U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko -neretvanske zabilježeno je sedam prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima su dvije osobe teže, a 11 ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je pet prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 1223 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 700 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 70 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 20 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je 35 osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 165 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 70 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja od kojih je 16 bilo na mjestima namijenjenim za osobe s invaliditetom.

DPJ

Lidija Marušić nova je direktorica Sanitata. Dubrovački gradonačelnik Mato Franković novinarima je kazao i tko je izabran za novu ravnateljicu Dječjih vrtića Dubrovnik.

- Danas je održana Skupština društva Sanitat i Lidija Marušić, koja je dosad bila šefica financija izabrana je za novu direktoricu. Riječ je o osobi koja ima znanje, stručnosti i kompetencije za voditi Sanitat iduće četiri godine. – kazao je Franković

Bivša direktorica Klaudija Barčot iz Sanitata prelazi u Gradsku upravu.

- Klaudija Barčot se prijavila na natječaj na kojem je izabrana kao najbolji kandidat za glavnog rizničara Grada Dubrovnika. Uistinu je sjajno odradila potrebne odgovore, dobili smo odličnu osobu. Radi se o novoj funkciji koju smo imali obvezu izabrati. - rekao je Franković.

Do promjene na čelnoj poziciji došlo je i u Dječjim vrtićima Dubrovnik.

- Sukladno stavu kolektiva dolazi dolazi nova ravnateljica Dragica Brać. Većina kolektiva je odabrala da dođe do promjena, stoga smo poštivali njihovu odluku. – kazao je gradonačelnik Mato Franković.

nm

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je danas ugovore o sufinanciranju troškova nabave, instaliranja i ugradnje fotonaponskih sunčevih (FN) modula do 10 kW na obiteljskim kućama građanima koji su ostvarili pravo na bespovratna sredstva u okviru Javnog poziva Grada Dubrovnika za 2025. godinu u ukupnom iznosu od 200 tisuća eura.
 
Tom prilikom gradonačelnik Franković izrazio je zadovoljstvo porastom broja korisnika ove mjere iz godine u godinu.
 
- Nadam se da ćemo u budućnosti potaknuti još više ljudi da se javljaju za ovu subvenciju. Naš cilj je da što veći broj krovova u Gradu Dubrovniku ima solarne panele. Time se rasterećuje energetska mreža HEP-a, povećava se vaša održivost i smanjuju se vaši troškovi za električnu energiju. - istaknuo je gradonačelnik Franković.
 
Na objavljeni Javni poziv Grada, koji je bio otvoren od 31. siječnja 2025. do 10. listopada 2025. godine, stiglo je ukupno 57 prijava od kojih je 45 u potpunosti ispunilo sve propisane kriterije. Prijaviteljima koji su zadovoljili uvjete i kriterije Javnog poziva odobrava se sufinanciranje do 90 posto ukupno prihvatljivih troškova nastalih nakon objave Javnog poziva, u maksimalnom iznosu do 4.650 eura po prijavitelju.
 
Predmet Javnog poziva bila je dodjela bespovratnih sredstava za projekte korištenja obnovljivih izvora energije za vlastitu potrošnju, odnosno sufinanciranje troškova nabave, instaliranja i ugradnje fotonaponskih sunčevih modula na obiteljskim kućama na području Grada Dubrovnika.
 
Podsjetimo, sredstva su osigurana unutar okvira Upravnog odjela za europske fondove i gospodarstvo, na projektu „Sufinanciranje mjere energetske učinkovitosti kućanstva – solari“.S korisnicima kojima su odobrena sredstva sklopljeni su ugovori o sufinanciranju, a isplata bespovratnih sredstava bit će izvršena u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora.
 
Grad Dubrovnik ovom mjerom nastavlja poticati korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima, s ciljem povećanja energetske učinkovitosti, smanjenja troškova električne energije te doprinosa održivom razvoju Grada.

DPJ

Nakon što su ove godine za vrijeme Dubrovačkog zimskog festivala kućice na Stradunu zamijenili stolovi, koji nisu ispunili svoju svrhu jer su prazni svim danima, osim onda kad su koncerti, Marko Potrebica (HDZ) pitao je gradonačelnika Mata Frankovića hoće li dogodine vratiti kućice na Stradun.

- Znate da sam ja ljubitelj kućica na Stradunu pa bi mene zanimalo u ime udruženja ljubitelja kućica na Stradunu, hoće li dogodine biti kućica na Stradunu, a ako neće biti kućica jer vi ste dobili legitimitet na direktnim izborima da kreirate određeni prostor, sugerirao bi da ove tavuline dignemo, osim kad su koncerti ili da ih stavimo zadnju setemanu jer nema nikakvog smisla da zjape prazni jer bez kućica nema života na Stradunu. - kazao je Potrebica, istaknuvši:

- Žao mi je da se sve druge lokacije tako dobro razvijaju, a to je Trg oružja Brsalje i Pemo, neću pričati o Adventu na Vojnoviću jer sam sentimentalno vezan za njega, ali nekako mi fali ona točka na „i”, a to mi je Stradun.- rekao je Potrebica.

- Ponavljam i vi to znate, nije nikakva tajna, od prvog dana sam podržao kućice na Stradunu. Ima naših sugrađana koji su smatrali da je to svetogrđe, ali, evo, vidim po ovim raspravama neke koji pišu i pod komentarima Andra Vlahušića pa kaže jedna „ja sam bila oštro protiv, ali sad mi fale”. Dakle, zanima me iskustvo koje ste stekli u ovih 20 dana. – pitao je Potrebica Frankovića.

Poruku je uputio i dubrovačkim ugostiteljima koji se, osim što su postavili stolove, ponudom i nisu pretgrnuli kako bi privukli građane.

- Moje vam je neko mišljenje da se u dogovoru s dubrovačkim ugostiteljima popune dani kad nisu koncerti, da se može lijepo sjediti, da dođu domaći ljudi i da ovo predbožićno razdoblje bude puno jer je Stradun magnet, bez obzira na sve, a druge dane izgleda nekako otužno ta cijela priča. Pa, eto, učinimo nešto sa Stradunom. Evo, to je moja nekakva umjetnička sloboda i kako sam sličan projekt pokrenuo, sebi utvaram da nešto o tome malo i znam. – rekao je Potrebica.

Iako je gradonačelnik kazao kako nije protiv kućica na Stradunu te da se ove godine ispitivao neki drukčiji koncept, kako stvari stoje, kućice neće tako skoro ponovo na Stradun.

- Nemojte misliti da sam protiv kućica, nisam, dapače, međutim, htjeli smo malo ispitati neki drukčiji koncept na Stradunu. Posljednjih par godina kućice su služile isključivo za vrijeme koncerata. Ponuda je bila i manje nego dobra. Nisu se oni koji su bili vlasnici kućica potrudili da hranom ili nečim novim privuku ljude, već su isključivo prodavali piće i nešto malo hrane tijekom održavanje koncerata na Stradunu. Nema ni onih minimalnih uvjeta, nema WC-a, svi su odlazili u ugostiteljske objekte i vidjevši sve to skupa, rekli smo da želimo mijenjati koncept. Međutim, nismo ga dobro promijenili i ono što vidim kao veliku grešku, trebali smo drukčije sagledavati Stradun i tu se dogodila jedna strateška greška. – kazao je Franković.

Složio se s Potrebicom kako su zaživjele neke druge lokacije u Gradu.

- Dobro je što imamo jednu dobru disperziju. Raspisali smo natječaj za javnu površinu na Trgu oružja i imamo jednu super priču. Dođe privatni poduzetnik, uzme cijelu površinu i tamo ima svoj program, binu i sve skupa. Financiranje Grada Dubrovnika je nula eura. Još platiš simboličnu cijenu Gradu Dubrovniku za javnu površinu i to je super priča. Imamo Gundulićevu poljanu koja standardno uvijek dobro radi. Imamo i Brsalje gdje je dječji program i kućice koje su usmjerene najviše prema djeci. Imamo karusel i sad se uspostavio red pa više ne skače dijete preko djeteta nego sve ide kako treba, mame su sretne, sve je dobro. - kazao je Franković.

- Imali smo Torta Party s Domenikom na Stradunu, namijenjen djeci. Nakon toga je bio i Grinch na Lovrijencu, Coca-Cola bus na Pilama. Pile su gorile od djece i onda netko priča nisu ljudi na Stradunu, ali su na Pilama, na Gundulićevoj poljani, Na Trgu oružja. – rekao je Franković, koji smatra da se pogriješilo u još jednoj stvari.

- Mislim da smo pogriješili u načinu uređenja Straduna, kako okititi Stradun. Stradun je trebao biti okićen kao jedan sjajan foto point, kao mjesto gdje se dolazi diviti nevjerojatnim svjetlosnim efektima koji pojačavaju vrijednost, odnosno vidljivost kulturne baštine, pokazuju je na jedan drugi način, pa imate onaj svod zvjezdicu kao u Beču. Cijeli je niz mogućnosti što može biti na Stradunu. – rekao je Franković.

Osvrnuo se i na stolove s kojim se očito podbacilo ovog Adventa.

- Što se tiče stolova i stolica, to nije trošak ni Grada ni ugostitelja, nitko to nije platio, to je Coca-Cola donirala za potrebe Zimskog festivala, isto kao što je donirala dodatno i suncobrane u slučaju lošeg vremena. – rekao je.

Kad su u pitanju kućice, s njima se kako stvari stoje na Stradunu završilo.

- Mislim da u budućnosti kućica na Stradunu ne bi trebalo biti, ali to je samo moje mišljenje i da se Stradun može napraviti jednim sjajnim foto pointom. Dakle, kada otvaramo Zimski festival ili Advent na Stradunu, da to sjaji, da bliješti, da je to vrhunski. Mislim da to Stradun zaslužuje kao naša glavna ulica. – rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Osim što mu oči bode slika bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića u Gradskoj vijećnici, koju bi on, da može, najradije s tog zida skinuo jer Mesića, kojeg je svojevremeno podržavao, više ne podnosi i ne priznaje mu zasluge što je doveo Konvoj Libertas u Dubrovnik u sred rata i prekinuo pomorsku blokadu, dubrovački gradski vijećnik Krešimir Marković (HS) ima problem i s vilenjacima. Ne voli Djeda Mraza kao ni njegove sobove, a mrzak mu je i kamion Coca - Cole pa je pitao gradonačelnika Mata Frankovića što je taj kamion radio na Pilama. A tko će znati, možda Markoviću ne smeta kamion Coca – Cole kao kamion, možda mu smeta što je crvene boje.

- Hvala Gradu Dubrovniku što je ove godine doveo na Pile vrtuljak ili ringišpil koji je neizmjerna radost za našu djecu, koja besplatno uživaju u aktivnostima koje vrtuljak nudi. Divno ih je gledati kako jašu na konjima, na Simbi, autićima i pokušavaju izreći svoje zadovoljstvo. - rekao je na sjednici Gradskog vijeća pa prešao na Coca - Colu, koja mu kao piće nije ni mrska ni strana jer kazao je, često je pije.

- Na Pilama se ovaj vikend našao veliki ogromni kamion od Coca-Cole i protiv Coca-Cola apsolutno nemam ništa, konzumiram je kao ponudu na svom blagdanskom stolu ili je konzumiram kad imam stomačnih tegoba ili često možete me vidjeti tu da ne zaspem, uzmem Colu i popijem. - rekao je Marković kojem zapravo smeta što je kamion bio tu u isto vrijeme kad se održavala akcija Caritasa.

Nakon što je širu javnost upoznao u kojim sve prigodama pije Coca - Colu, ispalio je:

- Mislim da ovom kamionu Coca - Cola nije mjesto u ovo vrijeme na Pilama jer ono što se dogodilo ovaj vikend narušilo je taj prekrasan sklad Pila i predlažem da taj kamion prebacimo na neku drugu lokaciju, možda u Luku Dubrovnik. Vrijeme je posebno, ovo vrijeme blagdana Božića, blagdana rođenja Isusa Krista i mislim da treba svakome dati mogućnost da iskaže svoje zadovoljstvo radosti Božića. – predložio je Marković pa se prebacio na drugu temu; „čudne pojave”, kaže, koje se odgađaju u Hrvatskoj nakon Thomposnovih koncerata, čime je sam uništio taj tradicionalni božićni ugođaj na kojemu toliko inzistira.

- Zadnje vrijeme, točnije od dva Thompsonova koncerta, neke čudne pojave se događaju u Republici Hrvatskoj, kao što je u Zagrebu, Puli, Splitu, gdje se nose neke jugoslavenske zastave, transparenti na ćirilici s natpisima ukidanja granica, povratka u nekakvu zloglasnu Jugoslaviju. Tko to može pomisliti vratiti se u tu tvorevinu i tamnicu Hrvata, ali i drugih koji su ubili na stotine tisuća Hrvata, 650 svećenika, časnih sestara, biskupa bogoslova, sjemeništaraca i drugih. – kazao je pa se prebacio na neki performance u Zagrebu s kojim Dubrovnik nema nikakve veze da bi se o tome govorilo na sjednici Gradskog vijeća.

- U Zagrebu se događa jedan performance, nekakva, nazovi predstava, kako je nazivaju lijevo - liberalne udruge, zove se Spolnoćka. Moje pitanje, nažalost, možda ljudima s lijevog spektra, što oni misle o ovome, zašto provociraju kad znamo da se u Hrvatskoj deklarira 90 posto Hrvata, zašto manjina terorizira većinu, i zašto hrvatska Vlada i Ministarstvo kulture na čelu sa Ninom Obuljen Koržinek financira ove projekte. – pitao je Marković.

Nakon što mu je Potrebica odgovorio kako ne može pitati lijeve opcije u Dubrovniku o projektu u Zagrebu u kojem ne sudjeluju, Marković je iz klupe dobacio „itekako sudjeluju” nakon čega je Olga Muratti dobacila „dobro, idemo ća”. Ona inače živi socijaldemokraciju pa se valjda prepoznala iako je trenutno samo sluga HDZ-a.

No ća nisu pošli jer je gradonačelnik Markoviću odgovorio na pitanje.

- Dakle, ove godine se slučajno poklopilo da se Coca-Cola kamion dogodio u isto vrijeme kada i akcija Caritasa koju grad Dubrovnik i Dubrovačko - neretvanska županija podržavaju. Iskoordinirat ćemo u idućoj godini da se to ne dogodi. – rekao je Franković, kojemu se kamion Coca – Cole očito sviđa pa je kazao oduševljeno.

- Sjajan je taj kamion na Pilama bio i toliko je tu bilo djece, toliko roditelja, u koloni su čekali da se slikaju, da nacrtaju tamo nešto. Onda umjetni snijeg pa istovremeno je bio karusel, pa je onda došao Grinch s Lovrijenca. Djeca su se osjećala kao u bajci. Na taj način širimo taj blagdanski duh. Kamion Coca - Cole je uveden još 1995. kroz onaj film „Božić dolazi”. To je zapravo jedna prezentacija onoga što i naša djeca vidu kroz nekakve likove i karaktere, a naravno da ih mi učimo o tome što je to Božić i što Božić uistinu jest, ali nemojmo oduzeti djeci tu radost jer je to nešto što je lijepo, ne mrzi, ne vrijeđa, ne udara, lijepo je i širi jedan lijepi duh i baš je bilo lijepo gledati tu dječicu na Pilama. – podučio je Markovića gradonačelnik Franković.

Umjesto o rebalansu proračuna za godinu na izmaku, gotovo četiri sata vijećnici SJG i SDP-a mrcvarili su Gradsko vijeće ili diplili, kao im je rekla vijećnica Viktorija Knežević (Centar) o trivijalnim stvarima. Oni su se naime, u nedostatku ideja, ne snalazeći se valjda u moru proračunskih stavki, banalizirajući raspravu, bavili česmama koje su postavljene po Lapadu i bordo – crvenim stratama na ulazu u ulice u Gradu.

Povela se i rasprava jesu li česme uistinu česme ili su fontane, a zaključio ju je gradonačelnik Masto Franković.

- Česma je ispravna terminologija, a fontane su obično ukrasne. U većini država voda s fontani nije za piće. Mi smo se naučili da su u nas fontane za piće pa nam onda sve predstavlja fontanu. - rekao je Franković.

Nakon što je Bonačić Obradović završili s naklapanjem oko česmi, srđevci su započeli s problematiziranjem oko bordo strata na kojima su kroz projekt participativnog budžetiranja stanovnici Grada tražili da se istaknu kazne za nedolično ponašanje u gradskoj jezgri. Naime, strate su trebale biti postavljene ove godini, a problem je nastao kad je gradonačelnik Franović kazao kako će biti postavljene do ožujka. Srđevce nije zadovoljio ni što će upozorenje o kaznama za nedolično ponašanje biti u digitalnom obliku turistima dostupno putem DuPassa već su nastavili o tome kako strate nisu postavljene ove godine.

- Gradski kotar Grad će dobiti dva projekta na osnovu participacije i najveći problem je taj što se ta participacija nije realizirala u 2025. nego će se realizirati mjesec ili dva dana iza. Dajte, molim vas, vašu političku agendu ste sveli na projekte participativnog budžetiranja i česme. Mi smo danas pola dana potrošili na česme i na strate na kojima pišu kazne. Pa jesu li to problemi ovoga grada i naših sugrađana. – pitao je srđevce gradonačelnik, istaknuvši:

- Ne moramo se oko svega slagati, ali vi se takvih ludosti hvatate da je to smiješno. To nema smisla ni logike ni razuma, zdravog razuma. Sramota me ovdje 50. put izlaziti radi ovih stvari o kojima mi pričamo. Puno važnije stvari imamo i problema u gradu i rješavamo ih i radimo na njima, o tome možete i trebate razgovarati, ali vi niste sposobni razgovarati o pet suvislih stvari nego pričate o česmama i stratama. Je li to Srđ je grad? – pitao je Franković, no srđevci se nisu dali smesti pa je Petra Marčinko kazala:

- Mi ovdje ne govorimo o stratama ili kako ste to na izrugujući način rekli, o stvarima koje nisu bitne. Mi ovdje govorimo isključivo o nepoštivanju odluke koje je ovo Gradsko vijeće donijelo, koja se ne poštuje u ključnom aspektu, a to je da je projekt morao biti izrađen za sljedeću proračunsku godinu, odnosno u ovom slučaju za 2025. godinu. – kazala je Marčinko.

Lekciju im je održala vijećnica Viktorija Knežević (Centar) i to, kako je kazala, iz prava.

- Postoji nešto što se zove kategorija beznačajnog djela, čak i u Kaznenom zakonu. Dakle, Kazneni zakon propisuje kaznena dijela, ono najgore što možete činiti, ali pozna i institut koji se zove beznačajno djelo, što znači da si možda nešto napravio, to možda odgovara opisu kaznenog dijela, ali ipak te nećemo kazniti jer je to beznačajno. Pa tako je upravo ova stvar na kojoj kolege Marčinko i Kristulović inzistiraju, zaista formalna, ali ljudi moji, to je beznačajno. Mi smo izgubili još sat vremena na strate. Sad javnost koja ovo prati, ne znam je li zna što su strate. Strate su one velike crvene krpe na ulazima u ulice u Gradu. Sat vremena o tome diplimo. – kazala je Knežević, pokušavajući srdevcima objasniti koliko su smiješni ili koliko je ono na čemu inzistiraju zapravo beznačajno,

- Dakle, strate će biti, samo je problem što nisu u ovoj godini nego mjesec iza. Izgubili smo cijelo jutro na fontanama i na stratama. Neugodno mi je kad slušam o čemu vi raspravljate. Mene je sram pred građanima. - rekla je Knežević.

No srđevci se nisu dali smesti, nakon što su nastavili dipliti o važnosti postavljanja strata do kraja 2025. godine, Knežević im je uzvratila.

- Svatko od nas za ovom govornicom ima pravo govoriti što god želi, međutim, često oni koji se hvataju detalja i formalnosti, iako to prikazuju kao borbu do posljednjeg daha, za posljednje slovo, posljednji zarez, zapravo time prikrivaju svoje neznanje o stvarno važnim, velikim, strateškim temama. Nama nakon ove točke dnevnog reda dolazi analiza i plan civilne zaštite koji je za ovaj Grad jedna od najvažnijih tema. Mi smo, kao što znate, područje visokog rizika od potresa zbog klimatskih promjena, visokog rizika od poplave i te teme čekaju. – kazala je Knežević.

Ugovor o izvođenju radova na izgradnji sportske dvorane Osnovne škole Antuna Masle u Orašcu, potpisali su danas gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i Antonio Deranja, direktor tvrtke Texo Molior. Vrijednost ugovora iznosi 4.151.074 eura s PDV-om uz rok izvođenja od devet mjeseci od uvođenja u posao.
 
Gradonačelnik Franković uvodno je rekao kako ova investicija označava nastavak ulaganja u školstvo, ali i u sportsku infrastrukturu. Dodao je da se izgradnjom sportske dvorane u Orašcu ostvaruju preduvjeti za nastavak jednosmjenske nastave u OŠ Antuna Masle, jer će se postojeći prostor, koji se koristi kao dvorana renovirati i prenamijeniti u učionice.

– Osim toga, buduća sportska dvorana služit će u jutarnjim satima djeci za nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja, dok će u popodnevnim satima biti na raspolaganju brojnim sportskim udrugama, društvima i klubovima za razvijanje sporta na području šireg područja Orašca. - istaknuo je gradonačelnik Franković.
 
Nova sportska dvorana bit će smještena sjeverno od postojeće školske zgrade, na mjestu sadašnjeg nogometnog igrališta, te će s glavnom zgradom škole biti povezana toplom vezom. Ukupna građevinska bruto površina planirane dogradnje iznosi 1.354 metra kvadratna. Dvorana će značajno unaprijediti uvjete za odvijanje nastave tjelesne i zdravstvene kulture, a bit će dostupna i za sportsko-rekreacijske aktivnosti lokalne zajednice izvan školskog radnog vremena. U tom slučaju koristit će se poseban ulaz u dvoranu, neovisan o ulazu u školsku zgradu.
 
Ukupna vrijednost projekta iznosi 4.902.313 eura, a Grad Dubrovnik prethodno je osigurao značajno sufinanciranje kroz bespovratna europska sredstva u iznosu od 2.443.698 eura. Odluku o financiranju donijelo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u sklopu poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole“, a sredstva su osigurana u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske.

DPJ

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ URUČIO UGOVORE O SUFINANCIRANJU TROŠKOVA SOLARNIH PANELA

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je ugovore o sufinanciranju troškova nabave, instaliranja i ugradnje fotonaponskih sunčevih (FN) modula do 10 kW na obiteljskim kućama građanima koji su ostvarili pravo na bespovratna sredstva u okviru Javnog poziva Grada Dubrovnika za 2025. godinu u ukupnom iznosu od 200 tisuća eura.

Tom prilikom gradonačelnik Franković izrazio je zadovoljstvo porastom broja korisnika ove mjere iz godine u godinu.

- Nadam se da ćemo u budućnosti potaknuti još više ljudi da se javljaju za ovu subvenciju. Naš cilj je da što veći broj krovova u Gradu Dubrovniku ima solarne panele. Time se rasterećuje energetska mreža HEP-a, povećava se vaša održivost i smanjuju se vaši troškovi za električnu energiju. - istaknuo je gradonačelnik Franković.

Na objavljeni Javni poziv Grada, koji je bio otvoren od 31. siječnja 2025. do 10. listopada 2025. godine, stiglo je ukupno 57 prijava od kojih je 45 u potpunosti ispunilo sve propisane kriterije. Prijaviteljima koji su zadovoljili uvjete i kriterije Javnog poziva odobrava se sufinanciranje do 90 posto ukupno prihvatljivih troškova nastalih nakon objave Javnog poziva, u maksimalnom iznosu do 4.650 eura po prijavitelju.

Predmet Javnog poziva bila je dodjela bespovratnih sredstava za projekte korištenja obnovljivih izvora energije za vlastitu potrošnju, odnosno sufinanciranje troškova nabave, instaliranja i ugradnje fotonaponskih sunčevih modula na obiteljskim kućama na području Grada Dubrovnika.

Podsjetimo, sredstva su osigurana unutar okvira Upravnog odjela za europske fondove i gospodarstvo, na projektu „Sufinanciranje mjere energetske učinkovitosti kućanstva – solari“.S korisnicima kojima su odobrena sredstva sklopljeni su ugovori o sufinanciranju, a isplata bespovratnih sredstava bit će izvršena u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora.

Grad Dubrovnik ovom mjerom nastavlja poticati korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima, s ciljem povećanja energetske učinkovitosti, smanjenja troškova električne energije te doprinosa održivom razvoju Grada.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ URUČIO POTPORE ZA ŽENE PODUZETNICE

Godišnje potpore Grada Dubrovnika ženama poduzetnicama u Velikoj vijećnici uručio je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković. Ukupno 45 poduzetnica ostvarilo je pravo na potporu, a za realizaciju programa poticanja ženskog poduzetništva dodijeljeno je 86.134 eura.

Gradonačelnik Franković istaknuo je važnost ulaganja u žensko poduzetništvo i zadovoljstvo povećanjem interesa za potpore iz godine u godinu. Zahvaljujući novom Pravilniku o dodjeli potpora male vrijednosti ženama poduzetnicama na području Grada Dubrovnika značajno su povećani i pojedinačni iznosi potpora te sada iznose do 2.000 eura po poduzetnici, što predstavlja povećanje od 51 % u odnosu na prošlu godinu, kada je maksimalni iznos potpore iznosio 1.325 eura.

Za provedbu programa u gradskom proračunu osigurano je 85.000 eura, što je rast od 122 % u odnosu na 2024. godinu, kada su dodijeljene 32 potpore u ukupnom iznosu od 38.314 eura.

Program je namijenjen subjektima malog gospodarstva u vlasništvu žena - uključujući obrte, OPG-ove, zadruge te trgovačka društva (d.o.o. i j.d.o.o.). Uvjet je da najmanje 50 % vlasništva pripada poduzetnici, državljanki Republike Hrvatske te da su ispunjeni svi propisani kriteriji. Svaka poduzetnica mogla je podnijeti jednu prijavu za jednu ili više namjena uz mogućnost potpore do 100 % prihvatljivih troškova.

Potpore su dodijeljene ženama poduzetnicama koje djeluju u različitim gospodarskim djelatnostima, s posebnim naglaskom na deficitarna zanimanja poput logopedije, zdravstvenih i dentalnih usluga, arhitekture, knjigovodstva te stručnih savjetodavnih i edukacijskih djelatnosti kao i turizma i ugostiteljstva.

Program dodjele potpora provodio se kroz dvije kategorije. Prva kategorija obuhvaća početne poslovne aktivnosti, odnosno inicijalno opremanje poslovnog prostora, izradu poslovnog plana i korištenje konzultantskih usluga, izradu mrežne stranice te sufinanciranje troškova čuvanja djece za poduzetnice početnice. Druga kategorija odnosi se na uvođenje inovacija u poslovne procese s ciljem povećanja konkurentnosti i održivosti poslovanja.

Ovim Javnim pozivom Grad Dubrovnik još jednom potvrđuje svoju predanost razvoju ženskog poduzetništva. Projekt „Razvoj ženskog poduzetništva u Gradu Dubrovniku“ pokrenut je 2018. godine u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom - Županijskom komorom Dubrovnik i Hrvatskom udrugom poslovnih žena „Krug“ - ogranak Dubrovnik. Već sedam godina predstavlja važan mehanizam podrške poduzetnicama na lokalnoj razini.

Grad Dubrovnik nastavlja razvijati i jačati mjere koje doprinose stvaranju poticajnog poduzetničkog okruženja i daljnjem poticanju ženskog poduzetništva kao značajnog dijela lokalnog gospodarstva.

PRED PRVI WTA TURNIR U DUBROVNIKU OBNOVIT ĆE SE TENIS TERENI U UVALI LAPAD

Dubrovnik će postati domaćin WTA Dubrovnik Opena, novog profesionalnog teniskog turnira iz kalendara Women’s Tennis Association (WTA) koji će se održati od 23. do 29. ožujka na terenima Tenis kluba Dubrovnik u Uvali Lapad.

Dolazak turnira službeno su najavili direktor WTA turnira, ujedno i predsjednik Teniskog kluba Kaštela Feliks Lukas te gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković. Potpisan je ugovor kojim Grad sufinancira organizaciju turnira s 200 tisuća eura. Istovremeno u Velikoj vijećnici potpisan je i ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji teniskih terena u Uvali Lapad.

Gradonačelnik Franković istaknuo je kako dolazak WTA turnira pokazuje smjer u kojem i gradska uprava i sportski djelatnici žele ići te da organizacija sportskih događaja u predsezoni i posezoni daju jednu drugačiju sliku Dubrovnika.

Dubrovnik Open otvara europsku proljetnu sezonu profesionalnih turnira na zemljanoj podlozi standardne WTA 125 serije. Po prvi puta u povijesti Hrvatska ima dva WTA turnira, Feliks Lukas naglasio je kako je Dubrovnik Open dodatan doprinos obilježavanju 20 godina postojanja WTA turnira.

Radovi na terenima Tenis kluba Lapad obuhvaćaju sanaciju armiranobetonskih tribina, izradu poliuretanske hidroizolacije tribina, dobavu i ugradnju 750 sjedalica, demontažu stare dotrajale ograde te nabavu i montažu nove, postavljanje rubnjaka i završne obloge terase i prolaza, uređenje svlačionica ispod tribina te nabavu i montažu reflektora u skladu s propozicijama za održavanje WTA turnira.

Ukupna vrijednost radova iznosi 199.148 eura, odnosno 248.935,50 eura s PDV om, a sredstva su osigurana iz proračuna Grada Dubrovnika. Ugovor su potpisali ravnatelj Javne ustanove Športski objekti Dubrovnik Lukša Klaić te Lauro Zorić, direktor Tehnogradnja d.o.o. Dubrovnik. Ugovoreni rok izvođenja radova je 45 dana od potpisa ugovora i početka radova.

Gradonačelnik Franković istaknuo je da je dolazak WTA turnira i rekonstrukcija teniskih terena uistinu predstavlja jedan značajan iskorak u po pitanju ulaganja u tenis, ali i nastavlja kontinuitet gradske uprave u ulaganje u sportsku infrastrukturu.

Istovremeno, važan korak u razvoju teniske i sportske ponude grada, obogaćujući kulturno-sportski kalendar u predsezoni te stvarajući dodatnu vrijednost za turistički sektor, a istovremeno šalje snažnu poruku o Dubrovniku kao gradu sporta na međunarodnoj razini.

REBALANSOM OSIGURANA ISPLATA BOŽIĆNICA KOJU GRAD DUBROVNIK DODJELJUJE KORISNICIMA U VIŠE KATEGORIJA

Rebalansom Proračuna Grada Dubrovnika za 2025. godinu, usvojenim na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, Grad Dubrovnik osigurao je sredstva za isplatu božićnica za oko 800 korisnika u više kategorija. Ukupan planirani iznos za isplatu je 156.750 eura.

Najviše božićnice primit će korisnici zajamčene minimalne naknade kojima će biti isplaćeno 300 eura, što je isti iznos kao i prethodne godine kada je ovoj kategoriji božićnica porasla za čak 630 posto. Do 2024. iznosila je 41 euro. Riječ je o socijalno najugroženijoj skupini građana koja broji 139 korisnika.

Umirovljenicama od 65 godina koji nemaju vlastitu mirovinu i druge prihode predviđena je isplata 200 eura božićnice. Ova skupina sugrađana prima mjesečnu naknadu od 39 eura.

Korisnici mjesečnog dodatka na mirovinu, koji se kreće od 39,82 do 66,36 eura, njih oko 200, primit će božićnicu u iznosu od 200 eura. Ova kategorija korisnika uvedena je prošle godine, prije nisu imali božićnicu.

Nekim skupinama umirovljenika, ovisno o mjesečnim primanjima, isplaćivao se dodatak na mirovinu dva puta godišnje (u vrijeme Uskrsa i Božića) u iznosu od 39,82 do 53,09 eura, koji se i dalje zadržava. Njih oko 150 primit će božićnicu u istom iznosu koji je za ovu kategoriju uveden prošle godine, od 150 eura.

Osobe s invaliditetom, oko 200 korisnika I. razine potpore inkluzivnog dodatka, primit će božićnicu od 150 eura. Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo za ovu kategoriju mora prethodno provjeriti sve korisnike, jer neki ostvaruju pravo po dvije osnove, primjerice istovremeno su korisnici zajamčene minimalne naknade i inkluzivnog dodatka. Iz tog razloga, predviđeno je da će se ovoj kategoriji božićnica isplatiti do kraja godine.

SJEDNICA ORGANIZACIJE GRADOVA SVJETSKE KULTURNE BAŠTINE ODRŽAT ĆE SE U DUBROVNIKU

Sjednica Upravnog odbora Organizacije gradova svjetske kulturne baštine (OWHC) održat će se od 23. do 25. travnja 2026. u Dubrovniku. Potvrđeno je to na sjednici na kojoj je sudjelovao i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, jedan od osam gradonačelnika članova Predsjedništva ove organizacije.

Tom će prigodom Grad Dubrovnik biti domaćin predstavnicima gradova svjetske kulturne baštine iz cijelog svijeta, a sjednica će biti prilika za nastavak rasprave o aktualnim temama očuvanja kulturne baštine i održivog urbanog razvoja.

U svom izlaganju putem Zoom platforme, gradonačelnik Franković predstavio je aktualne aktivnosti Grada Dubrovnika s naglaskom na odgovorno upravljanje prostorom, prometom i kulturnom baštinom uz primjenu pametnih tehnologija i digitalnih rješenja, kao i na razvoj održivog turizma te priuštivo stanovanje kao važno pitanje suvremenih gradova svjetske kulturne baštine.

Govoreći o pristupu održivom razvoju, istaknuo je kako Dubrovnik održivost primjenjuje kao kontinuirani način upravljanja usmjeren na građane, kvalitetu života i očuvanje kulturne baštine. Kao potvrdu provedenih mjera naveo je i osvojeno priznanje Green Pioneer of Smart Tourism, koje Dubrovnik svrstava među europske predvodnike održivog i pametnog turizma.

Na sjednici se ujedno raspravljalo i o budućim aktivnostima Organizacije u okviru Novog urbanog projekta (New Urban Project), programa usmjerenog na revitalizaciju povijesnih gradskih jezgri kroz urbane strategije koje u središte stavljaju kvalitetu stanovanja i svakodnevnog života. Sudionici sjednice razmijenili su iskustva i primjere dobre prakse iz svojih gradova te usuglasili smjer daljnjih aktivnosti unutar OWHC-a, s posebnim naglaskom na jačanje međunarodne suradnje.

Organizacija gradova svjetske kulturne baštine okuplja više od 300 gradova upisanih na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, a Grad Dubrovnik aktivno sudjeluje u njezinu radu s ciljem očuvanja kulturne baštine i promicanja održivog urbanog razvoja.

DPJ

Nadolazeći mjesec siječanj, najavio je gradonačelnik Mato Franković, bit će mjesec u kojem će se asfaltirati brojne gradske prometnice. Iako je najavio kako će se ti radovi izvoditi po noći, kazao je kako noćni rad izvođačima radova na postavljanju asfalta ne odgovora, posebno u zimskim mjesecima.

- Mi sad u siječnju planiramo početi sa značajnim radovima na asfaltu po cijelom gradu i vjerujem da će tvrtke koje će izvoditi te radove odgovoriti izazovima koje imaju. Mi smo naime uveli pravilo da se asfaltira po noći i sad se oni žale da po noći padaju temperature i da je onda teško postavljati asfalt. - kazao je Franković, koji pak nema namjeru odustati od izvođenja radova po noći.

- Postoji tehnologija grijanja asfalta i sve to skupa i kad se javljaš na nabavu, onda se javljaš znajući da se radi po noći i da treba grijati asfalt, da za to treba imati strojeve. Ne možete davati ponudu kao da ugrađujete asfalt po danu, a znate da se ugrađuje po noći kada je temperatura niža. Od asfaltne baze do same lokacije sigurno treba vožnje oko sat vremena. Znači, morate znati da u tom razdoblju asfalt mora biti grijan. Istovremeno kad dođe na teren finisher, onaj koji ugrađuje asfalt mora imati pegle koje griju i u konačnici, kada se ugrađuje, asfalt mora biti ugrađen onakvih svojstava kakvi se očekuju od strane naručitelja. - kazao je Franković.

- Očito se o ovim parametrima nije vodilo računa i onda je došao nadzorni inženjer i rekao „ ljudi, ovo ne valja”. Dakle, moj apel prema svim tvrtkama koji se javljaju na postupke nabave je da ih dobro čitaju. – rekao je Franković.

Festanjuli Feste sv. Vlaha 2026. su kapetan Maro Čioć iz reda pomoraca i Niko Prokurica iz reda zanatlija, objavljeno je na božićnom primanju Dubrovačke biskupije u ponedjeljak. Dubrovački biskup Roko Glasnović uručio je dekrete novim festanjulima koji su s obiteljima sudjelovali na svečanosti, a Bratstvo festanjula sv. Vlaha s rektorom crkve sv. Vlaha mons. Ivicom Pervanom svojom nazočnošću poželjelo je dobrodošlicu novim članovima.

Kapetan Maro Čioć je rođen 1976. godine u Dubrovniku, od roditelja pok. Marka i Gordane rođene Španja. Sakramente kršćanske inicijacije primio je u župi sv. Andrije u Dubrovniku, a sada živi u katedralnoj župi Velike Gospe.

Završio je srednju, a zatim i višu pomorsku školu u Dubrovniku. Godine 2000. stekao je zvanje inženjera pomorskog prometa, smjer nautičar. Plovi aktivno od 2001. godine, od toga zadnjih dvadeset godina na tankerima. Od 2012. godine plovi u svojstvu kapetana.

Oženjen je s Tanjom rođ. Škarica s kojom ima dvoje djece, sina Orsata i kćer Lauru. Cijela obitelj aktivno sudjeluju u životu župne zajednice župi Velike Gospe – katedrala.

Elektrotehničar Niko Prokurica je rođen 1972. u Dubrovniku, od roditelja pok. Luka i Luce rođene Bako. Živi u župi sv. Srđa i Baha u Pridvorju, gdje je primio sakramente kršćanske inicijacije.

Završio je srednju elektrotehničku školu u Dubrovniku 1990. godine. Radi u HEP Elektrojug – Dubrovnik, poslovnica Konavle. Oženjen je s Katijom r. Dabo s kojom ima dvoje djece, kćer Lucijanu i sina Lukšu. Aktivan je u svojoj župi, kao i u franjevačkom samostanu u Pridvorju.

Središnje euharistijsko slavlje Feste sv. Vlaha 2026. godine predslavit će hvarski biskup Ranko Vidović, a trodnevlje u zbornoj crkvi sv. Vlaha ekonom franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku fra Krunoslav Kocijan.

Angelina Tadić

U srijedu, 17. prosinca, u 17.30 sati, graničnoj kontroli na MCGP Karasovići, s namjerom izlaska iz Republike Hrvatske, pristupilo je osobno vozilo albanskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao albanski državljanin u dobi od 56 godina, koji je u vozilu bio sam. Policijski službenici Postaje granične policije Gruda u suradnji s djelatnicima carine pregledom vozila uočili su posebno prepravljen prostor u kojem se nalazilo skriveno više paketa oblijepljenih selotejp trakama nalik na pakiranja specifična za drogu kokain. Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku pretraženo je vozilo kada je u posebno izrađenom prostoru, u stražnjem dijelu vozila, pronađeno 12 paketa s ukupno 12,75 kg kokaina. Vrijednost zaplijenjene droge u uličnoj prodaji dosegla bi iznos od oko 3,5 milijuna eura.

Albanski državljanin je uhićen i doveden u prostorije policije na kriminalističko istraživanje. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je droga  putovala iz zemalja zapadne Europe i da je bila namijenjena daljoj preprodaji konzumentima s područja Albanije.

Kako su danas naglasili u policiji važno je istaknuti da se u ovom konkretnom slučaju ne radi o slučajnom pronalasku droge, već o rezultatu višemjesečnog zajedničkog rada policijskih službenika Odjela kriminaliteta droga Službe kriminalističke policije PU dubrovačko-neretvanske, djelatnika Carinske uprave, Službe za suzbijanje krijumčarenja i istrage - Sektor za mobilne jedinice i Analitičkog tima MUP-a (NCC) koji analizom kretanja sumnjivih osoba izoliraju operativno interesantne osobe za koje se posumnja da se bave krijumčarenjem nedozvoljenih sredstava, nakon čega pristupaju izradi plana postupanja s ciljem njihovog uhićenja. Ovaj pronalazak 12,75 kg kokaina rezultat je upravo takvog rada.

Policijska uprava dubrovačko - neretvanska je u posljednjih 5 godina, odnosno od 2020. godine do danas, podnijela 490 kaznenih prijava zbog neovlaštene proizvodnje i  prometa drogama. U istom razdoblju zbog konzumacije droge prekršajno je prijavljeno preko četiri tisuće osoba, konkretno njih 4.091.

U promatranom petogodišnjem razdoblju u ukupno 4.418 zapljena realiziranih kroz uličnu redukciju droga i u sklopu operativnih akcija, od kojih je dio poprimio i međunarodni karakter, zaplijenjeno je 317 kg marihuane, 256 kg heroina, 769 kg kokaina, gotovo 22 kg amfetamina, preko 93 tisuće komada lijekova koje se nalaze na popisu droga i čak 1.660 komada stabljika marihuane. 

DPJ

Sjednica Upravnog odbora Organizacije gradova svjetske kulturne baštine (OWHC) održat će se od 23. do 25. travnja 2026. u Dubrovniku. Potvrđeno je to na današnjoj sjednici na kojoj je sudjelovao i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, jedan od osam gradonačelnika članova Predsjedništva ove organizacije. 
 
Tom će prigodom Grad Dubrovnik biti domaćin predstavnicima gradova svjetske kulturne baštine iz cijelog svijeta, a sjednica će biti prilika za nastavak rasprave o aktualnim temama očuvanja kulturne baštine i održivog urbanog razvoja.
 
U svom izlaganju putem Zoom platforme, gradonačelnik Franković predstavio je aktualne aktivnosti Grada Dubrovnika s naglaskom na odgovorno upravljanje prostorom, prometom i kulturnom baštinom uz primjenu pametnih tehnologija i digitalnih rješenja, kao i na razvoj održivog turizma te priuštivo stanovanje kao važno pitanje suvremenih gradova svjetske kulturne baštine.
 
Govoreći o pristupu održivom razvoju, istaknuo je kako Dubrovnik održivost primjenjuje kao kontinuirani način upravljanja usmjeren na građane, kvalitetu života i očuvanje kulturne baštine. Kao potvrdu provedenih mjera naveo je i osvojeno priznanje Green Pioneer of Smart Tourism, koje Dubrovnik svrstava među europske predvodnike održivog i pametnog turizma.
 
Na sjednici se ujedno raspravljalo i o budućim aktivnostima Organizacije u okviru Novog urbanog projekta (New Urban Project), programa usmjerenog na revitalizaciju povijesnih gradskih jezgri kroz urbane strategije koje u središte stavljaju kvalitetu stanovanja i svakodnevnog života. Sudionici sjednice razmijenili su iskustva i primjere dobre prakse iz svojih gradova te usuglasili smjer daljnjih aktivnosti unutar OWHC-a, s posebnim naglaskom na jačanje međunarodne suradnje.
 
Organizacija gradova svjetske kulturne baštine okuplja više od 300 gradova upisanih na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, a Grad Dubrovnik aktivno sudjeluje u njezinu radu s ciljem očuvanja kulturne baštine i promicanja održivog urbanog razvoja.

DPJ