Zbog izvođenja radova na predjelu Batale nužno je bilo pomaknuti rampu koja predstavlja ulaz na gradilište Lapadske obale. Osobe koje imaju kolni prilaz do svojih objekata i osiguran parking u krugu objekta, na predjelu od spoja s Ulicom Nikole Tesle do Lapadske obale, mogu se javiti UO za izgradnju i upravljanje projektima na broj: 020 351-769 ili 020 640-889 za prolazak na rampi.
Naglašavamo da je i dalje zabranjeno parkirati unutar gradilište te je dopušten samo nužan prolaz.
Grad Dubrovnik
U hrvatskim morskim lukama u prvoj polovini ove godine bilo je 12,2 milijuna putnika ili 7,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Brodova je u morske luke u prvoj polovini godine prispjelo 147,5 tisuća, što je 5,5 posto više nego prošle godine, a samo u drugom tromjesečju brodova je prispjelo 98 tisuća ili oko deset posto više nego u istom lanjskom tromjesečju.
Od ukupnih 12,2 milijuna putnika u morskim lukama u prvoj polovini godine, 9,2 milijuna ukrcalo se i iskrcalo u drugom tromjesečju, čime je isto lanjsko razdoblje premašeno za 9,4 posto.
Najviše putnika uobičajeno među svim morskim lukama u drugom tromjesečju imala je luka Split, 1,4 milijuna ili 11,5 posto više nego 2022., a slijedi Dubrovnik s 838,5 tisuća putnika ili 19,5 posto više.
Za 8,6 posto, na 672 tisuće, porastao je i broj putnika u luci u Zadru, a najveći porast među prvih pet luka od 29 posto u odnosu na drugo lanjsko tromjesečje ostvarila je Korčula s 567,5 tisuća putnika.
Na petom mjestu po broju putnika je luka Supetar s 536 putnika ili 8,3 posto više, a iz DZS-a napominju i da su sve ostale morske luke u drugom tromjesečju 2023. imale više putnika nego lani.
Iz DZS-a ističu da je među svim brodovima u drugom tromjesečju 2023. primjetan porast broja putnika na trajektima i putničkim brodovima, za osam posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Porastao je i broj putnika u svim većim lukama, u kojima se ukupno na brodove ukrcalo i iskrcalo 8,1 posto više osobnih vozila i 26 posto više autobusa nego u drugom tromjesečju 2022. godine.
Dodaju i da je od ukupnog broja putnika u morskim lukama u drugom tromjesečju 393 tisuće iskrcano s brodova za kružna putovanja, što je porast od 54,2 posto.
U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježena je jedna prometna nesreća u kojoj je jedno dijete smrtno stradalo i 20 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima je 12 osoba teže, a 22 ih je lakše ozlijeđeno, dok je s materijalnom štetom zabilježeno osam prometnih nesreća, navodi danas PU dubrovačko – neretvanska u redovnom tjednom izvještaju.
„Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 1234 represivne mjere od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 587 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 67 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 45 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirana je 41 osoba.” - piše u izvještaju.
„Od ostalih prekršaja izdvajamo 35 mjera poduzetih prema osobama koje nisu koristile zaštitnu kacig, 135 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 127 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.” - nadodaju iz policije.
dpp
Grad Dubrovnik okončao je postupak nabave obveznih udžbenika i obrazovnih materijala za učenike osnovnih škola Grada Dubrovnika.
Kao najpovoljniji ponuditelj odabrana je u oba slučaja tvrtka Narodne Novine d.d. sa sjedištem u Zagrebu, s cijenom ponude od 172.170,06 eura za udžbenike i 174.562,84 eura za obrazovne materijale.
Obvezne udžbenike financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a sredstva za obrazovne materijale (radne bilježnice) osigurava Grad Dubrovnik u svom proračunu. Rok isporuke obveznih udžbenika i obrazovnih materijala školama je 30. kolovoza 2023.
Grad Dubrovnik osigurava i sredstva za subvencioniranje udžbenika za srednje škole. Pravo na subvenciju ostvaruju djeca koja potječu iz obitelji s troje i više djece te djeca čije obitelji ostvaruju pravo na dječji doplatak, uz uvjet prebivališta na području Grada Dubrovnika.
Nabava udžbenika sufinancira se u iznosu stvarnog troška, a najviše do 133 eura, uz predočenje računa i preostale potrebne dokumentacije. Zahtjev za subvencioniranje udžbenika za srednje škole podnosi se Upravnom odjelu za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo do 31. listopada 2023.
Više informacija i obrazac Zahtjeva dostupni su na:
Grad Dubrovnik
Na svetkovinu župne nebeske zaštitnice Velike Gospe vjernici Rožata svečano su proslavili veliku obljetnicu, 900 godina od prvog pisanog spomena župne crkve – matice.
Svjedočanstvo je to i o najmanje 900 godina prisutnosti katolika na području Rijeke dubrovačke koju danas čine tri župe od kojih je župa Rožat najstarija.
Središnje svečano euharistijsko slavlje u nazočnosti velikog broja vjernika u župnoj crkvi smještenoj na brdu poviše Rožata predvodio je dubrovački biskup mons. Roko Glasnović. Koncelebrirali su župnik fra Tomislav Hrstić i voditelj trodnevne duhovne obnove provincijal franjevačke provincije sv. Jeronima fra Tomislav Šanko, dok je župni vikar fra Veselko Grubišić ispovijedao.
dpp
Osim što mu je u prekršajnom postupku privremeno oduzeto vozilo, vozač je kažnjen novčanom kaznom od preko 2 tisuće eura i zabranom upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od 18 mjeseci
Tijekom poslijepodnevnih sati u utorak, 8. kolovoza, prometnom kontrolom u Orebiću zaustavljen je 29-godišnjak koji je upravljao osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka. Utvrđeno je da vozilom upravlja pod utjecajem alkohola od 0,95 g/kg i prije stjecanja prava na upravljanje te da mu je istekla prometna dozvola, navodi policija u izvješću.
Radi se o vozaču koji je recidivist prometnih prekršaja i koji na snazi ima zaštitnu mjeru zabrane upravljanja vozilima B kategorije, navode iz policije te pišu kako je zbog počinjenih prometnih prekršaja vozač uhićen i doveden na Općinski sud u Dubrovniku gdje je kažnjen novčanom kaznom od 2.210 eura i zabranom upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od 18 mjeseci.
U prekršajnom postupku vozaču je također oduzeto vozilo kojim je upravljao, dodaju iz policije.
dpp
Obavljajući dubinsku graničnu kontrolu, policijski službenici Postaje granične policije Metković su u večernjim satima u nedjelju, 13. kolovoza, na području Slivna zaustavili osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka u kojem je pronađeno 2,6 kg speeda, ali i hašiš, konoplja, kokain te ecstasy, navodi danas PU dubrovačko – neretvanska u priopćenju.
Prilikom kontrole, u unutrašnjosti vozila zamijećena je crna torba pored koje se nalazio plastični paketić s bijelom praškastom tvari, nalik na drogu. S obzirom da je jedan od putnika u vozilu više puta kažnjavan zbog zlouporabe droga, posumnjalo se na krijumčarenje zbog čega je zatražen nalog za pretragu.
Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku pretraženo je vozilo kada je u spomenutoj crnoj torbi pronađeno 2614,1 grama amfemain - speeda, 69 grama hašiša, 44,4 grama konoplje, 20,0 grama kokaina i 25 komada tableta ecstasya, izvijestila je PU dubrovačko – neretvanska.
„Sva pronađena droga je uz potvrdu oduzeta, a kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da droga pripada spomenutom putniku, 44-godišnjem državljaninu Republike Hrvatske te da je bila namijenjena daljoj preprodaji konzumentima s područja Splitsko-dalmatinske županije. Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama, osumnjičeni 44-godišnjak je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.” - navodi policija.
dpp
Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, također i državni blagdan, slavi se 15. kolovoza, kada vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta.
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija, po završetku svoga zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u slavu neba, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.
To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.
Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije - kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili - nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.
Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu u budućnost.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti.
Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao "kraljicu Hrvata", a zazivali su je i "fidelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvata). Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz druge polovice 11. stoljeća, a pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina.
Nalazio se u crkvi sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna crkva kninskog biskupa. Gradnja crkve započela je u 9. stoljeću. Radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078. Fra Lujo Marun pronašao je dio kamene trojne pregrade s Pralikom Gospe od Velikoga Zavjeta 1892. godine.
Mariji u čast posvećena su 1.162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću.
Uz to, Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru.
U Hrvatskoj su najpoznatija marijanska svetišta - Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama i Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.
Preuredit će se Spomen soba poginulim dubrovačkim braniteljima u Sponzi. Naime, iz Grada Dubrovnika danas su izvijestili kako je pokrenut postupak javne nabave za ugradnju opreme i uređenje u skladu s projektom autorice Nikoline Jelavić Mitrović. Objavljena je i projekcija budućeg izgleda Spomen sobe.
„Novoprojektirani kontemplativni prostor, primjeren žrtvi koju su dali branitelji, bit će podijeljen u tri cjeline. Središnja će prikazivati 195 poginulih dubrovačkih branitelja, čije će fotografije s imenom i ostalim važnim podacima biti aplicirane na podlozi od drva česvine i stakla te izložene na brončanim stjenkama koje će tvoriti novu jezgru unutar prostorije. Svjetiljka koja podsjeća na svjetlost svijeće, projicirat će 195 svjećica koje gore za poginule.” - pišu iz Grada Dubrovnika o preuređenju.
„Na uvodnom dijelu bit će informacije o počecima i tijeku Domovinskog rata na dubrovačkom području, u središtu prostorije nalazit će se podna karta stare jezgre Dubrovnika s označenim agresorskim pogodcima i sjećanje na stradale branitelje, dok će treći dio biti opremljen velikim ekranom s prikazom niza filmova i fotografija ratnih zbivanja i agresorskog razaranja Grada. Interaktivni LED display video zid sadržavat će brojne ilustrativne materijale i informacije o Domovinskom ratu i braniteljima, ali i o obnovi Grada i važnosti mira.
Opremanje i radovi uređenja za realizaciju ovako zamišljenog prostora predmet su natječaja javne nabave, koji će biti otvoren do 12. rujna. Po odabiru izvođača krenut će se u realizaciju projekta kojim će se postojeća Spomen soba preurediti na način da će obuhvatiti cijelu priču ratnog stradanja Grada, s posebnim naglaskom na najveću žrtvu – izgubljene živote onih koji su ga branili.” - navode iz Grada Dubrovnika u priopćenju.
dpp
U devet hrvatskih zračnih luka u lipnju je bilo gotovo 1,5 milijuna putnika ili 15,4 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, pri čemu su sve luke ostvarile poraste broja putnika, podaci su DZS-a.
U prvoj polovini godine zračne luke uslužile su ukupno 4,1 milijuna ili 24,4 posto više nego u prvoj polovici 2022.
Porast broja putnika i u lipnju i u prvoj polovini 2023. pratio je na zračnim lukama i porast operacija zrakoplova, kojih je u lipnju bilo nešto više od 15 tisuća ili jedan posto više nego u lipnju 2022., a na razini prvih pola godine gotovo 50 tisuća ili sedam posto više.
Promet tereta je pak na bio manji - u lipnju za 11,4 posto s 887 tona, a u prvih šest mjeseci za 3,9 posto manji s nešto više od 4.500 tona.
Najviše putnika u lipnju imala je zračna luka Split, 484 tisuće ili 16 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a slijede zračne luke Zagreb i Dubrovnik. Zagrebačka zračna luka je s 344,9 tisuća putnika u plusu od 18,5 posto, a dubrovačka je s tek nešto manje putnika ili 343 tisuće ostvarila porast od 10,2 posto u odnosu na lipanj 2022. godine.
Kroz zračnu luku Zadar u lipnju je prošlo 208 tisuća putnika ili 22,1 posto više nego u šestom mjesecu prošle godine. U zračnim lukama Pula i Rijeka bilo je gotovo 65 tisuća putnika odnosno 26,2 tisuće, što je za sedam odnosno 0,3 posto više nego u lanjsko lipnju.
S najvećim porastom broja putnika od 171,4 posto, na njih malo više od pet tisuća u lipnju se ističe zračna luka Osijek.
Otočne zračne luke, na Braču i (pristanište) na Lošinju, također su u plusu u odnosu na lipanj 2022. - Brač od 30,5 posto, sa nešto više od 2600 putnika, i Lošinj od 22,6 posto sa 190 putnika.
Najveći međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, Ujedinjene Kraljevine i Francuske, s kojih je svih prevezeno i više putnika nego u lanjskom lipnju.
Policijski službenici Postaje granične policije Gruda u petak, 11. kolovoza, u dva odvojena slučaja spriječili su krijumčarenje ukupno 27 stranih državljana koji su nezakonito ušli u Republiku Hrvatsku
„U prvom su slučaju u ranim jutarnjim satima na području Župe dubrovačke zaustavili tri osobna vozila u kojima se nalazilo ukupno 12 stranih državljana, u svakom vozilu po četvero. Vozilima su upravljali državljani Republike Hrvatske u dobi od 37 i 40 godina i državljanin Bosne i Hercegovine u dobi od 31 godine.
Drugo vozilo zaustavljeno je istog dana u poslijepodnevnim satima, na području Konavala. Vozilom je upravljao 32-godišnji hrvatski državljanin, a u vozilu se nalazilo 15 stranih državljana.” - piše u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.
„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su spomenuti vozači strane državljane za novčanu naknadu trebali prevesti do Rijeke, kao i da su svi strani državljani nezakonito ušli u Republiku Hrvatsku prethodno tog dana.
Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo „Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u RH, drugoj državi članici EU ili potpisnici Šengenskog sporazuma“ svi spomenuti vozači su kazneno prijavljeni, dok je svim stranim državljanima zbog nezakonitog prelaska državne granice izdano je rješenje o protjerivanju iz EGP-a s višegodišnjom zabranom ulaska i boravka i oni su postupkom readmisije vraćeni u državu iz koje su došli, u konkretnom slučaju u BiH.” - navode iz policije.
dpp
Politička platforma Umirovljenici zajedno upozorila je u nedjelju da usprkos povećanjima mirovina i dalje raste broj umirovljenika ispod granice siromaštva, upozorivši da to vodi prema prosvjedima umirovljenika protiv rastućeg siromaštva.
Umirovljenici zajedno u priopćenju ocjenjuju da visoka inflacija koju prati enorman rast cijena vodi Hrvatsku prema sve izvjesnijem porazu u borbi protiv siromaštva zbog čega bi Međunarodni dan starijih osoba 1. listopada mogao biti i dan prosvjeda.
Upozorili su pritom da i dalje raste broj umirovljenika koji s mirovinom padaju ispod linije siromaštva usprkos vladinim paketima pomoći, najavljenom rekordnom usklađenju mirovina od osam posto te povećanjima plaća i mirovina.
"Da nam je prije nekoliko godina netko kazao da ćemo se u 2023. "radovati“ kada nešto poskupi 'samo' 20 ili 30 posto mislili bi da se šali, no uz enormna poskupljenja sve je više ljudi, posebno umirovljenika, prisiljenih birati između potrebnog lijeka ili hrane", navode.
Umirovljenici zajedno ističu i da posjeti velikog broja gostiju dovodi i do rasta potražnje za robama i uslugama, "što su mnogi trgovci, iznajmljivači i ugostitelji vođeni pohlepom iskoristili za enormno podizanje cijena".
Takvim ponašanjem je, navode, najviše pogođeno domicilno stanovništvo s malim prihodima među kojima se najviše ističu umirovljenici čiji prihodi već odavno ne mogu pratiti rast cijena.
Pozivali su stoga umirovljeničke udruge da svoje članstvo pokušaju informirati o kretnju cijena, posebno osnovnih živežnih namirnica u trgovinama ili trgovačkim centrima u njihovim sredinama.
"Umjesto kukanja ili "prijetnji“ Vladi građani uz pomoć mnoštva udruga mogu brzo stati na kraj neopravdanom podizanju cijena bojkotom svih onih koji se u svom poslovanju vode pohlepom", poručili su Umirovljenici zajedno.
Istaknuli su da neće odustajati od borbe da se za novi izračun osnovice za mirovinu na bazi 41 godina staža i 65 godina života kao glavni parametar uzima 75 do 80 posto neto plaće iz posljednjih ili pak vezanih najboljih 10 godina.
Traže od Vlade traže i povećanje aktualne vrijednosti mirovine (AVM) na minimalno 15 do 17 eura, što bi značilo da osoba sa 41/65 ne može imati manju mirovinu od 615 eura bez obzira na visinu plaće tijekom radnog vijeka.