U Općoj bolnici Dubrovnik prvi je put izvedena perkutana koronarna intervencija (PCI), rotablacija koronarnih arterija i u konačnici ugradnja stentova kod viskorizičnog pacijenta s brojnim komorbiditetima. Radi se o trosatnom zahvatu koji se ne izvodi niti u svim kliničkim bolničkim centrima u Republici Hrvatskoj.

- Radili smo perkutanu koronarnu intervenciju odnosno liječenje koronarnih arterija ugradnjom stenta kod bolesnika koji je imao puno komorbiditeta, šećernu bolest i puno drugih poteškoća, a nalaz na srčanim arterijama indicirao je kardiokiruršku operaciju bypassa (CPB). Rizik te operacije bio je značajan zbog čega smo prvi put u Općoj bolnici Dubrovnik radili ugradnju stenta na način da smo prethodno, kako bismo uopće omogućili takav zahvat, ugradili posebnu perkutanu pumpu. To je zadnje čudo tehnologije koje je do sada bilo dostupno isključivo kliničkim bolničkim centrima. Kateter sa specijalnom pumpom putem preponske arterije stavljamo u srce i ta pumpa omogućuje da radimo ovakve rizične zahvate. Naime, bez te pumpe pacijent bi imao epizode niskog tlaka, možda čak i potrebu za reanimacijom, pa je pitanje bi li se zahvat uopće mogao napraviti. - ističe prof.dr.sc. Joško Bulum, specijalist interne medicine uže specijalnosti iz kardiologije, inače voditelj Odjela za intervencijsku kardiologiju KBC-a Zagreb.

- S obzirom na našu specifičnu organizaciju i udaljenost od kliničkih centara Opća bolnica Dubrovnik razvila je djelatnosti koje druge opće bolnice nemaju. Najeklatantniji primjer je kardiologija koja je sada izvanredno ekipiran odjel. Dulje vrijeme imamo 24 sata dostupnog interventnog kardiologa, a samo prošle godine imali su više od 400 intervencija. Na tom odjelu danas se obavljaju zahvati na polju interventne kardiologije koji se ne rade čak ni u kliničkim bolničkim centrima s kojima smo uz opremu i ljudstvo na istoj razini. Primjer današnjeg postupka još jednom pokazuje da u interesu naših pacijenata krupnim koracima grabimo naprijed.- kazao je izv.prof.prim.dr.sc. Marijo Bekić, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik.

Prof. Bulum prvi je put s kolegama iz Opće bolnice Dubrovnik, liječnicima Perom Markunovićem i Dinom Džamastagićem napravio u Dubrovniku ovaj složeni zahvat.

- Ugradili smo pumpu koja je radila tri sata tijekom kojih smo najprije napravili vrlo kompleksan zahvat na arterijama. Koristili smo posebnu tehniku ljuštenja kalcija iz krvnih žila, tzv. rotablaciju. To je također jedna od novina koje smo zadnjih godinu i pol uveli u Opću bolnicu Dubrovnik koja se ne izvodi niti u svim kliničkim bolničkim centrima u Republici Hrvatskoj. Nakon ljuštenja krvnih žila na srcu tog bolesnika ugradili smo dva stenta. Na kraju smo uspješno iz obje preponske arterije gdje smo dolazili do srca rupe zatvorili pomoću posebnih zatvarača, dakle bez kirurških šavova, pa bolesnik nakon ovakvog zahvata praktički već sutradan može biti otpušten kući na svojim nogama. - kazao je.

Prof.dr.sc. Joško Bulum u Dubrovnik dolazi više puta godišnje, a KBC Zagreb Općoj bolnici Dubrovnik donirao je uređaj kojim se radi radi rotablacija koja je iznimno korisna u brojnim stanjima pacijenata.

- Može se dogoditi da pacijent ima toliko kalcificirane arterije da je nemoguće ugraditi stent. U angiosali u Općoj bolnici Dubrovnik prošle je godine montiran najmoderniji rendgenski uređaj sa svim popratnim uređajima za mjerenje protoka kroz arterije i za oslikavanje arterija, pa je angiosala dubrovačke kardiologije opremljena po svim svjetskim standardima. Ukoliko se pojave rijetki pacijenti s kojima se ne može dalje ništa napraviti u Dubrovniku s pumpom koja je vrlo malim dimenzija i vrlo je kompatibilna s transportom koja nam je danas dostupna i u Općoj bolnici Dubrovnik pacijent može biti premješten na Rebro i tamo nastaviti liječenje. To su primjerice slučajevi ukoliko je zbog oštećenja srca potrebna transplantacije srca što se ne može riješiti u dubrovačkoj općoj bolnici.-zaključuje prof.dr.sc. Joško Bulum.

Ističe kako dubrovačka kardiologija ima izvrsne mlade liječnike koji se dodatno obrazuju i educiraju za brojne kardiološke intervencije. Liječnici Pero Markunović, Dino Džamastagić i Barbara Obradović na čelu s voditeljem Odjela kardiologije dr. Jerkom Ferri Certićem, a uz podršku Uprave na čelu s ravnateljem izv.prof.prim.dr.sc. Marijom Bekićem, imaju prilike raditi složene zahvate i uvjete za rad koji im omogućuju napredovanje. Mišljenja je kako će mladi liječnici ostati u Dubrovniku ako imaju opremu i mogućnosti za rad kakve im pruža Opća bolnica Dubrovnik. Posebno je naglasio kako je za ostanak liječnika u Dubrovniku dostupnost nove tehnologije veći motivator nego čisti financijski efekt.

dpp

Nakon što je početkom godine predstavljena Baza geo-lokacija sa 633 točke o preprekama za osobe u invalidskim kolicima, u suradnji zajednice tehničke kulture i Turističke zajednice Grada Dubrovnika sada su dostupne i turističke mape na hrvatskom i engleskom jeziku. Na njima su označeni hoteli, plaže dostupne osobama u invalidskim kolicima, potpuno i djelomično dostupne turističke lokacije, ljekarne, lokacije ustanova za potporu osobama s invaliditetom te prepreke.

Za svaku pojedinu lokaciju od interesa ujedno je i dostupno više informacija, između ostalih i o vrsti prilaza, načinu prolaske prepreke, pa i o mogućnostima kretanja, kao i sadržajima. Ovim proširenjem baze, sada su dostupne i turističke lokacije, a svaki posjetitelj već unaprijed može doći do informacija koje mu mogu koristiti u planiranju posjeta tim lokacijama.

Na ovaj način nadograđena je postojeća baza prostornih podataka, web portal kao jedinstveno mjesto za prikaz podataka o dostupnim, teško dostupnim ili nedostupnim lokacijama, s kartom pristupačnosti koja je dostupna preko web aplikacije. Karta predstavlja mapirane lokacije grada Dubrovnika u svrhu pružanja informacija o dostupnosti javnih površina za osobe s invaliditetom u kolicima, s označenim preprekama poput rubnjaka, skalina, nagiba i priloženim fotografijama lokacije, a može se pronaći na: www.accessible-dubrovnik-map.eu

Baza geo-lokacija pristupačnih za osobe u invalidskim kolicima se realizirala u sklopu projekta RAGUsa 2.0 – Razvoj kApaciteta Gradskih Udruga kojeg provodi Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s partnerima.

dpp

Prema informacijama Javne vatrogasne postrojbe Dubrovnik, koja je izašla na intervenciju kako bi njeni djelatnici pomogli u prebacivanju ozlijeđenih u vozila hitne pomoći, u akvatoriju otoka Koločepa dogodila se pomorska nesreća u kojoj je jedna brodica udarila u obalu.

Oko 17:20 sati ozlijeđeni su u gruškoj luci iz plovila koje ih je dovelo do Dubrovnika uz pomoć vatrogasaca prebačeni u vozila hitne pomoći, a službenih informacija o broju ozlijeđenih, stupnjevima ozljeda niti o tome kako je do nesreće došlo zasada nema.

dm

Nadopuna:
Prema neslužbenim informacijama na gliseru koji se zabio u obalu bilo je četvero ljudi, jedan Hrvat i troje kanadskih državljana. Svi su ozlijeđeni, ali ozljede nisu opasne po život.

Svojim bezobraznim ponašanjem u prometu dio vozači putničkih autobusa ne stvaraju probleme samo u zoni oko povijesne jezgre. Ispred hotela Petka gotovo svakodnevno vozači putničkih autobusa ukrcaj i iskrcaj putnika vrše u prometnom traku. No ovaj ga je danas parkirao i ostavio, možda čekajući putnike, a možda je čovjek imao samo kakva posla. Kako god, iskrcaj i ukrcaj putnika ispred hotela Petka nije samo krajnje bezobrazan prema ostalim sudionicima u prometu u tom dijelu grada već je i opasan, a itekako utječe i na stvaranje gužvi koje se na to dionici ceste stvore vrlo brzo.

Komunalni redari, kojih je nedovoljno i pretežno su fokusiran na pojas oko Grada i same Pile, itekako bi imali posla u Gružu, posebno u jutarnjim satima kad je cestom od place do hotela Petka vožnja gotovo nemoguća, što zbog brojnih dostavnih vozila, a što zbog putničkih autobusa.

Komunalci bi, recimo, trebali biti prisutni u Gružu, ako zbog ničega, a onda zbog one privremene zebre iza place, koja je, ocrtana na sasvim neprimjerenom i nepreglednom mjestu.

A što se tiče druge zebre, ove ispred hotela Petka, ovaj autobus je zaklonio i time u izravnu opasnost doveo sve one koji kane njome prijeći s obzirom da nisu vidljivi vozačima u drugoj prometnoj traci nego tek kad iza autobusa iskorače na ostatak pješačkog prijelaza.

nm

Nakon uspješno završenih radova na izgradnji kanalizacijske i vodoopskrbne mreže Molunat, završeni su i radovi na izgradnji pročistača otpadnih voda s podmorskim ispustom. Kako bi projekt postao potpuno funkcionalan potrebno je napraviti tehnički pregled.

- Ovo je jedan od najvažnijih projekata i pretpostavka za razvoj Molunta. Zaista želim čestitati direktoru Konavoskog komunalnog društva Marku Glaviću na izvrsnom vođenju projekta, kao i inženjeru Nikši Matijaševiću te izvođaču radova tvrtki Texo Gradnja na uspješnoj realizaciji projekta. - rekao je ovom prilikom načelnik Božo Lasić.

Projekt je financiran preko ugovora o sufinanciranju iz NPOO programa koji financira Europska unija zajedno s provedbenim tijelom Hrvatskim vodama, te Konavoskim komunalnim društvom kao naručiteljem. Ugovorom je osigurano više od dva milijuna eura bespovratnih sredstava, a vrijednost cijele investicije je veća od tri i pol milijuna eura.

Udio sufinanciranja je u omjeru 80% EU sredstva, a po 10% Hrvatske vode i Konavosko komunalno društvo.

Sam uređaj ima kapacitet 1900 ES, ukupna dužina podmorskog ispusta (kopnena i morska) je 1000 metara, a dubina ispusta je na oko 70 metara.

Kao odgovarajući stupanj pročišćavanja predviđeno je prethodno pročišćavanje, uz ispuštanje podmorskim ispustom u obalno more.

Obzirom na odabrani način pročišćavanja otpadnih voda na samom uređaju za pročišćavanje je predviđeno uklanjanje krupne tvari te dijela suspendiranih čestica i BPK5 za što će se koristiti automatska gruba rešetka (otvor 10 mm), automatsko fino sito (otvor 3 mm) te pjeskolov i mastolov, koji će biti smješteni u nadzemnom, zatvorenom objektu.

U tijeku je ishodovanje uporabne dozvole, te se početkom rujna očekuju prva spajanja na kanalizacijski sustav o čemu će pravovremeno biti obaviješteni svi stanovnici.

Završetkom ovog projekta riješiti će se višegodišnji komunalni problem stanovnika Molunta i njihovih gostiju, kao i omogućiti daljnje razvijanje mjesta.

Završenim projektom izgradnje kanalizacijske i vodoopskrbne mreže, izvedeno je ukupno 1800m kolektora DN 250, na kojeg se priključuju ostali gravitacijski primarni i sekundarni kolektori ukupne duljine 2300 m i tlačni cjevovod 1100 m. Na cijelom sustavu se nalaze i 3 crpne stanice ukupnog kapaciteta 30 l/s.

Izvedena je i vodoopskrbna mreža DN 160 i DN 100 u duljini od oko 4200 m, sa pripadajućim priključcima na postojeće objekte.

dpp

Prihodi od prodaje Dubrovnik Passa u prvih sedam mjeseci ove godine nadmašili su ukupne lanjske godišnje prihode. Naime, u prvih sedam mjeseci 2023. godine zabilježen je prihod od prodaje Dubrovnik Passa od preko 6,3 milijuna eura, što je 364 tisuće eura više nego u cijeloj 2022. godini. Uz to je u srpnju ponovno zabilježena rekordna mjesečna prodaja od 1.730.655 eura, odnosno uz 46.129 prodanih digitalnih ulaznica.

„Dubrovnik Pass je u prvih sedam mjeseci ukupno koristilo 168.428 posjetitelja Dubrovnika, od kojih je 95 posto posjetilo gradske zidine, 53 posto Kulturnono - povijesni muzej u Kneževu dvoru, 40 posto Muzej Franjevačkog samostana Male braće, 34 posto Pomorski muzej, dok su i ostale uključene kulturne atrakcije zabilježile značajna povećanja broja posjetitelja. Usto je uslugu besplatnog javnog gradskog prijevoza iskoristilo 54,5 tisuća posjetitelja.” - navodi danas Grad Dubrovnik u priopćenju.

Prihod od Dubrovnik Passa nadmašio je prihod Dubrovačke kartice iz 2019. godine, a koju je naslijedio, te je za 399 tisuća eura veći od ukupnog prihoda Dubrovačke kartice te godine.

„Digitalna transformacija Dubrovačke kartice, realizirana prošle godine kao jedno u nizu Smart City rješenja gradske uprave, pokazala se izuzetno uspješnim projektom koji je ispunio zadane ciljeve da omogući jednostavniju kupnju i korištenje ove zajedničke ulaznice svim posjetiteljima Grada te istovremeno gradskoj upravi služi kao alat za upravljanje tokovima posjetitelja. Dubrovnik Pass kao zajednička ulaznica u najvažnije atrakcije Grada Dubrovnika obuhvaća besplatni posjet gradskim zidinama, svim gradskim muzejima i galerijama, Muzeju Franjevačkog samostana, kao i Kući Bukovac u Cavtatu te besplatni javni gradski prijevoz. Kroz različite vrste popusta, Dubrovnik Pass uključuje i brojne druge kulturne znamenitosti, kao i turističke, ugostiteljske te druge usluge.

Projekt Dubrovnik Pass jedan je od projekata gradske uprave kojima se promiče kulturna baština Grada, ali i potiče njezina samoodrživost budući da generira prihode iz kojih se financira obnova baštine, ali i cjelokupni kulturni sektor. Dubrovnik Pass iznimno je značajan i zato što pruža široke mogućnosti nadogradnje, umrežavanja te daljnjeg strateškog razvoja kao ključnog alata za upravljanje povijesnom jezgrom Grada kao UNESCO-ovim svjetskim dobrom. Sustav je kao inovativno rješenje usklađen s EU zelenim planom.” - navode iz dubrovačke gradske uprave.

dpp

Skiper, ujedno i vlasnik brodice koja se jučer nasukala pokraj otoka Koločepa, odnosno udarila u podvodni greben, uhićen je te policija provodi istragu zbog sumnje, kako se navodi u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske, „u počinjenje kaznenog djela ugrožavanja posebnih vrsta prometa”.

Pomorska nesreća dogodila se jučer malo iza 16 sati kada je 42-godišnji skiper udario i podvodni greben te su teško ozlijeđene dvije osobe, kanadski državljani u dobi od 64 i 62 godine, dok je sam skiper lakše ozlijeđen kao i još jedna osoba iz Kanade u dobi od 31 godine.

Kako navodi PU dubrovačko – neretvanska u priopćenju, „jučer, 8. kolovoza u 16,08 sati, policijski službenici Postaje pomorske policije Dubrovnik zaprimili su dojavu kako je u akvatoriju kod otoka Koločepa došlo do pomorske nesreće, na način da je plovilo udarilo u podvodni greben te je tom prilikom jedna ženska osoba zadobila ozljede”.

„Odmah nakon zaprimljene dojave, od strane dežurstva Pomorske policije upućeno je policijsko plovilo P-208, koje je u 16,30 sati pristupilo na mjesto događaja, te su policijski službenici zbog opasnosti od potonuća u tegalj uzeli brodicu koju su doteglili do Luke Dubrovnik, zajedno s ozlijeđenim osobama, gdje su ih po prethodnom pozivu čekali djelatnici HMP Dubrovnik i djelatnici JVP Dubrovnik. Na brodici su se u trenutku nesreće kao putnici, nalazile tri osobe, državljani Kanade, u dobi 64, 62 i 31 godine, dok je brodicom upravljao 42-godišnji hrvatski državljanin koji je i vlasnik broda, te im je svima pružena liječnička pomoć u Općoj bolnici Dubrovnik.” - navodi policija.

dm

Osim što su uređenjem tzv. pretovarne zone na Pločama maknuta elektrovučna vozila privatnih koncesionara, na tom se prostoru ništa drugo nije promijenilo jer kaos i nered su izgleda teško rješivi ili možda za uvođenje reda samo nedostaje volje.

Pretovarna zona je uređena, nema više elektrovučnih vozila zbog kojih se navodno stvarao nered, ali autobusi Libertasa i dalje rijetko kad mogu do svog stajališta jer je ono zauzeto kamionima i dostavnim vozilima pa autobusi putnike iskrcavaju na cesti.

Opskrbnim vozilima i kombijima zauzeta su i mjesta za putničke autobuse ispred gimnazije pa ni oni turiste nemaju gdje iskrcati osim na cesti.

U normalnom gradu inače ispred obrazovne ustanove ne bi ni trebalo biti stajalište za putničke autobuse, niti bi na Pločama zbog cijelog tog kaosa trebalo biti dozvoljeno putničkim autobusima da vrše ukrcaj i iskrcaj turista.

Nakon što je ostao bez pogona izletnički brod „Svetu Eufemiju”, posadu i putnike spašavala je sinoć posada brodice „Danče” Lučke kapetanije Dubrovnik.

„Poziv pogibelji posada putničkog broda „Sveta Eufemija“, hrvatske zastave zaprimljen je u MRCC Rijeka sinoć, 6. kolovoza u 21.06 sati, kada su ostali bez pogona tijekom plovidbe nedaleko Koločepa, o čemu je obaviještena Lučka kapetanija Dubrovnik te nadležne službe resornog Ministarstva. S obzirom da je postojala opasnost da brod nošen valovima udari u obalne stijene, koordinirana spasilačka akcija pokrenuta je u suradnji s dubrovačkom Kapetanijom te je nedugo nakon zaprimljene dojave spasilački brod „Danče“ iz sastava LK Dubrovnik pronašao izletnički brod u blizini Rta Bezdanj, na otoku Koločepu.” - navodi u priopćenju Ministarstvo mora.

„Na izletničkom brodu boravilo je ukupno 28 osoba uključujući posadu, a nakon što je utvrđeno da nema stradalih i ozlijeđenih, brod je uhvaćen u tegalj prema luci Gruž, kamo je privezan sinoć u 22.40 sati, čime je ova akcija uspješno okončana”, navode iz Ministarstva napominjući kako se „očevid o uzrocima havarije ovog izletničkog broda provodi u djelokrugu Lučke kapetanije Dubrovnik”.

dpp

Gradu Dubrovniku odobrena su sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU ) u iznosu od 9.000,00 eura za sufinanciranje izrade Akcijskog plana energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama (SECAP). Dodijeljena sredstva Fonda iznose 40 posto ukupno prihvatljivog iznosa projekta, a prema procijenjenoj vrijednosti izrade Akcijskog plana.
 
Akcijski plan održivog energetskog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama ključni je strateški dokument lokalne i regionalne razine koji ocjenjuje utjecaj ranjivosti i rizika na klimatske promjene te kojim se identificiraju prioritetne mjere ublažavanja klimatskih promjena. Omogućuju pokretanje konkretnih projekata te osigurava mogućnost prijave za njihovo financiranje kroz različite EU i nacionalne fondove.
 
Nakon energetske obnove vrtića i škola, Grad Dubrovnik je kontinuirano posvećen održivom energetskom razvoju baziranom na načelima zaštite okoliša i korištenju obnovljivih izvora energije. Tako je nedavno provedena cjelovita rekonstrukcija sustava javne rasvjete šireg područja grada, a zastarjele svjetiljke zamijenjene su energetski učinkovitih LED rasvjetnim tijelima. U objektu gradskog bazena počinju radovi ugradnje sustava dizalica topline s morskom vodom, kojom investicijom je, uz značajne financijske uštede, procijenjeno smanjenje emitiranja ugljikovog dioksida (CO2) od tisuću tona na godišnjoj razini. U sklopu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma) financirat će se uređenje zelene infrastrukture - parka Gradac kao i rekonstrukcije parka Pile i parka ispod platane na Brsaljama, a Gradu Dubrovniku odobreno je i ukupno 552.000 eura bespovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za projekte dva drvoreda autohtonih sorti stabala u užem gradskom središtu.
 
Doprinos zelenim ciljevima i prilagodbi klimatskim  promjenama sadržan je i u prvom hrvatskom Planu upravljanja povijesnim cjelinama čije se mjere i aktivnosti uvelike primjenjuju, a i sama izrada SECAP-a jedna je od aktivnosti definirana Planom.

Sadržaj Grada Dubrovnika

U večernjim satima u subotu, 5. kolovoza, policijski službenici Postaje granične policije Gruda su na području Župe dubrovačke zatekli 42-godišnjeg državljanina BiH prilikom prodaje droge amfetamin 25-godišnjaku za iznos od 60 eura. Oboje su uhićeni i dovedeni u prostorije policije na kriminalističko istraživanje.

„Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku pretražen je stan kojim se koristi 42-godišnjak kojom prilikom je pronađena 1 staklenka sa 143 g marihuane, 1 vrećica sa 2,9 g marihuane, 1 vrećica sa 4 g psilocibinskih gljiva, 1 vrećica sa 152 g droge amfetamin, 35 komada tableta Ecstasy, te digitalna vaga s tragovima droge.

Sva pronađena droga je uz potvrdu oduzeta, te je 25-godišnjak prekršajno prijavljen sukladno Zakonu o suzbijanju droga, dok je 42-godišnji državljanin BiH uz kaznenu prijavu zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama, predan pritvorskom nadzorniku PU dubrovačko – neretvanske.” - piše u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

dpp

Dugo iščekivana javna rasprava o Studiji o utjecaju na okoliš brze ceste od Osojnika do Zračne luke Dubrovnik započinje 16. kolovoza i trajat će do 14. rujna. Posebno zanimljiva mogao bi biti skup uz javnu raspravu 5. rujna, ako se uzme u obzir da bi se prije nje trebao održati Zbor građana stanovnika Gradskog kotara Komolac. Naime, i Zbor građana i javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš brze ceste do Čilipa prilika je za stanovnike Komolca i Mokošice, ali i predstavnike struke za iznošenje argumenata i za i protiv.

Da će se prije javne rasprave održati Zbor građana najavljeno je još sredinom svibnja iz gradske uprave nakon sastanka gradonačelnika Mata Frankovića s predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem.

Naime, stanovnici Gradskog kotara Komolac već se duže vrijeme protive rješenju prema kojem bi trasa brze cesta do Zračne luke mostom prolazila poviše Rijeke dubrovačke, prostora koji je zaštićeni krajobraz, ali i izvorište pitke vode.

Rješenje prema kojem bi trasa brze ceste prolazila preko Rijeke dubrovačke stanovnicima Gradskog kotara Komolac bio je povod za pokretanje peticije, no je li ona uspjela i koliko su potpisa skupili, još uvijek nisu službeno objavili.

Oko trase brze ceste poviše Rijeke dubrovačke u stavovima se razilaze i političari. Župan Nikola Dobroslavić, primjerice je stava kako će upravo Studija utjecaja na okoliš, odnosno struka ponuditi najbolje rješenje. Župan je tako znao istaknuti kako je mantra da će brza cesta prolaziti preko izvorišta Omble.
Ipak, i župan je u više navrata izrazio spremnost za razgovore o svim aspektima projekta, posebno zaštite okoliša, ali je isto tako jasno isticao kako ceste prolaze kroz zaštićene krajolike pa i nacionalne parkove.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković zagovarao je tunelsko rješenje te je znao kazati kako kaoo predstavnik građana mora bit uz narod i stav naroda.

Zbor građana, ukoliko se održi prije javne rasprave, svakako će biti još jedna prilika za iznošenje argumenata za i protiv prometnog rješenja kojim je trasa brze ceste do Zračne luke Dubrovnik predviđena preko Rijeke dubrovačke.

Javno izlaganje o trasi zakazano za 5. rujna zasigurno će izazvati veliki interes stanovnika gradskih kotara Komolac i Mokošica.

Inače i na Zboru građana, ukoliko se održi, baš kao i na javnom izlaganju, trebali bi bi predstavnici struke, odnosno izrađivači Studije o utjecaju na okoliš trase brze ceste.

Do javnog izlaganja koje će se održati u zgradi Sveučilišnog kampusa Sveučilišta u Dubrovniku, javni uvid u Studiju o utjecaju na okoliš brze ceste od Osojnika do Zračne luke Dubrovnik, osim u prostorijama Grada Dubrovnika, moguć je i u prostorima općina Župa dubrovačka i Konavle i to radnim danima od 9 do 12 sati.