Prvo im je trebalo šest godina da se odluče o podizanju optužnice pa je onda proteklo još sedam dok je na Općinskom sudu u Dubrovniku zakazano ročište, a nakon što je postupak započeo, Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku odustalo je od kaznenog progona protiv bivšeg direktora TUP-a Ivice Žuvele i bivšeg predsjednika i članova Nadzornog odbora tog društva Nikše Njirića, Matea Milkovića i Stjepana Zekića. Njih se teretilo za nesavjesno poslovanje, odnosno da su TUP-u 2008. godine nanijeli financijsku štetu prihvaćanjem ponude za izradu tehničke dokumentacije društva Kapiteling d.o.o. Zvonimira Franića, koja je, prema mišljenju Državnog odvjetništva, bila višestruko prenapuhana.

U obrazloženju, koje je općinski državni odvjetnik u Dubrovniku Ante Vetma uputio Općinskom sudu u Dubrovniku, on navodi kako je u navedenom kaznenom predmetu jedan od temeljnih dokaza optužbe bilo provedeno vještačenje stvarne cijene ugovorenih radova, ali da se cijena radova ipak mogla ugovoriti slobodno. S obzirom na to DORH je odustao od progona.

Naime Vetma navodi kako stalni sudski vještak za arhitekturu Branko Jeger naveo kako je stvarna cijena izrade idejnog rješenja u vrijeme kad su TUP i Kapiteling sklopili ugovor iznosila 981.720 kuna, a ugovorena cijena je bila 2,3 milijuna kuna, kao i da je stvarna cijena izrade idejnog rješenja glavnog i izvedbenog projekta te projektantskog nadzora iznosila 11,32 milijuna kuna, dok je ugovorena cijena bila je 17,89 milijuna kuna. No, vještak Jeger se prilikom određivanja stvarnih cijena koristio podacima iz Pravilnika o cijenama usluga Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, koji je bio na snazi u inkriminirano vrijeme, ali isti taj pravilnik također za ovakve slučajeve, kada je procijenjena građevinska vrijednost veća od 160 milijuna kuna, predvidio je mogućnost slobodnog ugovaranja cijena.

Da je pravilnik tu mogućnost predvidio potvrdio je i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a čak se to navodi i u vještačenju stalnog sudskog vještaka Zdravka Mahmeta koje je TUP, odnosno kasnija uprava priložila kada je predana kaznena prijava. Na koncu i tijekom svjedočenja vještak Branko Jeger potvrdio je isto navodeći kako je on ipak smatrao da se cijena trebala ugovoriti po ograničenjima iz pravilnika bez obzira što projekt prelazi nivo kojem su cijene ograničene.

Pri povlačenju optužnice općinski državni odvjetnik u Dubrovniku Ante Vetma uzeo je u obzir i to da je 30. prosinca 2013. Trgovački sud u Dubrovniku donio presudu kojom je odbijen tužbeni zahtjev TUP -a spram Kapitelinga kojim je TUP želio proglasiti ništavnim ugovor za izradu tehničke dokumentacije te je tražio povrat 2,9 milijuna kuna koliko je isplaćeno za dio već obavljenih poslova.

Zbog zamjene led markera na pješačkom prijelazu u Ulici Andrije Hebranga poviše gruške škole, promet će se u subotu, 30. rujna regulirati semaforima. Radovi se planiraju obavljati od 8 do 12 sati u intervalima od dva sata.

Molimo sve sudionike u prometu da se prilagode privremenoj prometnoj regulaciji.

Grad Dubrovnik

U povodu obilježavanja 32. godine stradanja hrvatskih branitelja i civila u logoru Morinj u Crnoj Gori članovi hrvatske delegacije, koju je predvodio ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, u petak su zapalili svijeće kao znak sjećanja na zatočenike iz Dubrovnika i Konavala, ali i Hrvate Boke.

U hrvatskoj delegaciji koja je položila vijenac kod spomen obilježja uz ministra bili su veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić, državni tajnik za političke poslove u Ministarstvu vanjskih i europskih Frano Matušić, župan Dubrovačko - neretvanske županije Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, načelnik Općine Konavle Božo Lasić, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović i predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, Zvonimir Deković. Svijeću je u spomen na žrtave logora Morinj, položio i predstavnik Udruge dubrovačkih logoraša Marko Margaretić.

Počast je prema svim žrtvama odao i državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore Robert Markić.

Prema evidenciji hrvatske Udruge logoraša, u logoru Morinj je bilo zatočeno oko 300 civila i hrvatskih vojnika. Trojica su tamo i umrla nakon brutalnog premlaćivanja i psihičkog iživljavanja što su ih nad njima svakodnevno provodili čuvari logora, dok je jedan ubijen na samom putu u tadašnji crnogorski logor. Tako su, zbog neslaganja s ondašnjom velikosrpskom politikom u tom logoru bili mučeni i zlostavljani između listopada 1991. i kolovoza 1992. godine.

dpp

U sklopu svečane dodjele nagrada World Travel Awards 2023, Dubrovnik je dobio visoko priznanje u dvije značajne kategorije. Grad je proglašen Vodećom europskom destinacijom za krstarenja 2023. (Europe's Leading Cruise Destination 2023) te Vodećom obalnom gradskom destinacijom u Europi 2023. (Europe's Leading Seaside Metropolitan Destination 2023), a nagrade je na svečanoj ceremoniji preuzeo direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika, Miroslav Drašković.

Dubrovnik je nagradu vodeće destinacije za krstarenja dobio u konkurenciji s još 11 gradova kao što su Oslo,Lisabon, Venecija, Kopenhagen i drugi, dok je nagradu za vodeću obalnu gradsku destinaciju dobio u konkurenciji s još šest gradova – Barcelonom, Istanbulom, Portom i dr. World Travel Awards predstavlja prestižni program nagrađivanja u području putovanja i turizma, a pobjeda u ovim kategorijama prepoznata je kao vrhunsko priznanje zlatnog standarda diljem svijeta.

Ovogodišnja proslava 30. obljetnice dodjele nagrada World Travel Awards održana je u gradu Batumiju u Gruziji od 28. do 30. rujna. Glasovanje za europske kategorije dodjele nagrada World Travel Awards trajalo je do 20. kolovoza, a glasali su profesionalci u turizmu, mediji i turistički potrošači.

TZ grada Dubrovnika

Stopa inflacije u eurozoni spustila se u rujnu na 4,3 posto, najnižu razinu u gotovo dvije godine, a Hrvatska je ponovno u društvu sa Slovačkom, s najsnažnijim rastom cijena, znatno većim od prosjeka, pokazale su u petak prve procjene Eurostata.

U rujnu je godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila 4,3 posto, izračunali su statističari. U kolovozu iznosila je 5,2 posto. To znači da su potrošačke cijene u mjesecu na izmaku porasle najblaže od listopada 2021. godine.

Slovačka je i u rujnu bilježila najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini, od 8,9 posto.

Slijedi Hrvatska sa stopom inflacije u rujnu, mjerenom HICP-om, od 7,3 posto, znatno nižom nego u kolovozom kada je dosezala 8,4 posto. Time se rast cijena u mjesecu na izmaku izjednačio s prošlogodišnjem ožujkom.

Opširnije možete čitati OVDJE.

Komemoracija za nedavno preminulog glazbenika Mila Hrnića održana je danas u Kazalištu Marina Držića. Obitelj, prijatelji i kolege oprostili se se od Hrnića koji je preminuo u 78. godini života nakon duge i teške bolesti.

Gradonačelnik Franković prigodnim se govorom oprostio od Mila Hrnića, kazavši kako je tijekom svojih dugih godina profesionalne karijere uvijek isticao iskrenu ljubav prema obitelji, gradu i muzikalnom stvaralaštvu.

- Rođen u Dubrovniku, postao je jedan od njegovih simbola. U njegovim se pjesmama mogla osjetiti ljubav prema gradu i svemu što on predstavlja. Ali njegov angažman nije bio isključivo umjetnički jer je i kao gradski vijećnik nastojao doprinijeti boljitku voljenog grada. Bio je vrhunski profesionalac, veliki zaljubljenik u svoj poziv, a sam je kazao kako život može biti besmislen ako ne radite ono što volite i ako ne dajete sve od sebe.No povrh svega, najvažnije mjesto u njegovom životu, kako je uvijek isticao, bila je obitelj. "Pjesme koje stvaram pokazuju da mi je obitelj svetinja, sve ostalo je prolazno. Obiteljske vrijednosti treba čuvati, a ja sam osoba koja ne voli ni sjesti za stol ako nemam s kim podijeliti obrok", rekao je u jednom od intervjua. Vjerujem da to puno govori o njemu kao čovjeku. - rekao je gradonačelnik Franković.

- Kao glazbenik, Milo Hrnić u svojoj je karijeri prodao više od milijun nosača zvuka, izdao je 20 albuma i više od 200 pjesama. Ostavio je iza sebe brojne popularne pjesme koje pjevaju i današnje mlade generacije i koje ostaju naraštajima iza nas. Kome bi šumilo more moje sinje, Požurite konji bijeli, Moja Ane broji dane, Vrati se, Dalmacijo, Dobra večer prijatelji, Golubice bijela, Budi noćas mirno more – samo su neke od pjesama koje ostaju kao simbol jednog vremena i hvala mu na tome. - rekao je između ostalog gradonačelnik u svom govoru.

Uz glazbene izvedbe pjesama Nostalgija i Dvije suze, od Mila Hrnića oprostio se njegov dugogodišnji prijatelj, aranžer i cijenjeni dubrovački glazbenik Nevio Končić.

Milo Hrnić rođen je u Dubrovniku 3. veljače 1946. u glazbenoj obitelji. Njegovo pravo ime bilo je Božo, a nadimak Milo nadjenula mu je majka. Pjevač je kasnije nadimak ‘pretvorio‘ u službeno ime, prepoznatljivo na glazbenoj sceni. Jedan od najpopularnijih dalmatinskih pjevača, Milo Hrnić redovito je rasprodavao koncerte i čak tri puta pobjeđivao na Splitskom festivalu. Prodao je više od milijun ploča i snimio 20 albuma. Okušao se i u političkom vodama, djelujući kao gradski vijećnik HNS-a, a kasnije i kao nezavisni vijećnik. Istaknuo se i svojim humanitarnim radom, sa posebnim senzibilitetom za hrvatske branitelje, a bio je i jedan od prvih koji su donirali novac od nastupa za izgradnju braniteljskog groblja na Boninovu.

dpp

Odlukom Gradskom vijeća o dodjeli zemljišta na Nuncijati, Grad Dubrovnik u potpunosti je riješio pitanje stambenog zbrinjavanja hrvatskih ratnih vojnih invalida. Počinje izgradnja dvosmjerne ceste Tamarić. Uručeni su ugovori o sufinanciranju programa sportskih aktivnosti. U zgradu Centar Osnovne Škole Marina Getaldića postavljeno 15 klima uređaja.

U POTPUNOSTI RIJEŠENO PITANJE STAMBENOG ZBRINJAVANJA HRVI

Odlukom Gradskog vijeća ispunjen je najvažniji preduvjet za realizaciju projekta braniteljskog naselja na Nuncijati. Naime, Grad Dubrovnik ustupit će bez naknade građevinsko  zemljište na Nuncijati tridesetorici hrvatskih ratnih vojnih invalida odnosno članovima obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja, a sukladno pravu na stambeno zbrinjavanje izdanom od strane Ministarstva branitelja Republike Hrvatske.

Gradonačelnik Mato Franković potpisat će ugovore o ustupanju nekretnina u vlasništvo bez naknade za 30 HRVI i njihove obitelji.

- Nakon 30 godina čekanja i brojnih promjena ovim činom izjavljujemo naše hvala herojima, našim braniteljima. Više u našem gradu neće postojati lista hrvatskih ratnih vojnih invalida koji nisu stambeno zbrinuti.- poručio je gradonačelnik Mato Franković.

Najavio je da će Grad ishoditi jednoobrazno idejno rješenje za sve objekte, a sukladno smjernicama UNESCO-a. Grad će braniteljima ponuditi i mogućnost da građevinske dozvole za tipske objekte na Nuncijati ishoduju na trošak Grada.

Zemljište se dodjeljuje Sukladno odredbama članka 87. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a Grad će isto i potpuno komunalno opremiti. Osim toga, sukladno stavku 5. istog članka, jedinice lokalne samouprave dužne su snositi i troškove komunalnog doprinosa odnosno njihov povrat za odgovarajuću bruto razvijenu površinu.

Za spojnu prometnicu s državne ceste D8 do naselja Nuncijata Grad Dubrovnik je već ishodio lokacijsku dozvolu te se po pravomoćnosti iste može pristupiti provedbi parcelacijskog elaborata i izvlaštenju, a početka izvlaštenja je preduvjet za predaju zahtjeva za građevinsku dozvolu. Paralelno je dovršen i glavni projekt te se radi na projektnoj dokumentaciji ostale cestovne infrastrukture kroz naselje.

U posljednjih šest godina dodjelom stanova i dodjelom zemljišta Grad Dubrovnik zbrinuo je 101 braniteljsku obitelj čime je u potpunosti riješeno pitanje stambenog zbrinjavanja HRVI i obitelji poginulih branitelja.

Ministarstvo branitelja dodijelilo je 65 stanova hrvatskim ratnim vojnim invalidima, a Grad Dubrovnik sufinancirao je izgradnju stanova s iznosom od 10.800.000,00 kuna (1.433.406,33 eura). Od 2017. godine do danas šestorica HRVI-a otkupila su gradski stan temeljem Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, a zadnji je otkupljen u kolovozu ove godine. Također, trojici HRVI-a i jednom hrvatskom ratnom dragovoljcu dodijeljeni su stanovi na korištenje temeljem ugovora o najmu.

POTPISAN UGOVOR, POČINJE IZGRADNJA DVOSMJERNE CESTE TAMARIĆ

Gradonačelnik Mato Franković, u ime Grada Dubrovnika kao investitora i direktor tvrtke Texo gradnja Pero Račić, u ime zajednice ponuditelja Texo gradnja d.o.o. i Colas Hrvatska d.d. kao izvođača, potpisali su ugovor o izvođenju radova na izgradnji dvosmjerne spojne ceste Tamarić.

Ukupna vrijednost ugovora iznosi 2.782.071,63 eura bez PDV-a, odnosno 3.477.589,54 eura s PDV-om, dok ugovorni rok u kojem se izvođač obvezuje završiti radove iznosi godinu dana te počinje teći od dana uvođenja izvođača u posao što je planirano unutar iduća dva tjedna.

Spojna cesta Tamarić spajat će Osnovnu školu Mokošica s nerazvrstanom cestom Lozica-Mokošica-Komolac-Sustjepan. Njenom izgradnjom unaprijedit će se funkcionalnost cestovne mreže Nove Mokošice i rasteretiti postojeće križanje s bivšom županijskom cestom. Zahvat uvelike rješava i dugogodišnji prometni problem roditelja čija djeca pohađaju nastavu u OŠ Mokošica jer će se osigurati uredno prometovanje do škole.

Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako je izgradnja ceste Tamarić značajna zbog planirane nadogradnje i rekonstrukcije OŠ Mokošica, čime će ova škola, koja je posljednja u dvosmjenskom režimu nastave, ući u režim izvođenja nastave u jednoj smjeni. Izgradnja ceste omogućit će i uvođenje autobusne linije do škole što će povećati i prometnu sigurnost u Ulici Bartola Kašića.

Cesta je planirana kao dvosmjerna cesta s obostranim nogostupom i ukupnom pripadajućom infrastrukturom unutar trupa prometnice. Formirat će se odvojene trake za lijeve i desne skretače s nogostupom uz sjeverni rub kolnika na nerazvrstanoj cesti, dok je na novoj spojnoj cesti predviđen obostran pješački nogostup. Na spojnoj cesti koja vodi do OŠ Mokošica predviđena je i izgradnja mosnog prijelaza preko potoka Tamarić. Ukupna duljina zahvata iznosi 895 metara od čega 275 metara otpada na križanje na nerazvrstanoj cesti Lozica-Mokošica-Komolac-Sustjepan, dok je nova prometnica dužine 620 metara.

VIŠE OD 1000 GLASOVA ZA PROJEKTE PARTICIPATIVNOG BUDŽETIRANJA

Odličan odaziv zabilježilo je prvo glasovanje u okviru projekta Grada Dubrovnika Participativno budžetiranje, putem kojeg su građani birali projektne prijedloge za realizaciju u svom gradskom kotaru ili mjesnom odboru. Rezultati su predstavljeni na današnjoj konferenciji za novinare, na kojoj je gradonačelnik Mato Franković rekao kako je uspješno riješena prva faza projekta, a dalje slijedi ono što je ključno – realizacija, kako bi naši sugrađani vidjeli da se isplatilo predložiti projekat, lobirati za njega i u konačnici da će se svaka sredina dodatno oplemeniti zahvaljujući upravo njihovoj inicijativi.

- Siguran sam da će ovaj projekt, koji je tek u začetku, u idućim godinama, nakon realizacije svih ovih projekata u 2024. godini, još više rasti i da slijedi još veći angažman naših sugrađana koji će biti uključeni u kreiranje proračuna Grada. Vjerujem da ćemo doći i do većih iznosa i postotka proračuna koji će se izglasavati na ovaj način. - kazao je gradonačelnik. Ukupna vrijednost izglasanih projekta iznosi dva milijuna eura.

Glasanjem je bio obuhvaćen 131 projektni prijedlog građana, od njih 233, koji je zadovoljio kriterije modela participativnog budžetiranja u vrijednosti do 60 tisuća eura po svakom mjesnom odboru te 120 tisuća eura po svakom gradskom kotaru. Sami građani glasovanjem u razdoblju od 11. do 24. rujna 2023., putem platforme VoxPopuli, odlučili su kojih će se 25 projektnih prijedloga realizirati u 2024. godini sredstvima osiguranim u gradskom proračunu. Zabilježeno je ukupno 1144 glasova. Izabrane projekte predstavila je predsjednica Uprave DURA-e Ana Marija Pilato Krile, zahvalivši pritom svima koji su sudjelovali u čitavom postupku.

- Projekti su upućeni u daljnju razradu, a predstavnici Grada u komunikaciji su s predlagateljima odabranih projekata kako bi se radilo dalje na njihovoj realizaciji.- kazala je Pilato Krile.

Projekti koji su osvojili najveći broj glasova su:
GK Grad – Podzemni spremnik za otpad
GK Gruž – Prometna povezanost – Neboderko Minibus
GK Komolac – Uređenje pješačke ili biciklističke staze u mjestu Rožat
GK Lapad – Uređenje igrališta OŠ Lapad
GK Mokošica – Izrada projektno-tehničke dokumentacija za garažu Naš dom
GK Montovjerna – Uređenje platoa kod igrališta Čokolino pored OŠ Motovjerna
GK Pile Kono – Preuređenje dječjeg igrališta na Gornjem Konalu i asfaltiranje prilaza
GK Ploče iza Grada – Dječje igralište Ploiče iza Grada (projektna dokumentacija)
MO Bosanka – Uređenje pješačkog puta ''Put od Bosanke'' od magistrale do naselja
MO Brsečine – Javna rasvjeta na dionici plaža – magistrala
MO Dubravica – Izrada podzida na lokalnoj cesti Grada Dubrovnika
MO Gromača – Uređenje puta kč 1235 Gromača
MO Kliševo – Uređenje vodosprema Kalac i Goveđarica
MO Koločep – Betoniranje vodovodne trase
MO Ljubač – Sportsko igralište
MO Lopud – Komunalna infrastruktura naselja Šunj
MO Mravinjac – Pješačka staza Mravinjac
MO Mrčevo – Izmjena krovišta na staroj školi u Mrčevu
MO Orašac – Uređenje prostorija Doma mladeži
MO Osojnik – Obnova doma mladeži Osojnik
MO Riđica – Dječje igralište Riđica
MO Suđurađ – Uređenje parkinga
MO Trsteno – Uređenje šetnice do mora u Trstenom
MO Zaton – Autobusna stanica Vrh sela (Veliki Zaton)
MO Šipanska Luka – Rekonstrukcija mjesnog groblja

SREDSTVIMA JU REZERVAT LOKRUM U ZGRADU CENTAR POSTAVLJENO 15 KLIMA UREĐAJA

Osnovna škola Marina Getaldića nabavila je i postavila 15 novih mobilnih klima uređaja. Klime su postavljene u zgradi Centar, a nabavljene u sklopu javnog natječaja Javne ustanove Rezervat Lokrum vrijednog 7.796,25 eura.

Prijenosni klima uređaji poput ovih, koji su postavljeni u učionicama, knjižnici i uredima škole, pogodan su izbor za hlađenje, grijanje i odvlaživanje prostora bez prethodne montaže te se koriste kada nije moguće ugraditi stacionarne klima uređaje koji se sastoji od vanjske i unutarnje jedinice.

Klima jedinice nabavljene su u okviru projekta kojim je OŠ Marina Getaldića aplicirala na javni natječaj za financiranje programa, projekata i/ili manifestacija iz kategorije Znanost i obrazovanje JU Rezervat Lokrum. Naime, u cilju jačanja partnerstva i suradnje civilnog društva s ostalim dionicima, a sukladno Godišnjem planu raspisivanja javnih natječaja/poziva za financiranje projekata i programa od interesa za opće dobro, Javna ustanova Rezervat Lokrum u travnju ove godine objavila je javni natječaj za financiranje programa, projekata i/ili manifestacija iz kategorije Znanost i obrazovanje.

U okviru adaptacije novog objekta OŠ Marina Getaldića u Ulici Ilije Sarake, provedeno je uređenje i opremanje i zgrade na adresi Nikole Gučetića 1 u kojoj nastavu pohađaju učenici od 4. do 8. razreda.  Ukupna investicija u obnovu i adaptaciju te opremanje OŠ Marina Getaldića na dvije lokacije iznosi 2.5 milijuna eura, a financirana je donacijom Zaklade Caboga Stiftung.

U šest godina mandata ove gradske uprave u sustav osnovnoškolskog obrazovanja uloženo je 20 milijuna eura, otvorene su dvije nove škole, energetski su obnovljene tri škole te su provedena značajna ulaganja u čitav sustav.

URUČENI UGOVORI O FINANCIRANJU PROGRAMA SPORSTKIH AKTIVNOSTI

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je u Studentskom domu ugovore sportskim klubovima za sufinanciranje programa sportskih aktivnosti za osobe s invaliditetom i djecu s poteškoćama u razvoju za Grad Dubrovnik u 2023. godini.

- Zahvaljujem se klubovima koji su se ove godine odazvali jer mislim da radimo jednu sjajnu stvar. Vjerujem da će se kroz ovaj program u budućnosti postizati brojni sportski uspjesi osoba s invaliditetom i djece s posebnim potrebama. Tu pokazujemo koliko smo široki i kao vlast i kao društvo. Ovaj javni poziv je pokazao da već sada možemo ići s programom javnih potreba u športu za osobe s invaliditetom i djecu s poteškoćama u razvoju. - Istaknuo je gradonačelnik Franković.

Grad Dubrovnik će ove programe sufinancirati s ukupno 64.177,00 eura (483.253,00 kuna), a sukladno dostavljenim programima sportskih klubova: Tenis klub Dubrovnik, Judo klub Dubrovnik 1966., Plivački klub Jug, Nogometni klub „Gošk – Dubrovnik 1919“, Stolnoteniski klub Libertas i Atletski klub Dubrovnik. 

Grad Dubrovnik prvi je grad u Republici Hrvatskoj koji je u svom proračunu izdvojio zasebnu stavku za sportske programe osoba s invaliditetom, a koja je u Proračunu Grada Dubrovnika za 2022. iznosila 250.000 kuna, dok je u proračunu za 2023. godinu rezervirano 73.181,00 eura (550.000 kuna), što je dvostruko više nego u prethodnoj godini. Najmanji iznos sufinanciranja po sportskom programu za osobe s invaliditetom i djecu s poteškoćama u razvoju za Grad Dubrovnik u 2023. koji prijavitelj može ugovoriti je 3.000,00 eura, a najveći 13.000,00 eura.

Nakon što se na prošlogodišnji poziv javio samo Teniski klub Dubrovnik, Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo organizirao je sastanak s predstavnicima dubrovačkih klubova koji su podržali projekt uključivanja u športske aktivnosti osoba s invaliditetom, iskazavši punu pripravnost za uključivanje u projekt, iznijevši pritom niz korisnih ideja i prijedloga. Anketom koja je 2022. godine provedena u suradnji s udrugom „Poseban prijatelj“ i predsjednicom te udruge Dženitom Lazarević utvrđeni su prioritetni sportovi, koji sublimiraju afinitete djece i roditelja te adekvatnost pojedinog sporta s obzirom na karakter teškoće u razvoju, a to su: judo, atletika, nogomet, plivanje i stolni tenis.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je u petak kako se problemi u radu Centralnog zdravstvenog informatičkog sustava (CEZIH), zbog kojih građani jučer i danas prijepodne nisu mogli u ljekarnama podići lijekove putem eRecepta, događaju zbog preseljenja CEZIH-a na novu lokaciju.

"Do problema u sustavu dolazi zbog migracije iz HZZO-a u prostorije Centra dijeljenih usluga", istaknuo je Beroš na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljena nova operacijska sala u zagrebačkoj Klinici za traumatologiju.

CEZIH se seli na novu lokaciju zbog nadogradnje i održavanja, a sam proces migracije trajat će oko godinu dana i donositi povremene poremećaje u funkcionalnosti sustava.

Naime, zbog problema u CEZIH-u građani jučer i danas prijepodne nisu mogli u ljekarnama podići lijekove putem eRecepta, a nisu bili dostupni ni eUputnice i eNalazi.

"Na provideru usluga je da probleme promtno riješava. Molimo pacijente, ljekarnike i liječnike za strpljivost jer se ovakve stvari događaju u svim europskim državama. Žao nam je što se ovo događa, ali nije neočekivano“, rekao je ministar zdravstva.

Istaknuo je i da je održavanje CEZIH-a iznimno skupo, te je za prošlo trogodišnje održavanje iznosilo između 90 i 100 milijuna kuna.

Ministar Beroš komentirao je i objavljivanje lažnih oglasa o tzv. ljekovitim proizvodima i metodama na internetu, u kojima se pojavljuju izmišljene izjave ili intervjui liječnika, pa se tako lažno objavljene i njegove navodne preporuke za upotrebu lijeka protiv bolova u zglobovima.

“Upozoravamo građane da ne nasjedaju na prijevare. Na to smo upozoravali i kada je bio slučaj s dr. Paladinom, a sada su i meni ukrali identitet", rekao je Beroš.

O svemu je, kaže, obaviještena policija, a većina servera s kojih se događa krađa identiteta, nije smještena u Hrvatskoj, što predstavlja dodatan problem.

Beroš se osvrnuo i na širenje hripavca u Dalmaciji.

“Trenutno su potvrđena 63 slučaja, od kojih su 43 u Splitsko-dalmatinskoj županiji", rekao je te ponovno istaknuo odgovornost roditelja i obavezu cijepljenja.

Upozorio je i da je glavni uzrok ove mini epidemije hripavca odbijanje roditelja da cijepe djecu čime ih nesvjesno dovode u opasnost te je apelirao na odgovorno ponašanje.

Južni

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u četvrtak u Splitu da je Crna Gora priznala da su pripadnici Jugoslavenske narodne armije iz Crne Gore sudjelovali u agresiji na dubrovačkom ratištu, što je znak da se može očekivati povratak školskog broda Jadrana u Hrvatsku.

"Mi smo dobili notu u kojoj stoji da su na dubrovačkom ratištu sudjelovali pripadnici Jugoslavenske narodne armije iz Crne gore, koji su sudjelovali u tim operacijama. Prema tome, znači oni priznaju da su vršili agresiju i priznaju da su otuđili tu imovinu ... To znači da je (to) dobar znak, to znači da možemo očekivati onda i povratak Jadrana", rekao je Grlić Radman na otvorenju izložbe „Hrvatski školski brod Jadran - matična luka Split, 1933.-2023.“ u Domu Hrvatske vojske u Lori.

Nota o tome u MVEP je stigla jutros. Njome se Hrvatska obaviještava da je u Crnoj Gori pronađena oprema otuđena u vrijeme sudjelovanja crnogorskih vojnika JNA na dubrovačkom ratištu uz podršku tadašnjih crnogorskih vlada.

Crnogorski premijer Dritan Abazović objavio je u utorak da je prilikom popisa imovine crnogorskih aerodroma pronađena i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena iz zračne luke Ćilipi u napadu JNA na Dubrovnik 1991-1992. i najavio da će Hrvatska o tome uskoro biti obaviještena.

Šef hrvatske diplomacije je kazao u četvrtak da je "činjenica da je on (premijer Abazović) rekao da je to bila sramotna epizoda Srbije i Crne Gore".

Bijeli jedrenjak Jadran izgrađen je 1933. i sve do 1991. bio je upisan u flotne liste hrvatskih luka. Na remont u Crnu Goru otplovio je 1991., ali ga Crnogorci do danas nisu vratili, što ostaje bilateralni spor Zagreba i Podgorice.

"Hrvatska nikada neće odustati od imovine koja je naša. Hrvatski školski brod bio je upisan u matičnu luku Split i on je stalno bio tu. Da nije išao na remont nitko ne bi pitao gdje je Jadran. Pa, naravno - tamo gdje pripada, a to je Split", rekao je Grlić Radman.

Crna Gora krajem srpnja i početkom kolovoza obilježila je 90. godišnjicu broda, zbog čega je hrvatska diplomacija poslala prosvjednu notu Podgorici o "svojatanju imovine".

Hrvatski premijer Andrej Plenković je krajem kolovoza rekao da traži da se brod vrati u Hrvatskoj zbog njegovog simboličnog značaja za Hrvate - "pomorce, one koji su se na njemu školovali i na njemu radili".

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović početkom rujna je u Zagrebu rekao da je brod u vlasništvu Crne Gore, ali da je Podgorica otvorena za dijalog o tom pitanju, dok je hrvatski predsjednik Zoran Milanović pozvao na financijsko održivo rješenje tog pitanja i kazao da ima važnijih tema od te.

Grlić Radman je u četvrtak u Splitu rekao da je za vraćanje broda prije svega potrebna dobra volja susjeda, "koji je spreman razgovarati o tome".

"A vidimo da se (to) u ovih 30 godina nije dogodilo. Nije iskazana ta spremnost. Puno se odugovlačilo, govorilo se o nekakvim povjerenstvima i tako dalje. To nikada nije polučilo nikakve rezultate", rekao je Grlić Radman, dodavši da za rješavanje tog pitanja postoje i drugi "pravni i politički mehanizmi" te "arbitraža".

Južni

Caritas Dubrovačke biskupije – nakon dva uspješno završena izazova prikupljanja sredstava pomoću platforme Čini pravu stvar, kojim su kupljena električna invalidska kolica i automobil, oboje prilagođeno osobama s invaliditetom – pokreće je još jedan izazov pod nazivom ‘’Put prema izlasku’’.

Evo poziva iz Caritasa:

Na sliku i poticaj da pomognemo majci s malim djetetom u potrebi, svi vrlo brzo reagiramo. Slika je to koju često vidimo i na koju smo jako osjetljivi. Međutim, postoji jedna druga slika i situacija koja je isto tako česta, a najčešće je daleko od naših očiju: stara majka koja se brine za svog sina invalida i koja nije u fizičkoj mogućnosti pomoći svom sinu. Tu sliku ne vidimo jer se to najčešće događa unutar obiteljska četiri zida.

Ovaj put u središtu naše priče je dvočlana obitelj: stara majka i nepokretni sin srednjih godina. Majka fizički nije u mogućnosti pomoći svojemu sinu u invalidskim kolicima, pri izlasku iz kuće te silasku niz stepenice. Novčano su se u potpunosti istrošili prilikom medicinskih pretraga te sada nisu u mogućnosti financirati pomagalo skalamobil, na koji je moguće postaviti invalidska kolica kako bi se osobu spustilo niz stepenice. Kupnja skalamobila je njihov Put prema izlasku.

Tvoja donacija poravnava dio njegova puta…. Hvala ti!

Potrebni iznos koji treba prikupiti je 5300 eura. Svoju donaciju možete dati putem poveznice: https://www.cinipravustvar.hr/izazovi/put-prema-izlasku-/421

Oko 15:20 sati na Ilijinoj glavici u vožnji se zapalio jedan automobil, a na intervenciju su izašli pripadnici JVP Dubrovački vatrogasci koji su se zbog prometne gužve jedva probili do mjesta događaja. Naime, nakon što su izašli na intervenciju zapeli su u usjeku do Pila.

U gašenju je sudjelovalo osam vatrogasaca s tri vozila, a do njihova dolaska pomogao je s aparatom za gašenje jedan od građana koji se zatekao u blizini te policajci.

dpp

U palači Ranjina upriličeno je potpisivanje ugovora s izvođačem radova na ugradnji dizalice topline u dvorani Osnovne škole Gruda. Ugovor su potpisali ravnateljica škole Zdenka Pivčić i predstavnik tvrtke Vertron iz Splita koja će izvoditi radove.

Riječ je, naime, o projektu koji je Osnovna škola Gruda prijavila na Javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji se odnosio na poticanje obnovljivih izvora energije. Ukupna vrijednost projekta iznosi 201.329 eura. Fond sufinancira ovu investiciju u iznosu od 140.291 eura, a Dubrovačko-neretvanska županija s 51.038 eura.

Rok za dovršetak ove investicije iznosi sto kalendarskih dana.

Ugradnjom dizalice topline postiže se energetska neovisnost, a riječ je o relativno novom i iznimno učinkovitom proizvodu koji je namijenjen grijanju, hlađenju prostora i pripremi tople vode. Za svoj rad koriste raspoložive, besplatne i obnovljive izvore energije.

Današnjem potpisivanju ugovora nazočili su i župan Nikola Dobroslavić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Jelena Dadić Račić i zamjenik pročelnice Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Maro Hađija.

dpp