Gradu Dubrovniku odobrena su sredstva pomoći Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za neposredno sufinanciranje poticanja mjera odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Projekt uključuje nabavu 100 spremnika od 120 l i 100 spremnika 1100 l za prikupljanje biootpada.
 
„Ukupna vrijednost projekta je 76.650 eura s PDV-om, a odobrena su bespovratna sredstva 40% ukupne vrijednosti projekta odnosno 30.660eura s PDV-om. Sredstva su odobrena u sklopu Javnog poziva za neposredno sufinanciranje poticanja mjera odvojenog sakupljanja komunalnog otpada.
 
Kroz nabavu spremnika za prikupljanje bio otpada uspostavit će se kvalitetniji, postojaniji i ekonomski učinkovitiji sustav gospodarenja otpadom u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i prirode te poticanja unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada i smanjenja količine odloženog otpada na odlagalištima.” - navode iz Grada Dubrovnika.
 
„Grad Dubrovnik nabavlja 23 nova podzemna spremnika velikog kapaciteta za potrebe odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, a ugovor o nabavi potpisan je krajem lipnja. Ukupna vrijednost ovog projekta iznosi 238.625 eura, a projekt se također provodi uz sufinanciranje bespovratnim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 96.202 eura ili 40 posto investicije.” - podsjećaju također iz gradske uprave.

dpp

Grad Dubrovnik u suradnji s Muzejom Domovinskog rata Dubrovnik, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Kazalištem Marina Držića, Dubrovačkim ljetnim igrama i Kinematografima Dubrovnika organizira dvodnevni program proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.
 
Program, kojim se obilježava 28. obljetnica vojno-redarstvene akcije „Oluja“, započinje ovog petka 4. kolovoza, u tvrđavi Imperijal na Srđu. Za posjetitlje i javnost, u Muzeju Domovinskog rata Dubrovnik biti će priređena virtualna izložba „Dani ponosa 1991.-1995.“, autorice Varine Jurice Turk.
 
Izložbu čini više od 260 odabranih fotografija iz Muzejske zbirke koje su  raspoređene u četiri kronološko tematske cjeline:  Stradanje i herojska obrana Dubrovnika (listopad-prosinac 1991.), Oslobađanje hrvatskog juga (svibanj-listopad 1992.), VRO Oluja 1995., i Hrvatski branitelji. Razgledavanje će biti organizirano uz stručno vodstvo, u dva termina, u 19 i 20 sati.  Istodobna događanja na dubrovačkom području, u vrijeme i nakon Oluje, prikazana su fotografijama Mila Kovača i Zvonimira Pandže, fotoreportera dubrovačkog dopisništva „Slobodne Dalmacije“.
 
Na sam Dan pobjede, u subotu 5. kolovoza ispred crkve sv. Vlaha već tradicionalno, održati će se koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra uz ravnanje maestra Ivana Huta i sopranisticu Martu Hut, a građani i posjetitelji u ovoj će prigodi moći uživati u glazbenim izvedbama tenora, Stijepa Gleđa Markosa.
 
Koncertu DSO-a prethodit će virtualna izložba „Dani ponosa 1991.-1995.“. 
 
Misa za Domovinu biti će služena u Katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije. 

Grad Dubrovnik

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od 1. siječnja do 31. srpnja 2023. godine ostvareno 685.534 dolazaka i 2.112.299 noćenja, odnosno 25 posto više u dolascima te 13 posto više u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

„Od 1. siječnja do 31. srpnja, strani turisti ostvarili su 643.712 dolazaka i 2.009.373 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 41.822 dolaska i 102.926 noćenja. Najbrojniji gosti su bili iz Ujedinjenog Kraljevstva , SAD-a, Francuske, Njemačke, Hrvatske i Irske. Prema vrsti smještaja, u hotelima je zabilježeno 377.942 dolazaka s ostvarenih 1.092.045 noćenja, dok je u privatnom smještaju zabilježeno 218.657 dolazaka te 752.045 noćenja.” - izvijestili su iz dubrovačke turističke zajednice.

„Tijekom srpnja ostvareno je 209.594 dolazaka i 737.118 noćenja, odnosno 7 posto više u dolascima te 1 posto više u noćenjima u odnosu na isti mjesec lani. Dubrovnik je ove godine, na dan 27. srpnja ostvario dva milijuna noćenja, što je 11 dana ranije u odnosu na prošlu godinu.” - navode iz TZ grada Dubrovnika.

„Domaći gosti su kroz srpanj ostvarili 5.575 dolazaka te 19.048 noćenja, a strani gosti 204.019 dolazaka te 718.070 noćenja. Najbrojniji gosti proteklog mjeseca bili su iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Australije, Njemačke i Irske. U Gradu trenutno boravi preko 24 tisuće gostiju.” - izvještaj je TZ-a u kojem se spominje i kako je Zračna luka Dubrovnik povezana s više od 65 međunarodnih odredišta te u redovnom međunarodnom zračnom prometu prometuje više od 40 prijevoznika.

dpp

Uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin u jutarnjim su satima položili vijence i zapalili svijeće kod Spomen križa na Boninovu, kao znak sjećanja na sve poginule hrvatske branitelje i civilne žrtve. 
 
Počast svim stradalim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata na Boninovu su odali državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova Zrinka Raguž i državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Frano Matušić te predstavnici Dubrovačko - neretvanske županije na čelu sa zamjenikom župana Joškom Cebalom. Svih poginulih prisjetili su se i predstavnici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske te udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
 
Molitvu je u ovoj prigodi predvodio don Marijan Slukan. 

dpp

Nakon sunčanog i vrućeg četvrtka u petak stiže vrlika promjena vremena praćena pljuskovima, neverama i mogućim poplavama koja će se nastaviti i za vikend, s osjetnim padom temperature, posebno u unutrašnjosti Hrvatske.

U petak već od jutra na sjevernom Jadranu može biti lokalno obilnijih pljuskova s grmljavinom, poslijepodne i navečer u unutrašnjosti, većinom u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Vjetar u unutrašnjosti većinom slab, uz izraženije pljuskove jak i olujan sjeverni i sjeveroistočni, a na Jadranu umjereno i jako jugo, na sjevernom dijelu od sredine dana u okretanju na sjeverozapadnjak.

Jutarnja temperatura zraka od 17 do 21 stupnjeva Celzija, na moru između 20 i 25. Najviša dnevna od 25 do 29, na istoku i u Dalmaciji od 29 do 33 stupnja Celzija, najavio je DHMZ.

U noći na subotu kiša će zahvatiti i istok te jug Hrvatske, cijelu Dalmaciju. Moguće je i grmljavinsko nevrijeme te nevere na moru. Kako bi u kratkom periodu mogla pasti veća količina kiše, postojat će velika opasnost od bujičnih i urbanih poplava.

Postupno smirivanje očekuje se u drugom dijelu subote, no povremeni pljuskovi vjerojatni su i u nedjelju. U unutrašnjosti će umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar krajem vikenda oslabjeti. Na moru će nakon umjerenog i jakog juga u subotu zapuhati sjeverozapadnjak te slabiti. Za vikend će osjetno osvježiti, osobito u unutrašnjosti.

U subotu je u Kninu je proslava Oluje gdje se očekuju deseci tisuća posjetitelja, a prema sadašnjim prognozama u toj regiji je najavljena kiša, zbog čega će se sve planirane aktivnosti prilagođavati vremenskim uvjetima.

Nestabilno vrijeme očekuje se i tijekom nedjelje.

Južni

Na sportskom igralištu Montovjerna učestalo je ponašanje pojedinaca koji u noćnim satima, a nakon što se reflektori u 23 sata ugase, koristeći se silom, obijaju električni ormar u sklopu sportsko-rekreacijskog parka te pale reflektore.
 
Tako je bilo i u noći s utorka na srijedu, kada je skupina mladića, nakon što su provalili u zaključani električni ormar, neovlašteno upalili reflektore. Osim toga oni su oštetili gradsku imovinu, a i sebe su doveli u opasnost.
 
Ti reflektori velike snage u pravilu ostaju upaljeni cijelu noć, a Komunalno redarstvo Grada Dubrovnika zbog toga prima primjedbe građana s tog područja koji opravdano negoduju.
 
Nakon sinoćnje provale, katanac na ormariću je ponovno zamijenjen, a iz Grada Dubrovnika upozoravaju da će se svako buduće slično ponašanje biti prijavljeno Policijskoj upravi Dubrovačko-neretvanskoj na daljnje postupanje.

Grad Dubrovnik

U nazočnosti ministrice kulture i medija Republike Hrvatske Nine Obuljen Koržinek i gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića sa suradnicima danas je održana prezentacija statusa projektne revitalizacije ljetnikovca Gučetić - Lazarević u Mokošici.

Glavni projekt rekonstrukcije ljetnikovca Hrvatskog restauratorskog zavoda, a na temelju kojeg je u srpnju 2023. ishođena građevinska dozvola, predstavila je glavna projektantica obnove ljetnikovca, arhitektica Ana Škevin Mikulandra.

Cilj buduće revitalizacije jednog od najvrjednijih i najreprezentativnijih kompleksa ladanjske arhitekture iz 16. stoljeća jest razviti svojevrstan društveno-kulturni centar za sve stanovnike Mokošice i posjetitelje Dubrovnika i tako objektu koji je trenutno u lošem stanju očuvanosti podariti javnu i društvenu namjenu.

Ljetnikovac će biti dom i budućem Memorijalnom centru Ruđera Boškovića. Revitalizacija će istovremeno biti usmjerena na osiguravanje višenamjenskog korištenja raspoloživih prostora u različite svrhe, dok će se revitalizacijom renesansnog vrta i sanacijom ogradnih zidova ponuditi sasvim novi reprezentativni ambijent.

Projekt obnove ljetnikovca Gučetić - Lazarević vodi Zavod za obnovu Dubrovnika, a po dovršetku izrade izvedbenog projekta, financiranje izvođenja radova obnove cijelog kompleksa planira se prijaviti na dostupne europske fondove. Ravnateljica Zavoda Mihaela Skurić izvijestila je ministricu i gradonačelnika i o statusu projekta rekonstrukcije ljetnikovca Bozdari - Škaprlenda. Za obnovu ovog ljetnikovca izrađeno je idejno rješenje dok će se izradi glavnog projekta pristupiti nakon donošenja izmjena i dopuna prostorno-planske dokumentacije.

Prezentaciji su još nazočili zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Julijana Antić Brautović, pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin i ravnateljica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl.

Projekt „Dubrovački ljetnikovci“, koji je u 2022. dobio i vizualni identitet, uz dva navedena ljetnikovca uključuje i druge objekti ladanjske arhitekture u vlasništvu Grada Dubrovnika poput ljetnikovca Restić, koji također zahtijeva potpunu rekonstrukciju i adaptaciju.

dpp

Tijekom srpnja na području Dubrovačko - neretvanske županije ostvareno je 412.677 dolazaka i 1.994.635 noćenja što je šest posto više dolazaka, a jedan posto više noćenja u usporedbi sa srpnjom prošle godine, izvijestila je Turistička zajednica Dubrovačko – neretvanske županije.

„Najveći broj noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinjene Kraljevine, Poljske, Slovenije, Hrvatske , Bosne i Hercegovine, Njemačke i SAD-a. Analizom noćenja u srpnju, značajniji porast zabilježen je od gostiju s područja Australije(+147%), Finske(+17%) i SAD-a(+12%). Od početka godine do kraja srpnja ostvareno je 1 127 003 dolaska i 4 424 340 noćenja što je u odnosu na isti period prošle godine 23% više dolazaka, a 10% više noćenja.” - navode iz županije TZ ističući kako trenutno na području Županije dubrovačko – neretvanske boravi preko 70.000 gostiju.

dpp

Na Općinskom sudu u Dubrovniku odgođeno je ročište u suđenju za TUP, odnosno postupak u kojem se bivšeg direktora TUP-a Ivicu Žuvelu, bivšeg predsjednika i članove Nadzornog odbora tog društva Nikšu Njirića, Matea Milkovića i Stjepana Zekića tereti za štetu nanesenu TUP-u 2008. prihvaćanjem ponude za izradu tehničke dokumentacije društva Kapiteling d.o.o. Zvonimira Franića, koja je, prema mišljenju Državnog odvjetništva, bila višestruko prenapuhana. Ipak nakon što se više puta opravdala obvezama u Europsko uniji, konačno je svjedočila bivša gradonačelnica Dubravka Šuica, ali, s obzirom da je ročište odgođeno, izvan rasprave.

Šuica je uvodno istaknula kako se zbog proteka vremena od više od 15 godina ne sjeća detalja, no sjetila se da se u gradskoj upravi radilo na donošenju urbanističkog plana za gruški akvatorij.

- Sjećam se da je održan jedan sastanak na kojem sam bila kao gradonačelnica i moj zamjenik, kolega Antun Kisić, a predstavnik TUP-a je bio Mateo Milković i bio je još i arhitekt Zvonimir Franić, moguće da je bio i gospodin Žuvela. Na takvim sastancima se nisu ugovarali nikakvi detalji jer se to radilo sa stručnim službama Grada, konkretno upravnim odjelom kojem je na čelu bila Nike Sudarević. Naime mi smo u izradi urbanističkog plana pozivali fizičke i pravne osobe koji su bili veći vlasnici ili investitori na području dijela grada za koji smo donosili urbanistički plan da vidimo kakve su njihove ideje na tom području te je li to u interesu razvoja grada i kako bi se sve to uklopilo. Koliko se sjećam mislim da je njihova ideja bila dobra i prihvatljiva za grad, ali nikakvih daljnjih detalja o tome ne mogu se sjetiti, a ponavljam na takvim sastancima se detalji nisu ni dogovarali. - kazala je Šuica na svjedočenju te dodala kako UPU gruški akvatorij nije donesen u njezinu mandatu.

- Međutim, 2009. je izabran novi gradonačelnik, tako da ne znam kakve su u konačnici donošene odluke vezano za to. Koliko se mogu sjetiti dok sam ja bila gradonačelnica UPU gruški akvatorij još nije bio donesen. Napominjem da je u vrijeme kada sam bila gradonačelnica, gradonačelnik imao manje ovlasti nego što je to bilo kasnije te nije mogao samostalno donositi odluke bez poglavarstva, a što je kasnije izmijenjeno. - rekla je Šuica.

Detalja o projektu izgradnje na TUP-ovu zemljištu u Gružu, kazala je kako se ne sjeća.

- Mislim da mi je na tom sastanku i prezentiran projekt, ne sjećam se detalja, sjećam se samo da je po njemu bio predviđen jedan toranj da bi se gradio, mislim eliptičnog oblika. Inače mislim da je bilo uobičajeno da se kod ovakvih razgovora donese i projekt, ali više je to obavljano s kolegicom Nikom Sudarević nego sa mnom. - rekla je .

Šuica je također prilikom svjedočenja kazala kako u vrijeme njezina gradonačelničkog mandata prostor TUP-a nije bio u fokusu gradske uprave.

- Nije postojao nikakav zakonski rok vezano za UPU gruški akvatorij međutim nama je bila želja donijeti ga što prije jer smo imali investitora Atlantsku plovidbu za gradnju marine s južne strane gruškog akvatorija tako da nama prostor TUP-a nije bio u glavnom fokusu i žao mi je što taj projekt marine nismo uspjeli provesti onako kako je bilo planirano. Inače što se tiče izrade UPU i GPU, budući da Grad nije imao dovoljno sredstava da to sam isfinancira, onda smo radili na način da su se sklapali tripartitni ugovori između investitora koji bi na tom području nešto radio, Grada i trgovačkog društva koje bi bilo izabrano na javnom natječaju za izradu samog prostornog plana. Ne sjećam se u konkretnom slučaju tko je to bio, ali u dokumentaciji Grada bi se to svakako vidjelo. Grad je imao novaca za izradu ovih planova, međutim, mi smo htjeli simultano raditi sve to UPU i GPU i to je bio preveliki financijski izdatak. - rekla je bivša gradonačelnica Dubravka Šuica.

Inače, njezin iskaz na ročištu za TUP identičan je iskazu prilikom ispitivanja pred Općinskim državnim odvjetništvom u Dubrovniku iz 2014. godine.

Novo ročište održat će se u rujnu.

Nakon nedavnog bisera Jadrolinije koja je na vjerojatno najfrekventniji dan u godini, pred koncert „Trag u beskraju” liniju Orebić – Dominče ostavila na jednom trajektu, danas su se javili i stanovnici Elafita ogorčeni na ponašanje posade broda „Dora” koji održava liniju elafitskog otočja i Dubrovnika.

„Nemar državnog brodara Jadrolinije prema stanovnicima otoka nije ništa novo u Hrvatskoj. Jutrošnji nemili događaj iz Dubrovnika samo je jedan u nizu primjera odnosa prema lokalnom stanovništvu i turistima.” - počinje pismo.

„Poznato je kako liniju 807 ovog ljeta ponovo obavlja brod Dora umjesto broda Postira koji je kao i prošle godine odveden na proljeće s Elafita pod izlikom godišnjeg servisa. Međutim, Postira je nakon obavljenog servisa kao i prošle godine prebačena na šibensko područje do završetka turističke sezone.” - piše dalje u pismo kojeg prenosimo u cijelosti:

„Dora se pokazala neadekvatnom za liniju 807 zbog svojih iznimno loših maritimnih sposobnosti i malog kapaciteta. Prije nekoliko dana dogodilo se da je zbog lošeg vremena linija 807 bila u prekidu, dok su mali turistički brodovi bez problema plovili po Elafitima.

Nemar Jadrolinije najbolje je vidljiv iz jutrošnjeg primjera iz luke Gruž. Na liniji s polaskom u 10 sati iz Dubrovnika bio je prekomjeran broj putnika te je tridesetak ljudi ostalo na rivi. Među njima bila je i jedna stanovnica Koločepa koja je invalid. Pokušala se na brod ukrcati s djetetom, međutim kad je došla na red za ukrcaj posada je zatvorila vrata uz objašnjenje „puni smo“. Putnica se obratila kapetanu uz objašnjenje da je invalid i da sad mora čekati u luci do 14 sati kako bi se ponovo pokušala ukrcati na brod, no kapetan se samo bezosjećajno okrenuo i ostavio je na rivi s djetetom i ostalim ljudima koji nisu bili sreće pronaći mjesto među 350 sretnika koji su se ukrcali na brod.

Posada Dore započinje ukrcaj na brod petnaestak minuta prije polaska, što znači da je jedini način da budete sigurni da ćete se ukrcati da stojite na nogama na suncu ispred broda. To sigurno nije ugodno iskustvo ni za koga pa ni za invalide po trenutnim vrućinama. Kakva je slika o našem gradu i otocima turista koji su zajedno s lokalnim stanovnicima ostali u čudu na rivi?

Trajekt Hanibal Lucić plovi na istoj ruti kao i brod Dora uz polazak u 9:30 iz Dubrovnika. Postavlja se pitanje zašto službenici Jadrolinije nisu uputili dio putnika na trajekt kad su primijetili prekomjeran broj prodanih karata. Odgovor je jednostavan: nije ih briga. Jadrolinija ima praksu prodaje karata za određeni datum, a ne za određeni polazak. To je apsolutno neodrživo jer na ovaj način nemaju nikakvu kontrolu nad količinom prodanih karata za određeni polazak iz bilo koje luke. To znači da je teoretski moguće da se na najprometnijoj liniji s polaskom u 10 sati iz Dubrovnika na ukrcaju pojavi 5 puta više ljudi od kapaciteta broda.

Posada Postire je u prethodnim turističkim sezonama problem rješavala tako da bi ukrcaj počeo već u 9 sati te bi nakon što bi primijetili moguć prekomjeran broj putnika, dio ljudi preusmjeravali na trajekt.

Ponašanje posade broda Dora samo je slika nemara i ravnodušnosti Jadrolinije prema stanovnicima Elafitskog otočja koja se nastavlja iz godine u godinu. Ne trebamo više ni napominjati činjenicu da nam se novi brod obećava već dugi niz godina i da se vozimo brodovima čije se rezervne dijelove redovno pronalazi u pomorskim muzejima. Odgovornost za to jednako snosi i Grad Dubrovnik te apeliramo i na gradonačelnika da napokon zaštiti stanovnike svoga grada od nemara Jadrolinije.” - navode stanovnici Elafita u pismu upućenom javnosti.

dpp

Nakon što je u ugovorenom roku izrađen glavni projekt, Grad Dubrovnik ishodio je i građevinsku dozvolu za izgradnju nove sportske multifunkcionalne dvorane u Gospinom polju. Građevinska dozvola izdana je jučer, a uz dvoranu odnosi se i na izgradnju trafostanice.

„Tako je ispunjen još jedan preduvjet realizaciji projekta koji će predstavljati najveće dosadašnje ulaganje u pokrenutom ciklusu investicija u sportsku infrastrukturu. Dvorana koja će ugostiti Svjetsko rukometno prvenstvo 2025. ujedno će riješiti i problem dvoranskog sporta u Dubrovniku za narednih 50 godina.” - piše danas u priopćenju Grada Dubrovnika.

Nova dvorana s oko 20.000 četvornih metara ukupno, imat će i garažu s četiri etaže, dvije podzemne. Raspolagat će s dvije dvorane za održavanje natjecanja te nekoliko pomoćnih dvorana za klupske sadržaje. Kapacitet gledališta kreće se od 3840 do 4384 gledatelja ovisno o postavkama tribina.

Osim za sport, koristit će se za održavanje kongresa, koncerata i druge kulturne sadržaje.

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je danas u Velikoj vijećnici ugovore o potporama obrtnicima koji obavljaju tradicijske djelatnosti na gradskom području, a uručenju ugovora nazočila je i pročelnica Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more Antonela Svilarić.
 
Nakon provedenog javnog poziva u 2023. dodijeljeno je ukupno 45 potpora, od kojeg broja je četvero novih korisnika programa, a mjesečne potpore u iznosu od 265,45 eura (2.000 kuna) isplaćuju se od 1. siječnja do 31. prosinca za što će se iz Proračuna Grada izdvojiti 1.080.000,00 kn ili 143.340,63 eura.
 
Gradonačelnik Mato Franković zahvalio je tradicijskim obrtnicima na kontinuiranom radu. Naglasio je da je upravo iznimna kvaliteta i jedinstvenost njihovih autohtonih proizvoda i usluga važna za duh grada, njegu dubrovačkog tradicijskog obrtništva, ali i za ukupnu turističku ponudu.
 
Potpore u 2023. dodijeljene su za dvanaest obrta za izradu izvornih suvenira, rukotvorina i autohtonih proizvoda, pet obrta za obradu kamena, četiri restauratorska obrta, za po četiri zlatara odnosno krojača za muškarce te za tri obrta za izradu narodnih nošnji i lutaka u narodnoj nošnji.
 
Mjesečne potpore će primati i po dva obrta za proizvodnju predmeta od stakla i keramike, odnosno za izradu unikatnog nakita te za izradu klobuka, veziva i pletiva, dva muška frizera kao i po jedan postolar, obrt za obradu željeza i metala, izradu  ključeva i brava, barkariol-taksi prijevoz na vodi, elektroinstalater i obrt za izradu maski i kostima za karnevo.
 
Program subvencioniranja tradicijskih obrta provodi se već 24 godine, a od 2018. godine mjesečne potpore isplaćuju se tijekom cijele godine, a ne samo tijekom šest mjeseci kako je bila dotadašnja praksa.

dpp