Grad Dubrovnik, Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu u suradnji s društvom Čistoća Dubrovnik organizira edukativne radionice na temu odvojeno skupljanje komunalnog otpada po sljedećem rasporedu:

- za područje GK Lapad i GK Montovjerna edukativna radionica će se održati u srijedu, 18. listopada u 9 sati u prostorijama Amatersko športskog društva Montovjerna, Ulica Marka Marojice 4a

- za područje GK Grad, GK Pile Kono, GK Ploče iza Grada radionica će se održati u četvrtak, 19. listopada u 9 sati u prostorijama DURA-e, dvorana u prizemlju, Branitelja Dubrovnika 15

- za područje GK Gruž radionica će se održati u petak. 20. listopada u 9 sati u prostorijama GK Gruž, Obala Stjepana Radića 29

- za područje GK Mokošica i GK Komolac radionica će se održati u ponedjeljak, 23. listopada u 9 sati u prostorijama Osnovne škole Mokošica, Bartola Kašića 20

Grad Dubrovnik

U 64. godini života preminula je novinarka, kazališna kritičarka i knjižničarka Marina Zec Miović.

Marina Zec Miović novinarsku karijeru započela je u Dubrovačkom vjesniku, a 1995. godine zaposlila se u Dubrovačkim knjižnicama gdje je bila i dugogodišnja voditelja Narodne knjižnice, ali novinarstvo nije napuštala te je zadnjih godina pisala kazališne kritike za portal Kazaliste.hr, a prije toga radila je i u nekadašnjem Dubrovačkom listu, također je bila i suradnica portala Dubrovnikpress.

Od Marine Zec Miović prigodnim riječima oprostili su se i iz Dubrovačkih knjižnica zapisavši: „U Knjižnici je radila od 1995. godine, a polovicu svog radnog vijeka provela je na mjestu voditeljice Narodne knjižnice. Tijekom mandata organizirala je brojne izložbe i projekte, doprinijela otvaranju Ogranaka Mokošica i Lapad, sudjelovala u preuređenju Ogranka Montovjerna i preseljenju Ogranka Cavtat u novi prostor. Pamtimo je kao susretljivu kolegicu koja je uvijek imala razumijevanja i kojoj se moglo obratiti za pomoć s bilo kakvim problemom.”

dm

Završeni su radovi uređenja dvorišta Dječjeg vrtića Ciciban. Radovi su uključivali sanaciju deformiranog pločnika uz jugozapadni dio objekta te sanaciju i žbukanje ogradnih zidova, izmjenu ograde na ogradnim zidovima, zamjenu klackalice novom ljuljačkom i ugradnjom antistress podloge te sadnju stabla Pitospore.

Navedeni projekt je proveden uz financijski doprinos Središnjeg državnog ureda za demografiju i mladee u iznosu od ukupno 16.055 eura, a navedena sredstva osigurana su u Državnom Proračunu Republike Hrvatske za 2023.

Ukupna procijenjena vrijednost radova uređenja iznosi 30.222, eura bez PDV-a, odnosno 37.778 eura s PDV-om, dok je maksimalni postotak za sufinanciranje troškova za jedince lokalne samouprave iz VIII. Skupine do 50%.

dpp

Na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK Županijske komore Dubrovnik dodijeljena su priznanja Zlatna kuna i Dubrovačka vidra kao te priznanja za dugogodišnje uspješno poslovanje i doprinos hrvatskom gospodarstvu i priznanje za 30 godina iznimnog angažmana i doprinosa ekonomskom osnaživanju stanovništva Dubrovnika i okolice.

HGK Županijska komora Dubrovnik već 26 godina dodjeljuje priznanja plaketu Zlatna kuna najuspješnijim trgovačkim društvima za poslovne rezultate u prethodnoj poslovnoj godini, prema ekonomskim kriterijima, a vrednujući i ukupni poslovni ugled trgovačkih društava, utjecaj na razvoj djelatnosti te doprinos gospodarstvu Dubrovačko - neretvanske županije u cjelini.

Plaketom Zlatna kuna za najuspješnije trgovačko društvo nagrađeni su u kategoriji malih trgovačkih društava Mali Dubrovnik te srednjih Hotel Lapada i velikih Luka Ploče.

Priznanje Dubrovačka vidra za poseban doprinos razvoju poduzetništva Dubrovačko - neretvanske županije primili su Dubrovački agencijski sustav, Konavoski dvori Eco Green Restaurant – Agrum i Ljekarna Čebulc.

Priznanje za dugogodišnje uspješno poslovanje i doprinos hrvatskom gospodarstvu primili su Dubrovnik Travel, Hotel Croatia i Hotel Mlini.

Priznanje povodom 30 godina iznimnog angažmana i doprinosa ekonomskom osnaživanju stanovništva Dubrovnika i okolice, uručeno je regionalnom centru za izgradnju zajednice i razvoj civilnog društva Deša Dubrovnik.

dpp

Na dnevnom redu 16. sjednice Županijske skupštine u petak prijedlog je gotovo potpuno novog Poslovnika o radu Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije. Iako naoko tehnički, akt je to koji uvelike određuje ulogu Skupštine i njezinih članova – izabranih predstavnika građana u donošenju odluka i upravljanju Županijom. - navodi danas županijski Most u priopćenju ususret sjednici Skupštine Dubrovačko – neretvanske županije.

„Prijedlog s kojim pred vijećnike dolazi aktualna vlast HDZ -a i DDS-a radikalno će smanjiti ulogu članova skupštine u postupku donošenja najvažnijih odluka za naše građane. Autori poslovnika ovim prijedlogom zorno pokazuju kako vide ulogu predstavničkog tijela u demokraciji po njihovoj mjeri: članovi Skupštine trebali bi biti 'glasačka mašinerija' koja dizanjem ruke potvrđuje volju stranačkog vodstva. U takvoj 'demokraciji', nakon što se postizbornom trgovinom formira većina, prestaje potreba za raspravom, prijedlozima, dijalogom... U njihovoj 'demokraciji' predstavnici gotovo polovice birača koji su glasali za ostale političke opcije prestaju postojati i s njima se nema potrebe konzultirati.

Konkretno, ovim se prijedlogom želi smanjiti vrijeme koje ostavljeno vijećnicima za raspravu o pojedinoj točki dnevnog reda smanjiti sa petnaest minuta u dva istupa, na pet minuta u jednom istupu. Ograničava se i prostor djelovanja klubova vijećnika kojima se također skraćuje vrijeme izlaganja, ali i oduzima dosadašnja mogućnost podnošenja amandmana na ključne akte tijekom sjednice. Ograničava se i otežava mogućnost podnošenja amandmana i od strane vijećnika, kao i mogućnosti izmjene dnevnog reda i postavljanja vijećničkih pitanja. Poslovnikom se apsolutno degradira i uloga Skupštinskih odbora koji temeljem zakona sudjeluju u pripremama odluka iz njihova djelokruga. Uloga im se svodi na savjetodavnu, te se više neće morati konzultirati pri donošenju odluka. Dodatno se umanjuje i formalno svodi na počasnu čak i uloga jednog od dva potpredsjednika skupštine koji se bira iz redova oporbe. Vjerojatno bi ukinuli i takav način izbora, da nije propisan zakonom.” - pišu iz Mosta.

„Jedina iznimka od 'ekonomičnosti' i 'učinkovitosti' kojima se pravdaju ove mjere je župan – koji bi predloženim poslovnikom i formalno postao središnja točka svih aktivnosti Skupštine. Sve što više nije dopušteno vijećnicima i klubovima vijećnika sada bi se i formalno omogućilo županu. Uz najdulje predviđeno trajanje uvodnih izlaganja u Hrvatskoj, neograničen broj izlaganja o svakoj točki dnevnog reda, neograničene mogućnosti manipulacija dnevnim redom i amandmanima, ovim će poslovnikom dobiti i ekskluzivan termin na početku sjednice kako bi "obavijestio nazočne o nekom važnom događaju, bez mogućnosti rasprave." Predloženi poslovnik na ovaj način ignorira zakonske uloge predstavničkog i izvršnog tijela i njihove međusobne odnose.

Jedino mjesto gdje župan mora postati ekonomičan su – odgovori na vijećnička pitanja. Naime, jedan od razloga zbog kojih je i oporba poticala na poslovničke izmjene jest praksa da se prvi sat vremena rada skupštine, umjesto na brojna pitanja vijećnika, većim dijelom utroši na županove odgovore, posebno na pitanja koja su unaprijed dogovorena sa stranačkim kolegama iz vladajuće većine. Tako je dosadašnja praksa župana bila da se "aktualni sat" pretvori u svoju konferenciju za tisak u kojoj je iznosio svoje stavove o aktualnim političkim pitanjima. To je vrijeme sada ograničeno na pet minuta po odgovoru.” - navode iz Mosta u priopćenju.

„Je li sveobuhvatna poslovnička reforma, iza koje će ostati tek mrvice prostora za djelovanje vijećnika, kako bi se zadovoljila zakonska forma, osveta župana za ovo ograničenje, ili tek želja većine da se u što većoj mjeri oslobode obveza slušanja prijedloga, drugih mišljenja i amandmana i prepuste stranačkoj stezi - možda nikad nećemo saznati.

Pozivamo vladajuće da demantiraju ove kritike tako što će povući ovakav prijedlog s dnevnog reda, zatražiti i pročitati prijedloge 37 vijećnika aktualnog saziva Skupštine, konzultirati struku i poslovnike ostalih županijskih skupština i pripremiti novi prijedlog za sljedeću sjednicu.

Ako na to ne pristanu, pokušat ćemo i ovaj put biti konstruktivni i amandmanima, koji su do izglasavanja ovog poslovnika još uvijek dopušteni, predložiti izmjene koje će omogućiti barem minimum dijaloga, predstavničke demokracije i sudjelovanja izabranih predstavnika građana u donošenju odluka Skupštine.

Kako dosadašnja praksa, pa i ovaj prijedlog poslovnika, pokazuju da naši prijedlozi vjerojatno neće biti niti razmatrani, možemo jedino obećati da se prema aktualnoj vladajućoj većini nećemo ponašati jednako bahato kada budu u oporbi, te da ćemo izmjenama ovakvog, nakaradnog poslovnika, omogućiti svim građanima Dubrovačko-neretvanske županije da, putem svojih predstavnika, sudjeluju u radu Skupštine, donošenju odluka o upravljanju njihovim javnim poslovima i njihovim proračunskim sredstvima.” - piše još u priopćenju Mosta Dubrovačko – neretvanske županije.

dpp

Što se događa s presudama za plažu u Uvali Lapad? Je li koncesionar tamo uopće legalno? Bila su to pitanja za župana Nikolu Dobroslavića u razgovoru koji je dao za portal Južni. Naime, oko koncesije plaže koja je danas poznata i pod imenom Sunset Beach vode se sudski sporovi.

- Postoji čudna presuda Visokog upravnog suda. Riječ je zapravo o dvije presude koje su kontradiktorne i zato Županija po njima nije mogla postupiti, nego smo tražili da se utvrdi kako uopće imamo postupiti i podnesen je zahtjev Vrhovnom sudu da razriješi tu situaciju. Mi smo uvjereni da smo postupili ispravno. Ministarstvo je isto podržalo to kako smo mi postupili. - odgovorio je Dobroslavić.

- Dva različita suca na istom upravnom sudu donijela su dvije različite odluke. Bila su dakle dva predmeta koja su se zapravo odnosila na isti postupak. Postupke su pokrenuli oni koji nisu prošli na natječaju, a to je bilo još prije osam godina. Mi ćemo postupiti po konačnoj presudi. - pojasnio je župan Dobroslavić, a razgovor možete čitati OVDJE.

dpp

Projekt Camino Dubrovnik - Međugorje predstavljen je na tematskoj konferenciji koju su u Europskom parlamentu u Bruxellesu organizirali EU zastupnica Željana Zovko i Međuskupina EP-a za europsko kulturno nasljeđe, Put sv. Jakova i druge europske kulturne rute.

Konferencija je privukla značajan broj predstavnika europskih institucija, a na njoj je prezentirana hrvatska Camino baština, primjeri dobre prakse te dosadašnja postignuća projekta Camino Hrvatska. Camino Hrvatska dio je europske mreže puteva sv. Jakova. pod zaštitom UNESCO-a i Vijeća Europe, koji vode u Santiago de Compostelu i kojima godišnje po Europi hoda preko 1,5 milijuna ljudi.

U uvodnom izlaganju Željana Zovko je istaknula primjer Španjolske i način na kako se kroz lokalnu, regionalnu i nacionalnu suradnju, na razvoju i promociju Camina ostvaruju iznimni pozitivni učinci na kulturu i turizam  Po istraživanjima regionalne vlade Galicije, svaki euro javne investicije u Camino bilježi stopu povrata od preko 400 posto.

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Zrinka Raguž, govorila je o potencijalu ovog projekta za ruralni razvoj dubrovačkog zaleđa, unaprjeđenje turističke ponude i disperziju turista, što se uklapa u dubrovački projekt Respect the City.

Na konferenciji su još izlaganja imali i predsjednik Međuskupine EP-a Francisco Millan Mon, Gabrielle Bernoville iz Europske komisije, Stefano Dominioni iz Vijeća Europe.

Hrvatska Bratovština sv. Jakova predstavila je brojnim sudionicima konferencije, predstavnicima više europskih institucija, detalje projekta Camino Hrvatska čijim je rutama lani hodalo preko tri tisuće ljudi iz cijele Europe, ali i Kanade, SAD, Južne Afrike i Australije. Najavljena je i velika manifestacija “Adria Camino Festival” koja će se od 2. do 5. svibnja 2024. održati u Puli, na kojoj se očekuje preko 400 sudionika, predstavnika europskih institucija te camino udruga.

Ante Blažević, predsjednik hrvatske Bratovštine sv. Jakova, kazao je kako ”ovako snažna podrška predstavnika europskih institucija, predstavlja izniman poticaj za daljni razvoj hrvatskog dijela europske mreže Puteva sv. Jakova i predstavljanje bogate hrvatske kulturne baštine.”

Inače, Camino Dubrovnik-Međugorje projekt je koji se realizira u suradnji Grada Dubrovnika i Bratovštine sv. Jakova, službenog hrvatskog predstavnika u središnjoj i najstarijoj Camino instituciji - Nadbratovštini sv. Jakova u Španjolskoj. Dubrovački Camino sadrži šest etapa ukupne dužine 147 kilometara, a sporazum o suradnji na ovom projektu Grad Dubrovnik potpisao je s općinama Dubrovačko primorje, Ravno, Neum, Čitluk te gradom Čapljinom. Prema planu, dubrovački Camino trebao bi biti otvoren za posjetitelje do svibnja 2024.godine.

dpp

„Ovo je veliki dan za Općinu Konavle i mene osobno, jednostavno sam sretan i ovo mi jedan od radosnijih dana”, riječi su kojima je načelnik Općine Konavle Božo Lasić komentirao Odluku Ministarstva znanosti i obrazovanja o financiranju projekta OŠ Cavtat na Rajkovom dolu.

Naime, Ministarstvo je za ovaj projekt Općini Konavle s datumom 11. listopada kao partneru dodijelilo 14 milijuna eura bespovratnih sredstava, a sada predstoji skoro potpisivanje Ugovora o dodjeli novca.

- Ovo smo čekali dugi niz godina, od početka mukotropnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na Rajkovom dolu. Htio bih se zahvaliti Vladi RH, premijeru Andreju Plenkoviću, ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu, potpredsjedniku Vlade i ministru prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću, županu Nikoli Dobroslaviću, bivšem ministru Goranu Mariću, našoj bivšoj saborskoj zastupnici i državnoj tajnici u MZO-u Sanji Putici te svim onim ljudima, a puno ih je, koji su radili na realizaciji ovog projekta. Građevinsku dozvolu smo dobili ovog ljeta, a sada konačno i službeno možemo reći da ne postoje nikakve prepreke izgradnji škole i uvjeren sam da će radovi početi u sljedećoj godini. - rekao je načelnik Lasić.

Podsjetimo, projekt će se realizirati u dvije etape. Prva etapa podrazumijeva izgradnju kolno pješačke prometnice (oznaka profila 2C), kolnik širine 2 x 2,5 m + nogostup širine 1,6 metara duljine 200 metara, građenje potpornih kaskadnih zidova i to zapadni zid duljine 78,51 metara, istočni zid duljine 38,91 metra i sjeverni zid duljine 41,55 metara, te polaganje instalacija u trupu prometnice vodoopskrbnog cjevovoda, oborinske odvodnje, distributivna telekomuinikacija (TDK), elektroinstalacija i javna rasvjeta.

U drugoj fazi izgradit će se zgrada javne i društvene namjene koja se sastoji od zgrade škole s dvoranom etažnosti suteren, prizemlje i kat (S+P+1K), ravnog dijelom prohodnog krova, visine 11,90 metara mjereno od najniže točke uređenog terena uz zgradu do gornjeg ruba ravnog krova, ukupne bruto površine 7047,49 m2 te gradnja pripadajućih otvorenih sportskih terena, parkirališta i interne prometnice.

Vlada RH je u rujnu 2019. godine za potrebe izgradnje škole prepustila Općini Konavle zemljište na Rajkovom dolu.

dpp

Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije po drugi put nastupa na specijaliziranom sajmu za poslovnu publiku TTG TRAVEL EXPERIENCE koji je danas otvoren u izložbenom prostoru Rimini Expo Centre.

TTG Travel Experience u Riminiju je najvažniji B2B sajam u Italiji, a ove godine se održava jubilarni - 60. put.

Uz nacionalne turističke organizacije na sajmu kao izlagači sudjeluju i turoperatori, turistički agenti, hotelijeri i prijevoznici iz cijelog svijeta.

Turistička zajednica Dubrovačko – neretvanske županije će izlagati na štandu Hrvatske turističke zajednice od 64m2 uz Turističke zajednice Kvarnera i Grada Zagreba, Jadroliniju, Amber Travel i Plitvička jezera.

Dubrovačko-neretvansku županiju je u prvih devet mjeseci 2023. godine posjetilo 43.196 turista iz Italije, a ostvarili su 149.555 noćenja.

dpp

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac rekla je u četvrtak da se novim zakonom o turizmu želi razvoj turizma i na kontinentu, te da se njime daju ovlasti gradovima i općinama da mogu donositi odluke koji izravno utječu na razvoj turizma.

"Cilj ovog zakona je osiguravanje pretpostavki za upravljanje i razvoj turizma u smjeru održivosti, vezano uz korištenje i turističku valorizaciju prostora, prirodnih, društvenih i gospodarskih resursa kulturne baštine", rekla je Brnjac u Hrvatskom saboru predstavljajuću prijedlog Zakona o turizmu.

Također, njime se želi unaprijediti kvaliteta života lokalnog stanovništva i boravka turista u samoj destinaciji.

Brnjac je rekla i da se zakonom, među inim, daju ovlasti gradovima i općinama da temeljem prijedloga i smjernica definiranih planom upravljanja, a prema podacima iz izračuna prihvatnih kapaciteta, mogu donositi odluke koji izravno utječu na razvoj turizma.

Pri tome, rekla je, mogu donijeti odluku o broju i vrsti ugostiteljskih objekata te ograničiti otvaranje novih objekata, smještajnih kapaciteta, restorana ili barova.

"Tu se ne mogu oduzimati stečena prava, a odluka se može donijeti samo s ciljem ograničavanja rasta, ali ne i zatvaranja", dodala je.

Brnjac je kazala da prijedlogom zakona općine i gradovi mogu donijeti odluke i o upravljanju turističkim tokovima te primjerice ograničiti broj organiziranih dolazaka u grad ili raspored razgleda grada kako bi se rasteretile pojedine atrakcije. Uz to, mogu donijeti odluke o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa. Odluku o njegovoj visini i načinu naplate odrađuju gradovi i općine koji to planiraju uvesti.

Novim zakonom, kazala je, daju se i nove uloge turističkim zajednicama i ovlasti općinama, gradovima i županijama u upravljanjima destinacijama. Uz to, uređuju se potpore i poticaji u turizmu te se stvara zakonski temelj za donošenje sektorski specifičnog programa poticaja namijenjenim djelatnostima u turizmu i ekosustava turizma te se definira i nadzor nad provođenjem zakona.

Tijekom brojnih replika, Katarina Nemet (IDS) upozorila je na problem neprijavljivanja gostiju u nekomercijalnom sektoru, a Brnjac je najavila da bi početkom iduće godine trebala na snagu stupiti Direktiva EU o kratkotrajnom najmu koja će povezati sve platforme sa poreznim sustavima država članica. Također, svaki iznajmljivač dobit će identifikacijski broj, a to će se gledati po objektu.

Tada će automatski porezni sustav dobivati informaciju tko ne prijavljuje i tko radi "na crno", dodala je.

Brnjac je, na upit Maje Grba Bujević (HDZ), odgovorila da se novim zakonom o turizmu daju alati svim jedinicama područne i regionalne samouprave kako će upravljati samom destinacijom. Također, poručila je, sada će se po prvi puta prikupljati brojni egzaktni podaci koji do sada nisu bili prikupljani a koji su nužni kako bi znali upravljati destinacijom.

"Bez izračuna nosivih kapaciteta i bez donošenja plana upravljanja ne možemo upravljati destinacijom", rekla je.

Sinišu Hajdaš Dončića (SDP) zanimalo "u kojoj će se konzultantskoj kući Brnjac zaposliti kada više ne bude ministrica", a ona je podsjetila da je bivša SDP-ova vlada usvojila strategiju razvoja turizma do 2020. u kojoj se jasno govori da treba ići u što više hotelskih kapaciteta te se želi smanjiti obiteljski smještaj "prst-palac analizom". "Ova strategija nije na prst-palac analizi već se radi na temelju izračuna i struke", poručila je.

Južni

Projekt prometnog povezivanja juga Hrvatske, dok se čeka odluka o trasi brze ceste Osojnik – Zračna luka Dubrovnik, kao i nastavka izgradnje autoceste na dionici Doli – Dubrovnik, nastavlja se praktički odmah, kazao je u razgovoru za Južni župan Nikola Dobroslavić kazavši kako se radi o zaobilaznici Orebića.

- Prva faza je obilaznica Orebića za koja se sad treba ići u raspisivanje javne nabave za izgradnju, obećano je od Hrvatskih cesta da će to uslijediti do kraja godine. Tu već postoje projekti, sve je riješeno, postoji i Studija utjecaja na okoliš. Dakle, cesta se na ulazu u Orebić odvaja od sadašnje ceste, izlazi potpuno izvan naselja i ide na Pernu gdje je predviđena nova luka. - odgovorio je Dobroslavić na pitanje o nastavku projekta prometnog povezivanja.

Također naglasio je kako su „na sreću konačno svi shvatili da će time Orebić prodisati” odgovarajući na pitanje očekuje li i tamo prosvjede s obzirom na to da ih je već prije bilo.

- Orebić je hendikepiran, iako je nakon Dubrovnika prvo turističko odredište u županiji po broju noćenja, ali trajektni promet ide kroz središte mjesta i to nije prikladno, stvaraju se neprekidno gužve. - kazao je župan Dobroslavić za Južni, a cijeli razgovor možete pročitati OVDJE.

dpp

U hrvatskim zračnim lukama u kolovozu je bilo 9,8 posto više putnika nego u istom lanjskom mjesecu, a najviše ih je bilo u Zračnoj luci Split, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Ukupno je u kolovozu u hrvatskim zračnim lukama bilo 1,95 milijuna putnika što je za 9,8 posto više nego u kolovozu 2022., kada ih je bilo 1,77 milijuna.

Najveći promet putnika ostvarila je Zračna luka Split, sa 676 tisuća putnika, što je porast od 8,5 posto u odnosu na kolovoz 2022.

Slijedi Zračna luka Dubrovnik s 443 tisuće prevezenih putnika i porastom od 3,5 posto u odnosu na prošlu godinu te zračna luka u Zagrebu s 382 tisuće prevezenih putnika i rastom od 10,2 posto.

U Zračnoj luci Zadar ostvaren je promet od 293 tisuće putnika (23,6 posto više).

Najveći porast prometa putnika od 192,1 posto u odnosu na kolovoz 2022. ostvarila je Zračna luka Osijek, ali s bitno manjim brojem prevezenim putnika u odnosu na druge zračne luke.

Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 359 tisuća putnika, što je za 12,3 posto više u odnosu na kolovoz 2022. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine i Francuske.

U kolovozu je u hrvatskim zračnim lukama bilo ukupno 18.506 polijetanja i slijetanja, što je porast od 0,4 posto u usporedbi s kolovozom 2022.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u kolovozu iznosio je 664 tone, što je pad od 15,7 posto u usporedbi s lanjskim kolovozom.

U razdoblju od siječnja do kolovoza u usporedbi s 2022. ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama porastao je za 5,3 posto, promet putnika za 17,6, dok je promet tereta pao za 6,3 posto.

Južni