Prvi dom umirovljenika u Dubrovniku nakon čak 51 godinu uskoro otvara svoja vrata. Naime, u tijeku je opremanje i namještanje prostora čime se završava projekt Rekonstrukcije hotela Gruž u dom za starije i nemoćne osobe – tipa hotel. Kvalitetan namještaj po mjeri prostora i prilagođen potrebama budućih korisnika financiran je donacijom Sebastiana Ćwika, a ukupna vrijednost iznosi 503.882 kune odnosno 66.714 eura.

Dogradnjom, nadogradnjom te prenamjenom zgrade koja je dovršena, od zadanog objekta dobiven je koristan i udoban prostor podijeljen na pet etaža predviđen za smještaj 48 umirovljenika u 32 smještajne jedinice. Kako bi se postigla optimalna kvaliteta smještaja, uz racionalizaciju troškova, u prvoj fazi radova uklonjen je krov i srušen dio objekta. Zadržano je 690 četvornih metara postojeće građevine te je nadograđeno oko 620 četvornih metara dodatnog prostora.

Tri jednokrevetne sobe prilagođene su za osobe s invaliditetom, odnosno osobe smanjene pokretljivosti, a smještene su u suterenu objekta. U objekt je ugrađeno dizalo, a sve sobe imat će direktan pristup kupaonicama te gotovo trećina njih imaju i lođe. Za dodatnu udobnost korisnika, u prizemlju objekta uređuje se dnevni boravak s kafićem te velika terasa.

Domom će upravljati ustanova Ragusa za starije i nemoćne osobe koja će u budućnosti preuzeti upravljanje i domom umirovljenika ispod Opće bolnice za koji je ishođena građevinska dozvola, a jedinstvena uprava smanjit će troškove održavanja. Domom u Gružu i izgradnjom novog doma ispod Opće bolnice većinom će se zadovoljiti potrebe smještaja dubrovačkih umirovljenika, što je jedna od najvažnijih mjera ove gradske uprave usmjerenih na podizanje kvalitete života i skrbi za sugrađane treće životne dobi.

dpp

Na području PU dubrovačko – neretvanske najveća novčana kazna prošli tjedan u iznosu od 22.300 kuna izrečena je 38-godišnjem vozaču teretnog vozila šibenskih registarskih oznaka koji je u večernjim satima 21. studenoga, na magistrali u Dolima prouzročio prometnu nesreću s materijalnom štetom.

Osim toga, vozač se odbio testirati na prisutnost droga u organizmu.

Vozač je prekršajno sankcioniran gore spomenutom novčanom kaznom i devetomjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.

dpp

Uvjerili smo se da su radovi u punom jeku i imamo uvjeravanje od izvođača radova da će biti ispoštovani rokovi što nam je izuzetno važno budući da se projekt financira sredstvima EU. – istaknuo je župan Nikola Dobroslavić prilikom obilaska gradilišta Vile Čingrija.

Predstavnik izvođača radova Ivan Pranjić je naglasio da radovi prema ugovoru traju 14 mjeseci i da idu prema planu.

- Ovaj tjedan planiramo nadoknaditi malo kašnjenje nastalo zbog vremenskih neprilika. Rušenje i demontaža su odrađeni bez poteškoća, a sada nas očekuju stolarija i vanjski iskopi. Izazov koji je pred nama jest stanje temelja građevine, no u sljedećim danima ćemo znati na čemu smo. - zaključio je Pranjić.

Ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik Antun Perušina podsjetio je da je namjena Vile Čingrija prije svega za edukativne svrhe i da će se u njoj odvijati dio praktične nastave i stručne prakse učenika Turističke i ugostiteljske škole.

- Budući da je nova paradigma „učenje temeljeno na radu“ ovim ostvarujemo neophodan dodir s tržištem rada tako da će restoran i sobe koje su predviđene u Čingriji biti na tržištu koliko edukativni dio bude dopuštao. – rekao je ravnatelj Perušina i dodao da je krajnji rok cjelokupnog projekta 30. studenoga 2023.

To je bila najbolja politička predstava koja je ikada održana u Hrvatskoj, a vjerojatno je rijetka u europskim i svjetskim razmjerima, tako je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, komentirao konferenciju za novinare na kojoj je aktualni gradonačelnik Mato Franković predstavio proračun za 2023.

- To je bila predstava koja nadmašuje Top listu nadrealista i najbolje emisije Montyja Pythona. - rekao je Vlahušić.

- Ako je to bila satira, onda svaka čast, tada Mato zaslužuje da mu glasam ne samo za ovaj nego i za 100 idućih proračuna. Nakon one pressice on nakon političke karijere može birati bilo koji hrvatski, europski ili svjetski TV studio u kojem će izvoditi stand up komedije. - smatra Vlahušić.

- Dakle dogodine će biti sportska dvorana gotova u kojoj će nastupati Beyonce, a ja ću biti u prvom redu jer će to biti koncert u počast Andra Vlahušića. Naravno, to nije problem napraviti ako se ima para. - rekao je Vlahušić, dodavši kako para za sporstku dvoranu nema.

- U proračunu za iduću godinu predviđeno je oko četiri milijuna kuna za dvoranu, u 2024. nula i u 2025. nula kuna, znači, imamo četiri milijuna kuna da napravimo dvoranu za koju još nije promijenjen ni prostorni plan, koja nema niti jedno rješenje, nema ni glavni projekt ni izvođača radova, nema ni para, a sve će se to napraviti za godinu dana. Dakle, nije pitanje je li to moguće nego nikada nitko nije izrekao da je to moguće napraviti i još ćemo u dvoranu dovesti ponajveće svjetsko ime. - rekao je Vlahušić.

Doduše, gradonačelnik Mato Franković nikada nije ni rekao da će se dvorana graditi gradskim novcima. Izgradnju dvorana za svjetska i europska sportska natjecanja valjda bi trebala financirati država, ako joj je u interesu da Hrvatska bude domaćin takvih natjecanja.

Kad su u pitanju rokovi, ako će se u toj dvorani 2025. igrati neke od utakmica Svjetskog rukometnog prvenstva, tada bi ona trebala biti izgrađena prije prvenstva, a koliko prije trebao bi znati Hrvatski rukometni savez.

VLAHUŠIĆ KAŽE KAKO ĆE VIJEĆNICIMA POSLATI BAJKU „CAREVO NOVO RUHO”

Franković je inače nakon što je na konferenciji za novinare predstavio proračun za 2023., komentirao priopćenje u kojem je Vlahušić istaknuo kako se Arena Dubrovnik – nogometni stadion sa shopping centrom zapravo neće graditi jer nisu riješeni imovinsko – pravni odnosi.

Osim što je kazao kako Vlahušić govori neistine o neriješenim imovinsko – pravnim odnosima na česticama na kojima bi se gradio stadion, Franković je rekao kako Vlahušić u životu nije u gradu napravio ni kvadrat nogometnog terena, a nešto komentira.

Vlahušić pak ističe kako Frankovićeva računica po kojoj bi se gradio stadion ne valja.

- Nogometni stadion će napravit privatni investitor, a još nisu riješeni imovinsko - pravni odnosi niti je raspisan natječaj, a koštat će 80 milijuna eura, od čega na javni stadion otpada 20 milijuna eura i sad bi mi trebali dati 16.000 kvadrata gradskog zemljišta na 50 godina za 20 milijuna eura. Znači, godišnje bi trebali davati 400.000 eura za 16.000 kvadrata. Pa plaćamo veći najam TUP-a. Ili se Franković zeza ili stvarno tako misli, a ne znam što je gore s pozicije građana Dubrovnika, ukupne javnosti, vijećnika i pročelnika koji će iza toga stati. - rekao je Vlahušić te se osvrnuo na Frankovićevu izjavu prema kojem na računu Grada ima 95 milijuna kuna.

- U proračunu kojega je potpisao Mato, a poslao ga Vojvodić toga iznosa nema, nigdje nema tih 95 milijuna kuna. Na današnji datum je uplaćeno 390 milijuna kuna od nove godine i ništa drugo nije plaćeno. Od tih 390 milijuna kuna 120 milijuna je lex Vlahušić - prihodi od zidina, DuPass, žičara, autobusi, Revelin, svaka treća kuna dosad u proračunu je lex Vlahušić.- pohvalio se bivši gradonačelnik pa nastavio:

- Nije ključno pitanje zašto Mato radi performance nego je ključno zašto govori da će azil, dvoranu i stadion platiti Vlada i Europska komisija, a Mato Franković mora doći kod Andreja Plenkovića i tražiti da mu oprosti 80 milijuna kuna beskamatnih kredita koje nije stavio u novi proračun. Kako će tražiti oprost beskamatnih kredita kad je u međuvremenu s tim parama platio dionice Luke tri puta skuplje nego dionice UTD Raguse na isti dan i to pretplatio za nekih pet - šest milijuna kuna. Istovremeno je za 18 milijuna kuna pretplatio TUP. Dao je zidine na 15 godina privatnom trgovačkom društvu. I sad će, nakon što je dočekao Zorana Milanovića, kao nagradu od Plenkovića tražiti da mu oprosti 80 milijuna kuna. Pa je li to realno?- pita Vlahušić i dodaje kako ga događanja u Gradu podsjećaju na bajku „Carevo novo ruho”.

- Poslat ću svim vijećnicima tu bajku jer ja ipak jesam Hans Christian Andersen. U bajci „Carevo novo ruho” postoji stariji ministar, to je Vojvodić, šef financija. Postoje vijećnici, to su oni koji su u bajci išli kod krojača, koji su caru radili odijelo, a ja sam malo dijete koje kaže „car je gol”. Znate, car će se jednog dana promijeniti, a profesionalci u gradskoj upravi, oni koji su najbliži caru, njihov će stav na papiru koji će potpisati ostati trajan. - rekao je Vlahušić.

- Svi su gradovi dobili beskamatne kredite i vratili ih ili imaju malo za vratiti. Mi smo najviše uzimali jer je trebalo za plaće i ostale ludosti, ali mi imamo 300 zaposlenih. Kad netko kaže da će napravit dvorani bez para u kojoj će nastupati Beyonce ili da će napraviti stadion, pa gdje smo onda nego u gradu careva novog ruha. Ili je ono bio montyphytonovski performance ili je Mato Franković odlučio da više neće biti gradonačelnik, ne znam što je treće. Ako je on uvjeren da je sve ono što je on govorio o proračunu točno, onda smo stvarno u ozbiljnom problemu. - zaključio je Vlahušić.

Na današnjoj sjednici Općinskog vijeća Župe dubrovačke prihvaćene su izmjene i dopune ovogodišnjeg proračuna koji je s 44,6 narastao za tri milijuna kuna.

Prema riječima voditelja općinskog Odsjeka za financije i proračun Ante Lučića, ta tri milijuna predstavljaju u prvom redu prihode iz poreznih stavki i to prireza i poreza na dohodak, te poreza na imovinu. Sukladno prihodovnom povećanju, omogućena su i veća ulaganja, uglavnom komunalna.

Vijećnici su prihvatili prijedlog Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Općine Župa dubrovačka. Na osnovu te odluke dubrovačka tvrtka Čistoća će dalje razraditi načine organizacije sakupljanja i odvoza smeća po Župi dubrovačkoj.

Donesena je i odluka o izmjenama u raspoređivanju proračunskih sredstava namijenjenih financiranju političkih stranaka i vijećnika s liste grupe birača Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka, budući da je, kako je rečeno, u vijeće ušla i jedna žena što, sukladno zakonskim odredbama, povećava iznos koji iz općinskog proračuna ide njezinoj stranci.

Župski vijećnici prihvatili su i nove cijene vrtića, koje su, kako je rečeno, usklađene s porastom troškova.

Na dnevnom redu bila je i Odluka o sprječavanju odbacivanja otpada na području Općine Župa dubrovačka pa je vijećnike Župke zanimalo koliko građani uopće općinskoj upravi prijavljuju takve probleme.

Savjetnica za zaštitu okoliša u župskoj općinskoj upravi Josipa Gašpar Deranja je kazala kako se gotovo sve takve ilegalne radnje prijavi bilo da se zove izravno u Općinu ili nekoga od zaposlenika pa i načelnika Nardellija, ali da ima i onih koji to prijave putem obrasca na web stranici.

U raspravi je istaknut problem ilegalnog odlagališta smeća na lokaciji Sutvara na Brgatu pa je savjetnica Gašpar Deranja rekla kako je to odavno prijavljeno nadležnoj inspekciji, ali da je problem što osim države to zemljište ima još puno vlasnika što predstavlja problem u inspekcijskom nadzoru.

Vijećnici oporbene Župke bili su suzdržani u donošenju svih općinskih odluka, a na kraju sjednice nisu postavili nijedno vijećničko pitanje.

Paljenjem prve adventske svijeće i uključivanjem blagdanske rasvjete uz koncert grupe Dalmatino na Stradunu u subotu je otvoren deveti Dubrovački zimski festival. Na oduševljenje brojnih Dubrovčana i onih najmlađih, čaroliju najljepšeg razdoblja u godini upotpunio je i boravak Djeda Mraza iz Laponije sa svojim vilenjacima.

Osim brojnih građana, ovogodišnje otvaranje uveličali su i brojni gosti koji su posjetili Dubrovnik te uživali u bogatom programu i ceremoniji otvaranja. U subotu, 26. studenoga u Dubrovniku je boravilo 2.685 posjetitelja. Najviše gostiju bilo je iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Albanije, Njemačke, SAD-a, Kosova i Crne Gore. Prema podacima iz sustava eVisior, na otvaranju Dubrovačkog zimskog festivala 2019. godine zabilježeno je 2.400 gostiju, a 2021. njih 990.

Osim sudjelovanja s brojnim događanjima u program Dubrovačkog zimskog festivala, za brojne posjetitelje i goste grada Dubrovnika, Turistička zajednica grada Dubrovnika organizira besplatne tematske razglede grada Pomorski i Kozmopolitski Dubrovnik, svaku srijedu i subotu, na hrvatskom i engleskom jeziku te poklanja nastup FA Linđo svake subotnje jutro.

Bogat festivalski program za sve uzraste zasigurno će privući brojne posjetitelje, a svi detalji su dostupni na web stranici https://www.dubrovackizimskifestival.com/ te društvenim mrežama Dubrovačkog zimskog festivala.

dpp

U sklopu projekta „Informacijski sustav prostornog uređenja ISPU i njegovi moduli“ ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ivan Paladina za 14 korisnika iz Splitsko - dalmatinske, Dubrovačko - neretvanske, Šibensko - kninske i Zadarske županije uručio je ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za energetsku obnovu višestambenih zgrada.

- Za energetsku obnovu višestambenih zgrada Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine osiguralo je 300 milijuna kuna bespovratnih sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Temeljem natječaja iz travnja ove godine donesene su odluke o financiranju za 93 višestambene zgrade te je dosad potpisano više od polovice ugovora od kojih se 20 odnosi na dalmatinske županije. Ukupna vrijednost tih 20 projekata iznosi gotovo 100 milijuna kuna, od čega bespovratna sredstva iznose 58,5 milijuna kuna. - kazao je Paladina prilikom, dodavši kako je Vlada usvojila zaključak kojim se osigurava gotovo milijardu kuna za energetsku obnovu i povećanje energetske učinkovitosti višestambenih zgrada i obiteljskih kuća do kraja iduće godine.

- U odnosu na ranije godine kada je za ovu namjenu u prosjeku bilo osigurano oko 200 milijuna kuna, ovim peterostruko većim iznosom, prema našim procjenama, energetski se može obnoviti 10 000 obiteljskih kuća i 300 višestambenih zgrada. - dodao je ministar.

Ministar Paladina uručio je i 49 sporazuma o dodjeli računalne opreme za službenike gradova, općina i županijskih zavoda za prostorno uređenje za četiri županije na čijem će se području dodijeliti 174 sporazuma vrijednosti veće od 2,1 milijuna kuna.

Cilj projekta je opremiti odgovarajućom računalnom opremom službenike gradova  i općina, kao i službenike županijskih Zavoda za prostorno uređenje, za potrebe rada u Informacijskom sustavu prostornog uređenja - ISPU.

Nakon svečane dodjele održan je stručni seminar u sklopu ISPU projekta na kojem su predstavljene nadograđene komponente ISPU-a povezane s prostornim planiranjem: ePlanovi, ePlanovi Editor i eKatalog te javni poziv za planove nove generacije za koji su osigurana europska sredstva u ukupnom iznosu od 90 milijuna kuna koja će se kroz javni poziv dodijeliti za izradu planova nove generacije.

Spomenimo i kako je kroz projekt razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja - ISPU, cilj administrativno rasteretiti građane te postići veću učinkovitost i ekonomičnost u radu javne uprave. Njegov razvoj krenuo je 2013. godine a građani već danas preko ISPU sustava mogu predati zahtjeve za ishođenje lokacijske, građevinske i uporabne dozvole online putem. Isto tako, imaju mogućnost jednostavno pratiti sve promjene u prostornim planovima, izdanim dozvolama i vrijednosti nekretnina, pristupiti bazi podataka o energetskim certifikatima te još mnogo toga.

U sklopu ISPU-a, sredinom ožujka 2022. pokrenut je i projekt digitalizacije postojećih akata o gradnji s ciljem pretvaranja u digitalnu formu više od 2 milijuna lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola, izdanih u razdoblju od 1968. do 2015. godine, od kad je u primjeni digitalno izdavanje dozvola putem usluge eDozvola.

Trenutno se te dozvole nalaze u papirnatim izdanjima po raznim arhivama što mnogobrojnim građanima i investitorima otežava proces pronalaska. Realizacija ovog projekta je pri kraju, a dosad je u digitalnu formu prebačeno oko 1,8 milijuna dozvola koje će uskoro u potpunosti biti dostupne na geoportalu ISPU.

ISPU danas sadrži 16 e-usluga a njegov daljnji razvoj najvećim se dijelom sufinancira europskim sredstvima, i to sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 111 milijuna kuna te sredstvima NPOO-a u iznosu od 180 milijuna kuna.

dpp

Dok se u Cavtatu izvode radovi na rekonstrukciji rive Konavljani strahuju da bi se dio palmi zbog vremenskih prilika, uslijed jakoga juga, mogao profundati u more. Palme duž rive jedan su od cavtatskih simbola, a ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko – neretvanske županije Antun Banovac ističe kako se na palme tijekom radova posebno pazi, ali i dodaje kako se od javnosti na gradilištu na rivi u Cavtatu ništa ne skriva.

„Spasili smo ih od palmine pipe, a sad strahuju da bi dio cavtatskih palmi mogao otklizati u more”, zabrinut je naš čitatelj koji je poslao fotografije u priliogu te ističe kako je more uz jako jugo prošlog tjedna odnijelo dio nasipa. U moru bi, kaže, a ponovo se najavljuje južina, mogle završiti i palme.

I dok je dio Konavljana prema načinu izvođenja radova skeptičan, Antun Banovac, ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko – neretvanske županije, koja je investitor, ističe kako straha nema.

- Baš sam u subotu s nadzornim inženjerom obišao radove i istina je, nekoliko palmi je vezano, pričvršćeno. Naime, nakon što je kroz projekt sanacije izvođač radova otvorio rivu i počeo postavljati kamene blokove sforcalo je jugo, ali su to područje zatvorili novim nasipom. - kazao je Banovac i naglasio kako je prema projektu palme trebalo izmjestiti.

- Znate da su i palme u Cavtatu, kao i duž obale, stradale od palmine pipe i zaista se na njih pazi. Moram reći kako je projektom bilo predviđeno njihovo izmještanje, ali nismo to učinili i činimo sve da do toga ne dođe. - rekao je Banovac.

Potvrdio je navode mještana kako su na rivi u Cavtatu prisutni arheolozi.

- Točno je, na zahtjev Konzervatorskog odjela u Dubrovniku izrađuje se arheološki elaborati, prati se stanje duž cijelog zahvata. - kazao je.

- Duž obalne linije na kojoj se izvode radovi nisu pronađena nova arheološka nalazišta. - istaknuo je.

- Dosad izvođač radova nije naišao na arheološka nalazišta i nadam se da ih neće ni biti, iako je to antička zona. Pred arheolozima je još posla jer nastavljaju istraživati prostor do crkve, do samostana pa do plaže. Prošli su onaj prostor gdje je granični prijelaz, gdje se riva lomi i mi tu sad možemo slobodno raditi. Arheolozi pregledavaju i sondiraju teren za potrebe elaborata. Nadamo se da neće ništa naći, ali ako nađu poštivat ćemo njihovu odluku. - rekao je Banovac te dodao kako građevinare u intenzitetu izvođenja radova itekako koči odluka prema kojoj je vrijeme njihova izvođenja praktički ograničeno na svega nekoliko mjeseci godišnje.

- Mi imamo općinsku odluku koju moramo poštivati i ne možemo raditi preko ljeta, ostaje nam zima tijekom koje često ovisimo o vremenskim prilikama. Dakle, radit ćemo do sredine travnja, početka svibnja, a kad je vrijeme loše ne može se raditi i zato smo i podijelili projekt u dvije faze i nadam se da ćemo ovu zimu iskoristiti da izvedemo što je više moguće radova. - rekao je Banovac.

Istaknuo je da je cavtatska riva u iznimno lošem stanju.

- Zaista se ništa ne skriva. Inače je riva bila u jako lošem stanju, što se naoko ne bi reklo jer izgleda dobro, ali kad su je građevinari rastvorili vidjeli su da se ona zapravo iznutra raspada dok naoko izgleda da može još godina izdurat. - rekao je ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko – neretvanske županije Antun Banovac.

Projekt sanacije postojeće obale i izgradnja gata u Cavtatu počeo je krajem listopada, a radovi bi trebali trajati tri godine. Razlog tako dugom roku njihova odvijana leži upravo u zabrani izvođenja radova tijekom turističke sezone.

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je pet prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima nije bilo teže ozlijeđenih osoba, a lakše ih je ozlijeđeno šest. S materijalnom štetom zabilježeno je osam prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 345 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 179 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 33 mjera je poduzeta prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a devet osoba je prekršajno sankcionirana zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je devet osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 23 mjere poduzete zbog nepropisnog pretjecanja i 28 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

Umjesto dosadašnjih „ležećih policajaca“ koje su nezadovoljni Župljani znali čak i uklanjati, ubuduće će na župskim cestama biti asfaltirani usporivači prometa.

- U tijeku je izrada kompletnog prometnog rješenja poteza od magistrale, pa Ulicom dr. Ante Starčevića do Mandaljene. Takvi projekti se ne rade po nekom osobnom nahođenju već u skladu sa policijskim naputcima i odobrenjima. Već smo izradili projekt prometne signalizacije, o čemu će konačan sud dati djelatnici prometne policije, a treba ga i uskladiti sa Županijskom upravom za ceste. - rekao je načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli.

- Radi se uređenju pješačkih prijelaza, ali i ostale prometne opreme, u prvom redu tzv. izbočina. Jasno nam je da sadašnja izbočenja na cesti nisu više prikladna, jer ih netko tijekom noći diže i onda imamo stanje kakvo je sada. Stoga je u planu da se naprave novi i to asfaltirani kako se ne bi mogli ukloniti. - rekao je u ponedjeljak na sjednici Općinskog vijeća načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli odgovarajući tijekom rasprave o izmjenama i dopunama ovogodišnjeg proračuna na pitanje oporbenog vijećnika iz Župke Marija Grbića.

Nardelli je također rekao kako se još uvijek ne postoji procjena vrijednosti tih radova.

Marija Grbića je zanimalo naime jesu li u proračunska proširenje uvršteni i neki prijedlozi Župke, kao što su postavljanje dodatnih pješačkih prijelaza na predjelu Mandaljena, u blizini Osnovne škole Župa dubrovačka i Sportske dvorane te uređenje nekih cestovnih prilaza diljem Župe i rješenje oborinskih voda u Zakuli.

Nardelli mu je odgovorio da je problem u Zakuli riješen, dok se pokušava naći najbolje rješenje za nepreglednu ulicu Put Zrinskog i Frankopana. Za cestu od crkve u Mandaljeni do Radovine Nardelli je rekao kako je već projektirana, a budući da ju je potrebno prošiti „u tijeku su razgovori s vlasnicima zemljišta“, pa ni izvedba te prometnice nije u proračunu za iduću godinu.

Dubrovnik je domaćin 34. Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore. Riječ je o tradicionalno najbrojnijem stručnom skupu ugostitelja i turističkih djelatnika iz cijele Hrvatske. Cilj tog godišnjeg okupljanja je iznošenje i zastupanje problematike sektora te iznalaženje prijedloga za poboljšanje.

- Trebalo je dosta znanja i žilavosti za opstanak u izazovnim vremenima koja su iza nas i zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske na mjerama zahvaljujući kojima su poslodavci lakše prevladali Covid -19 krizu. Pokazali smo da se možemo nositi s najvećim krizama, no pred nama su već novi izazovi – inflacija, povećanje ulaznih troškova i cijena energenata ali vjerujem da ćemo naći načina i kako to riješiti. Centar kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu je projekt kojim mi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji želimo donijeti novi zamah u toj djelatnosti jer unutar tog projekta surađujemo s ponajboljim svjetskim kulinarskim centrom iz Baskije. Vjerujem da ćemo realizacijom tog projekta stvoriti platformu za nova saznanja i to je naš doprinos u traženju rješenja problema kvalitetnih kadrova koji su nužni kako bi naši ugostitelji zadržali kvalitetu u svojim objektima. – kazao je župan Nikola Dobroslavić na otvaranju.

Ističući važnost rada ugostitelja za Dubrovnik, predvodnika održivog turizma u Hrvatskoj, podsjetio je kako je Grad u vremenu pandemije pomogao rad ugostitelja oslobađajući ih od davanja vrijednih 50 milijuna kuna.
 
- Iako je Dubrovnik bio gospodarski najpogođeniji grad u Hrvatskoj, iako smo izgubili 450 milijuna kuna planiranih proračunskih sredstava, odrekli smo se tog prihoda kako bi ugostitelji mogli opstati i danas biti spremni za oporavak. - kazao je gradonačelnik Franković, ističući potrebu daljnjeg napredovanja i usavršavanja struke.

dpp

U prometnoj nesreći koja se jutros, nešto prije 8 sati, dogodila u ulici Na rivi, u Prijevoru, u Rijeci dubrovačkoj, teže je ozlijeđen 20-godišnji vozač neregistriranog motocikla dubrovačkih registarskih oznaka.

Do prometne nesreće je došlo kada je motociklist, tijekom kretanja iz smjera Mokošice prema Komolcu, uslijed neprilagođene brzine, izgubio nadzor nad motociklom i udario u stablo, a potom i u stup javne rasvjete nakon čega je vozač sletio u more, dok se motocikl zadržao na kolniku.

Vozač motocikla je iz mora izišao uz pomoć građana, nakon čega je prevezen u dubrovačku bolnicu gdje je utvrđeno kako je zadobio teže ozljede zbog kojih je zadržan na daljnjem liječenju.

dpp