Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije i ove godine nastupa na sajmu IFTM Top Resa Paris koji se održava do 5. listopada Sajam se održava po 43. put i najvažniji je francuski međunarodni sajam putovanja i turizma. IFTM Top Resa je isključivo poslovni sajam namijenjen profesionalcima u turizmu.

Na Top Resi se predstavlja oko 200 destinacija, a očekuje se posjeta od preko 30.000 turističkih profesionalaca.

Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije na ovom sajmu nastupa kao suizlagač na štandu Hrvatske turističke zajednice veličine 45m2. Suizlagači na štandu su i Turistička zajednica Grada Zagreba, NP Plitvička jezera i Perfecta Travel.

Dubrovačko - neretvansku županiju je u prvih devet mjeseci ove godine posjetilo 125.726 francuskih turista, koji su ostvarili 422.999 noćenja.

dpp

Tržište kapitala pobjeđuje tržište demografije i tuče ga 5:0 i to dosad nismo mogli spriječiti, kazao je gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare sazvanoj kako bi pojasnio na koji će način zaustaviti rast broja turističkih apartmana u Dubrovniku, a što je davno trebalo učiniti.

- Svaka nova zgrada koja se izgradi nije za život nego za iznajmljivljane i to moramo zaustaviti. Činjenica je da želimo da ljudi ostanu u gradu i moj je stav jasan, turizam trebamo čuvati jer je najveća blagodat koju imamo, ali istovremeno moramo paziti na nuspojave, kako ne bi ugrozile kvalitetu života sugrađana. - rekao je Franković te se osvrnuo na izmjene Zakona o turizmu koje će jedinicama lokalne samouprave omogućiti da stanu na kraju podivljaloj apartmanizaciji.

- U ovih šest godina sam više puta rekao da je ključ mjera. Posljednjim izmjenama GUP-a riješili smo pitanje apartmana u stambenim objektima. Za takvo nešto se više ne može dobiti građevinska dozvola, ali problem je tržište koje s jedne strane generira kapital dok s druge strane mlada osoba koja želi imati stan u Dubrovniku, teško može do njega doći jer gubi tržišnu utakmicu. - kazao je gradonačelnik, opisavši slikovito kako u Dubrovniku stoje stvari sa stambenim zbrinjavanjem mladih.

- Imamo x, y osobu, Petra, koji je iznajmljivač i ima tri stana ili kuće koje iznajmljuje i od toga ostvaruje dobre prihode, što je odlično, ali s druge strane imamo mlađeg čovjeka Ivana, liječnika u OB Dubrovnik, koji kad se gradi neka nova zgrada sa svojom plaćom ne može kupiti stan jer ga tuče tržišna konkurencija, kapital i Petar, koji je iznajmljivač, će ga pobijediti, kupit će stan i poći u Ured državne uprave i registrirati ga za najam. Za posljedicu imamo isfrustriranog Ivana koji ne može riješiti stambeno pitanje u svome gradu, koji će otići u neki drugi grad. - rekao je Franković te pojasnio kako namjerava zaustaviti daljnju apartmanizaciju Dubrovnika.

- Ne želimo oduzimati stečena prava ljudima koji već iznajmljuju. Već sam rekao, rekategorizacijom će se utvrditi što je za iznajmljivanje, a što ne može dobiti kategorizaciju i ne može se iznajmljivati kao apartman. Novim zakonom će se apsolutno blokirati daljnji rast kreveta i daljnja apartmanizacija grada, posebno u stambenim zonama. Mi već sad imamo određene zone u kojima su ljudi prije živjeli, a sad ih nema. Ima zgrada u kojima žive po jedna ili dvije obitelji, a ostali se stanovi iznajmljuju. Poštujemo tržište, ali želimo da u ovom gradu ostanu živjeti ljudi, a daljnjim izdavanjem dozvola za najam mi ćemo ljude slati negdje drugdje ili na periferiju. Ne možemo slati poruku da ovdje cvjeta biznis, a da je život na periferiji. Evo i Mokošica se sve više daje u najam pa će to doći do Pobrežja, Petrova sela i svako malo će ti mladi ljudi morati ići dalje od svoga grada pa će doći neke nove generacije koje će živjeti na periferiji, a grad će se čuvati za biznis. - kazao je Franković te precizirao kada bi izmjene koje najavljuje mogle stupiti na snagu.

- Novi zakon nije definirao rekategorizaciju. To će se morati definirati kroz odluku o ugostiteljskoj djelatnost i idemo korak po korak. Ako se usvoji Zakon o turizmu do proljeća iduće godine, Grad Dubrovnik će potom početi s izradom potrebnih strategija za čiju će nam izradu i usvajanje potrebnih odluka trebati sedam do deset mjeseci. Dakle, govorimo o razdoblju od godinu do godinu i pol dana od danas. - istaknuo je Franković te se osvrnuo na postojeće apartmane.

- Kad su u pitanju postojeći apartmani, ključna je rekategorizacija. Stečena prava se ne mogu mijenjati, ali rekategorizacija je nužna. Mi danas imamo apartmane u garaži, u svakoj šupi. Gdje god je mogao biti, niknuo je apartman. Rekategorizacijom će se definirati što može, a što ne može biti apartman. Imamo situaciju da su neki ljudi dobili dozvole za apartmane, prije desetak godina i nakon toga ih više nitko nije gledao. Na tom tržištu je apsolutni nered kojeg treba urediti. Ipak, možemo reći kako je u Dubrovniku sigurno 70 posto smještajnih jedinica na primjerenoj razini. - rekao je Franković.

Istaknuo je kako Dubrovnik nije prvi grad koji kreće u reduciranje broja apartmana.

- Nećemo biti prvi u Hrvatskoj, Makarska najavljuje slične korake. Treba reći da u svijetu imamo brojne gradove koji su ograničili apartmanizaciju, Barcelona je prije par godina rekla ne iznajmljivanju u stambenim zonama. Stambene zone su za život ljudi, za stanovnike, ne za apartmane. - kazao je i odgovorio na pitanje što se podrazumijeva pod stambene zone.

- Stambeno - poslovne zone nisu apartmanske. To znači da ako je stambeno – poslovna zgrada, u prizemlju mogu biti uredi, trgovine, a ostalo su stanovi za stanovanje. Ipak, imate činjenicu da kad kupite stan i dođete ga registrirati za najam, Ured državne uprave vas nikako ne može odbiti jer za to u ovom trenutku nema zakonske osnove i tu gubimo utakmicu i zato novi zakon donosi jedinicama lokalne samouprave mogućnost da odrede maksimum, da vam kad dođete s novim stanom kažu da ga ne možete registrirati za najam. Tako obreshrabrujemo one koji kupuju četvrtu, petu, sedmu nekretninu za najam i dajemo priliku onima drugima, a to su mladi koji nemaju ništa, nisu ništa naslijedili, a žele ostati u svome gradu. - rekao je Franković

Kad je u pitanju broj postelja, u Dubrovniku ih je 45 089 plus 3 909 pomoćnih ležajeva, rekao je Franković.

- U privatnom smještaju je preko 16 900 ležaja, plus 2 102 pomoćnih. Nakon toga je 10 107 kreveta u vikendicama plus određeni ljudi koji dodatno prijavljuju rodbinu i posjetitelje i tu imamo 1 075 pomoćnih ležajeva. Imamo 4 539 tisuća ležajeva u ostalim ugostiteljskim objektima, to su ljudi koji su registrirali tvrtke i hosteli. Svega 5 kreveta je u OPG-ovima. U hotelskom smještaju imamo 12 tisuća kreveta. Od ukupno registriranih 48 tisuća, 12 tisuća je dakle u hotelskom smještaju. - rekao je.

Kad je u pitanju povijesna jezgra i njezina daljnja apartmanizacija, Franković je istaknuo kako je ona davno izgubila puno bitaka, ali i naglasio kako je za taj najosjetljiviji dio grada ključno donošenje detaljnog urbanističkog plana.

- On će definirati namjenu prostora, imali smo ga '80-tih. Tada se znalo gdje može biti frizer, gdje koja trgovina, gdje suvenirnica, a gdje stambeni prostor, a gdje zimmer frei. Nakon što bude izrađena studija prihvatnog kapaciteta, krenuti ćemo prema DPU-u koji je kruna cijele priče jer će u potpunosti definirati što, gdje kada i kako može. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Ugovor o financiranju vrijedan 6,14 milijuna eura za izgradnju Centra za starije osobe, koji će biti smješten ispod Opće bolnice Dubrovnik, uručili su danas predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić županu dubrovačko – neretvanskom Nikoli Dobroslaviću i gradonačelniku Dubrovnika Matu Frankovića.

Bespovratna sredstva su Gradu Dubrovniku i Dubrovačko - neretvanskoj županiji, kao partneru, odobrena u okviru poziva Izgradnja i opremanje centara za starije osobe.

- Nastavljamo koristiti europska sredstva za unapređenje kvalitete života u našem Gradu. Uz dom u Gružu ovo je drugi projekt nakon 50 godina vezan uz skrb i smještaj starijih sugrađana kojeg je pokrenula ova gradska uprava. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Izgradnjom budućeg Centra za starije osobe Dubrovnik će dobiti dodatnih 275 mjesta za smještaj sugrađana treće životne dobi. Objekt će biti opremljen restoranom, liječničkom ordinacijom, prostorima za fizikalnu terapiju te društvenim prostorijama. Uz dom za starije i nemoćne tipa hotel u Gružu, izgradnjom objekta ispod Opće bolnice zadovoljit će se većina potrebe smještaja dubrovačkih umirovljenika što je jedna od najvažnijih odrednica ove gradske uprave prema sugrađanima treće životne dobi.

Podsjetimo, u svibnju i lipnju ove godine provedeno je čišćenje terena koje je uključivalo rušenje preko 30 godina stare, oronule i nikad dovršene građevine što je preduvjet za izgradnju novog, suvremenog objekta.

dpp

„Pogrešne politike vođenja Dubrovnika kroz godine dovele su do toga da su u ovom gradu sve gospodarske grane bačene na koljena, osim turizma. Turizam je jedino što je opstalo i što se razvija, ali i o čemu ostatak gospodarstva ovisi. Stoga iznenađuje najava aktualnog gradonačelnika da će zabraniti daljnje otvaranje apartmana u gradu.” - kaže danas Viktorija Knežević (Centar) koja je najavila kako će se na idućim izborima kandidirati za gradonačelnicu Dubrovnika.

Reakcija je to na današnju konferenciju za novinare gradonačelnika Mata Frankovića o kojoj možete čitati OVDJE.

Ona kaže kako je to „udar je na običnu čeljad i pogodovanje velikim igračima”.

„Istina je da turizmom treba pametno upravljati, ali nije posve jasno zašto je Grad Dubrovnik odlučio „udariti“ baš po privatnim iznajmljivačima. Ako je zbog stavljanja negativnih posljedica overturizma pod kontrolu, pogrešno je. Svjedoci smo da je diljem grada u planu otvaranje novih hotela – od onog koji će niknuti umjesto Sumratina pa do novih kapaciteta na Babinom kuku. U tim hotelima neće imati tko raditi, a ako i bude imao, to sasvim sigurno neće biti domaća čeljad. Od turizma će tako, u smislu iznajmljivanja, u budućnosti perspektivu imati „veliki igrači“, ali ne i domaći, običan čovjek kojemu je iznajmljivanje jedini način za izboriti se s visokim cijenama hrane i stanovanja, dakle onog osnovnog što mu treba za život. To što ne može ničim drugim osigurati sebi pristojan život, nije kriv on, nego to što je svaka druga perspektiva za pristojnu zaradu u gradu za njega ugušena, osim one rentijerske.” - tvrdi Viktorija Knežević.

„Ako bi ova odluka trebala dovesti do smanjenja gužvi i povećanja potrošnje, također je pogrešna. Prema rezultatima istraživanja stavova i potrošnje posjetitelja s međunarodnih brodskih kružnih putovanja u Dubrovniku 2018., stacionarni gosti troše tri puta više od gosta s kruzera i stoga su nam oni potrebniji pa nije jasno zašto se baš tu želi „rezati“.
Poznato je da smještajni kapaciteti diktiraju karakter gostiju i njihovu platežnu moć, pa ako je ovaj korak zamišljen da bi se privuklo goste visoke platežne moći i poboljšalo ukupnu uslugu, ponovno je pogrešno. Netko tko iznajmljuje apartman koji je nekada bio garaža, a otvorio ga je prije pet ili deset godina, imat će prednost nad nekim tko će nakon što ova odluka stupi na snagu htjeti izgraditi pristojni smještajni objekt. Odluka bi više smisla imala ako bi se odnosila na davanje prednosti kvalitetnim smještajnim jedinicama naspram onih koje su tek malo bolje uređene šupe.” - navodi Knežević.

„Ako je cilj povećati broj slobodnih kapaciteta za dugoročni najam dubrovačkim obiteljima, ponovno je pogrešno jer je iznajmljivanje jedini način mnogima u ovom gradu da uopće imaju obitelj. Zabrane neće osloboditi smještajne jedinice pretvorene u apartmane. One će i dalje poslovati, a nove, namijenjene dubrovačkim podstanarima, se neće ni otvarati jer su za mnoge neprofitabilne u odnosu na ono što bi trebali uložiti.” - kaže ona dalje.

„Iz koje god se perspektive sagleda ovaj problem, uvijek ispada da je ova odluka gašenje jedine perspektive koju bi jedan lokalac u Dubrovniku imao i koja bi mu omogućila normalan život. I naravno, pogodovanje velikim investitorima koji će uvoženjem jeftine radne snage i dalje rušiti cijenu rada i plaće u privatnom sektoru, a punit će svoje kapacitete.” - zaključuje Viktoria Knežević i dodaje:

„Turizam je prevažno pitanje da bi mu se pristupalo selektivnim i nepromišljenim odlukama. Godinama se govori o overturizmu, a preskaču se neka važna pitanja, poput onih: koliko grad može podnijeti turista, koji su oni koji ostvaruju najmanju potrošnju, a stvaraju najveće gužve i sl. Odgovori na ta pitanja bi trebali diktirati sadašnje i buduće odluke, ali mi ih nemamo nego se sve radi na pamet.

Drugo važno pitanje se odnosi na razvijanje cjelokupnog gospodarstva u Dubrovniku. Korona kriza je mogla biti dobra lekcija, ali kao da se ništa iz nje nije naučilo. Potrebno je stvarati druge perspektive u Dubrovniku da bi njegovi žitelji mogli pristojno živjeti, a ne da se sve svodi na iznajmljivanje apartmana, otvaranje restorana brze hrane i vožnju taksija. Onda konačno ne bi bilo ni toliko apartmana, ali ni toliko taksi vozila na prometnicama.

U medijima se dalo pročitati da je Dubrovnik prvi hrvatski grad koji će uvesti ovu odluku, ali da nije jedini. No turizam u Dubrovniku je specifičan. Ono što vrijedi za Dubrovnik, ne može vrijediti za Pulu, a ono što vrijedi za Pulu, ne može vrijediti i za Šibenik. Baš zato što je toliko drugačiji i toliko izniman, treba mu pristupiti na poseban način i s posebnim rješenjima, nakon provedene studije i analiziranja njenih rezultata. Od svega toga dosad smo vidjeli crtiće o tome da su kotačići na kuferima nepoželjni, strate o tome da treba poštovati Grad, restrikcije oko decibela, restrikcije oko apartmana… Restrikcije, restrikcije i još malo restrikcija. Pravi odgovori na uistinu važna pitanja su izostali.” - napisala je još Viktorija Knežević u priopćenju kao reakciju na izjave gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića.

dpp

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko -neretvanske zabilježeno je deset prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima je jedna osoba teže i devet ih lakše ozlijeđeno, dok je s materijalnom štetom zabilježeno sedam prometnih nesreća

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 589 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 169 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 49 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 16 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirane su 63 osobe.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 54 mjere poduzete zbog nepropisnog pretjecanja i 39 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

Predsjednik Udruge inovatora Dubrovačko - neretvanske županije Gjino Šutić, inače direktor UR Instituta i direktorica tvrtke Fema Dragica Jerkov dobitnici su zlatne medalje na međunarodnom sajmu inovacija „INOVA 2023.” za izum industrijskog stroja za sterilizaciju vune „WSU-3000”.

Industrijski Stroj za sterilizaciju vune „WSU-3000” implementira proces kombinacije kontroliranog, termalnog tretmana vune i ozonifikacije, u rotirajućem perforiranom bubnju koji omogućuje brz, efikasan i ravnomjeran tretman svake dlake vune i njene porozne strukture čime se sirova vuna oslobađa svih potencijalnih patogena i može se upotrebljavati u industriji za agro i biotehnološku proizvodnju, kažu iz Udruge inovatora Dubrovačko – neretvanske županije. Navode kako, za razliku od tradicionalnih metoda, ovaj inovativan proces obrade ne zahtijeva kemijske reagense niti generira ikakav industrijski otpad predstavljajući zeleno, održivo i ekonomično industrijsko rješenje sterilizacije sirove vune za daljnju uporabu.

Patentirani prototip stroja pušten je u funkciju u Feminoj tvornici inovativnog eko gnojiva u Otočcu.

Uz razvoj inovativnog procesa i vezanog stroja, izumitelji su razvili mnogo ideja za vezane projekte razvoja novih kreativnih industrija održive proizvodnje izvoznih proizvoda, koje trenutno razvijaju, tako da izum WSU-3000 nije kraj već početak lijepe priče.

dpp

„Umjesto od dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića (HDZ) recentno najavljenih neustavnih restrikcija i zabrana problem prekomjerne apartmanizacije se treba i može rješavati odgovarajućim mjerama porezne politike”, navode danas iz dubrovačkog Mosta nakon što je Franković iznio cilj smanjenja broja apartmana u Dubrovniku.

„Recentne najave dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića (HDZ) da će Grad Dubrovnik zabraniti otvaranje novih apartmana u privatnom vlasništvu i ukinuti na tisuće postojećih kreveta za iznajmljivanje turistima u privatnom vlasništvu na području Grada Dubrovnika duboko su u suprotnosti s ustavnim načelima jednakosti, poduzetničkih i tržišnih sloboda, zaštite prava vlasništva, te zaštite stečenih prava.” - ističu iz Mosta pa navode kako je to, prema njihovu mišljenju, i suprotno Ustavu te da Franković treba javnosti objasniti „kako je moguće u jednoj tržišnoj ekonomiji uvesti restrikcije obavljanja djelatnosti samo za male individualne poduzetnike - iznajmljivače apartmana, a ne i za velike poduzetnike, odnosno hotele”.

„Kako će, u svijetlu ustavnih načela jednakosti i poduzetničkih i tržišnih sloboda jedni moći nastaviti iznajmljivati svoje apartmane, a drugi neće ili im se neće dopustiti otvaranje novih apartmana?!” - čude se mostovci.

„Umjesto najavljenih neustavnih restrikcija i zabrana problem prekomjerne apartmanizacije se treba i može rješavati mjerama porezne politike, te zabranom prenamjene garaža i skladišta u stambene prostore (apartmane).” - navode iz Mosta.

dpp

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od 1. siječnja do 30. rujna 2023. godine ostvareno 1 071 075 dolazaka i 3 436 426 noćenja, odnosno 19 posto više u dolascima te 9 posto više u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvjestila je Turistička zjednica grada Dubrovnika.

„Od 1. siječnja do 30. rujna, strani turisti ostvarili su 1 017 522 dolazaka i 3 295 431 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 53 553 dolazaka i 140 995 noćenja. Najbrojniji gosti su bili iz Ujedinjenog Kraljevstva , SAD-a, Francuske, Njemačke, Hrvatske i Irske. Prema vrsti smještaja, u hotelima je zabilježeno 552 259 dolazaka s ostvarenih 1 702 659 noćenja, dok je u privatnom smještaju zabilježeno 368 215 dolazaka te 1 280 104 noćenja.” - navode iz dubrovačke TZ.

Tijekom rujna ostvarena su 168 372 dolaska i 544 734 noćenja, odnosno 14 posto više u dolascima te 6 posto više u noćenjima u odnosu na isti mjesec lani.

„Dubrovnik je ove godine 6. rujna ostvario tri milijuna noćenja, što je 15 dana ranije u odnosu na prošlu godinu. Domaći gosti su kroz rujan ostvarili 5.246 dolazaka te 13 545 noćenja, a strani gosti 143 187 dolazaka te 531 189 noćenja. Najbrojniji gosti proteklog mjeseca bili su iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Australije, Kanade, Irske, Španjolske, Poljske i Hrvatske. U Gradu trenutno boravi preko 14 tisuća gostiju.” - izvijestili su još iz TZ-a.

dpp

Komemorativnim programom „Da se ne zaboravi“ Grad Dubrovnik i ove godine obilježava 1. listopada 1991. godine, dan kada je prije 32 godinu započela agresija na Grad Dubrovnik. Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća te prigodnim programom odana je počast svim poginulim braniteljima i stradalim civilima u Domovinskom ratu. Vijence su u ime Grada Dubrovnika na gradskom groblju Boninovo i kod Spomen križa na Srđu položili gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, gradska vijećnica Katarina Doršner i pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin.

U ime Dubrovačko - neretvanske županije vijence su položili državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić, župan Dubrovačko -neretvanske županije Nikola Dobroslavić, zamjenik župana Joško Cebalo i predsjednica Županijske skupštine Terezina Orlić.

Pijetet hrabrim braniteljima i stradalim civilima u Domovinskom ratu iskazali su i predstavnici Policijske uprave te predstavnici braniteljskih udruga i udruga proisteklih iz Domovinskog rata. U amfiteatru na Srđu održan je i prigodni umjetnički program učenica i učenika dubrovačkih osnovnih škola.

Na današnji dan, u utorak 1. listopada 1991. godine, započeo je dugo planiran i pomno pripreman napad srpskih i crnogorskih agresora na krajnji hrvatski jug za kojeg su agresori koristili sva raspoloživa sredstva uz snažnu potporu zračnih i mornaričkih postrojbi . U granatiranju Dubrovnika agresor je zrakoplovima raketirao zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu čime je došlo do informativne blokade grada.

dpp

Zbog radova u Ulici Andrije Hebranga kod kućnih brojeva 42 i 62, uvodi se privremena regulacija prometa od srijede, 4. listopada, do petka, 6. listopada.

Radovi investitora OIV d.o.o. izvode se u sklopu Projekta objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture gdje će se na dvije lokacije zarezivanjem asfalta pristupati kabelskim zdencima.

Za vrijeme trajanja radova promet će se odvijati uz privremenu ručnu prometnu signalizaciju, te građane molimo za dodatan oprez i strpljenje.

Grad Dubrovnik

Prema podacima sustava eVisitor tijekom rujna ove godine na području Dubrovačko - neretvanske županije ostvareno je 280.327 turističkih dolazaka i 1.155.533 noćenja što je 13 posto više dolazaka, a šest posto više noćenja u usporedbi s rujnom 2022. godine, podaci su Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije iz koje navode kako su tijekom rujna najveći broj noćenja ostvarili gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, SAD-a i Poljske.

U rujnu je zabilježen značajniji porast gostiju s područja Australije (+124%), SAD-a (+20%), Kanade (+54%), ističu iz županijske TZ.

Prema vrsti smještaja najviše je noćenja ostvareno u hotelima 469.705, a u objektima u domaćinstvima, odnosno kod iznajmljivača apartmana bilo je 464.758 noćenja.

Od početka godine do kraja rujna ostvareno je 1.828.792 dolazaka i 7.702.499 noćenja što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine 17 posto više dolazaka, a sedam posto više noćenja.

Prema podacima sustava eVisitor trenutno na području Županije dubrovačko - neretvanske boravi preko 27.000 gostiju.

jp

Tri puta je pobjeđivao na najvećem i najpopularnijem festivalu zabavne glazbe u Jugoslaviji, Splitskom festivalu, izdao je 20 albuma i prodao iz u više od milijun primjeraka. Lista njegovih hitova koji su odzvanjali od Vardara pa do Triglava je poduža, pjevate ih uglavnom i danas, nezaobilazni su neki od njih na slavljima. Punio je dvorane u kojima bi po jednom koncertu bilo više ljudi nego što su mnogi dubrovački glazbenici okupili za cijeli život. Njegovo ime je naravno Milo Hrnić i sve ove podatke ste vjerojatno već pročitali prethodnih dana nakon što je preminuo u 78. godini života.

Kad je preminuo bile su ga pune društvene mreže, „vješali” su se njegovi spotovi, udarali „lajkovi” i emotikoni na objave, glazbenici, kolege, politčari davali su izjave medijima, pisale su se srceparajuće poruke, sve je bilo zapravo onako kako obično i bude kada umre velika zvijezda, a Hrnić jest bio velika zvijezda.

Za velike zvijezde obično se organiziraju i komemoracije. Kad je riječ o glazbenicima obično ih poprate i nastupi kolega, prijatelja, bude to poprilično emotivno. Bude, ako nije riječ o – Dubrovniku.

Dubrovnik je i inače grad ljudi sa štapom u guzici, grad ljudi koji tuđe uspjehe ne priznaju ili ih teško priznaju, grad ljudi kojima je sve bolje ako nije iz Dubrovnika, osim kad im netko spomene da je to tako, onda su im usta puna Dubrovnika i Dubrovčana, ali kad tu ljubav prema Dubrovniku i poštovanje prema ljudima trebaju iskazati, e onda tu sve nekako, je li, „malo zapinje”.

„Malo” je „zapelo” tako i na komemoraciji Milu Hrniću. Kad se oduzmu članovi obitelji u Kazalištu Marina Držića okupilo se, slovima i brojem, dvadeset i četvero ljudi, 24, hajde ako smo nekoga preskočili neka zaokružimo na 30.

Mate Mišo Kovač, Oliver Dragojević pa Milo Hrnić... U žanru glazbe kojoj je pripadao i Milo Hrnić, ovaj Dubrovčanin uz navedeni dvojac zapravo je od konca 70-tih i kroz 80-godine prošlog stoljeća bio jedina konstantna zvijezda. Možda to i nije tako, možda je bilo još nekog, teško se i sjetiti nekog imena nakon toliko godina, ali valjda i to da se teško sjetiti nešto govori pa je stoga zapravo sasvim nebitno pripada li tercetu, kvartetu ili možda oktetu zvijezda tih godina, Milo Hrnić bio je u vrhu popularne glazbe dalmatinskog melosa.

Gotovo nitko od dubrovačkih glazbenika, osim šefa HRT-ova centra u Dubrovniku Hrvoja Španića gotovo nikoga od novinara i urednika Radio Dubrovnika na kojem su često puštali njegove pjesme, ugošćavali ga pa u konačnici i prijateljevali, surađivali, koristili njegovu glazbu za jinglove. Nikoga od gradskih vijećnika, niti aktualnih niti onih s kojima je dijelio klupe nismo zamijetili, ako je tko bio, ispričavamo se. Isto vrijedi i za bivše mu stranačke kolege iz HNS-a.

Veliki dio iz spomenutih skupina plakao je po društvenim mrežama kao da im je otišao najbolji prijatelj ili član obitelji, neki su doslovno tako i pisali, ali na komemoraciju nisu došli.

Komemoracije jesu tužni skupovi, ali komemoracija Milu Hrniću imala je tu dodatnu težinu tuge kao podsjetnik na to u kakvom gradu i među kakvim ljudima živimo, ljudima koji teško probavljaju da nisu požnjeli uspjeh koji je postigao netko drugi. Možda se nekom od njih Milo Hrnić i za života zamjerio, možda je nekom od njih negdje i nekad rekao nešto što nije trebao, možda je to uistinu tako, ali ne postoji možda u konstataciji da je bio jedna od najvećih dubrovačkih zvijezda prošlog stoljeća, a zvijezde se ne ispraćaju tako, osim naravno u Dubrovniku. Možda je eto trebalo pojedincima poslati pozivnice, to bi bilo onako tipično dubrovački, da se osjećaju većim i značajnijim od pokojnika, barem eto u trenutku njegove smrti jer mu za života po glazbenim uspjesima i zvjezdanom statusu nisu bili ni do koljena.