Dvije sjednice Gradskog vijeća Grada Dubrovnika s dva dana razmaka, održat će se u svibnju, jedna zagarantirano maratonska i druga, koja bi se, s obzirom na tematiku, iako je na dnevnom redu svega nekoliko točaka, također mogla pretvoriti u maratonsku sjednicu.

Kako se u vrijeme izborne kampanje nisu održavale sjednice Gradskog vijeća, u međuvremenu se skupio cijeli niz odluka koje valja usvojiti.

Na dnevnom redu prve sjednice 7. svibnja su 32 točke, među kojima su mahom izvješća o radu javnih ustanova u kulturi u 2023. godini, što će vladajući i oporba zasigurno iskoristiti kako bi ravnatelje nekih ustanova pohvalili ili pokudili.

Kako je Vijeće zadnji put zasjedalo sredinom ožujka, zasigurno će vijećnici na početku imati puno pitanja za gradonačelnika. No, ne bi bio prvi put da se vijećnička pitanja skinu s dnevnoga reda, iako je malo vjerojatno da će se to dogoditi na prvo svibanjskoj sjednici Gradskog vijeća.

S obzirom na dnevni red, druga svibanjska sjednica, koja je zakazana za 9. svibnja, svakako bi trebala biti zanimljivija od prve. Naime, na dnevnom redu te sjednice svega su tri točke među kojima je Prijedlog odluke o uvjetima ulaza, prometovanja i izlaza vozila iz zone prometa u zaštićenoj kulturno – povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni Grada Dubrovnika.

Na prijedlog o uvođenju zone posebnog prometnog režima već je bilo kritika dijela oporbenih političara, srđevaca i nezavisnog Andra Vlahušića, koji je nedavno nudio svoja prometna rješenja.

Na dnevnom redu je i Prijedlog zaključka o prihvaćanju procjene prihvatnog kapaciteta povijesne jezgre grada Dubrovnika.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sudjelovao je danas na sastanku Povjerenstva gradonačelnika Organizacije gradova svjetske baštine (OWHC), na temu takozvane „Qubec Roadmap“ odluke donesene na 16. Svjetskom kongresu OWHC-a u rujnu 2022. godine. Naime, suočeni s razmjerom promjena uzrokovanim klimatskim, gospodarskim i društvenim krizama izražena je potreba za razmatranjem drugih načina djelovanja i nove urbane prakse te je u tu svrhu sastavljen i zajednički Manifest.

Na sastanku se raspravljalo o četiri strateške osi kao dio „Quebec Roadmap“ odluke koje se odnosi na stambenu politiku, zelenu politiku, prometovanje te revitalizacija urbanih područja. Tim povodom je gradonačelnik Franković predstavio mjere stambene politike Grada Dubrovnika, ulaganje u zelenu infrastrukturu, zonu posebnog režima prometovanja te projekt revitalizacije TUP-a.

- Sukladno dogovorenom, Grad Dubrovnik je već počeo s radom na navedenim odlukama. Tako smo uveli mjere priuštivog stanovanja 30 x 30 te dodjelu stanova u povijesnoj jezgri za obitelji s više djece. U tijeku su tri velika projekta kojim ćemo ozeleniti gradska područja, a uskoro krećemo sa posebnim režimom kako bi rasteretili prometovanje u zoni oko pomorske jezgre. Što se tiče revitalizacije urbanih područja, s TUP-om smo dobili novi centar kulture grada Dubrovnika. – zaključio je gradonačelnik Franković.

Organizacija gradova svjetske baštine povezuje više od 300 gradova koji imaju područja upisana na UNESCO-ov popis svjetske baštine, s ukupnom populacijom od preko 164 milijuna ljudi. Hrvatska je jedna od 16 zemalja članica ogranka za Istočnu i Srednju Europu, s gradovima Dubrovnikom i Splitom.

dpp

Gradonačelnik Mato Franković dodijelio je danas ugovore dubrovačkim sportskim klubovima za organizaciju sportskih manifestacija od važnosti za Grad Dubrovnik, ukupno vrijedne 99.548 eura.

- Nadamo se da će ovakvih manifestacija u budućnosti biti još više. Svjesni smo koliko sportom možemo širiti turističku sezonu i na taj način dati i dodatni sadržaj ponudi Dubrovnika. Zahvaljujem se svim sportskim klubovima koji sudjeluju u ovom programu i što su dio ove priče. Mislim da imamo i prostora za napredak i da trebamo i dalje aktivno raditi na novim idejama i projektima. - kazao je gradonačelnik Franković i pozvao sve da se jave s novim idejama koje će širiti lepezu sportskih natjecanja gradu.

Putem javnog poziva za ovu su godinu dodijeljeni ugovori za devet sportskih klubova i priredbe u njihovoj organizaciji:

Vaterpolski klub 'Jug Adriatic osiguranje' – Međunarodni vaterpolski turnir ''Tomo Tournament''
Taekwon-do klub 'Shark' – Dubrovnik Open 2024
Triatlon klub Dubrovnik – Dubrovnik Triatlon 2024
Badmitonski klub Dubrovnik – Croatia Valamar junior open 2024
Plivački klub Jug – Plivački miting ''Zlatni Orlando'' 2024
Atletski klub Dubrovnik – Otvoreno prvenstvo Dubrovnika u atletici
Jedriličarski klub 'Orsan' – Regata Slalom Elafita
Šahovski klub Dubrovnik – Adventski open Dubrovnik 2024
Stolnoteniski klub 'Libertas' – Dubrovnik open 2024

Grad Dubrovnik kontinuirano podupire organizaciju sportskih priredbi u organizaciji sportskih udruga s područja Grada u svrhu promidžbe sportskih vrijednosti i promocije dubrovačkog sporta na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Ovaj javni poziv jedinstven je po izvoru financiranja s obzirom da se manifestacije sufinanciraju iz dijela prihoda Proračuna Grada Dubrovnika od boravišne pristojbe, a odnose se na sportska natjecanja nacionalnog i međunarodnog karaktera koja svojom prepoznatljivošću doprinose ugledu i promociji Dubrovnika.

dpp

Županijski vijećnik SDP-a Ivo Karamatić nedavno utvrdio kako hitna helikopterska služba nije u funkciji. Župan Nikola Dobroslavić ga je demantirao.

- Mi smo osigurali hitnu helikoptersku medicinsku službu i tu Županija, Ministarstvo zdravstva, MUP i cijela Vlada zaslužuju pohvale jer su prepoznali našu situaciju. Imamo otoke i mjesta udaljena od bolnice i služba funkcionira. - kazao je Dobroslavić.

I dok Karamatić teatralno pokušava stvoriti probleme tamo gdje ih nema, ističući kako helikopter ne leti, Dobroslavić ga je demantirao.

- Helikopter je na redovnom servisu i mijenja ga helikopter iz Splita koji uredno funkcionira. Dakle, helikopter je na servisu i vrlo brzo će se vratiti. Inače, uspjeli smo da se u mrežu hitne medicine uvrsti i helikopterska služba u Dubrovniku, ne kao interventna kroz MUP nego kao stalna služba koju predviđa mreža hitne medicine u Republici Hrvatskoj. - kazao je dubrovačko - neretvanski župan Nikola Dobroslavić.

Grad Dubrovnik će ovog četvrtka i petka, 2. i 3. svibnja 2024., s početkom u 10 sati, omogućiti izravan prijenos ponude otvaranja za dodjelu dozvola na pomorskom dobru Grada Dubrovnika. Prijenos će se moći pratiti uživo na web stranici i facebook stranici Grada Dubrovnika.

S obzirom na veliki interes javnosti i broj prijava, Grad Dubrovnik na ovaj način čitav proces želi učiniti potpuno transparentnim.

Na Javni natječaj za dodjelu dozvola na pomorskom dobru na području Grada Dubrovnika za razdoblje 2024.-2028. godine, za raspisane 44 mikrolokacije koje ukupno nose 184 lokacije stiglo je 289 ponuda.

Grad Dubrovnik

Na području PU dubrovačko - neretvanske najveća koncentracija alkohola od 2,52 g/kg protekli je tjedan izmjerena 47-godišnjaku koji je u subotu, 27. travnja, u večernjim satima u Dubrovniku zaustavljen tijekom redovne kontrole pometa.

"Vozač je upravljao mopedom dubrovačkih registarskih oznaka, isključen je iz prometa i prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 1.320 eura i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima AM kategorije." - piše u priopćenju PU dubrovačko - neretvanske.

JPA

Župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku sugrađanima povodom Međunarodnog praznika rada. Čestitku prenosimo u cijelosti.

"Poštovani sugrađani, čestitam vam 1. svibnja – Međunarodni praznik rada i blagdan svetog Josipa Radnika!

Poštivanje i promicanje rada, kreativnosti i znanja kao pokretača razvoja u temeljima su našega puta ka boljem, sretnijem i pravednijem društvu.

Time i našu županiju na najbolji način činimo privlačnim mjestom za život, a našoj mladeži otvaramo perspektivu za rad i uspjeh." - piše u čestitki župana Nikole Dobroslavića.

dpp

U organizaciji Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko - neretvanske županije na platou Pile u Dubrovniku obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe. Djelatnici županijskog Zavoda sve posjetitelje i prolaznike educirali su o važnosti pružanja pravovremene prve pomoći.

Današnjoj edukaciji nazočili su i učenici Medicinske škole Dubrovnik, kao i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, obitelj i branitelje DNŽ Đurđica Popović, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam pri Ministarstvu zdravstva Ivana Portolan Pajić te ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu DNŽ Luka Lulić.

Ovogodišnje obilježavanje Nacionalnog dana hitne medicinske službe u cijeloj Hrvatskoj održava se pod sloganom “Dan kada učimo spašavati živote”. Navedena javnozdravstvena akcija održana je u više od 30 gradova diljem Hrvatske, a tom prilikom su djelatnici HMS-a educirali građane o osnovnim mjerama održavanja života uz primjenu AVD uređaja koji je iznimno jednostavan za rukovanje, sam procjenjuje srčani ritam te na hrvatskom jeziku daje upute za daljnje postupanje. Od iznenadnog srčanog zastoja u Hrvatskoj godišnje umre 9000 osoba, odnosno jedna osoba svakog sata, a može se dogodit bilo kome, bilo kad i bilo gdje. Bez brze intervencije neposrednih očevidaca, stopa preživljavanja manja je od 10 posto, dok se intervencijom unutar tri do pet minuta mogućnost preživljavanja povećava na više od 50 posto.

dpp

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko -neretvanske zabilježeno je devet prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima je jedna osoba teže, a deset ih je lakše ozlijeđeno, dok su s materijalnom štetom zabilježene dvije prometne nesreće.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 516 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 156 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 68 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 15 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je 30 osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 62 mjere poduzete zbog nepropisnog pretjecanja i 32 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

Još je u kampanji za izbore za gradske kotare i mjesne odbore, kao kandidat nezavisne liste, Tomo Kristović isticao kako u Gradskom kotaru Komolac, koji je površinom najveći od svih kotara u Dubrovniku, ne postoji niti jedno dječje igralište. No, kako stvari stoje, taj problem počeo se rješavati.

Upravo je za dječje i sportsko igralište franjevački samostan u Rožatu voljan Gradu Dubrovniku na razdoblje od deset godina ustupiti svoje zemljište. Ako Gradsko vijeće na prvoj svibanjskoj sjednici prihvati ugovor o reguliranju međusobnih prava i obveza gradit će se dječje igralište pored samostana u Rožatu gdje su, prema pismu namjene koje su uputili, franjevci gradu Dubrovniku na razdoblje od 10 godina, bez naknade, spremni dati na korištenje svoje zemljište za dječje i sportsko igralište.

Grad Dubrovnik na tom području nema zemljište u svom vlasništvu na kojem bi se uredilo dječje i sportsko igralište pa bi s obzirom na to ovo trebalo biti zadovoljavajuće rješenje.

nm

Na području PU dubrovačko - neretvanske najveća novčana kazna u iznosu od 1.710 eura protekli je tjedan izrečena 23-godišnjaku koji je u utorak, 23. travnja, u jutarnjim satima zaustavljen tijekom redovne prometne kontrole u Dubrovniku.

Vozač je upravljao motociklom dubrovačkih registarskih oznaka i nije se zaustavio na znak policijskog službenika da se zaustavi. Osim toga, prometnom kontrolom je utvrđeno da vozač ne posjeduje valjanu vozačku dozvolu.

"Vozač je isključen iz prometa, te mu je izdan prekršajni nalog na spomenutu novčanu kaznu i zaštitnom mjerom zabrane upravljanja vozilima A kategorije u trajanju od 12 mjeseci." - navode iz policije.

dpp

Ususret sjednicima Gradskog vijeća u svibnju na čijem će se dnevnom redu naći i Prijedlog zaključka o prihvaćanju procjene prihvatnog kapaciteta povijesne jezgre, priopćenje za javnost uputio je bivši gradonačelnik i nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić.

Nakon što je pročitao Studiju koje je izradilo Sveučilište u Dubrovniku, kao da i on sam ne snosi dio odgovornosti, Vlahušić je istaknuo kako se „ mogu iščitati podaci koji jasno ukazuju da smo u zadnjih sedam godina izgubili Grad - povijesnu jezgru, za građane Dubrovnika”.

Ustvrdio je kako nam treba živi Grad i „otkrio toplu vodu” koja nije tekla iz njegovog rubineta dok je bio gradonačelnik, a kada se svaki centimetar u Gradu pokušao komercijalizirati.

Kako god, prema podacima koje je iznio iz Studije, a za što studija i nije potrebna, jer nećemo poput Vlahušića „otkrivati toplu vodu”, za takvo nešto moglo bi biti prekasno.

„Prema podacima iz studije 2023. godine u povijesnoj jezgri bilo je ukupno 3978 postelja u 956 objekata namijenjenoj turističkome smještaju. 818 stanova namijenjeno je komercijalnome, a 138 nekomercijalnome smještaju. Prema istoj studiji 2017. godine broj turističkih postelja iznosio je 2139 , što je i tada bio previsoki broj jer je iznosio 40 % od ukupnoga smještajnoga kapaciteta povijesne jezgre. U proteklih sedam godina došlo je do dramatičnoga povećanja smještajnih kapaciteta, koje su povećane za 1839 postelja ili 85 %. Ukupni funkcionalni kapacitet povijesne jezgre je pet tisuća postelja, od čega su turističke postelje četiri tisuće. Od 2016. godine turističkih postelja udvostručio i popeo na sadašnjih 80 % ukupnoga smještajnoga kapaciteta.” - piše Vlahušić

„Oko dvjesto stanova povijesne jezgre nalazi se u javnome vlasništvu, (Grad Dubrovnik , Blaga djela , vjerske zajednice), a nekoliko desetaka stanova još nije obnovljeno. Podaci pokazuju da je više od devedeset posto stanova u privatnome vlasništvu namijenjeno turističkome smještaju, dok se javno vlasništvo ne smije legalno iznajmljivati.” - navodi.

Studija prihvatnoga kapaciteta detaljno je obradila i ugostiteljske kapacitete povijesne jezgre iz koje proizlazi da u Gradu, povijesnoj jezgri imamo 5000 stolica na javnim površinama, raspoređenih na ulicama Grada. Veliki dio Studije bavi se prihvatnim kapacitetom povijesne jezgre, detaljno razrađujući više modela s obzirom na različite skupine posjetitelja. Kao nepromjenjivi parametri navedeno je: 1200 stanovnika povijesne jezgre, 3978 smještajnih turista , te 1580 zaposlenika u povijesnoj jezgri. Kao varijable uzeti su smještajni gosti u Dubrovnika, smještajni gosti susjednih općina, kruzerski gosti, te ostali dnevni posjetitelji. Najvažniju skupinu građane Dubrovnika , nisu niti razmatrali, smatrajući da građani Dubrovnika koji nisu stanovnici povijesne jezgre ili nisu zaposlenici, uopće ne dolaze u svoj grad.
Kao građani Dubrovnika svjedoci smo enormnoga rasta cijena ugostiteljskih usluga u proteklih sedam godina. Inflacija i prelazak na euru povećale su cijene ugostiteljskih usluga za oko pedeset posto. Cijene ugostiteljskih usluga, te novi komunalni red smanjio je atraktivnost posjeta povijesnoj jezgri za građane Dubrovnika tijekom sezone. Da nema Zimskog festivala, otvaranja Ljetnih igara i Feste Svetoga Vlaha pitanje je koliko građana Dubrovnika uopće posjećuje Grad – povijesnu jezgru.” - piše Andro Vlahušić.

On navodi da „studija o prihvatnom kapacitetu ne uzima u obzir upravljanje posjetiteljima temeljem ekonomskih modela potrošnje turista, a ne samo ponudom”.

„Navedeni su brojni scenariji prihvatnoga kapaciteta, ali nijedan ne uzima ekonomski faktor, razne oblike rezerviranja i plaćanja sadržaja u povijesnoj jezgri. Teško je vjerovati da ekonomski stručnjaci dubrovačkoga Sveučilišta najkvalitetniji tržišni model upravljanja destinacijom ne bi uzeli u obzir i prikazali u ovoj studiji. Očito ekonomski model nije bio naručen za studiju.” - navodi Vlahušić te napominje da „najam javnih površina ne prati inflaciju niti povećanje broja turista”.

Umjesto velikih riječi i neostvarenih obećanja kao što su zabrane davanja u kratkotrajni najam stanova u povijesnoj jezgri i višestambenim zgradama trebamo racionalnu politiku i mudre Odluke. Proces pretvaranja povijesne jezgre u turistički resort skoro je završen, a građani Dubrovnika zbog visokih cijena ne mogu koristiti ugostiteljske usluge niti u svojim prostorima koje su iznajmili. Treba nam drugi dio Studije prihvatnoga kapaciteta Grada – povijesne jezgre, koje isto treba izraditi Sveučilište u Dubrovniku koji će koristiti ekonomske modele i detaljnije podatke o posjetiteljima grada kako bi postigli željene cilj – živi Grad.” - zaključuje nekadašnji gradonačelnik i trenutno nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić.