k.o. Lovorno, k.o. Popovići, k.o. Gruda, k.o. Mihanići i k.o. Radovčići, na površini od 477,6 hektara.

Provedbom komasacije stvaraju se povoljniji uvjeti za razvoj poljoprivredne proizvodnje formiranjem većih i pravilnijih katastarskih čestica, izgradnjom poljoprivrednih puteva, vodnih građevina za melioraciju te izvođenjem drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi, pri čemu se posvećuje dužna pozornost očuvanju obilježja krajobraza.

Zbog radova na izgradnji glavnog vodoopskrbnog cjevovoda Komolac – Gruž, na snazi je privremena regulacija prometa do utorka, 31. ožujka 2026. 

Promet iz smjera Sustjepana odvija se jednosmjerno obilazno preko zapadnog ulaza na autobusni kolodvor (rampa ulazna autobusna rampa na Kolodvoru) do kružnog raskrižja na Solskoj bazi.

Promet iz smjera Sustjepana do zapadnog ulaza na autobusni kolodvor odvija se dvosmjerno.

Linije 1A i 1B, kretanjem prema Mokošici, ne ulaze na prostor kolodvora, te se ukrcaj i iskrcaj obalja na autobusnoj stanici Kantafig 2.

Linije 1A i 1B, prilikom kretanja prema Pilama, ukrcaj i iskrcaj putnika se obavlja na privremenoj stanici na Autobusnom kolodvoru.

Sve linije prigradskog prijevoza kao i linije 3A, 7,  prilikom dolaska na prostor na kojem se odvijaju radovi, okreću se ispod stope mosta odakle se vraćaju na perone Autobusnog kolodvora. 

Turističko vijeće Turističke zajednice Grada Dubrovnika danas je donijelo odluku o ponovnom izboru Mira Draškovića za direktora Turističke zajednice grada Dubrovnika. Drašković će tu dužnost obnašati u novom mandatu u trajanju od četiri godine.

„Javni natječaj za izbor direktora Turističke zajednice Grada Dubrovnika raspisan je 22. siječnja 2026. godine, a nakon provedenog natječajnog postupka, uključujući provjeru pristigle dokumentacije i razgovor s kandidatom sukladno zakonskim procedurama, Turističko vijeće donijelo je odluku o njegovom imenovanju za direktora u novom četverogodišnjem mandatu.

Miro Drašković i u narednom će razdoblju nastaviti voditi Turističku zajednicu grada Dubrovnika te aktivnosti usmjerene na daljnji razvoj i promociju Dubrovnika kao jedne od vodećih turističkih destinacija na Mediteranu.” – piše u priopćenju Turističke zajednice grada Dubrovnika.

Goruće pitanje Županije dubrovačko - neretvanske je gospodarenje otpadom, kaže SDP-ov županijski vijećnik Ivo Karamatić. Istaknuo je kako za probleme sa zbrinjavanjem otpada u pelješkim općinama nisu krivi načelnici već netko drugi, misleći na županijsku upravu i resorno ministarstvo. S druge strane župan Blaž Pezo (HDZ), iako ih nije imenovao, nije zadovoljan načinom na koji neki od peljeških načelnika pristupaju problemima s otpadom.

- Vidjeli smo sada kako je kulminiralo više mandata nerada i neefikasnosti po tom pitanju. Ne mogu reći da se nije radilo, ali neefikasnost može biti samo proizvod nedonošenja odluka i nerada. Republika Hrvatska se odlučila za NBO tehnologiju prije 25 godina, a u međuvremenu postoje nove tehnologije od kojih ne možemo pobjeći jer nemamo više vremena vraćati se unazad. – kazao je Karamatić, koji smatra kako pelješki načelnici nisu krivi za probleme s otpadom.

KARAMATIĆ: NISU KRIVI NAČELNICI OPĆINA

- Istup načelnika Vlatka Mratovića dovoljno govori o stanju u cijelom tom sustavu i odnosu nadležnog Ministarstva prema općinama koje su potkapacitirane da rješavaju takve probleme i to treba javno priznati i tu je ta uloga Županije krucijalna. Ne može općina s dva, tri ili pet zaposlenika rješavati ovako teške komunalne probleme. Nemaju ni ljudskih potencijala ni fiskalnog kapaciteta da to rade. To Županija treba nadoknaditi i uraditi u njihovo ime. - rekao je Karamatić, kazavši nešto više o novim tehnologijama gospodarenja otpadom, za čiju je primjenu, čini se, u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, kasno.

- Upozorio bih da su se pojavila neka nova rješenja za otpad koji nije reciklibiran. Nedavno je jedna hrvatska tvrtka predstavila tehnologiju termičke obrade otpada koju nije moguće reciklirati. To je inovativna hrvatska tehnologija, energetsko postrojenje za proizvodnju sinteznog plina iz organskog materijala koji nije moguće reciklirati. To nije spalionica, nema štetnih emisija, već je to termokemijsko postrojenje koje iz otpada proizvodi sintezni plin i o tome treba razmisliti. – predložio je Karamatić, naglasivši:

- Ono što je ministrica Matulović Dropulić u okolnostima 2000. godine definirala nije Ustav, a sve osim Ustava se lako mijenja pa se može i promijeniti da se onaj ostatak na CGO-ima poslije mehaničko - biološke obrade na neki način riješi. Ključno je da budemo otvoreni i jasni, da kažemo - u problemu smo. Najveći generator problema oko zbrinjavanja komunalnog otpada je činjenica da nismo napravili na vrijeme Centar za gospodarenje otpadom. - rekao je Karamatić.

- Nije kriv Mratović, nije kriv Antunica ni Ančić ni ne znam tko, krivi smo mi. Mi smo krivi. – naglasio je Karamatić, koji je ukazao na osnovnog krivca.

- Žalosti izjava ministrice koja je nadležna za to, a koja dolazi iz naše Županije, koja kaže „pronalaženje odlagališta je problem općina”. Ne možete to tako reći jednom Antunici, jednom Mratoviću i svima i onima koji svaki dan muku muče i rješavaju masu problema za koje kao male općine nemaju kapacitet. Ne može se reći da je to njihov problem i što nas briga gdje će oni i po kojoj cijeni odvesti otpad. To se tako ne može i ne smije. To je jedna vrlo loša izjava. - istaknuo je Karamatić, referirajući se na nedavnu izjavu resorne ministrice Marije Vučković o problemima s otpadom s Pelješca.

Budući da na potezu Dubrovačko - neretvanska županija – Banski dvori funkcionira HDZ-ova vertikala vlasti, Karamatić je predložio da ta vertikala pomogne pelješkim načelnicima.

- Načelnici peljeških općina su načelnici peljeških općina, ali ujedno su i članovi HDZ-a. Znači, bilo bi dobro pomoći tim načelnicima jer sad vertikala funkcionira. Sad vertikala postoji i sad bi se njihov problem mogao vrlo brzo riješiti, ali ne preko leđa drugoga. - kazao je Karamatić.

PEZO: SVATKO MORA ODGOVARATI ZA SVOJE; U PLANU JE BILO I ODLAGALIŠTE U PLOČAMA

No, župan Blaž Pezo je radom nekih načelnika, kad je u pitanju problematika otpada, nezadovoljan.

- Svatko mora odgovarati za svoje, bez obzira koje boje dresa nosio i mora poštovati zakone. U ovom momentu oni ne odrađuju svoj posao, bez obzira u kojoj stranci bili. Znači, oni svoj posao ne odrađuju. Zato su i došli u probleme. I kada govorim oni, ne generaliziram, ima ih tamo i dobrih i loših. Pohvalio sam HDZ-ova načelnika Orebića, a moramo govoriti o nekim drugim HDZ-ovim načelnicima koji zasad ne rade posao kako treba. Mislim da smo dotakli dno s ovim što je zadnje izašlo u medijima i napokon moramo shvatiti koliko problem imamo i moramo rješavati. - rekao je Pezo.

Prozvao je i Grad Ploče jer ne želi primiti pelješki otpad.

- Bio je plan u kojem je bilo predviđeno da jedan dio otpada završi na odlagalištu u Pločama. Tu je već odgovornost Grada Ploča, nadam se da će Grad Ploče svoju odgovornost s Fondom za zaštitu okoliša riješiti. - rekao je Pezo.

Kad su u pitanju pelješki načelnici i njihov pristup problematici otpada, Pezo je zadovoljan samo sa stanjem u Orebiću.

- Ne odvaja se dovoljno. Izuzetak je, ali stvarno izuzetak, Orebić, jer Orebić stvarno proaktivno radi na tome i ima velike brojkei i svaka im čast, lokomotiva su tog pelješkog vlaka. Nažalost u drugim općinama se to ne čini. Odvajanje nije na razini na kojoj treba biti u mnogim jedinicama Županiji, bez obzira o kojim strankama se govorilo i to je ozbiljan problem koji moramo početi rješavati. Krajnje je vrijeme da naše jedinice lokalne samouprave počnu to raditi - razdvajati otpad. Ne bježim od odgovornosti Županije za CGO, ali nemamo sustav razdvajanja. Ispada da je nekakva sreća u nesreći što CGO još nije zaživio. Ne želim da nam se dogodi da imamo CGO, a nemamo uspostavljen sustav razdvajanja otpada. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Blaž Pezo.

Nakon što je Karamatić predložio tematsku sjednicu o gospodarenju otpadom, koja, kazao je, može biti i zatvorena za javnost (?!), Pezo je takvu mogućnost odbacio.

- Ne daj Bože da zatvaramo sjednicu za javnost, jer je ovo tema koju upravo moramo javno komunicirati sa svim svojim negativnostima, a ima ih dosta. Nemamo gdje dalje sa sirovinom koju izdvojimo, imamo problem skladištenja. Nemojte stajati u obranu, ovi su HDZ-ovci, ovi Pelješčani su HDZ-ovci, Antunica i Mratović, i oni se moraju s tim problemom uhvatiti u koštac i nema alibija za to, nema alibija. Oni su načelnici općina i taj je problem njihova odgovornost i moraju ga rješavati i nema tu priče. - zaključio je župan Blaž Pezo.

Zbog izvođenja radova na izgradnji glavnog vodoopskrbnog cjevovoda Komolac - Gruž do utorka 31. ožujka na snazi je je privremena regulacija prometa prema kojoj se promet iz smjera Sustjepana odvija u jednom smjeru obilazno preko zapadnog ulaza na autobusni kolodvor (skretanje koje koriste autobusi) do kružnog raskrižja na Solskoj bazi.  
 
Promet se iz smjera Sustjepana do zapadnog ulaza na autobusni kolodvor odvija regularno dvosmjerno.
 
Prema Sustjepanu se više ne prometuje preko lučkog područja nego Obalom Ivana Pavla II jednosmjerno (u obuhvatu radova).
 
Suglasnost za izvođenje radova izvođaču, tvrtki P.G.P. izdale su Hrvatske ceste, a regulacija prometa uspostavljena je na temelju Prometnog elaborata privremene regulacije prometa kojeg je izradila tvrtka Taser.
 
Očekivano trajanje navedene regulacije prometa je do 31. ožujka 2026. godine. Zahvaljujemo građanima na strpljenju i razumijevanju.
 
Radovi na izgradnji glavnog vodoopskrbnog cjevovoda Komolac - Gruž izvode se u sklopu projekta “Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Dubrovnik” – Aglomeracija Dubrovnik investitora Vodovod Dubrovnik. U sklopu navedenog projekta, podsjetimo, izvedeni su brojni zahvati u vodno-komunalnu infrastrukturu, poput izgradnje pročistača pitke vode u Komolcu, sanacije povijesnog kanala mješovite odvodnje Straduna i zacjevljenja hidrotehničkog tunela kroz Srđ, a ključni infrastrukturi projekt bit će izgradnja pročistača otpadnih voda Petka.

Na posljednjoj sjednici Županijske skupštine vijećnik Ivo Karamatić (SDP) kazao je kako u Stonu nema javnog bilježnika. Nakon što je predložio kako bi se taj problem mogao riješiti, ispalo je da je Karamatić u javnost pustio dezinformaciju.

- U Stonu je nedavno zadnja banka zatvorila svoja vrata. U Stonu nema javnog bilježnika, prvi je u Neretvi ili u Dubrovniku i to je antidemografska mjera, to stvara ogromne probleme, pogotovo što je tamo u velikoj mjeri staračka populacija, koja ne želi, nije naučila i ne može koristiti moderne tehnologije da bi rješavali svoje financijske transakcije i plaćanja i sve ostalo. - rekao je, predloživši i rješenje, konkretno za javnog bilježnika.

- Pošto je Pelješcu od izgradnje Pelejškog mosta Neretva najbliža, pošto u Neretvi ima više javnih bilježnika, mogli bi imati uredovni dan u Stonu, da građani znaju da nekim danom u tjednu mogu riješiti svoja pitanja koja su vezana za djelovanje javnih bilježnika, a država je stvari organizirala tako da je mnogo toga vezano za javne bilježnike. Ljudima treba omogućiti da imaju javnog bilježnika u Stonu, da nije nužno da idu u Metković Dubrovnik, Ploče ili gdje već. – rekao je Karamatić.

Dok je osmišljavao koncept kako riješiti problem javnog bilježnika u Stonu, Karamatić, informaciju, koju mu je netko dao, nije provjerio pa ga je župan Blaž Pezo vratio u stvarnost.

- Od mojih suradnika sam dobio informaciju da javni bilježnik uredno posluje u Stonu. Gospodin Mustapić uredno radi. Evo, imam tu informaciju. – rekao je Pezo, nakon čega Karamatiću nije ostalo ništa drugo nego ispričati se.

- Vezano za javnog bilježnika - isprika. - rekao je Karamatić koji je krivnju sa sebe, kako je inače i najlakše, prebacio na osobu koja mu je dala informaciju koju je on, prije negoli je tvrdnju da u Stonu nema javnog bilježnika izrekao javno, trebao provjeriti.

- Dobio sam tu informaciju. Meni nije problem reći da sam falio, ali sam dobio tu informaciju. Očito neki šalju krive informacije. Evo, ubuduće ćemo čekirati informacije. – rekao je Karamatić.

Mislim da bi Županijska skupština u nekom budućem razdoblju trebali posvetiti tematsku sjednicu o prostornim planovima, izmjenama zakona i ingerencijama. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Blaž Pezo (HDZ) nakon što su ga vijećnici Antun Bašić (Most) i Ivo Karamatić (SDP) upozorili na sve gore stanje koje nepovratno uništava vrijedan prostor.

Raspravu o Prostornom planiranju i stanju u prostoru potaknuo je vijećnik Bašić, upozorivši kako nam se događa sve ono za što se tvrdilo da se neće dogoditi - prostor se nepovratno uništava.

BAŠIĆ: OD OSNOVNE ŠKOLE SLUŠAM DA SU LJUDI I PROSTOR NAJVRIJEDNIJE ŠTO IMAMO

- Otkad znam za sebe, od osnovne škole, stalno slušamo priču da su ljudi i prostor najvrijednije što imamo. Ljudi je nažalost svakim danom sve manje, a prostor je uvijek ograničen. Stalno se pričalo da se ne smije dozvoliti betonizacija obale, španjolski sindrom, apartmanizacija, gradovi duhova i slično u zimskom periodu i onda se nekako na ovaj ili onaj način, provuku projekti koji su preveliki za našu zajednicu. - rekao je Bašić.

- Nitko nije protiv nekakvog umjerenog projekta, ali takvi projekti postaju jednostavno neodrživi, a pričamo cijelo vrijeme o održivom razvoju Ne može nešto biti održivo ako tu nema dovoljan broj radne snage. - kazao je Bašić, istaknuvši konkretne primjere lošeg planiranja.

- Imamo primjere u susjedstvu u Crnoj Gori, koji su betonirali sve živo i realno, nemaju više nikakve šanse za ispravak. Imate Porto Montenegro koji je „uspješan projekt”, popularan u svijetu, ali je potpuno zasjenio Tivat. Danas više nitko ne priča o Tivtu, svi pričaju o Porto Montenegru. Tamo radi određeni broj lokalnog stanovništva, međutim, oni rade, ali ne odlučuju, to se i nama počinje događati. - rekao je Bašić.

PROSTOR JE UNIŠTILA STRUKA KOJA GA JE TREBALA ČUVATI

Istaknuvši kako se mora pomoći jedinicama lokalne samouprave i Gradu Dubrovnika oko prostornog planiranja, Bašić je dodao kako bi županijski Zavod za prostorno uređenje trebao imati malo veće ovlasti i više sudjelovati u izradi prostornih planova.

No, navedeni Zavod i sad ima poprilično velike ovlasti. Imaju ih i jedinice lokalne samouprave među kojima je i Grad Dubrovnik, koji je poprilično prostorno unakažen.

No, dok upozorava kako nam se u prostoru događaju nekakvi stakleni kašuni, nabacani na raznim mjestima, bez ikakvog plana i programa, Bašić izgleda ne razumije da su ti i slični kašuni zapravo produkt lošeg prostornog planiranja u većini jedinica lokalne samouprave.

Kad spominje Grad Dubrovnik, Bašić zaboravlja da je uži prostor Dubrovnika uništila ista ta struka, unoseći u prostorne planove uvjete gradnje, ispunjavajući želje raznoraznih investitora koji su doslovno određenim službenicima u gradskoj upravi, motivirajući ih raznim nagradama, upirali prstom gdje točno žele i kako graditi. Takvi investitori motivirali su i dubrovačke neke bivše dubrovačke gradonačelnike koji su njihove želje pretakali u prostorne planove uređenja i generalne urbanističke planove, kako 2005. godine, a posljedično i 2014. godine.

Baš poput dubrovačkog, unakažen je i dobrim dijelom uništen i prostor susjedne Općine Župe dubrovačke. U toj Općini, baš kao i u Dubrovniku niču i još će neko vrijeme će nicati objekti za čiju su gradnju investitorima davno ispunjene želje.

Iako o toj temi još nije javno progovarao, novi župski općinski načelnik Marko Miloslavić (Župka) zasigurno je svjestan tih problema u Župi, Uostalom i vidi u što se pretvara Općina čiji je on prvenstveno stanovnik, a tek onda načelnik, iako i kao stanovnik i načelnik ima veliku odgovornost popraviti stvari, odnosno promijeniti prostorne planove i uvjete gradnje.

Izmjena prostornih planova i uvjeta gradnje dočekala je po preuzimanju vlasti i dubrovačkog gradonačelnika Mara Frankovića, koji često upozorava kako su zgrade koje su niknule njegovu mandatu, produkt rada njegovih prethodnika. To je ono što Frankoviću malo tko vjeruje iako je zapravo to surova istina. Za svaku od nakaradnih zgrada izgrađenih u zadnjih 20 godina u Dubrovniku, uvjeti gradnje, prostorni planovi i dozvole, donesene su u vrijeme bivših gradonačelnika.

No, ima i projekata, poput gradnje na remizi, koja se u Frankovićevu mandatu nije smjela dogoditi. Ipak, on smatra da je to dobar projekt jer će Dubrovnik dobiti „shopping” centar.

Treba biti iskren i reći da te gradnje ne bi ni bilo da je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić imao snage kupiti remizu.

KARAMATIĆ: SVE MOŽE ZAUSTAVITI JEDINO ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

No dok se velikim investitorima, kad su uvjeti gradnje u pitanju, gleda kroz prste, Bašić ispravno zapaža kako se uvjeti mijenjaju kad gradi mali običan čovjek.

- Zbog lošeg projektiranja u nas niču kuće ravnih krovova dok istovremeno imamo krilaticu „Mediteran kakav je nekad bio”, na neki način je cijelo to projektiranje usmjereno u startu protiv lokalnog čovjeka pa imate različite uvjete gradnje na Osojniku, na Brgatu u odnosu na Grad. Mi moramo udaljiti po četiri metra od svih susjeda u gradu. Volio bih da mi neki stručnjak objasni zašto je to tako i kako je to moguće, a kažemo da svi imamo ista prava, iste obveze, a onda se uvijek nekako dogodi da neki imaju malo veća prava. - rekao je Bašić.

- Pročitao sam negdje u prosincu mjeseci izjavu Pera Vićana u kojoj kaže da se dok šeta po gradu ponekad prekrsti. Pa kad on to vidi, koji je sudjelovao u donošenju tih planova i svega, onda smo pretjerali i mislim da bi trebali negdje povući kočnicu i napraviti nekakav mali moratorij dok se cijela situacija presloži i onda da možemo nastaviti dalje razvijati Županiju i općine. – smatra Bašić, kojemu je vijećnik Ivo Karamatić (SDP) vrlo jednostavno odgovorio što je uzrok uništenom prostoru.

- Pohlepa je učinila da smo počeli kroz prostorno planiranje omogućavati i u ruralnim sredinama višestambenu izgradnju i sad te općine u kojima je najveća ekspanzija, počinju gubiti ono po čemu su dragocjene, lijepe, atraktivne. Nama se ne smije ni po koju cijenu na Pelješcu dogoditi Budva ili Makarska. - rekao je Karamatić, kazavši i tko takvo prostorno planiranje i gradnju može zaustaviti.

- Jedini koji to mogu zaustaviti i spriječiti smo mi ovdje. Županijska skupština, Županijski zavod za prostorno planiranje i ograničenja u Prostornom planu, koja će u svoje planove morati unijeti općine i gradovi. – rekao je Karamatić.

GLAVNI KRIVCI SU ONI KOJE BIRATE SVAKO ČETIRI GODINE

Upravo su Županijske skupštine, odnosno vijećnici u bivšim sazivima dizali ruke za Prostorni plan Županije sa svim tim planiranim velikim turističkim zonama od kojih je većina nepotrebna jer nije održiva i građevinskim područjima po brojnim općinama, ucrtanim praktički usred ničega.

U bivšim sazivima Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, uvijek je kao dio vlasti, za sve te GUP-ove, PPU-ove i DPU-ove, dizao ruke onaj na čiju se izjavu Bašić poziva. Brojne od tih planova čak je i potencirao i uvjetovao glasanjem za neke druge odluke ako prostorni planovi, koji su mu bili važni ne prođu.

Na kraju krajeva, prostorni planeri i izrađivači planova, pod pritiskom investitora, mogu ucrtavati i upisivati svašta. Dok predstavnička tijela takve planove ne usvoje, oni su zapravo samo mrtva slova na brojnim papirima. Za stanje u prostoru najviše su krivi vijećnici u predstavničkim tijelima koji su ih usvajali, a da ih prethodno nisu ni pročitali, a zašto su to činili, oni najbolje znaju.

Za bespravnu i gradnju neusklađenu s građevinskom dozvolom, krivnja je na inspektoratu. Njihov izostanaka na terenu često se pravda nedovoljnim brojem inspektora. No i malo inspektora kad žele, kad nisu „podmazani”, svoj posao odradit će savjesno i u skladu sa zakonom. Kako rade, najbolje se možda vidi šetnjom po Dubrovniku. Slično kao Atlantska plovidba radili su po Dubrovniku mnogi investitori dok su se nadzorni inženjeri, također „podmazani”, pravili da je sve s tim građevinama u redu.

PEZO STANJE U PROSTORU NE SMATRA TOLIKO LOŠIM

Iako je istaknuo kako je prostorno planiranje tema za tematsku sjednicu Županijske skupštine, župan Blaž Pezo, ipak ne misli da je stanje u prostoru poražavajuće. On ne misli da je naš prostor poprimio vizure Budve ili Makarske.

- Mislim da se nama to neće dogoditi. Mislim da smo dobro i na vrijeme reagirali i mislim da smo, ako je bilo nekih grešaka, iz toga dosta toga naučili i da se novim zakonima sigurno neće dozvoliti tako nešto i zato sam siguran da nećemo imati scenarije ni Budve ni Makarske. - rekao je Pezo.

No, kad na javnoj raspravi Studije utjecaja na okoliš luke nautičkog turizma - Marina Cavtat, projektant kaže da će betonirati, odnosno uništiti prirodnu plažu da bi se izgradio bazen s pripadajućom strojarnicom, kad pri tom mrtvo hladno kaže da „plaže nema”, tada je jasno što se događa i kakav je odnos velikog dijela investitora prema prostoru, koji je našoj Županiji zapravo jedino bogatstvo.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković danas je u Velikoj vijećnici ugostio učenike Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik koji su u posjet došli u pratnji profesora i pomoćnika u nastavi.
 
Posjet je organiziran u sklopu nastave predmeta Politika i gospodarstvo kako bi se učenicima približio način funkcioniranja lokalne samouprave. Gradonačelnik Franković tom im je prilikom predstavio ustroj i nadležnosti Grada Dubrovnika, pojasnio je kako se donose odluke na lokalnoj razini te je govorio o ulozi gradonačelnika i Gradskog vijeća u upravljanju gradom.
 
„Učenici su tijekom susreta imali priliku saznati više o svakodnevnom radu gradske uprave, aktualnim projektima koje Grad provodi, kao i izazovima s kojima se lokalna vlast susreće. Razgovor je protekao u otvorenoj i dinamičnoj atmosferi uz brojna pitanja učenika. Gradonačelnik je istaknuo važnost obrtničkih zanimanja i obrtnika za razvoj lokalnog gospodarstva, naglasivši kako su upravo takva zanimanja važan dio zajednice i njezina budućeg razvoja.” – kažu danas iz Grada Dubrovnika.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković u pratnji suradnika obišao u utorak obnovljeni Dječji vrtić Kono. „Ovom investicijom Grad Dubrovnik nastavlja sustavna ulaganja u infrastrukturu predškolskog odgoja”, kažu tim povodom iz Grada Dubrovnika, a Vrtić Kono, u kojem djeluju dvije odgojne skupine, jaslička i vrtićka, smješten je u prizemlju stambeno - poslovne zgrade te je sada opremljen modernijim i funkcionalnijim prostorima kako bi se poboljšali uvjeti za boravak djece i rad djelatnika.
 
Preuređenjem su riješeni postojeći problemi neadekvatnog rasporeda prostora i standarda. U središnjem sjeveroistočnom dijelu objekta uređena je nova garderoba za osoblje te sanitarni čvorovi za djecu i zaposlenike. Uz unutarnje preinake, vrtić je dobio novi sustav grijanja i hlađenja, a provedene su i mjere za poboljšanje toplinskih svojstava zgrade, čime je postignuta veća energetska učinkovitost i ugodniji boravak tijekom cijele godine. Izvođač radova bila je tvrtka Texo gradnja, a vrijednost projekta iznosila je 413.378 eura s PDV-om.
 
- Više puta su roditelji i djelatnice isticali loše stanje prostora i želju da se nešto učini. Istovremeno, postojala je želja da vrtić ostane u ovim prostorima, u kojima djeluje već više od 40 godina. - rekao je gradonačelnik Franković dodavši:

- Nastavljamo ulagati u predškolsku infrastrukturu, otvarati nove vrtiće te kontinuirano poboljšavati materijalne uvjete za djelatnike i djelatnice. Naš cilj je da sva djeca koja napune godinu dana mogu odmah biti upisana u vrtić.
 
„Grad Dubrovnik kontinuirano provodi ulaganja u predškolski odgoj. Tijekom mandata ove gradske uprave otvoreni su vrtići „Cvrčak“ u DOC-u, „Čiopa“ u Solitudu, „Mala kuća“ u Mokošici, izgrađena je nova zgrada vrtića „Palčica“, proširen je vrtić u Zatonu, dok su vrtići „Ciciban“ i „Izviđač“ energetski obnovljeni. Samo u prošloj pedagoškoj godini otvoreno je 97 novih mjesta u vrtićima, a u 2026. planirani su radovi rekonstrukcije i prenamjene zgrade Biskupskog dvora u dječji vrtić kapaciteta sedam odgojno obrazovnih skupina kao i početak izgradnje Dječjeg vrtića Komolac s 11 odgojno-obrazovnih skupina. Grad Dubrovnik sufinancira vrtićke usluge u rasponu od 87 do 10 posto, ovisno o primanjima, čime roditelji korisnici usluga plaćaju maksimalno 73 eura, dok za treće dijete nema dodatnih izdvajanja.” – kažu još danas iz gradske uprave.