Predstavnicima sedam dubrovačkih sportskih klubova dubrovački gradonačelnik Mato Franković uručio je danas ugovore za sportske programe za osobe s invaliditetom i djecu s poteškoćama u razvoju za Grad Dubrovnik u 2024. godini.

Sukladno dostavljenim programima, dodijeljeni su im ugovori ukupne vrijednosti 96.442 eura, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje za 32 tisuće eura.

- Svake godine imamo sve veći broj zainteresiranih klubova, a na ovaj način Grad potiče klubove na rad s osobama s invaliditetom i djecom s poteškoćama te ih na taj način uključuje u rad klubova i sudjelovanje u dostupnim natjecanjima. Pružajući iste mogućnosti za sve i kao društvo pokazujemo svoju zrelost. To je nešto što svakako trebamo graditi i dalje. Posebno je važno da se djeci s posebnim potrebama pruži jednaka prilika, da se u okviru svojih mogućnosti pridruže nekom sportu i tu ostvare dobre i kvalitetne rezultate. - rekao je gradonačelnik Franković u ovoj prigodi.

Svoje su programe na Javni poziv ove godine prijavili Tenis klub Dubrovnik, Atletski klub Dubrovnik, Judo klub Dubrovnik 1966., Plivački klub Jug, Stolnoteniski klub Libertas, Judo klub Fortitudo i Taekwon-do klub Shark. Dodijeljenim sredstvima sufinanciraju se aktivnosti poput edukacije stručnog kadra, nabavke sportskih rekvizita i opreme, stručnog rada i natjecateljskog programa sportaša s invaliditetom te potpore perspektivnim mladim sportašima s invaliditetom.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik prvi je grad u Republici Hrvatskoj koji je u svom proračunu izdvojio zasebnu stavku za sportske programe osoba s invaliditetom, a koja je u 2022. godini naovamo višestruko rasla.
Sufinanciranjem ovakvih programa Grad Dubrovnik želi potaknuti bavljenje sportom osoba s invaliditetom te utjecati na povećanje kvalitete života djece i mladih s invaliditetom kroz provođenje sportskih programa treninga i natjecanja u sportskim klubovima.

dpp

Kako je za bivšeg premijera Zorana Milanovića Pelješki most bio iluzija za budale, objekt koji je spojio dva dijela hrvatskog kopna izgradila je kasnije Vlada Andreja Plenkovića europskim sredstvima. Osim za Pelješki most. Milanovića vlada nije bila zainteresirana niti za gradnju autoceste do Dubrovnika pa tako ni brzih cesta u Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Na jugu se, naime, još pamte izjave tadašnjih Milanovićevih ministara koji su, kad ih se pitalo o nastavku izgradnje autoceste prema Dubrovniku, isticali poput Siniše Hajdaša Dončića kako svakom selu i kokošinjcu, kako je on nazvao jug Hrvatske, ne treba autocesta.

Županijski vijećnik SDP-a Ivo Karamatić je izgleda zaboravio kakav je stav SDP-a o cestovnim projektima na jugu ili ih se možda ne želi sjećati. Ono što su za vladu SDP-a svojevremeno bili problemi s kojima se nisu htjeli uhvatiti u koštac, za njihova stranačkog kolegu Karamatića su, kazao je, „gorući problemi” pa je pitao župana na Županijskoj skupštini kada će se riješiti brza cesta od Osojnika do Zračne luke i autocesta od Dola do Osojnika.

Istaknuvši kako su prošli izbori i vrijeme od prezence i ispraznih obećanja, Karamatić je župana „upozorio” kako je njegova dužnost raditi na rješavanju problema. Nije istaknuo kako je svojevremeno dužnost Milanovićeve vlade bila rješavati probleme na jugu, ali je za ministra prometa Olega Butkovića, Karamatić, koji je očito još pod dojmom rezultata parlamentarnih izbora, istaknuo kako mu je važnija krava Milava. To je od Karamatića bilo iznimno nisko, ako se uzme u obzir kolika je uloga Ministarstva prometa u izgradnji Pelješkog mosta, kao i izgradnji cestovne i pomorske infrastrukture na jugu zemlje, a što je za vrijeme Milanovićeve vlade bilo potpuno zanemareno u Dubrovačko – neretvanskoj županiji.

- Spomenut ću dva prometna problema koja su već dugo goruća. Brza cesta i autocesta Doli – Osojnik, već duže vrijeme ni riječi. Ministru je očito važnija njegova Milava. Sad, by the way, je li krava ili bik, ne znam, ali valjda bi ministar to trebao utvrditi jer je to trenutno njegov najveći prioritet i taj najveći gorući problem Županije je stavljen na stranu. Ulazimo u još jednu sezonu u kojoj je siguran prometni kolaps kako u Župi, tako na prilazima gradu Dubrovniku. Dokad, župane? - pitao je Karamatić, kojemu je Dobroslavić odgovorio.

- Prošli su izbori, prošlo je prezentiranje, prošlo je kako je prošlo. Neki su prošli malo bolje, neki malo lošije, neki se proglašavaju pobjednicima, a izgubili su. Izbore smo dobili mi. Dobila ih je stranka koja vodi Županiju i državu i građani su rekli što misle. - kazao je Dobroslavić i nastavio o cestovnim projektima.

- Za dionicu autoceste Osojnik – Doli u tijeku je javna nabava za izvođača radova i da sam na mjestu vijećnika karamatića, odao bih priznanje i resornom ministru, koji se morao s nekim kravama boriti protiv uzurpatora i kršitelja Ustava i to je žalosno za one koji su kršili Ustav i nametali se za mandatara, iako im je Ustavni sud rekao da to ne mogu biti, i zato bih volio da ne počinjete tu bitku jer ste je već izgubili. - rekao je Karamatiću Dobroslavić, dodavši kako se za brzu cestu od Osojnika do Zračne luke u Čilipima, očekuje rješenje od investitora, Hrvatskih cesta, nakon što je odbačeno rješenje prema kojem je trasa te ceste trebala prolaziti zaštićenim krajolikom Rijeke dubrovačke.

Grad Dubrovnik putem Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu proveo je hortikulturno uređenje Parka Bad Homburg gdje je zasađeno ukupno 108 grmova, 1150 komada trajnica, 300 komada sezonskog cvijeća te 10 penjačica.

Park je tako oplemenjen grmovima vajgele, patuljaste pitospore, abelije, dojcije, ortencije, sezonskim voćem sunpatiens, trajnicama afričkog ljiljana, veprine, velecvjetne pljuskavice, gazanije i lantane te penjačicama bogumile.

Ukupna vrijednost uređenja je oko 12.900 eura s PDV-om.

dpp

Osim što je godinama plavila, cesta do Broca pretrpjela je znatna oštećenja uslijed izgradnje mosta Ston. Kako ta oštećenja još uvijek nisu sanirana, a krpanje udarnih rupa nije rješenje, župan Nikola Dobroslavić na Županijskoj je skupštini istaknuo koje je trajno rješenje za tu dionicu ceste.

- Popravak ceste uz Solanu Ston je obveza izvođača radova i ŽUC s Hrvatskim cestama inzistira da se cesta sanira. No, buduće rješenje ceste prema Brocama, koje je ŽUC predložio Općini Ston, je da se trasira novi pristup, da ne ide preko onog dijela uz Solanu nego da ide kopnom izvan dijela Stonskog polja i dijela Solane te da padinom brda dođe do Broca. To smatramo pravim i najboljim rješenjem za budućnost i predlažem da se u Prostorni plan ucrta ta varijanta i da bude trajno rješenje. - kazao je župan Nikola Dobroslavić.

nm

Promet jadranskom magistralom na dionici od vidikovca do Dupca ponovo se odvija nesmetano nakon što se nešto prije 16 sati na tom dijelu ceste dogodila prometna nesreća u kojoj je uz dva osobna vozila sudjelovala i jedna cisterna.

Jedan od sudionika ove nesreće zatražio je liječničku pomoć, a policijski očevid trajao je nešto više od sat vremena. Za to vrijeme promet se uz regulaciju policijski službenika odvijao naizmjenično.

nm

„Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko – neretvanske 41-godišnjak se sumnjiči za niz kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta odnosno zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, povredu obveza vođenja trgovačkih knjiga i povredu dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje”, piše danas u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske, a kako neslužbeno doznajemo riječ je o tvrtki Gradior j.d.o.o. čiji je vlasnik, ujedno i osumnjičeni Božo Pržić.

Inače, riječ je o tvrtki osnovanoj s temeljnim kapitalom od 10 kuna nad kojom je otvoren stečajni postupak.

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je osumnjičeni, kao osnivač i jedini član uprave i osoba ovlaštena za zastupanje i raspolaganje financijskim sredstvima trgovačkog društva iz Dubrovnika koje je sada u stečaju, u namjeri pribavljanja protupravne imovinske koristi za sebe, na različite načine, što putem bankomata, a što putem isplate u gotovini u poslovnicama banaka, sa žiro računa trgovačkog društva za sebe isplaćivao i zadržavao novčana sredstva”, navodi danas policija istaknuvši kako je „na taj je način sebi pribavio protupravnu imovinsku korist u iznosu od 79.686 eura na ime podignutih pozajmica te iznos od 12.800 eura na ime obračunatih neplaćenih kamata, a sve na štetu trgovačkog društva čija je djelatnost građevinarstvo”.

„Isto tako, kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je osumnjičeni otuđio imovinu - prijevozna sredstva u vlasništvu spomenutog trgovačkog društva tako što je isto ustupio ili prodao drugim osobama, a da na žiro račun trgovačkog društva nije uplatio vrijednost tako otuđene imovine niti je stečajnoj upraviteljici društva omogućio da dođe u posjed imovine društva čime je sebi pribavio protupravnu imovinsku korist od 13.723 eura.” - piše dalje u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

„Također je utvrđeno kako osumnjičeni u poslovne knjige društva nije uredno evidentirao stjecanje i otuđenje imovine te je početkom 2023. godine knjigovođi prestao dostavljati dokumentaciju koju je obvezan dostavljati i voditi. Isto tako, znajući da je društvo nesposobno za plaćanje zbog neizvršavanja osnova za plaćanje u razdoblju dužem od 60 dana te da je žiro račun društva u neprekidnoj blokadi od veljače 2023. godine, čime su se stekli uvjeti za pokretanje stečajnog postupka, osumnjičeni nije podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad trgovačkim društvom.” - navodi PU DN.

„Opisanim kaznenim djelima pričinjena je materijalna šteta od 106.223 eura te je protiv osumnjičenog podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.” - zaključuju iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske.

Nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nedavno najavio kako će do kraja godine biti spremna građevinska dozvola za izgradnju zračne luke kod Trebinja, župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić na Županijskoj skupštini, još je jednom izrazio protivljenje tom projektu.

- Vrlo neugodno smo iznenađeni izjavom Milorada Dodika jer je za nas ta investicija, koja ugrožava vodoopskrbu Dubrovnika i njegova područja, neprihvatljiva. Naš stav istaknut je i u Deklaraciji koju je usvojila ova Županijska skupština. Dakle, za nas je neprihvatljivo da se taj projekt realizira na lokaciji Taleža. Nemamo problem s projektima koje susjedna država planira na svom području dok ti projekti ne ugrožavaju područje Dubrovačko – neretvanske županije i Republike Hrvatske i u tome ustrajemo. - kazao je župan Dobroslavić.

- Resorno Ministarstvo je podnijelo prigovor na Republici Srpskoj radi izgradnje zračne luke i mi ćemo prema ESPO konvenciji ustrajati da se naš stav ispoštuje. Na to imamo pravo. Taj projekt ima negativan utjecaj na Županiju i učinit ćemo sve da se ta lokacija na kojoj je planirana zračna luka promijeni za neku drugu lokaciju koja je za njih pogodna, a ne ugrožava Dubrovačko – neretvansku županiju. - kazao je župan Nikola Dobroslavić.

Uz Dan Županije i blagdan svetog Leopolda Bogdana Mandića, nagrada za životno djelo ove godine bit će posthumno dodijeljena prof. dr. sc. Nikoli Miroševiću, Blaćaninu, inače autoru najznačajnijih knjiga o vinogradarstvu.

Ampelografski atlas Hrvatske i Atlas hrvatskog vinogradarstva i vinarstva Hrvatske dvije su knjige prof. dr. sc. Nikole Miroševića koje olakšavaju razumijevanje povijesti i suvremenu hrvatsku vinsku industriju.

Prof. dr. sc. Nikola Mirošević autor je brojnih monografija o važnim hrvatskim vinogorjima i sortama vina. Napisao je više od 160 znanstvenih radova, a bio je i jedan od urednika Blatskog ljetopisa.

Dobitnik je državne nagrade za znanstveni rad, nagrade za životno djelo Udruge dalmatinskih vinogradara i vinara i Zadružnog saveza Dalmacije, priznanja Udruge vinogradara i vinara „Vinum Croaticum” i brojnih drugih priznanja među kojima je i nagrada Zlatni grb Općine Blato za životno djelo koja mu je dodijeljena 2009. godine.

Prof. dr. sc. Nikola Mirošević preminuo je u listopadu prošle godine, a rođen u Blatu 1943. godine gdje je završio osnovnu školu. Srednju poljoprivrednu školu završio je u Kaštelima. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu na kojemu je stekao akademski stupanj magistra i doktora znanosti, a specijalizirao se u Francuskoj. Od 1987. do 2003. bio je predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Njegova glavna znanstveno - istraživačka aktivnost bila je biološka i tehnološka valorizacija autohtonih i introduciranih kultivara vinove loze te drugi problemi vezani za uspješnost uzgoja i eksploataciju loze, s posebnim osvrtom na razmnožavanje, rasadničarstvo i osnivanje novih vinograda.

Godišnje nagrade će 12. svibnja u Dan Županije na svečanoj sjednici Županijske skupštine biti dodijeljene Nevenu Faziniću, Veslačkom klubu Neptun iz Dubrovnika, Caritasu dubrovačke biskupije, Udruzi Radost iz Ploča, Pavu Orepiću i Mandolinskom orkestru KUD-a Metković.

Vodovod Dubrovnik završio je rekonstrukciju vodospreme i crpne stanice Osmine u Dubrovačkom primorju putem kojih se opskrbljuje naselje Slano. Rekonstrukcija je obuhvaćala građevinske, elektrotehničke i strojarske radove, a ukupno je bila vrijedna 360 tisuća eura.

- Sanirali smo vodne komore, zamijenili sve crpke i upravljačke ormare te zasune u zasunskoj komori. Ujedno smo ugradili i mjerače protoka, čija je svrha da nam pomognu u praćenju potrošnje i smanjenju gubitaka na ovom području. Naravno tu su bili i svi potrebni završni radovi, od fasaderskih, preko keramičarskih radova do zamjene cjelokupne stolarije. Dakle, izvršili smo potpunu modernizaciju i uvezali vodospremu i crpnu stanicu u naš sustav daljinskog nadzora i upravljanja. – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić te dodao kako su u sklopu ove investicije ugradili i potrebnu elektroopremu kako bi u sustav daljinskog nadzora i upravljanja uvezali i vodospremu Bijelo brdo, a koja služi za opskrbu naselja Banići i Kručica.

Vodovod je ove radove financirao vlastitim sredstvima, a ovo je tek jedna u nizu investicija na području Općine Dubrovačko primorje.

- U tijeku je izgradnja sustava Imotica - Topolo, kojom će se konačno riješiti pitanje stabilne opskrbe pitkom vodom sela Dubrovačkog primorja, u planu nam je i rekonstrukcija sustava Nereze, kojim bi se zaokružila priča oko zahvaćanja i skladištenja vode na tom području, kao i izgradnja cjevovoda od Majkova do mora. Naravno, moramo spomenuti i dovođenje vode u Dole, projekt kojim će se, nakon cijelog stoljeća pokušaja, napokon riješiti opskrba pitkom vodom tog naselja. – naglasio je Matušić te dodao kako je uz sve te projekte, ova rekonstrukcija vodospreme i crpne stanice Osmine bila nužan i iznimno bitan korak za povećanje kvalitete života i osiguravanje dugoročne stabilnosti vodoopskrbe na području cijelog Dubrovačkog primorja.

JPA

Do daljnjega će uređenje i čistoća plaže u Uvali Lapad biti u nadležnosti komunalnog društva, ali na teret koncesionara, tako je župan Nikola Dobroslavić na sjednici Županijske skupštine odgovorio na pitanje vijećnika Nikše Sentića (HDZ) koji je direktno pitao što se događa s plažom i tko na početku turističke, a ususret sezoni kupanja brine o toj plaži.

- Još 2016. koncesiju za plažu u Uvali Lapad je nakon javnog natječaja dobila zajednica ponuditelja Dubrovački zalasci sunca i nakon što su je počeli koristiti i uredno izgradili sve što je bilo predviđeno po lokacijskoj dozvoli i uložili znatna sredstva, drugi ponuditelj je pokrenuo postupak žalbe i nakon redovnih postupaka, najprije kod resornog Ministarstva i upravnih sudova, sve odluke su bile u korist Ministarstva, jer je i ono bilo tuženo, i Županije, ali je Visoki upravni sud donio dvije kontradiktorne odluke pa su počeli problemi jer se nije znalo koju od te dvije odluke provesti. - rekao je Dobroslavić, naglasivši kako Županija ne bježi od provođenja odluke suda.

- Županija je spremna provesti bilo koju odluku sudova, ali u ovom slučaju nije jasno koju odluku provesti i primijeniti i zato je Ministarstvo predložilo DORH-u da se preispita zakonitost odluka te da Vrhovni sud odluči koja je prava odluka i taj postupak je u tijeku, a dok se on ne završi, ne možemo postupati. - kazao je župan.

Odgovorio je i na pitanje tko će održavati plažu u sezoni.

- Uređenje tog prostora je do daljnjega u nadležnosti komunalnog društva, a na teret koncesionara. - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Komunalno društvo koje brine o održavanju plaže zapravo je dubrovačka Čistoća.

Dobroslavić je inače svjestan problema s plažom u Uvali Lapad.

- Slažem se da je problem u Uvali Lapad velik za sve nas, ali, nažalost, ne možemo ubrzati postupke sudova. Sve to predugo traje i mogu apelirati prema Vrhovnom sudu da riješi predmet, ali ne možemo mi djelovati prema pravosuđu jer bi se to moglo tumačiti kako želimo utjecati na odluke sudova. Županija će postupiti po odluci Vrhovnog suda. Tamo je u problemu koncesionar jer je uložio sredstva, a nije sigurno može li dalje nastaviti posao za koji su dobili koncesiju. Županija je zaštićena jer imovina koja se nalazi na pomorskom dobru, nije imovina investitora i višestruko pokriva dubioze koje mogu nastati. - kazao je župan Nikola Dobroslavić.

Od srijede, 24. travnja (večeras od 22 sata) počet će radovi na sanaciji asfaltnog kolnika u ulicama Josipa bana Jelačića, Nikole Tesle, Dr. Ante Starčevića, Vukovarskoj ulici te na Obali Stjepana Radića.

Radovi će se izvoditi u noćnim satima od 22 do 6 sati ujutro, a obuhvatit će uklanjanje (frezanje) oštećenih dijelova kolnika i asfaltiranje novim slojem.

Radove izvodi ugovorni izvođač na održavanju nerazvrstanih cesta na području Grada Dubrovnika tvrtka Atis Dubrovnik d.o.o., a predviđeno trajanje radova je do subote, 27. travnja.

Grad Dubrovnik

Za spomen obilježje „Trag svjetla'”, kojeg su Grad Dubrovnik i Vatrogasna zajednica grada Dubrovnika podigli u spomen na stradalog vatrogasca Gorana Komlenca, arhitektonski ured Proto-Arch nagrađen je BIG SEE Architecture Award 2024. u kategoriji „Javni/otvoreni prostor i krajolik”.

Na mjestu stradavanja, između sela Ljubač i Gromača, spomenik je otkriven 31. srpnja 2023., na prvu godišnjicu smrti Gorana Komlenca koji je stradao u akciji gašenja požara. Spomenik je tada otkrila supruga preminulog Iva Komlenac uz prisustvo djece, a autorica spomenika Lea Đurović Ruso iz Proto-Archa pojasnila je kako krug predstavlja simbol života i prikazuje etape Goranovog ljudskog života. Kamen teksturu mijenja od grube na početku do sjajne poliranosti, simbolizirajući put u vječnost. Kamen je na jednom mjestu raspuknut i označava Goranovo stradanje, a kamena vertikala završava s obilježjem križa.

- Projekt „Trag svjetla” posvećen stradalom vatrogascu Goranu Komlencu posebno je obilježio naš profesionalni put. Unatoč tragediji uspjeli smo prenijeti moćnu poruku vjere, nade i svjetlosti kroz jezik arhitekture. - izjavila je Lea Đurović Ruso povodom osvajanja nagrade.

Grad Dubrovnik ovo je spomen obilježje podignuo kao trajni znak sjećanja na snagu plemenitosti i požrtvovnosti.

JPA