U splitskoj bolnici jučer je preminuo 51-godišnji njemački državljanin koji je nastradao u prometnoj nesreći 17. prosinca prošle godine u Kućištu na Pelješcu.

Podsjetimo, 51-godišnjak je u alkoholiziranom stanju od 2,2 g/kg i bez zaštitne kacige upravljao mopedom dubrovačkih registarskih oznaka krećući se cstom iz pravca Vignja prema Orebiću.

Vozač je u jednom trenutku sišao izvan ruba kolnika i udario u stablo nakon čega je, u nekontroliranom kretanju, sletio 2 m ispod razine kolnika. Nakon ukazane liječničke pomoći vozač je helikopterom prevezen u splitsku bolnicu gdje je od posljedica zadobivenih ozljeda jučer preminuo.

dpp

Tijekom prosinca 2022. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 18.621 dolazaka i 49.362 noćenja. U usporedbi s istim periodom 2021. godine ostvareno je 69 posto više dolazaka i 39 posto više noćenja.

Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke.

Od početka godine do kraja prosinca ostvareno je 7.745.070 noćenja. U usporedbi s istim periodom 2021. godine ostvareno je 49 posto više noćenja.

Najviše noćenja od siječnja do kraja prosinca ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Hrvatske, Poljske, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država.

U razdoblju od siječnja do kraja prosinca 2022. godine ostvareno je 76 posto dolazaka i 87 posto noćenja u usporedbi s 2019. godinom. Porast noćenja ostvaren je s domaćeg tržišta te Poljske, Slovenije, Češke, Irske i Austrije, dok je iz Ujedinjenog Kraljevstva ostvareno 82 posto, iz Njemačke 97 posto, Francuske 89 posto i Sjedinjenih Američkih Država 85 posto noćenja.

dpp

Dubrovnik Pass, digitalna nadogradnja nekadašnje Dubrovačke kartice i novo Smart City rješenje Grada Dubrovnika, u prvoj godini uvođenja bilježi rekordne rezultate, pohvalili su se danas iz dubrovačke gradske uprave. Oni navode kako je bruto prihod od prodaje Dubrovnik Passa u 2022. godini premašio 45 milijuna kuna, „nadmašivši time i bruto prihod zabilježen 2019. godine”, ističu iz Grada Dubrovnika.

Rezultat bi vjerojatno bio još i bolji da je Društvomprijatelja dubrovačke starine uvelo prodaju Dubrovnik Passa na svim svojim prodajnim mjestima. Grad Dubrovnik naime ne upravlja svojom najvrjednijom imovinom, zidinama, pa prodaja Dubrovnik Passa djelomično ovisi i o dobroj volji DPDS-a.

Iz Grada pak u priopćenju navode kako je Dubrovnik Pass, zparvao rebrendirana Dubrovačka kartica kao digitalni proizvod uvedena tek u drugoj polivici prošle godine te da će se njen puni učinak moći ocijeniti tek na osnovi rezultata ostvarenih u 2023. godini.

„Unatoč navedenom, financijski rezultati novog pristupa, u kojem se koriste prednosti digitalnog sustava te se u realnom vremenu prilagođava potražnji, pokazali su se vrlo uspješnima u iznimno kratkom roku, pa je Dubrovnik Pass potvrdio opravdanost već u prvom mjesecu uvođenja. U srpnju 2022. ostvareni su prihodi od prodaje u iznosu od 5.965.870,00 kuna i s indeksom 106 u odnosu na isti mjesec 2019. godine. U kolovozu i rujnu 2022. prodaja Dubrovnik Pass-a nastavila je rasti te su zabilježeni najbolji rezultati još od uvođenja projekta 2010. godine. U kolovozu je prodano 33.796 dnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih inačica ove ulaznice, odnosno 11.541 više u odnosu na kolovoz 2019. godine, dok su prihodi od prodaje iznosili 8.974.800,00 kuna s indeksom 157. U rujnu je rekord ponovno oboren. Posjetitelji Dubrovnika kupili su 36.683 digitalnih ulaznica s ostvarenim prihodom od prodaje od 9.830.350,00 kuna (indeks 152). Usporedbe radi, u promatranom razdoblju 2019. prodano je 25.018 komada ili 11.665 primjeraka manje. Veća prodaja zabilježena je i u listopadu, studenom i prosincu 2022. godine.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

Od početka 2023. godine Dubrovnik Pass dostupan je po novim cijenama - 35 eura za dnevnu, 45 eura za trodnevnu i 55 eura za sedmodnevnu inačicu ulaznice.

dm

Premijer Crne Gore Dritan Abazović najavio je da će sadašnju ploču u Morinju zamijeniti novom na kojoj će, kazao je, činjenično biti navedeno tko je odgovoran za ratne zločine počinjene u negdašnjem logoru.

- Mi smo za to da se ploča postavi u skladu sa zakonom, ovo što je sad postavljeno, postavljeno je suprotno zakonu bez znanja vlade i Općine Kotor i suglasnosti ministarstva kulture. Ljudi, bivši ministri vanjskih poslova Ranko Krivokapić i obrane Raško Konjević, počinili su kazneno djelo. Imali su politički interes i učinili su takvu stvar. - rekao je Abazović.

Dodao je kako je službena Hrvatska obaviještena te da je prilikom susreta premijeru Hrvatske Andreju Plenkoviću pokušao objasniti da nema problema s obilježavanjem, ali da to nije urađeno u skladu s procedurama u Crnoj Gori.

- Razgovarali smo s predsjednikom Općine Kotor Vladimirom Jokićem, oni samo trebaju uputiti dopis prema vladi da su spremni da se tu postavi obilježje. Ne možemo s tekstom koji su oni (Krivokapić i Konjević op.a.) tu postavili amnestirati tadašnju vlast u Crnoj Gori. Ne možemo stavljati da je to radio netko u ime Crne Gore, a da Crna Gora o tome nije imala pojma, to je taj narativ. Tako se falsificira povijest, nego činjenično navesti tko je bio i tko je odgovoran i zamijeniti ploču. Bit će postavljena u skladu sa zakonom i odgovarajućim tekstom i mislim da te radnje treba završiti u nekom nadolazećem razdoblju. - rekao je Abazović.

U Zračnoj luci u Čilipima jučer je uhićena i zatvorena 44-godišnja Austrijanka koja je pokušala pobjeći u Beč, a da nije podmirila račun za usluge dentalne medicine u jednoj privatnoj ordinaciji na dubrovačkom području u iznosu od 4.800 eura.

Ona se pokušala ukrcati u zrakoplov za Zagreb, odakle je dalje namjeravala otputovati kući, ali je u tome spriječila policija. Kako navodi PU dubrovačko – neretvanska 44-godišnjakinja je osumnjičena za kazneno djelo prijevare.

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je osumnjičena od 15. do 17. studenoga prošle godine u privatnoj dentalnoj ustanovi izvršila ugradnju šest dentalnih implantanata i nadogradnju koštanih defekata. Trošak navedenih zahvata je iznosio 4.800 eura koji iznos se osumnjičena obvezala platiti do 23. studenoga prošle godine što do danas nije učinila. Osumnjičena je, po raspisanoj potrazi Policijske uprave dubrovačko - neretvanske, uhićena u prijepodnevnim satima jučer, 2. siječnja, na Zračnoj luci Dubrovnik prilikom namjere putovanja za Zagreb i dalje u Beč.” - piše u priopćenju PU DN.

dm

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković među saborskim je zastupnicima koji su se najmanje javljali za riječ u prošloj godini, objavio je danas Južni.

Trojica zastupnika nisu se prošle godine ni jednom javila za riječ na sjednicama Hrvatskog sabora, pokazuje saborska statistika, navodi Južni.

U prošloj godini zastupnici su zasjedali 122 dana i raspravili 391 točku, pri čemu se ni jednom nisu oglasili Dražen Barišić (HDZ) i Vinko Grgić (NZ), inače optuženici za korupciju, te Goran Dodig (HDS).

Među onima koji su se rijetko javljali za riječ, 10 i manje puta, su Socijaldemokrati Sanja Udović (7) , Franko Vidović (4) i Matko Kuzmanić, te HDZ-ovi Ante Sanader (3), Mato Franković (5), Magdalena Komes (6) i Ivan Budalić (6).

Čelnik Domovinskog pokreta Ivan Penava javio se tijekom godine svega 10 puta, Zlatko Hasanbegović (Blok za Hrvatsku) osam puta a nezavisni Stjepan Kovač pet puta, piše Južni.

dpp

Hoće li Grad Dubrovnik morati vratiti 80 milijuna kuna beskamatnih kredita, pitanje je koje je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, baš kao što je i najavio, gradonačelniku Matu Frankoviću, postavio vijećnik SJG Đuro Capor. Franković mu je odgovorio kako se s resornim ministrom o tome još razgovara.

Grad Dubrovnik tek je jedan od mnogobrojnih jedinica lokalne samouprave koja je u krizi izazvanoj pandemijom posegnula za beskamatnim kreditima, a koje je Vlada osmislila kako bi gradovi i općine lakše prebrodili krizu.

Dubrovnik je bio grad kojega je kriza najteže pogodila nakon što su prizemljeni zrakoplovi, a turisti praktički izostali pa je posegnuo za beskamatnim kreditima u iznosu od 80 milijuna kuna.

Kad je vraćanje tih kredita u pitanju, gradonačelnik Mato Franković često je znao istaknuti kako bi država te beskamatne kredite jedinicama lokalne samouprave trebala oprostiti.

I dok oporbu, konkretno spomenutog vijećnika SJG zanima hoće li Grad Dubrovnik te kredite u konačnici morati vratiti, gradonačelnik Franković ističe kako se s resornim ministrom još uvijek razgovara, odnosno traži rješenje.

- Vode se razgovori i nedavno sam bio kod resornog ministra i vjerujem da će ti razgovori u konačnici biti uspješni, ne samo za Dubrovnik nego i ostale gradove i općine jer mi nismo bili jedini korisnici beskamatnih zajmova, iako smo grad koji je financijski najteže bio pogođen tijekom krize izazvane pandemijom. - kazao je Franković.

- I premijer je nedavno istaknuo da se traži najbolje rješenje i vjerujem da ćemo ga i pronaći. Načelnik Općine Konavle Božo Lasić kao predsjednik Udruge općina je aktivno uključen razgovore i uskoro očekujemo rješenje. - kazao je Franković.

Iako su u nekoliko navrata najavljivani, radovi na sanaciji Ulice Vladka Mačeka u Čokolinu konačno bi trebali početi polovicom siječnja, najavio je gradonačelnik Mato Franković.

- Sanaciju Ulice Vladka Mačeka planirali smo početi već u prosincu. Bili smo doveli i strojeve, ali smo onda odlučili započeti s radovima nakon blagdana. Dakle, radovi će započeti polovicom siječnja i vjerujem da će stanovnici Čokolina biti zadovoljni. - kazao je gradonačelnik Franković.

Istaknuo je kako će u 2023. biti rekonstruirane i neke druge gradske ulice, a gradske prometnice postupno će se „presvlačiti” novim asfaltom.

- U 2023. sanirat ćemo još neke ulice koje vape za cjelovitom rekonstrukcijom. Uskoro započinjemo i sa značajnim radovima na asfaltiranju gradskih prometnica. Postupno ćemo se riješiti mikroasfalta. Neke su ceste, poput prometnice na Putu Iva Vojnovića u lošem stanju i najbolje je dignuti taj mikroasfalt i nanovo asfaltirati. - najavio je gradonačelnik Mato Franković.

Tijekom prošle godine na gradilištu duž Lapadske obale gdje se izvode radovi na rekonstrukciji ceste, bilo je problema, od pravnih do tehničkih, no gradonačelnik Mato Franković ističe kako su svi oni uspješno riješeni. Naime, u 2022. postignut je dogovor s marinom Frappa, a na gradilištu su se radnici izravnali sa zadanim rokovima izgradnje prometnice.

- U 2022. smo imali određenih problema, od pravnih do tehničkih, ali smo ih uspješno riješili i vidi se značajno napredovanje u radovima. Sad smo se u potpunosti uskladili sa svim terminima i rokovima i studeni 2023. je ciljani datum do kojeg bi radovi trebali biti gotovi.- rekao je Franković.

- Najzahtjevniji radovi na izgradnji obalnog zida bit će gotovi do polovice 2023. i onda kreću radovi na trupu ceste, dakle, rješavanje pitanja kanalizacijske i vodovodne mreže te odvodnje. To su puno lakši i jednostavniji radovi od ovih koji su u tijeku i ne bi trebalo biti iznenađenja. - smatra gradonačelnik Mato Frankoivć.

No, do studenoga 2023., do kada bi radovi na rekonstrukcji prometnice duž Lapadske obale trebali biti gotovi, Gradu Dubrovniku ne manjka izazova, prvenstveno kad su u pitanju projekti, odnosno spojevi te nove dvosmjerne ceste na raskrižju na batali i na Pošti Lapad. Ta prometna rješenja, odnosno rekonstrukcija tih dvaju raskrižja, ključna su za odvijanje prometa bez gužvi kad i nakon što radovi na novoj cestu budu okončani.

Do kraja siječnja trebala bi biti poznata situacija s parkingom ispred Opće bolnice Dubrovnik gdje se od 1. siječnja umjesto dosadašnjih pet kuna za prva tri, te potom po pet kuna za svaki sljedeći sat, parkiranje plaća jedan euro za prva tri, te po jedan euro za svaki sljedeći sat parkiranja. To poskupljenje izazvalo je veliki revolt kod građana, budući nigdje nije najavljeno i odmah se tumači kao lov u mutnom i zaokruživanje iznosa nakon uvođenja eura.

U Općoj bolnici Dubrovnik su nam rekli kako ne postoji nikakav dogovor o povećanju cijene za 50 posto s tvrtkom Parking tim koja upravlja parkingom.

„Nikakav dogovor, bilo s kim, usmeni ili pismeni nije postignut, te se očekuje kako će do kraja siječnja biti poznata situacija s bolničkim parkingom,” kratak je odgovor iz press službe dubrovačke Opće bolnice.

Iz Opće bolnice Dubrovnik nismo dobili nikakav odgovor na pitanje imaju li kakvu preporuku za svoje korisnike koji svoja vozila ostavljaju na parkingu, odnosno trebaju li ili ne plaćati parking. Naime, riječka tvrtka Parking tim koja je nekoliko godina imala koncesiju za upravljanje i naplatu bolničkog parkinga nema potpisan novi koncesijski ugovor s Općom bolnicom Dubrovnik.

Iz Parking tima pak odgovaraju kako su tijekom protekle godine dogovarali uvjete sklapanja novog Ugovora o zakupu zemljišta, kako tvrde, s punomoćnikom Opće bolnice Dubrovnik, odvjetnikom Mladenom Dragičevićem te da je „tijekom pregovora Opća bolnica Dubrovnik zatražila znatno povećani iznos zakupnine, gotovo dvostruki i to s iznosa od 15.013,86 kuna na iznos od 28.500,00 kuna. Nadalje, kažu kako su zbog toga predložili povećanje cijene svakog sata parkiranja na jedan euro.

„Opća bolnica Dubrovnik prihvatila je taj prijedlog, ali uz uvjet da prva tri sata parkiranja budu jedan euro. Parking tim d.o.o. je na navedeni uvjet Opće bolnice Dubrovnik pristao te je trebao uslijediti potpis Ugovora s tako dogovorenim uvjetima. Naravno o svemu navedenom postoji pismena korespondencija punomoćnika stranaka.” - napisali su u odgovoru iz Parking tima.

Zaklada „Otac Ivan Fiorović” raspisala je natječaj za stipendije za učenike i studente koji dolaze iz obitelji slabijeg imovnog stanja, kao i nadarene učenike i studente za akademsku godinu 2022./2023.

Stipendije će se dodjeljivati u trajanju od 10 mjeseci,počevši od siječnja 2023.godine do (zaključno) listopada 2023.godine. Natječaj i poporatnu dokumentaciju možete pronaći na mrežnim stranicama Općine Konavle.

Inače, Zaklada Otac Ivan Fiorović osnovana je u rujnu 2020. godine Odlukom Općinskog vijeća Općine Konavle, a na prijedlog načelnika Boža Lasića. Kroz Zakladu je već realizirano nekoliko hvale vrijednih akcija za osobe slabijeg imovnog stanja na području Konavala.

Svi koji žele pomoći rad udruge svoje priloge mogu uplatiti na račun HPB-a:

IBAN:HR6123900011101205920

Sadržaj Općine Konavle

S prvim danom siječnja na snagu je trebao stupiti novi režim prometovanja oko Grada, ali to se još nije dogodilo. Naime, nakon što je izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, gradovima Dubrovniku i Splitu, koji su po zaštitom UNESCO-a, omogućeno da sami urede režim prometovanja oko spomeničke baštine, gradonačelnik Mato Franković u nekoliko je navrata još prošle godine najavljivao poseban režim prometovanja oko Grada od početka 2023.

No, da bi režim, prema kojemu će oko Grada smjeti samo vozila s dozvolom i oni koji su putem digitalnih platformi zakupili parking, odnosno vozila Dubrovčana, stupio na snagu, potreban je cijeli niz promjena. Uz to, da bi se promjene uvele treba razgovarati s cijelim nizom poslovnih subjekata koji gravitiraju Gradu, prvenstveno taksistima.

- Mislim da smo došli do jednog rješenja koje zapravo nikoga ne diskriminira, ali omogućava određene prednosti i pogodnosti lokalnim obrtnicima i ljudima koji žive na području grada. Moramo voditi računa i o platformama. To je vrlo zahtjevan i kompleksan posao, a posebno jer smo mi prvi u Hrvatskoj koji uvodimo zonu posebnog prometnog režima. - rekao je Franković i dodao kako su nužne još neke zakonske izmjene kako bi sustav prometovanja kojemu teži Grad Dubrovnik mogao biti implementiran.

- Drugi zakon koji se na sve to treba nasloniti tek treba biti usvojen, ali pronašli smo neke druge modele. Uskoro ćemo imati konačni dokument i tijekom siječnja ćemo sve strane pozvati na dijalog, da vidimo što oni misle. Naravno, taj dokument bit će upućen i na Vijeće. Nije jednostavno, pojavit će se puno problema, ali tu smo da ih rješavamo i prilagođavamo, ali svakako u 2023. počinjemo s uvođenjem sustava. - kazao je Franković.

Istaknuo je kako je trebalo riješiti i nedoumice oko parkinga Sanitata u pojasu oko Grada na kojima se ostvaruju značajni prihodi.

- Sanitat ima prihode od dva parkinga oko povijesne jezgre i morali smo osmisliti način na koji će oni funkcionirati i odlučili smo se za model sličan sličan Bus Web Shopu. Dakle, ljudi će morati unaprijed bookirati parking i kad prođete kroz zonu posebnog prometnog režima sustav će vas automatski prepoznati. - rekao Franković te naglasio kako će stanovnici Dubrovnika i nakon implementacije zone posebnog prometnog režima oko Grada i dalje nesmetano prometovati.

- Što se tiče građana, za njih se ništa ne mijenja. Oni će i ubuduće imati otvoren pristup zoni, njima sve ostaje isto. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.