U posljednjem tjednu 2022. godine na području Policijske uprave dubrovačko – neretvanske najveća koncentracija alkohola od 1,40 g/kg izmjerena je 38-godišnjaku koji je u utorak, 27. prosinca, u 2:35 sati zaustavljen u Dubrovniku prilikom redovne kontrole prometa.

Vozač je isključen iz prometa i prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od pet tisuća kuna i dvomjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.

dpp

COVID je kao prošlost, ali ipak nije sve dok postoji razlog da se objavljuje broj oboljelih, a objavljuje se, manje više redovno na stranicama Dubrovačko – neretvanske županije, po podacima županijskog Zavoda za javno zdravstvo. Novi sojevi iz Kine ponovo prijete, u Europi se govori o kontroli kineskih putnika, od kojih je pandemija i krenula, a u Hrvatskoj se sve to više – manje promatra opušteno.

Od prvog slučaja koji je bio udarna vijest na svim naslovnicama do paničnih zatvaranja ljudi u kuće, cijepljenja i odbijanja cijepljenja, COVID je u Hrvatskoj uistinu danas gotovo pa istisnut iz javnog prostora i općenito interesa javnosti.

Ipak, eto, broje se novi slučajevi, službeno objavljuju, a što god tko mislio o tome i o koronavirusu, evo kako stojimo na jugu po pitanju oboljelih.

U 2023. godinu tako je Dubrovačko – neretvanska županija ušla s 57 aktivnih slučajeva oboljelih od kojih je najviše njih u Dubrovniku – 36. Šestero je oboljelih u Metkoviću, petero u Župi dubrovačkoj, troje u Konavlima i po dvoje u Pločama, Kuli Norinskoj i Stonu. Jedna oboljela osoba je u Općini Slivno. Tako je to po službenim podacima, iako je broj zaraženih vjerojatno i veći, jer sve se manji broj ljudi uopće testira.

Inače, od početka pandemije do danas u Dubrovačko – neretvanskoj županiji koja broji nešto više od 115 tisuća stanovnika službeno je zabilježeno 50.315 oboljelih od koronavirusa, a od posljedica COVID-a prema službenim podacima umrlo je 336 osoba. Pri tome je do danas testirano 268.899 osoba, što znači da su neki testirani i više puta.

Hrvatska je u ponoć, nakon manje od deset godina članstva u Europskoj uniji, postala članica schengenskog područja, ušavši time u klub s još 26 država i 420 milijuna ljudi u najvećem svjetskom prostoru slobodnog kretanja među državama. S otkucajem ponoći Hrvatska je postala 27. članica schengenskog prostora. Ukinute su granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima prema članicama EU-a, a 26. ožujka ukinut će se i one u zračnim lukama. 

Schengenski prostor, koji se Hrvatskom proširio prvi put nakon deset godina, sada čine 23 od 27 članica EU-a te Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska. U schengenskog prostoru nisu Bugarska i Rumunjska, koje nisu dobile odobrenje drugih članica početkom prosinca, te Cipar i Irska. 

Schengenski prostor prostire se na više od četiri milijuna kvadratnih kilometara te je dosad brojao oko 420 milijuna ljudi, stoji na stranicama EU-a. "Ukinute" granice svakodnevno prijeđe 3,5 milijuna ljudi, a njih oko 1,7 milijuna živi u jednoj, a radi u drugoj članici. Procjenjuje se da unutar prostora slobodne kretnje godišnje prođe 1,25 milijardi ljudi. 

Hrvatska je na putu prema "unutarnjem krugu" EU-a ispunila 281 preporuku u osam područja, čime je prošla dosad najsveobuhvatniju i najdetaljniju provjeru. Schengenski prostor, smatran jednim od najvećih postignuća EU-a, započeo je 1985. između pet članica – Francuske, Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga. Nazvan je po Schengenu, malenom mjestu u Luksemburgu, smještenom na samoj granici s Njemačkom i Francuskom, u kojem su potpisani osnivački sporazumi. 

U novogodišnjoj noći upriličene su prigodne svečanosti na brojnim graničnim prijelazima na granici sa Slovenijom i Mađarskom, uključujući i jedan od najvećih prijelaza na hrvatsko-slovenskoj granici Breganu-Obrežje.

"Otvorili smo vrata Europi bez granica", rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na Bregani.

Ministar Božinović ugostio je slovensku ministricu Sanju Ajanović Hovnik, dok se glavnom ravnatelju policije Nikoli Milini pridružio vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja slovenske policije Boštjan Lindav.

"Nema više granica koje su predugo stajale između nas i naših susjeda, prirodnog okruženja kojem i kao narod i kao država pripadamo", rekao je Božinović.

Južni

Zadnjeg tjedna 2022. godine i uz prvi dan 2023. godine na prometnicama na jugu Hrvatske zabilježene su nažalost dvije prometne nesreće sa smrtnim posljedicama.

Tako je 26. prosinca u Opuzenu 75-godišnji vozač osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka, tijekom kretanja magistralom iz smjera Opuzena prema Dubrovniku, iz neutvrđenih razloga, sišao van ruba kolnika gdje je udario u stablo, a potom i u parkirano teretno vozilo. Vozač je nažalost preminuo na mjestu događaja.

U novogodišnjoj noći, u ponoća i 40 minuta u Ulici Druge Dalmatinske brigade u Dubrovniku poginuo je 40-godišnji motociklist. Kako novodi PU dubrovačko – neretvanska, on je „prije stjecanja prava na upravljanje, motociklom udario u podignuti betonski rubnjak, a potom i u metalnu zaštitnu ogradu”. „Vozač je na mjestu događaja zadobio teške tjelesne ozljede od kojih je nažalost naknadno preminuo u dubrovačkoj bolnici, dok je njegov suputnik lakše ozlijeđen”, piše još u izvještaju PU dubrovačko – neretvanske.

U zadnjim danima 2022. provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 367 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te su tako 222 osobe sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 14 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 9 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirane su 6 osobe.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 30 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 27 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

Malostonski je zaljev zbog povoljnih hidrografskih uvjeta idealan za uzgoj i razvoj školjkarstva pa se baš u njemu i uzgoji 95 posto kamenica u Hrvatskoj. Za uzgoj kamenica hidroenergetski projekt Gornji horizonti, kojega Republika Srpska postupno realizira, mogao bi biti poguban.

Magistar akvakulture Vedran Kunica upozorava kako na uvjete važne za uzgoj kamenica u Malostonskom zaljevu najviše utječu snažni podvodni izvori slatke vode.

- Promjene na kamenicama primijećene su još 70-tih godina prošlog stoljeća i mislim da je najveći šok za eko sustav Malostonskog zaljeva bilo uređenje toka Trebišnjice, odnosno sprečavanje plavljena Popova polja u BiH. To je bio najveći šok koji je zaljev doživio u svojoj prošlosti. Tada je spriječeno da ogromne količine pitke vode utječu u Malostonski zaljev. Primjer je dio zaljeva na Bistrini gdje su bile dvije ogromne podzemne vrulje, koje više skoro uopće nisu vidljive, a u prošlosti su bile stalno aktivne, posebno u razdobljima kad bi poplavilo Popovo polje. - kazao je Kunica.

KAKO SMANJENJE DOTOKA SLATKE VODE UTJEČE NA ŠKOLJKE...

I dok naglašava kako bi svaki dodatni udarac bio loš za Malostonski zaljev, u Republici Srpskoj zbog korištenja potencijala voda za proizvodnju struje, vode iz sliva Neretve spletom tunela, kanala i brana postupno prevode u sliv Trebišnjice. Smanjenje dotoka pitke vode iz Nertve u Malostonski zaljev, ističe Kunica, itekako će utjecati na uzgoj kamenica.

- Malostonski zaljev je specifičan jer veliki dotok slatke vode utječe na ekosustav na način da regulira temperaturu vode i donosi hranjive tvari. Kad je Trebišnjica obuzdana kanalima kako bi se spriječilo plavljene Popova polja bilo je to jako stresno za eko sustav Malostonskog zaljeva jer su tada primijećene velike negativne promjene na školjkama. Smanjenje dotoka slatke vode iz Neretve imalo bi dodatno loš utjecaj na zaljev jer bi smanjenje vode vuče sa sobom smanjenje hranjivih tvari, posebno kroz segment termoregulacije jer je naš zaljev različit od ostatka okolnog mora upravo zbog temperaturnih razlika i količine hranjivih tvari koje su posljedica dotoka slatke vode. - kazao je Kunica.

- Definitivno neće doći do pomora kamenica, ali će biti dodatnih problema za školjkare jer smanjenjem dotoka slatke vode dolazi do temperaturnih razlika koje utječu na mortalitet školjki. Zbog pojačane slanosti vode pojavljuju se neki novi obraštajni organizmi. Oni povećavaju rad koji je potrebno uložiti da bi se došlo do konzumne veličine školjke. Niz je faktora koji utječu na uzgoj kamenica, a definitvno mogu zaključiti da nema pozitivnog već samo negativnog učinka na školjke. Nama ostaje za nadati se da oni ipak neće biti toliko negativni, odnosno da neće dovesti do prekida tradicije uzgoja školjki u Malostonskom zaljevu. - kazao je Kunica i dodao kako su promjene na školjkama vidljive zadnjih 40-tak godina.

RAST KAMENICA SE USPORAVA

- Promjene se već događaju zadnjih 40 – tak godina. Rast kamenica se usporava, a posebno je izražena prisutnost obraštajnih organizama, odnosno njihov spektar jer pojavljuju se nove vrste tih organizama. - kazao je i dodao kako obraštajni organizmi školjkarima u uzgajalištima kamenica stvaraju velike probleme.

- Školjkari moraju ulagati puno više truda i rada u čišćenje obraštajnih organizama nego što su to radili 70–tih i 80–tih godina prošlog stoleća. U potpunosti se mijenja način rada i znatno se povećala količina truda oko čišćenja tih obraštajnih organizmama koji jako utječu na brzina rasta školjkaša što ukazuje na količinu hranjivih tvari. - rekao je Kunica.

Foto: Denis Jerković / CROPIX

- Obraštajni organizmi nisu štetni organizmi, oni se prirodno pojavljuju u različitim eko sustavima, ali neki od njih, koji ranijih godina nisu bili prisutni u Malostonskom zaljevu, pojavljuju se posljednjih godina i razmnožili su se u velikim količinama. Nisu to invazivni strani organizimi, ali njihova prisutnost je jako povećana tijekom zadnjih desetljeća, a njihova količina na samim uzgajalištima i školjkašima je značajno veća i to nekad izgleda jako, jako loše i zbog njih dolazi do blokade rasta školjkaša, a u većim količinama obraštajni organizmi dovode i do pomora samih kamenica. - naglasio je Kunica te dodao kako školjkama treba što više slatke vode.

- Kroz slatku vodu školjke dobivaju nutrijente koji s tom vodom dolaze je su oni temelj i osnova za rast i razmnožavanje fitoplanktona koji je hrana kamenicama. Osim što je iznimno važna za stvaranje fitoplanktona, pitka voda, odnosno njezin izostanak u Malostonskom zaljevu, mijenja i njegovu termiku, temperaturu. Promjene temperatura s druge strane potiču i strujanja, sve su to karakteristike koje razlikuju Malostonski zaljev od ostatka mora, a posljedica su značajnog dotoka slatke vode. - pojasnio je Kunica.

- Malostonski zaljev je kao jedan ogroman sakupljač oborinskih i podzemnih voda, s jedne strane Pelješca, s druge strane Primorja, odakle se voda kroz podzemlje i s bočnih brda, zajedno s nadzemnim tokom Neretve slijeva u zaljev. Bez tih voda Malostonski zaljev bio bi slaniji. Specifičan je upravo zbog dotoka slatke vode. - rekao je magistar akvakulture Vedran Kunica.

Izvor: Juzni.hr / Projekt poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije

Hrvatska je postala 20. članica eurozone, a podizanjem eura s bankomata jedne poslovne banke u centru Zagreba uvođenje eura kao nove domaće valute simbolički su u novogodišnjoj noći obilježili guverner HNB-a Boris Vujčić i ministar financija Marko Primorac.

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine, ne uključujući podatke za nautiku, ostvareno 1.036.313 dolazaka, što čini ukupno 98 posto više nego 2021. godine (index u odnosu na 2019. je 72) te 3.556.731 noćenja, 85 posto više nego prošle godine (index u odnosu na 2019. je 81), izvijestila je danas Turistička zajednica grada Dubrovnika.

Od ukupnog broja turista od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine, 550.350 gostiju je odsjelo u hotelskom smještaju, što je porast od 121 posto u hotelskom smještaju u odnosu na 2021. godinu, a zabilježeno je 1.823.474 noćenja, odnosno 104 posto više nego prošle godine, navode iz TZ-a.

U privatnom smještaju tijekom 2022. godine odsjelo je 352.025 gostiju, što je porast od 70 posto u odnosu na 2021. godinu, a zabilježeno je 1.300.013 noćenja, što je 65 posto više nego prethodne godine, podaci su dubrovačke TZ.

Top–listu država iz kojih su 2022. godine turisti dolazili u Dubrovnik, navode iz TZ-a, predvode tradicionalno gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Irske, Španjolske, Poljske, Italije i Nizozemske.

dpp

Za sada je poznato da bi u Poslovnu zonu Čilipi mogli doći Lesnina, Plodine, ali i Auto Hrvatska. Već je provedena anketa u kojoj je ispitan interes različitih gospodarskih subjekata, tik uz Zračnu luku Dubrovnik. Kako se moglo čuti na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle, općinska vlast je zadovoljna odazivom, a sad su u tijeku razgovori o načinima poslovne suradnje.

Naime, slovenska tvrtka Lesnina, koja se bavi prodajom namještaja želi zemljište imati u vlasništvu pa inzistiraju na kupoprodajnom ugovoru. S druge stranke, kako je također rečeno na sjednici konavoskog Općinskog vijeća, iz trgovačkog lanca Plodine, kao i iz Auto Hrvatske spremni su na koncesijski ugovor.

Inače, Poslovna zona se prostire na oko 230 tisuća metara kvadratni, između magistrale i piste zračne luke. Radi se o bivšem vlasništvu Ministarstva obrane RH, tj. još ranije JNA koja je tu izgradila „kaponire“, svojevrsna skloništa za tadašnje vojne zrakoplove. Odlukom Vlade RH, Općina Konavle je u svibnju 2020. godine ušla u posjed cijelog područja.

U Općini Konavle smatraju kako je s obzirom na sadašnje okruženje, poslovna zona u Čilipima vrlo perspektivno područje, a posebno nakon izgradnje buduće brze ceste do zračne luke čime bi se doslovno našla u „predgrađu“ Dubrovnika.

Inače, u cestovnom radijusu od oko 40 kilometara konavoske poslovne zone gravitira oko 120.800 stanovnika Konavala, Župa dubrovačke, Dubrovnika, Trebinja i Herceg Novog. Državna granica s Crnom Gorom je udaljena tek 17 kilometata, a 19 kilometara s Bosnom i Hercegovinom.

Sinoćnji vatromet uz doček Nove godine u Dubrovniku je bio posljednji, barem po najavama gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića.

Naime, Franković je nedavno izjavio kako će ubuduće u Dubrovniku vatrometi biti zabranjeni, a to uključuje i tradicionalni vatromet uz otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara. Dubrovački gradonačelnik pridružio se tako inicijativi koja zbog zaštite životinja, ali i zbog toga što vatrometi uznemiravaju i dio građana, zastupa stav da bi takav vid zabave trebao biti zabranjen.

dm

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je Novu 2023. godinu dočekalo skoro 5.000 gostiju, točnije njih 4.946, 34 posto više nego lani, a 18 posto više nego 2019. godine, navode danas iz Turističke zajednice grada Dubrovnika.

Prema strukturi gostiju najviše ih je bilo iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Austrije i Makedonije.

Tijekom cijelog prosinca 2022. godine ostvareno je 16.239 dolazaka turista koji su ostvarili 37.780 noćenja. U prosincu je najviše gostiju bilo iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, SAD-a, Slovenije i Njemačke, podaci su TZ grada Dubrovnika.

dpp

U raspravi o proračunu Općine Župa dubrovačka za 2023. godinu načelnik Silvio Nardelli se osvrnuo i na prijedloge oporbene Župske stranke vezane uz komunalnu naknadu iz koje su tražili mogućnost obročne otplate te da se komunalni doprinos za pojedine građevine plaća manje ili uopće ne plaća, spomenute su i garaže, kao i da se plaćanja u potpunosti ili djelomično mogu osloboditi investitori koji grade građevine od posebnog interesa za Općinu Župa dubrovačka. Nabrojili su iz Župke da bi to trebale biti građevine namijenjene zdravstvenoj djelatnosti, socijalnoj skrbi, kulturi, tehničkoj kulturi, vatrogasnoj djelatnosti, sportu, predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, vjerski objekti, zatim objekti i uređaji komunalne infrastrukture za opskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda i elektroopskrbu te građevine koje služe za potrebe javnih ustanova i trgovačkih društava u većinskom općinskom vlasništvu.

Ističući kako se općinska uprava s nekim prijedlozima Župke slaže, a s nekima i ne, župski načelnik Silvio Nardelli je rekao kako su objekti od posebnog značaja i javne namjene, već odavno oslobođeni komunalne naknade.

- Međutim, ne slažemo se s prijedlogom da se za garažni prostor plaća manja naknada, jer se često dogodi da se u takvim prostorima urede apartmani ili nešto drugo. Nadalje, već smo bili pokušali s obročnom naplatom komunalne naknade, ali se takav način nije pokazao učinkovitim. Takvim pokušajima više, iskreno, nisam sklon. Događalo nam se da investitor plati tek prvih nekoliko rata i prestane s plaćanjem pa općinske službe onda na različite načine moraju potraživati taj novac. To nema smisla. I smatram kad netko kreće u investiciju izgradnje obiteljske kuće, da mora osigurati i novac za komunalnu naknadu i iskalkurirati u ukupnu cijenu i taj trošak. – pojasnio je svoje stavove župski načelnik Silvio Nardelli.