„Ja volim samo sebe, svog predivnog sebe! U ta dva stiha otprilike staje djelovanje ono malo pripadnika kobasičaste koalicije koji su se pojavili na sjednici Skupštine Dubrovačko - neretvanske županije!” - piše u priopćenju HDZ-a Dubrovačko – neretvanske županije nakon sjednice Županijske skupštine koja je održana jučer.

Iz HDZ-a tako navode kako je „na sjednicu stiglo 50 posto SDP-ovih vijećnika i 33,3 posto vijećnika stranke Možemo, to jest Srđ je Grad ili kako se već opredjeljuju obzirom da su istovremeno članovi više političkih opcija”.

„Ta gospoda ustrajala je na politikantstvu i galami. Razumijemo ih, stižu izbori”, navode iz HDZ-a pa onda kažu o Miši Krstičeviću i SDP-ovcima:

„Ovi SDP-ovci, predvođeni vrlim junakom, gradonačelnikom koji nema vremena za svoj grad, osim kad treba osigurati zemljište kolegi za gradnju zgrade, puno su bučili, puno zujali, a meda nisu dali. Možda je riječ o frustraciji jer navedeni junak nije junak koliko je junak gospodin Puljak koji je ipak zaslužio dva prolazna mjesta na listi u desetoj izbornoj jedinici. Što se tiče ostatka kobasice koji smo susreli u vijećnici, on se malo ispod glasa izjasnio kako ipak ne podržava centre za gospodarenje otpadom. Doduše, rekao je to nama, nije svojima u stranci. I to je to što se njihovog djelovanja danas tiče. Jer oni su ostali u vijećnici samo na prvoj točki Dnevnog reda.
Da, da, dobro ste pročitali, na jednoj od 39 točaka. Toliko o velikoj brizi za naše školstvo, zdravstvo, pomorstvo, projekte i sve ono što je skupština danas izglasala!” - pišu iz HDZ-a.

„Nije njima važno raditi za svoje sugrađane, nije njima u interesu realizirati projekte. U interesu im je biti na listi, i zaštititi svoje apetite-političke, građevinske i one egocentrične. Budimo pošteni, oni vole samo sebe.” - zaključuju u HDZ-u.

dpp

Župan dubrovačko – neretvanske danas je na Skupštini Dubrovačko – neretvanske županije podnio Izvješće o radu župana za drugu polovicu 2023. godine.

Govoreći o Izvješću o radu, župan Nikola Dobroslavić uvodno je istaknuo kako je županijska uprava i u drugom polugodištu 2023. godine pratila Plan rada Župana i Županijske skupštine, a ostvarena je stabilnost i sigurnost u njegovu izvršavanju. Napomenuo je kako je potican održivi razvoj Dubrovačko-neretvanske županije. Proračun je uredno izvršavan, a krajem godine usvojen je i Proračun za ovu godinu.

Dodao je kako je Izvješće opsežno te se stoga kratko osvrnuo na projekte koji se trenutno provode.

- Autocesta do Dubrovnika i brza cesta do Zračne luke Ruđer Bošković su projekti na kojima aktivno i kontinuirano radimo, očekujemo nastavak realizacije brze ceste od Perne do Brijeste, a obilaznica Orebića je u relizaciji. Što se tiče luka, odnosno lučke infrastrukture, imamo 13 projekata od čega je osam završeno. Najveći od njih je projekt Pomorsko-putničkog terminala Vela Luka, ali tu je i Donje Čelo, Puntin, Račišće. U realizaciji je projekt Polačišta, Ubli na Lastovu kao i radovi na luci u Cavtatu. Perna i Prigradica nam preostaju, očekuje se raspisivanje natječaja, a prikupili smo potrebnu dokumentaciju. - rekao je župan Dobroslavić te nadodao kako je završena i energetska obnova Učeničkog doma Dubrovnik, obnova sportske dvorane Gimnazije Dubrovnik, a pred početkom realizacije je nova zgrada Osnovne škole Cavtat.

- Što se tiče poljoprivrede radimo na brani na Neretvi, sustav GLOG je u funkciji, idemo u projekt Pokušališta za agrume. Nadalje, Centar za gospodarenje otpada Lučino razdolje ide dalje i bit će gotov do kraja 2025. godine. To je krucijalan projekt koji će nam osigurati da nam se ne dogodi napuljski scenarij. - istaknuo je župan.

- Trajna Sigurna kuća je završena, to je poboljšana varijanta nakon privremenog rješenja, projekt Kalosa za koji su osigurana sredstva ide u relizaciju. Radili smo na energetskoj obnovi OB Dubrovnik, osigurali smo sredstva, što znači de facto obnove cijele bolnice. I ovo sezonu smo imali turističke timove. - napomenuo je župan Dobroslavić.

U uvodnom obrazloženju je također kazao kako su u Dubrovačko – neretvanskoj županiji trenutno na snazi 284 koncesije, od čega njih 220 za marikulturu, a preostalih 64 se odnosi na druge namjene poput koncesija na plažama, ribogojilišta itd.

- I dalje smo u vrhu što se tiče povlačenja sredstva iz EU fondova. Županija danas, kroz naše Upravne odjele i Ustanove, provodi 41 EU projekt, ukupne vrijednosti 166 milijuna eura. Imamo novi instrument Program za otoke i tu nam je dostupno 28 milijuna eura bespovratnih sredstava. Dogovor je da svaka JLS može kandidirati projekt vrijedan 1,6 milijuna eura, a i mi ćemo kandidirati neke projekte kroz koje ćemo riješiti igrališta, Kalos i Centar za djecu s poteškoćama o razvoju. Za branitelje je kroz razne kanale izdvojeno ukupno 346 tisuća eura, isplatili smo božićnice za 2236 umirovljenika. - kazao je.

- Na našu inicijativu Zračna luka u Čilipima sada nosi ime našeg velikog znanstvenika Ruđera Boškovića. Time smo se odužili našem velikanu, a nažalost neki drugi polažu ruke na njega i to nećemo dopustiti. U tu svrhu u Bruxellesu smo organizirali i skup pod nazivom ‘Ruđer Bošković, hrvatski znanstvenik’. U drugoj polovici 2023. godine imali smo fantastičnu izložbu Andyja Warholea. Želim ovdje spomenuti i kako je manifestacija Sveti Vlaho u Bruxellesu obilježila 10 godina. Spominjem je jer je dobila posebnu nagradu u Večernjakovoj domovnici za manifestaciju koja je važna Hrvatima izvan Domovine. Imamo uredno izvršavanje Proračuna, svima su sredstva osigurana, štitimo dignitete Domovinskog rata, posebno smo se suprostavljali posezanjima za našom književnosti. Zaštita okoliša je i dalje naša zadaća i zato se suprostavljamo ZL Trebinje i želimo korekciju projekta Gornjih horizonata. - zaključio je župan Dobroslavić.

dpp

Nije puno trebalo da se HDZ i SDP u Županijskoj skupštini zakače oko nastavka izgradnje autoceste do Dubrovnika. Naime, kampanja za parlamentarne izbore samo što nije počela pa su SDP-ovi vijećnici Ivo Karamatić i Mišo Krstičević podsjetili kako se autocesta do Dubrovnika gradi još otkad je negdašnji premijer Ivo Sanader na prigodnoj svečanosti na Osojniku položio kamen temeljac na trasi buduće autoceste.

Odgovarajući na vijećničko pitanje, župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako je nastavak izgradnje autoceste do Dubrovnika projekt aktualne Vlade i županijske vlasti. Podsjetio je kako nisu sve političke opcije bile za nastavak tog važnog projekta za jug zemlje.

- Vlada Zorana Milanovića predlagala je da autocesta ide kroz Hercegovinu, a ne Dubrovačkim primorjem, ali mi smo se izborili za naše rješenje koje je u županijskom Prostornom planu. Zahvaljujući Vladi Andreja Plenkovića imamo odluku o načinu financiranja nastavka izgradnje autoceste od čvora Metković do Osojnika. - kazao je Dobroslavić, kojega je Ivo Karamatić podsjetio na 2009. godinu.

- Sredinom 2009., negdje ovako u predizborno vrijeme, tmurno i lažljivo vrijeme, nazočili smo i vi i ja i Branko Bačić i Teo Andrić na Osojniku, na otvaranju radova na izgradnji autoceste koje je organizirala Fimi Media, a pompozno ih otvorio ćaća Ivo uz dovezene bagere. - podsjetio je Karamatić, kojega je, kad su već bageri 2009. bili na Osojniku, zanimalo dokud se stiglo s autocestom.

- Molim točan odgovor u metrima kubnim i kvadratnim dokle se stiglo s radovima i koliko do danas asfaltiralo. - pitao je sarkastično Karamatić.

Autocesta se realizira, odgovorio mu je Dobroslavić, prisjetivši se izjava bivšeg premijera Zorana Milanovića o autocesti za njegova posjeta Cavtatu.

- Neki su htjeli da ta cesta ide kroz Hercegovinu. To je rekao i tadašnji predsjednik vlade Zoran Milanović u Cavtatu, da će autocesta ići kroz Hercegovinu. Tada sam ga pitao kako to predsjednik vlade može derogirati Prostorni plan Županije. - kazao je Dobroslavić, podsjetivši na još jednu zgodu, a što je zasmetalo Karamatiću.

- Isto tako, naš dragi vijećnik Nikola Hajdić, koji više nije s nama, je svojevremeno javno potvrdio da je stav SDP-a na sastanku u Pločama bio da autocesta ne ide prema Dubrovniku i da je bio protiv. - prisjetio se župan, što je razljutilo Karamatića pa je iz klupe pitao predsjednicu Skupštine Terezinu Orlić kako županu može dozvoliti da govori to što je rekao, budući da je vijećnik Hajdić preminuo i ne može mu uzvratiti.

Orlić je Karamatiću, koji je inače svojim istupima i dobacivanjem stalno remetio red u Vijećnici zaprijetila da će ga udaljiti sa sjednice.

Kad je u pitanju autocesta do Dubrovnika, župan Dobroslavić istaknuo je kako njezina izgradnja ide dalje.

Dosadašnja privremena ravnateljica Javne ustanove Skloništa za nezbrinute životinje Dubrovnik Ana Ivelja izabrana je za ravnateljicu ove ustanove na razdoblje od četiri godine, objavio je danas Grad Dubrovnik. „Odluku o njenom imenovanju donijelo je Upravno vijeće Ustanove nakon što je prethodno proveden natječaj za izbor i imenovanje ravnateljice”, kažu u priopćenju iz gradske uprave.
 
„Prije nešto više od godinu i pol dana Grad Dubrovnik je pokrenuo projekt Adopt Žarkovica. Uz veliki angažman voditeljice projekta Ane Ivelje, današnje ravnateljice gradske ustanove, u suradnji s volonterima i udrugama s područja Hrvatske te uz podršku međunarodne organizacije Network for Animals, riješen je 20 godina star problem nelegalnog i neregistriranog azila na Žarkovici u kojem je u neadekvatnim uvjetima živjelo više od 260 životinja. Svi psi su izliječeni, većina je udomljena, a samo manji dio njih preseljen je u adekvatne uvjete u prvom gradskom azilu.
 
Podsjetimo, Javna ustanova „Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik osnovana je 2023. godine čime su stvoreni preduvjeti za rad prvog registriranog skloništa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji sukladno propisima o zaštiti životinja. Prvi gradski azil za nezbrinute i napuštene životinje Grad Dubrovnik izgradio je na području Grabovice, a azil je u studenom prošle godine primio Rješenje Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske kojim se utvrđuje da udovoljava svim propisanim uvjetima za rad.” - piše priopćenju uz imenovanje.
 
U okviru obavljanja djelatnosti skloništa za životinje Ustanova obavlja zbrinjavanja napuštenih ili izgubljenih životinja te djelatnost skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite napuštenih ili izgubljenih životinja u skloništu.

dpp

Gradu Dubrovniku odobrena su bespovratna sredstva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za financiranje projekta „Izrada Strategije razvoja Urbanog područja Dubrovnik“ u iznosu od 22.477,98 eura. Dodijeljena sredstva Fonda iznose 85 posto ukupno prihvatljivog iznosa projekta, što je najviši iznos bespovratnih sredstava koji se mogu dodijeliti ovim Ugovorom.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik pripremio je potpunu dokumentaciju za niz projekata koji se planiraju financirati sredstvima iz dostupnih fondova Europske unije, među ostalima i iz ITU mehanizma. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije prihvatilo je prijavu Grada Dubrovnika na Poziv za urbana područja za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma) u financijskom razdoblju 2021. – 2027., putem kojeg će Dubrovnik i okolne općine imati na raspolaganju 22 milijuna eura za realizaciju strateških projekata.

Jedna od ključnih investicija je Park ‘n’ Ride sustav na području Pobrežja, čime bi se prometno rasteretilo uže gradsko područje. Ističe se i nabava električnih vozila u sklopu projekta “Elektrifikacija i digitalizacija javnog autobusnog prijevoza” te ulaganja u zelenu infrastrukturu. Tako se među projektima izdvajaju i rekonstrukcije parka u Pilama, prostora oko Platane na Brsaljama i parka Gradac, čime bi se ozelenio i potpuno krajobrazno preuredio prostor od Pila do Boninova.

Ministarstvo je izvršilo pregled i provjeru prihvatljivosti prijave Grada Dubrovnika te je utvrđeno kako su ispunjeni svi uvjeti. Urbano područje Dubrovnik obuhvaća Grad Dubrovnik i općine Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka i Konavle, a uspostavljeno je u srpnju 2021. Izrada Strategija razvoja Urbanog područja Dubrovnik bila je preduvjet svih ulaganja u sklopu ITU mehanizma, a usvojilo ju je Koordinacijsko i Partnersko vijeće te je prošla proces savjetovanja s javnošću.

Grad Dubrovnik

Nakon što je župan Nikola Dobroslavić nedavno obišao Lučino razdoblje gdje je u tijeku izgradnja pristupnih cesta za županijski Centar za odlaganje otpada, između njega i vijećnika Miša Krstičevića (SDP) na Županijskoj skupštini razvila se polemika kad će CGO biti izgrađen. Župan kaže do kraja 2025. godine, dok Krstičevic ističe da radovi neće biti gotovo do 2027. godine.

Izgradnja CGO Lučino razdolje ide prema planu, odgovorio je župan Nikola Dobroslavić vijećniku Teu Andriću (HDZ), dodavši kako je to ključan projekt za gospodarenje otpadom u Županiji.

- S izvođačem imamo potpisan ugovor prema kojemu će radovi na izgradnji CGO Lučino razdolje završiti koncem 2025. kad kreće probni rad Centra.- rekao je župan, dodavši kako su u tijeku radovi na izgradnji pristupne ceste.

- Uskoro započinju radovi na izgradnji trafostanice. Očekujemo da će izvođač kvalitetno obaviti radove koji će završiti krajem 2025. kao što je predviđeno ugovorom. - rekao je Dobroslavić.

No, vijećnik Krstičević drukčijeg je stava. Osim što smatra kako radovi na CGO-u neće biti gotovi do 2025. godine, istaknuo je kako će građani Dubrovnika nakon što se izgradi, plaćati najskuplji otpad. Župana je pitao gdje će se do izgradnje CGO-a odlagati otpad s područja dubrovačkog prstena, dodavši kako se Grabovica zatvara.

- Građani Dubrovnika će od 2025. plaćati najskuplji odvoz otpada u Hrvatskoj. Preostali prostor za otpad na Grabovici napunit će se ove sezone, a od 2025. nema više odvoza na Grabovicu jer je puna. Župan se hvali, a zaboravlja tko će plaćati taj najskuplji otpad.- kazao je Krstičević, dodavši kako CGO neće biti završen do kraja 2025.

- Bit će dobro ako bude završen do 2027. godine. Dakle, ostaju dvije godine rupe da vidimo gdje će dubrovački prsten odlagati otpad, a što je rezultat djelovanja birokracije i našeg dragog župana. - kazao je Krstičević.

Problematizirao je i odvoz otpada preko Pelješkog mosta.

- CGO neće biti izgrađen do 2025. i za vrijeme sezone kamioni puni smeća pičit će Pelješkim mostom. Most, s kojim se hvalite bit će pun kamiona za vrijeme sezone koji prevoze smeće jer vi niste izvršili dužnost sa svojom administracijom. - predbacio je Krstičević Dobroslaviću, koji je ostao pri stavu da će CGO Lučino razdolje biti izgrađen u zadanom roku.

- Zapamtite svi, CGO Lučino razdolje bit će prema ugovoru završeno do konca 2025. godine. - samouvjereno je istaknuo župan.

Osvrnuvši se na Krstičevićevu primjedbu da će se otpad voziti preko Pelješkog mosta, Dobroslavić je kazao kako mosta ne bi ni bilo da se pitalo Vladu Zorana Milanovića.

- Kad sam izabran za župana, kad je Vlada Zorana Milanovića stupila na vlast, prva izjava bila je da se Pelješki most neće graditi, a izgradio se zahvaljujući Vladi Andreja Plenkovića, ali prvenstveno zbog inicijative ove županijske većine koja je zauzela stav o spajanja hrvatskog teritorija i u tome smo uspjeli. Koliko god bili zavidni, Pelješkog mosta ne bi bilo da nije bilo Vlade Andreja Plenkovića i Županije. - rekao je Dobroslavić.

Nezadovoljan odgovorom, Krstičević je uzvratio županu da izbjegava dati konkretne odgovore na pitanja koja je postavio pa je ponovo pitao gdje će se nakon zatvaranja Grabovice odlagati otpad s dubrovačkog područja i na to je pitanje od župana dobio odgovor.

- Do otvaranja CGO Lučino razdolje briga o odvozu otpada je na jedinicama lokalne samourave i oni moraju, kao i dosad, o tome brinuti. Inače, ne vidim zašto bi Grabovica trebala biti koncem godine zatvorena. - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Gornji horizonti i zračna luka kod Trebinje projekti su u u susjednoj BiH koje realizira Republika Srpska, a koji su iznimno opasni za Dubrovačko – neretvansku županiju, odnosno Malostonski zaljev, plodnu dolinu Neretve i rijeku Omblu iz koje se dubrovačko područje nabavlja pitkom vodom.

Vijećnika Nikšu Sentića (HDZ) zanimalo je prati li Županija što se događa s tim projektima, a župan Nikola Dobroslavić istaknuo je:

- Naravno da pratimo što se događa s Gornjim horizontima i sa zračnom lukom Trebinje. Naše je pravo komentirati i raditi sve što je u interesu zaštite našeg područja, a događa se u susjednoj državi. - kazao je Dobroslavić, složivši se sa Sentićem kako su ta dva projekta prijetnja našoj državi, odnosno Županiji.

- Gornji horizonti su prijetnja Županiji. To su i stručnjaci davno utvrdili. Takvo je mišljenje i naših resornih ministarstava, a mi smo o tim projektima donijeli i deklaraciju iza koje stojimo. Ti projekti su ugroza i mi po ESPO konvenciji imamo pravo intervenirati u susjedstvu i to i radimo. Iz susjedne države nas moraju uvjeriti da se po izgradnji hidroelektrana u sustavu Gornji horizonti nama neće smanjiti dotok vode, da neće ugroziti dolinu Neretve ni priobalje. - rekao je Dobroslavić, istaknuvši kako jednaku ugrozu predstavlja izgradnja zračne luke kod Trebinja.

- Zračna luka kod Trebinja je ugroza za Dubrovnik i naša ministarstva nas podržavaju i reagiraju. Ta zračna luka je izravna ugroza za podzemne vode prema Ombli i mi smo izričito protiv tog projekta. Zračna luka Trebinje je problematična prvenstveno radi zaštite okoliša, a i strateška je prijetnja.- rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Gdje je nestala brza cesta od Dubrovnika do Zračne luke u Čilipima, pitao je na Županijskoj skupštini župana Nikolu Dobroslavića vijećnik Pero Jerković (Most). Naime, nakon što su Hrvatske ceste povukle Studiju utjecaja na okoliš brze ceste od Dubrovnika do Zračne luke „Ruđer Bošković”, a koja je predviđala prolazak te ceste preko Rijeke dubrovačke, Jerkovića je zanimalo kuda će ići ta cesta.

- Brza cesta nije nigdje nestala. Ona je iznimno važna za Županiju i Dubrovnik. - kazao je Dobroslavić, dodavši:

- Brza cesta od Dubrovnika do Zračne luke prioritet je od kojega ne odustajemo. - naglasio je Dobroslavić, istaknuvši što se događa s izgradnjom brze ceste do dubrovačke Zračne luke.

- Nakon studije izvodljivosti i studije utjecaja na okoliš. Na javnoj raspravi bilo je puno primjedbi i Hrvatske ceste su uzele predah. Treba obraditi sve primjedbe i uvažiti ono oto ljudi imaju za reći. Struka će presuditi koliko su te primjedbe argumentirane i donijeti konačne odluke. - kazao je župan, podsjetivši kako je Županija u Prostorni plan ucrtala alternativnu trasu brze ceste.

- U prostornom planu je alternativna trasa i za prelazak preko Rijeke dubrovačke i kroz Župu i svejedno je za koju će se trasu struka odlučiti. Nama je važno da ta brza cesta ide. Ona mora ići i ići će, a neka struka kaže kuda i kako. Mi želimo tu brzu cestu i dobit ćemo je kao i autocestu i ostatak brze pelješke ceste. - naglasio je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Na području PU dubrovačko – neretvanske protekli tjedan najveće novčane kazne, u iznosu od po 1.320 eura, izrečene su vozačima osobnih vozila zbog odbijanja testiranja na droge.

Radi se vozačima osobnih vozila dubrovačkih registarskih oznaka u dobi od 39 i 28 godina koji su tijekom redovne kontrole prometa u proteklom tjednu zaustavljeni u Pločama i u Zaton Dolima.

Osim spomenute novčane kazne obojici vozača je izrečena tromjesečna zabrana upravljanja vozilima B kategorije.

dpp

Vodovod Dubrovnik zamijenio je dotrajali cjevovod u Ulici Matije Gupca. U sklopu interventnih radova 60 metara starog polietilenskog cjevovoda zamijenjeno je novim cjevovodom od pocinčanog čelika.

- Iako je riječ o manjem cjevovodu, učestali kvarovi doveli su do potrebe za njegovom zamjenom. S obzirom da je riječ o uskoj i strmoj ulici, radovi nisu bili jednostavni, ali smo svim izazovima uspješno doskočili i više ne bi trebalo dolaziti do puknuća u ovoj ulici. Ono što je najbitnije je da možemo reći da smo riješili još jednu kritičnu točku na Pločama i dugoročno osigurali stabilnost sustava vodoopskrbe u ovom dijelu Dubrovnika. – rekao je prilikom dovršetka ovih radova predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić te dodao kako su u sklopu ove investicije rekonstruirali i postojeće priključke.

Ova investicija bila je vrijedna oko 15 tisuća eura, a Vodovod je financirao vlastitim sredstvima.

dpp

Nakon što je policijskim službenicima u Policijskoj postaji Dubrovnik početkom veljače pristupila 72-godišnjakinja i prijavila kazneno djelo prijevare, provedeno je kriminalističko istraživanje koje je rezultiralo kaznenim prijavljivanjem 69-godišnjaka s područja Zagreba.

Naime, oštećenu je na području Dubrovnika zaustavio osumnjičeni muškarac koji je u ruci nosio narukvicu žute boje i pitao je pripada li joj ta narukvica. Kada je oštećena rekla da narukvica nije njezina, upitao je ima li u blizini zlatara u kojoj bi mogao provjeriti je li „pronađena“ narukvica izrađena od zlata.

U tom trenutku naišao je muškarac kojeg je osumnjičeni također pitao za zlataru u blizini na što mu je muškarac odgovorio da se bavi zlatom i nakon pregleda narukvice procijenio njenu vrijednost na 5.000 eura. Izrazio je želju da otkupi narukvicu, te ih je zamolio da ga pričekaju da ode po novce.

Osumnjičeni je potom oštećenoj ponudio da mu da polovicu novca budući žuri na autobus, i da sama sačeka navodnog zlatara kada se vrati s novcem, na što je oštećena pristala i s bankomata podigla 1.100 eura koji novac je dala osumnjičenom, a on njoj narukvicu.

Ubrzo je shvatila da je prevarena i cijeli je slučaj prijavila policiji.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo prijevare osumnjičeni 69-godišnjak je uz kaznenu prijavu pritvoren, dok se nastavlja kriminalističko istraživanje koje ima za cilj utvrditi drugu mušku osobu uključenu u ovaj događaj.

dpp

Dubrovačka Čistoća nabavila je novo specijalno komunalno vozilo za prikupljanje i odvoz otpada i time podmladila svoj vozni park.

„Riječ je o vozilu marke IVECO DAILY s nadogradnjom ROSSI – QUBE 5 koji je namijenjen za prikupljanje i odvoz miješanog komunalnog otpada. Vozilo dužine 5,7 m, širine 2,1 m i visine 2 m opremljeno je motorom usklađenim s normama emisije Euro 6 te zadovoljava najviše ekološke standarde.” - navode danas iz Čistoće Dubrovnik.

„Nadogradnja zapremine 5,5 m3 te kapacitet podizača 500 kg čine ga idealnim za podizanje i pražnjenje spremnika od 120 do 1100 litara. Pored toga, vrijeme ciklusa podizanja i spuštanja je 20 sec što predstavlja vrhunski učinak za djelotvorno izvršenje zadataka. Zbog manjih dimenzija od standardnih komunalnih vozila i tehničkih karakteristika ovo vozilo je idealno za prolaženje uskim dubrovačkim ulicama i teško dostupnim lokacijama. Nabavom novog vozila Čistoća kontinuirano podiže kvalitetu svoje usluge na zadovoljstvo svih svojih korisnika.” - kažu još iz Čistoće.

dpp