Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je u studenom 2022. ostvareno 26.445 dolazaka i 61.053 noćenja, odnosno 185 posto više u dolascima te 110 posto više u noćenjima u odnosu na studeni prošle godine.

Tijekom studenoga, strani turisti ostvarili su 20.936 dolazaka i 49.575 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 5.509 dolazaka i 11.478 noćenja. U odnosu na rekordnu 2019. godinu, u studenom je ostvareno 73 posto turističkog prometa u noćenjima te 57 posto u dolascima.

Najviše gostiju koji su u Dubrovniku boravili tijekom studenog bilo je iz Hrvatske, Njemačke, SAD-a, Koreje, BiH, Ujedinjenog Kraljevstva, Albanije, Francuske, Slovenije i Kanade. Prema vrsti smještaja u studenom je u hotelima ostvareno 21.869 dolazaka i 43.052 noćenja te u privatnom smještaju 2.474 dolaska i 11.255 noćenja.

Prema posljednjim podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor na datum 30. studenog, u Dubrovniku je boravilo 799 turista, a najviše ih je iz Njemačke, Hrvatske, SAD-a, BiH, Francuske,
Rumunjske, Ujedinjenog Kraljevstva, Crne Gore, Kanade i Rusije.

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od početka godine do 30. studenog 2022. godine ostvareno 3.518.999 noćenja, što je u usporedbi s 2021. godinom porast od 85 posto. U istom razdoblju ostvareno je 1.020.014 dolazaka, što je porast od 99 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Od 1. siječnja do 30. studenoga 2022. najbrojniji turisti u Dubrovniku bili su iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Irske, Španjolske, Poljske, Italije i Nizozemske. U odnosu na rekordnu 2019. godinu, od početka 2022. godine do kraja studenog, riječ je o 81 posto ostvarenog turističkog prometa.

dpp

Iako je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić predložio da se prijedlog proračuna za 2023. skine s dnevnoga reda današnje sjednice te raspravlja na sjednici za 15 dana jer je stava da prvo treba usvojiti rebalans tekućeg proračuna, prijedlog mu nije prošao.

Gradonačelnik Mato Franković, obrazlažući proračun za 2023. godinu, planiran na iznos od 87,2 milijuna eura, kazao je kako je oporavak gradskih financija nakon dvije godine krize i korone vidljiv.

Srđevci su na proračun imali četiri amandmana, Franković ih je odbio, ali je prihvatio šest amandmana SDP-a od kojih su svi manje više populistički, uz uvjet da SDP glasa za proračun što je v.d. predsjednice GO SDP-a i gradska vijećnica Anita Bonačić Obradović objeručke prihvatila.

Inače, ususret utakmici Hrvatska – Belgija suvisle rasprave o najvažnijem razvojnom dokumentu zapravo nije ni bilo. Očito s ciljem da sjednica završi prije utakmice.

Amandmane SJG Franković je odbio. Dok su srđevci tražili da se prema kotarima i mjesnim odborima poveća iznos za funkcioniranje te realizaciju manjih komunalnih aktivnosti i osnaživanja mjesne samuprave, Franković je istaknuo kako kotarima Grad ostaje partner te dodao da računi za kotare više ne postoje jer je u međuvremenu uveden sustav riznice. Franković je najavio kako se po modelu grada Rijeke priprema dokument prema kojemu će se osigurati sredstva kotarima, a koja će se trošiti putem sustava riznice.

Amandmane kojim su srđevci tražili povećanje sredstava za Plan upravljanja, Franković je također odbio.

Prihvatio je gradonačelnik amandmane SDP-a, čak njih šest, koji kao da su preslikani iz negdašnjih populističkih propagandnih materijala pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Neki poput prijedloga da Grad sufinancira potpomognutu umjetnu oplodnju, preslikani su od Ploča, Makarske i Splita.

Progovorio je i vijećnik Škrabić, SDP-ovc koji je u Vijeće ušao umjesto Ivana Tropana nakon što nije želio uči od jučer bivši predsjednik GO SDP-a Ivica Didić. I on je diplio o demografiji pa ga je Franković, kojega je očito iznervirala količina populizma koje su amandmanima predlagali SDP-ovci, pitao hoće li glasati za proračun ako usvoji njihove amandmane. Na kraju je SDP pristao na trampu pa je glasao za Frankovićev proračun nakon što je on prihvatio SDP-ove amandmane.

Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, koji se inače u posljednje vrijeme često slaže s HDZ-om, za proračun za 2023. kazao je da neće glasati, iako je nakon lokalnih izbora i konstituiranja Gradskog vijeća isticao kako će podržati sve Frankovićeve proračune. Osvrnuo se na kreditne obveze Grada, ali i nedostatak parkirnih mjesta.

Đuro Capor vratio je raspravu na pravi kolosjek te poput Vlahušića upozorio na nedostatak parkirnih mjesta i javnih garaža dok Sanitat planira iznos od 20 milijuna kuna za obnovu gruške place i to na način da tvrtku u predstečajnom postupku gura u potpisivanje ugovora za izgradnju place u maniri dobrog gospodara, iako u natječajnoj dokumentaciji piše da će se isključiti ponuditelj koji ima problem s financiranjem radova ili je u predstečajnoj nagodbi.

Franković je potom Caporu rekao kako se danas ne raspravlja o placi nego o proračunu pa je dodao kako placa mora izgledati „kako Bog zapovijeda”. Alfaplan građenje, tvrtku koja se žalila na natječaj za rekonstrukcije place, Franković je prozvao kako je kriva što je Grad od banke izgubio kredit za placu pa će sad Sanitat morati u drugu banku tražiti kredit. Rekao je da ga „boli briga k'o će radit placu dok radi dobro, kvalitetno i pošteno te savjetovao”, a Caporu je kazao da ga onaj koji ga informira to radi na krivi način te je potom izvalio neku doskočicu o velikom i malom loncu.

Tražio je Capor od Frankovića informaciju o beskamatnim kreditima za koje je gradonačelnik najavljivao da će ih Vlada oprostiti Gradu, ali mu je gradonačelnik nije dao, valjda je zaboravio odgovoriti mu na to pitanje.

Vidimo da se hrana koristi i kao sredstvo u postizanju ratnih ciljeva od strane Rusije u brutalnoj agresiji na Ukrajinu. Pokazuje se sad koliko smo bili u pravu što smo u našem mišljenju o Višegodišnjem financijskom okviru 2021. - 2027. ustrajali u obrani Zajedničke poljoprivredne politike i protivili se smanjenju sredstava za ovu temeljnu djelatnost svakog društva. - kazao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić na plenarnom zasjedanju Europskog odbora regija u Bruxellesu.

- Kao što Europska komisija traži rješenja za energetsku sigurnost, treba ustrajati u tom traženju i za prehrambenu sigurnost. Europski odbor regija, regije i gradovi u tome će, kao i uvijek, biti dobri partneri. - rekao je Dobroslavić uz raspravu o krizi na tržištu hrane u kojoj je sudjelovao i povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Janusz Wojciechowsky.

Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje u radu plenarnog zasjedanja Europskog odbora regija u Bruxellesu. Na dnevnom redu dvodnevne sjednice su prezentacije nacrta mišljenja, rasprave o rezolucijama i pitanjima vezanim s EU-om relevantnim za lokalne i regionalne vlasti.

Također, raspravljalo se o energetskoj krizi i posljedicama za europska kućanstva.

dm

Početkom godine došlo je do izmjene Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori s najvećom promjenom u kategoriji plaćanja članarine. S obzirom na odredbu o neobveznom plaćanju članarine prema novom Zakonu, u radu tijela strukovne grupe mogu sudjelovati samo tvrtke koje plaćaju članarinu HGK.

Zbog toga je u četvrtak održana izborna sjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina HGK – Županijske komore Dubrovnik.

Većinom glasova za predsjednicu je izabrana Vedrana Kelleher iz tvrtke Dream estates, a za zamjenike Nada Burum iz tvrtke IMB nekretnine i Davorin Krešić iz tvrtke Krešić properties.

„Na sjednici je istaknuta iznimno bitna uloga stručnog rada agenata i povjerenje klijenata. Međusobna suradnja između agencija i agenata u posredovanju u prometu nekretnina mora biti efikasnija te su svi sudionici pozvani na aktivnije uključivanje u rad grupe kako bi se struka dodatno unaprijedila.“ – stoji u priopćenju iz HGK Županijske komore Dubrovnik.

kšc

Policijska uprava dubrovačko - neretvanska je samo tijekom ove godine zaprimila 13 prijava građana koji su ulaganjem u kriptovalute preko prevarantskih stranica ostali bez ukupno 3,5 milijuna kuna, upozoravaju danas iz PU dubrovačko – neretvanske i pozivaju na oprez pri takvim ulaganjima i transakcijama.

„Oštećeni najčešće ulažu novčane iznose do 100 tisuća kuna, a najveći ovogodišnji uložen novčani iznos je 950 tisuća kuna, dok je primjerice najveći prošlogodišnji uloženi novčani iznos bio 1.375.348,00 kuna, a godinu prije 130 tisuća eura.” - navode iz PU dubrovačko – neretvanske.

„Kod ovakvih ponuda važno je, prije bilo kakvih ulaganja, provjeriti imaju li društva koja nude ovakve usluge dozvolu za poslovanje na području Republike Hrvatske i dobro se posavjetovati sa stručnim osobama prije samog ulaganja u kojima se obećava velika i brza zarada.

Kod prijevare oko ulaganja u kriptovalute počinitelji najčešće žrtve kontaktiraju telefonski s pozivnih brojeva +44 (pozivni brojevi iz Velike Britanije), a zatim ih upute na lažne internet stranice za ulaganje.

Osim lažnih stranica, koje zaista djeluju legitimno, od osoba se u prvom koraku traži instaliranje aplikacije koje omogućuju kontrolu nad vašim računalom, a potom, ukoliko je riječ o prijevari, nakon instaliranja raznih lažnih platformi koje prikazuju lažno stanje o ostvarenoj zaradi, potencijalne žrtve potiče se na daljnja ulaganja, čime se žrtve dovodi do sve većih iznosa za koji će na kraju biti prevareni.” - navode iz policije.

„Stranica za ulaganje ima puno i stalno se gase i nastaju nove. Najbolje je prije bilo kakvih ulaganja malo se raspitati, odnosno istraživati. Stranice koje služe za lažno ulaganje će najčešće već u samoj internetskoj tražilici ponuditi objave u kojima ljudi putem komentara iznose svoja negativna iskustva i te stranice prijavljuju kao prevarantske.” - obrazloženje je PU dubrovačko – neretvanske.

„Tijekom komunikacije potrebno je svakako izbjeći dostavljanje povjerljivih osobnih podataka, fotografija osobnih isprava, bankovnih kartica, slanje jednokratnih zaporka aplikacija internetskog bankarstva, kao i druge podatke vezane za autorizaciju bankovnih transakcija.” - upozorava se.

„Ova vrsta kaznenih djela se evidentira pod čl. 271 KZ-a RH, Računalna prijevara i iz dosadašnjeg iskustva možemo reći da je u pravilu riječ o počiniteljima koji djeluju kao dobro organizirana grupa, koja čak i u trenutcima kada oštećena osoba shvati da je prevarena, istoj  nudi priliku za povrat novca, odnosno javlja se druga grupa koja nudi usluge povrata izgubljenog novca te se od oštećene osobe traže nove uplate kako bi se dio novca vratio, što rezultira samo većim iznosom za koji će osoba biti prevarena.

Ukoliko ne uspiju, javljaju se iz „ureda za porez“ te inzistiraju na daljnjim uplatama uz obrazloženje kako će nakon uplate „poreza“ uslijediti isplata navodno ostvarene dobiti, što se u pravilu nikada ne dogodi, već se opet u slučaju uplate povećava konačni iznos štete.” - navodi policija.

„Stoga želimo građanima, koji se odluče na ovu vrstu ulaganja, savjetovati da se prije ulaganja dobro informiraju i zatraže nepristran financijski savjet stručne osobe kao i da budu sumnjičavi kada se u ponudama obećava sigurna investicija i velika dobit, a da se u slučaju bilo kakve sumnje na prijevaru obrate policiji.” - zaključak je iz PU dubrovačko – neretvanske.

dpp

Dok se 2023. očekuje uređenje serpentina koje vode prema Srđu, tvrđava Imperial još ne može u obnovu. Naime, nakon što je rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Dubrovniku tvrtka Razvoj golf tvrđavu morala predati Gradu, pred Arbitražnim sudom u Zagrebu pokrenut je i arbitražni spor. Dok se taj spor ne okonča, kazao je gradonačelnik Mato Franković, tvrđava se neće obnavljati.

- Mi smo još uvijek u fazi arbitraže pred Arbitražnim sudom u Zagrebu. Postupak je već započeo. Bivši koncesionar tužio nas je za neovlašteno raskidanje koncesije i bilo bi neozbiljno od nas, čak bi nam moglo i smetati da donosimo bilo kakve odluke, proračunske i slične, dok se taj postupak ne okonča. - kazao je Franković.

- Mi vjerujemo da će taj postupak biti gotov u 2023. Dakle, napravljena su sva potrebna vještva i više puta smo istaknuli kako je koncesionar pažnjom lošeg gospodara gospodario tvrđavom, da nije provodio nužnu sanaciju i nije zaštitio spomeničku baštinu Grada Dubrovnika i upravo smo iz tog razloga i raskinuli koncesiju i vjerujem da će arbitražni sud potvrditi naše stajalište. - rekao je Franković.

Naime, Gradsko vijeće je još polovicom 2020. donijelo odluku o raskidu koncesijskog ugovora za tvrđavu Imperijal s razvoj Golfom. Nakon što je, prema odluci Gradskog vijeća ugovor o koncesiji raskinut, Razvoj golf je pred arbitražnim sudom pokrenuo postupak.

Kad je u pitanju uređenje serpentina, u proračunu za iduću godinu za tu je namjenu osigurano 3 milijuna kuna, Gradonačelnik je stava kako serpentine, kojima veliki broj ljudi ide na Srđ, treba i primjereno urediti.

Upravni odjel za zdravstvo, obitelj i branitelje Dubrovačko-neretvanske županije tradicionalno obilježava Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Ujedinjeni narodi 3. prosinca proglasili su Međunarodnim danom osoba s invaliditetom.

Na jučerašnjem susretu s predstavnicima udrugama ususret Međunarodnom danu osoba s invaliditetom pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, obitelj i branitelje Đurđica Popović istaknula je da Županija redovito početkom godine objavljuje javni poziv za projekte i programe koje provode udruge, a njihov rad omogućuje dostupnost usluga te olakšava život korisnicima i njihovim obiteljima.

- U proteklom smo razdoblju financirali izgradnju Centra za djecu s teškoćama u razvoju Dva skalina, u tijeku je projekt Centra za djecu s poteškoćama u razvoju „Ruka prijatelja” u Metkoviću. Kroz javni poziv u 2022. godini sufinancirali smo 26 programa koji su pridonijeli kvaliteti života osoba s invaliditetom i djece s poteškoćama u razvoju. – rekla je pročelnica Popović i dodala da posjećenost ovog godišnjeg druženja svjedoči o izvrsnoj suradnji udruga i Županije.

U hotelu Hilton Imperial okupili su se predstavnici brojnih udruga iz cijele Dubrovačko - neretvanske županije, a psihologinja iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko - neretvanske županije Nina Crnogorac Šabić održala je predavanje na temu „Asertivnost – kako se zauzeti za sebe na društveno prihvatljiv način“.

dpp

Grad Dubrovnik dobitnik je nagrade Simply the best za 2022. godinu u kategoriji „Novi projekti u turizmu, sustav turističkih zajednica i lokalna samouprava“ i to za uspješno realizirani projekt Dubrovnik Pass - informacijski sustav elektronske naplate i kontrole ulaska u najznačajnije kulturne i spomeničke objekte Grada Dubrovnika, izvijestili su danas iz dubrovačke gradske uprave.

Dubrovnik Pass, novo smart city rješenje Grada Dubrovnika predstavljeno u lipnju, u svega nekoliko mjeseci postiglo je izniman uspjeh, bilježeći rekordne prihode od kulturne baštine. Bruto prihod od prodaje Dubrovnik Pass-a u prvih deset mjeseci 2022. godine iznosi gotovo 44 milijuna kuna i premašuje prihod u istom razdoblju rekordne 2019. godine. Rezultati su time značajniji imamo li u vidu da je broj turističkih dolazaka u Dubrovnik u prvih 10 mjeseci 2022. godine na razini od oko 80 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

Simply the best, tradicionalnu godišnju nagradu za kvalitetu, inventivnost i kreativnost u turizmu, zajednički dodjeljuju UHPA – krovna udruga hrvatskih putničkih agencija i specijalizirani turistički magazin Way to Croatia. Nagrada je dodijeljena su u sklopu 23. burze PUT koja je održana u Velikoj Gorici.

dpp

Predsjednik SDP-a Dubrovnik Ivica Didić podnio je ostavku. U kratkom priopćenju on navodi kako je ostavku podnio iz poslovnih i osobnih razloga. Didić tako napušta mjesto predsjednika točno godinu dana otkako je izabran.

„Obavještavam Vas kako sam dana 30. studenoga 2022. godine predsjedniku SDP-a Hrvatske, g. Peđi Grbinu, radi poslovnih i osobnih razloga podnio ostavku na dužnost predsjednika GO SDP-a Dubrovnik. Naime, iz istih razloga nisam niti ušao u Gradsko vijeće Grada Dubrovnika. Moja opterećenost poslovnim i osobnim obvezama postala je nepremostiva prepreka kvalitetnom političkom djelovanju zbog čega sam svoju dužnost odlučio prepustiti drugome. Političko djelovanje je vrlo ozbiljan i odgovoran posao i treba mu se posvetiti s primjerenom pažnjom, a što ja nažalost nisam više u mogućnosti.” - naveo je Didić.

Didić je dodao kako će vršiteljica dužnosti predsjednice biti dosadašnja potpredsjednica i gradska vijećnica Anita Bonačić Obradović.

dm

Vijećnici su na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika primili na znanje „Izvješće o provedenom javnom pozivu za iskazivanje interesa za realizaciju projekta izgradnja nogometnog stadiona s trgovačko - zabavnim i kulturnim sadržajima te podzemnim garažama u Lapadu Arena Dubrovnik”. Gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je javni poziv izazvao veliki interes pa se osim Kineza javljaju čak i investitori iz Čilea.

- Kad budemo išli u obvezujući javni poziv trebamo staviti dulji period jer je natječaj bio prekratak. - rekao je Franković i naveo kako su dobili pismo namjere kvalitetnog investitora koji je spreman realizirati gradnju.

Riječ je o Supernovi koja je inače specijalizirana za izgradnju shopping centara, jer kompleks će ipak imati dvije razine za shopping.

Franković je i ovaj put ponovio kako su Kinezi molili da se javni poziv produži jer se htjela javiti neka respektabilna kineska tvrtka. Rekao je kako su baš jučer dobili upit, ali se nije mogao sjetiti je li poslan iz Argentine ili Čilea, investitora koji su zainteresirani javiti se na natječaj,

- Dobili smo ono što smo željeli, konkretnu ponudu s konkretnim prostorno - planskim mogućnostima kako bi se građevina mogla financijski isplatiti. - kazao je Franković te dodao kako je drugi korak utvrđivanje urbanističkih mogućnosti je li moguća gradnja na prostoru sadašnjeg stadiona u Lapadu.

- Ako nije moguće na osnovu parametara koje dobijemo od izrađivača ići ćemo u drugom smjeru, ovo je mali korak naprijed. - kazao je Franković.

Na Vlahušićevu primjedbu o neriješenim imovinsko – pravnim odnosima Franković je naglasio kako je najveći toga na stadionu riješen.

Đuro Capor naglasio je kako stadion i shopping nisu mogući po aktualnom GUP- te dodao kako se u Lapadu zapravo gradi shopping cenatar pod paravanom gradnje stadiona.

- Očito je baraka u dosluhu sa Supernovom za koju je ovaj proces očito i rađen. Znamo da umjesto nogometnog igrališta navlačimo shopping centar koji sa sobom navlači ogromni promet. Kao slona u staklanu spuštamo shopping centar na mjesto na kojem za njega nema mjesta. Shopping centri se inače grade na periferijama, na mjestima s dobrom prometnom infrastrukturom. - rekao je Capor te pitao Frankovića gdje su mu gotovi projekti priključaka ceste duž Lapadske obale na Batali te ceste od Orsana do rekonstrukcije kružnog toka na Pošti Lapad.

- Projekata nema, pa kako će funkcionirati raskrižje na semaforima sa shopping centrom. U normalnim urbanističkim planovima iz centra grada se izvlače nepotrebni sadržaji i promet. Moderni gradovi takve sadržaje rade na periferiji. Nogometno igralište je smokvin list da bi u područje sporta i rekreacije doveli shopping centar. Brendovi o kojima govorite, mi smo premali grad da bi oni ovdje imali poslovnu isplativost. - kazao je Capor te pitao Frankovića zavlači li Vićana radi nečega ili se stvarno namjerava pustiti u projekt Arena Lapad, no nije dobio odgovor.

Vlada je u četvrtak na godinu dana odgodila primjenu Uredbe o visini naknade za korištenje voda, s namjerom da spriječi najavljena poskupljenja vode za građane i gospodarstvo, te pozvala one koji su najavili poskupljenja vode da od toga odustanu.

Kako je objasnio ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, Uredba o visini naknade za korištenje voda trebala je stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine, a kad bi se to dogodilo visinu naknade vodovodi bi plaćali prema zahvaćenoj, a ne isporučenoj količini vode, što bi moglo uzrokovati povećanje cijene vode građanima i poduzetnicima.

Vlada je stoga odgodila početak primjene uredbe na 1. siječnja 2024. godine, kako bi se, kako je rekao "zaštitio standard građana i kako se ne bi dogodila neka najavljena poskupljenja".

- Pozivam sve one koji su najavili da će poskupiti vodu za građane da od toga odustanu, a i one koji su namjeravali to napraviti da to ne rade, sve kako bismo zajedno štitili standard građana i pomogli im da što lakše prebrode krizu. - rekao je Filipović.

Premijer Plenković je rekao da se odgodom primjene uredbe za godinu dana omogućuje svim jedinicama lokalne samouprave i da nema potrebe za dizanjem cijena.

- Na ovaj način ima dovoljno snage da vodimo računa o našim građanima i ukupnih troškovima koje imaju u kućnom proračunu. - rekao je Plenković.

Južni

Iznos od 120.406 eura osigurat će se u proračunu za 2023. za financiranje političkih stranaka i nezavisnih vijećnika koji participiraju u radu Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Najviše sredstava dobit će HDZ jer ima najviše vijećnika – pet.

Za svakog vijećnika u Gradskom vijeću mjesečna naknada iznosi 464,5 eura, dok je naknada za vijećnice po 511 eura jer su one pripadnice podzastupljenog spola.

HDZ, koji ima najviše vijećnika – pet, mjesečno može računati na 2.369 eura, SJG i DDS koji imaju po dva vijećnika i po jednu vijećnicu mjesečno pripada 1.440 eura mjesečno. DUSTRA i SDP sa po jednim vijećnikom i vijećnicom imat će 975 eura. Most, HNS, HS te vijećnici Ivica Roko i Ivan Cetinić mogu računati na po 464 eura mjesečno dok HSU, čija je vijećnica Olga Muratti pripadnica podzastupljenog spola, ima zagarantiranih 511 eura mjesečno.

U Gradskom vijeću je 21 vijećnik, od čega nas 15 vijećnika na mjesečnoj razini košta 6.957,5 eura dok se za šest vijećnica svaki mjesec mora osigurati 3.066 eura ili sveukupno 10.033,5 eura.

Sredstva za rad političkih stranaka isplaćuju se svako tri mjeseca na njihove račune ili na posebne račune vijećnika s liste grupe birača. Sredstva koja za rad dobiju od Gradsko vijeća, političke stranke i nezavisni vijećnici moraju knjigovodstveno evidentirati te mjerodavnim tijelima omogućiti uvid u način raspolaganja tim sredstvima.