Sanitat Dubrovnik d.o.o. zaprimio je novo rješenje Službe veterinarske inspekcije pri Državnom inspektoratu Republike Hrvatske kojim se komunalnom društvu naređuje „osigurati hitno zbrinjavanje svih kućnih ljubimaca (pasa) iz neodobrenog objekta za smještaj životinja (skloništa) s javne površine Žarkovica u Dubrovniku, koje obavlja djelatnost bez rješenja Ministarstva poljoprivrede, putem odobrenog skloništa za životinje.“ Rok izvršenja Rešenja (dostupno u privitku objave) je 15 dana od dostave dopisa, a žalba ne odgađa njegovo izvršenje. - navode danas iz dubrovačke gradske uprave.

Kako pišu iz Grada Dubrovnika, „po primitku prvog rješenja u svibnju kojim su utvrđene nepravilnosti i naloženo hitno zbrinjavanje bolesnih i ozlijeđenih životinja, Grad Dubrovnik definirao je potrebne radnje i započeo s aktivnostima s ciljem zbrinjavanja, pružanja zdravstvene skrbi i konačnog udomljavanja svih životinja sa Žarkovice”.

„U suradnji sa Sanitatom Dubrovnik, veterinarskim ambulantama i tri udruge - Udruga Pobjede, Sklonište Prijatelji Čakovec i udruga Prijatelji životinja, pokrenuta je žurna akcija te je do sada zahvaljujući volonterima udomljen 51 pas sa Žarkovice. Volonteri su evidentirali sve pse, izradili i nadopunili postojeće zdravstvene kartone, proveli potrebna testiranja i započeli liječenja. Psi se dalje pripremaju za udomljenje putem registriranih skloništa, u suradnji sa ugovornim skloništem Animalis Centrum iz Splita i sa Specijalističkom Veterinarskom Praksom Bobanović iz Dubrovnika.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

Dalje navode iz Grada:

„Trenutno više od 200 pasa sa Žarkovice treba adekvatnu skrb i sigurnost doma, zbog čega je pokrenuta kampanja za udomljavanje „Adopt Žarkovica“. Sve životinje su fotografirane i uz sve informacije i opis, objavljene na web-stranici www.adopt-zarkovica.eu te na stranicama na Facebooku Adopt Zarkovica Dogs i Instagramu AdoptZarkovica. Svi zainteresirani mogu pomoći i privremenim smještajem, tj. pružanjem privremenog doma. U podacima svakog psa navedena je lokacija, jer su neki već u u registriranom skloništu, ili putem skloništa privremeno udomljeni. Udomljavanjem tih pasa oslobađa se mjesto kod privremenih udomitelja ili u skloništu, za prihvat novih pasa u potrebi. Sve informacije o psima na www.adopt-zarkovica.eu dostupne su i na engleskom jeziku.”

Grad Dubrovnik, piše u priopćenju, „istovremeno nastavlja realizaciju projekta gradnje azila za nezbrinute životinje čijom izgradnjom će se osigurati kapacitet dostatan za smještaj 308 pasa i 45 mačaka” te se, navode, „građevinska dozvola je pred izdavanjem i očekuje se do kraja lipnja, a cilj je da radovi na izgradnji započnu do kraja godine”.

dpp

Zelena akcija pridružila se globalnom zahtjevu 400 -tinjak udruga i zatražila prelazak na višekratnu ambalažu, poručivši da su višekratna ambalaža i ponovna uporaba ambalaže jedine održive alternative jednokratnoj plastici i plastičnoj ambalaži.

Zelena akcija je poručila Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da je „pravo vrijeme za prepoznavanje višekratne ambalaže i ponovne uporabe kao jedine istinski održive alternative jednokratnoj plastici i plastičnoj ambalaži”.

Od Ministarstva se traži da novim Pravilnikom o jednokratnoj plastici, ambalaži i ambalažnom otpadu i ribolovnom alatu potakne razvoj sustava za ponovnu uporabu kako bi se smanjio nastanak otpada od plastike.

Zelena akcija navodi kako je u idućih deset godina najavljen porast proizvodnje plastike za čak 40 posto što će pogoršati klimatske promjene jer plastika nastaje od fosilnih goriva. Najveći dio porasta proizvodnje odnosi se na jednokratnu plastiku i plastičnu ambalažu.

Osim toga, proizvodnja, korištenje i odlaganje plastike uzrokuju zagađenje štetno za ljude i planet.

dpp

Na sjednici Vlade danas je (još jednom) utvrđen sastav Povjerenstva za ocjenu prijava po objavljenom pozivu za iskazivanje interesa kao i praćenje daljnje procedure realizacije projekta Kupari I.

Predsjednikom Povjerenstva imenovan je ministar Oleg Butković, a članovima ministrica Nikolina Brnjac i načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli te Josip Bilaver, Sanja Bošnjak, Tonči Glavina i Ivana Penić.

Prilikom glasovanja o toj točki ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina koji ima udio u projektu, u skladu sa Zakonom o sprječavanju sukoba interesa izuzeo se od sudjelovanja u donošenju odluke.

dm

Predstavnici Grada Dubrovnika sudjelovali su na završnoj konferenciji projekta E-CITIJENS i šestom partnerskom sastanku i sastanku Upravnog odbora projekta održanima 14. i 15. lipnja u Lazaretima, u sklopu programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija - Hrvatska.

Cilj projekta E-CITIJENS je povećati sigurnost hrvatskog i talijanskog dijela Jadrana od prirodnih i antropogenih rizika. Sudionicima se na otvaranju konferencije obratila pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin, pod čijom je nadležnošću i služba civilne zaštite Grada Dubrovnika.

- Provedbom ovog projekta učinjeni su brojni pozitivni pomaci u pogledu rada civilne zaštite i obalne straže kojima smo osigurali učinkovite suvremene alate koji olakšavaju koordinaciju hitnih intervencija i uspostavljanje što kvalitetnijih komunikacijskih kanala za pružanje pravovremenih informacija između institucija i građanstva, a svi znamo da je upravo pravovremena informacija I kvalitetna komunikacija u većini slučajeva ključna. - istaknula je pročelnica Brnin zahvalivši svima koji su vrijedno radili kako bi uspješno priveli kraju inicijativu usmjerenu prema daljnjem osnaživanju civilne zaštite.

Prisutnima se obratio i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić koji je predsjednik Jadransko jonske euroregije, jedne od partnera na projektu. Konferenciji su nazočili i pročelnik Područnog ureda civilne zaštite Split Srđan Kušćević koji je održao predavanje u ime ravnatelja Civilne zaštite RH Damira Truta, pročelnica Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Ana Miličić sa suradnicima te predstavnici partnera iz Hrvatske i Italije.

Glavna tema konferencije bila je povećanje razine sigurnosti korištenjem društvenih mreža. Naime, projekt razvija prekograničnu EDSS platformu koja koristi umjetnu inteligenciju za integriranje podataka o upravljanju krizama koji dolaze iz više izvora, uključujući one koje građani pružaju putem društvenih mreža. Stoga se naglasak projekta temelji upravo na građanskom novinarstvu te njihovoj ulozi u prikupljanju i dijeljenju informacija koje bi potencijalno mogle biti od koristi hitnim službama u vrijeme prirodnih i antropogenih ugroza.

Na projektnom sastanku, osim predstavljanja dosadašnjih aktivnosti te postignutih rezultata, raspravljalo se i o nadolazećim aktivnostima koje se odnose na razvitak platforme. U isto vrijeme prezentirani su i javni događaji poput info dana i javnih vježbi te dosadašnjih rezultata testiranja rada platforme, a kako bi se građanima prezentirale sve mogućnosti njenog rada naročito u ranoj detekciji i potencijalnoj prevenciji ugroza.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik je realizacijom projektnih aktivnosti nabavio vibrafon i kameru za pretrage iz ruševina te šatore na napuhavanje za potrebe civilne zaštite. Projekt je financiran u sklopu prioritetne osi 2: Sigurnost i otpornost, programa INTERREG Italija-Hrvatska, a traje do 30. lipnja 2022. godine.

Uz Grad Dubrovnik projektni partneri su: Regija Molise (IT), Splitsko – dalmatinska županija (HR), Regija Veneto (IT), Sveučilište u Splitu – Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije (HR), EEIG EURelations (IT), Alma Mater Studiorum – Sveučilište u Bologni (IT), Općina Pescara (IT), Jadransko Jonska Euroregija (HR) i Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije - AGRRA (HR).

Ukupan proračun projekta iznosi 2.846.100,00 eura, dok proračun Grada Dubrovnika iznosi ukupno 133.150,00 eura te je u 85-postotnom iznosu sufinanciran sredstvima Europske Unije.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Europska investicijska banka (EIB) izvijestila je kako će hrvatske kompanije u idućih godinu dana biti među najpogođenijima u Europskoj uniji posljedicama rata u Ukrajini, najviše zbog rasta cijena energenata.

„Kompanije u zemljama blizu Ukrajine i Rusije, poput Mađarske, Poljske, Latvije i Litve osjetit će pritisak. Kompanije u Grčkoj, Hrvatskoj i Španjolskoj također će osjetiti veće posljedice u odnosu na prosjek EU-a.” - navela je Europska investicijska banka.

Prema EIB ljestvici ugroženosti zbog aktualne situacije u cijelom svijetu najlošije stoje grčke tvrtke, a hrvatske su na sedmom mjestu ugroženosti od ukupno 27 zemalja EU.

dpp

Reformu zdravstva resornog ministra Vilija Beroša kojom se, između ostalog predviđa prenošenje upravljačkih, odnosno osnivačkih prava bolnica na državu, njihovo spajanje, objedinjena javna nabava, ali i zabrana rada šefovima bolnica i bolničkih odjela u privatnim znanstvenim ustanovama, prokomentirao je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić. On ističe kako će OB Dubrovnik biti izuzeta od „spajanja”.

- Dubrovačka Opća bolnica zbog svog zemljopisnog položaja i velike udaljenosti od najbližeg bolničkog centra, a to je Split, bit će izuzeta od spajanja. Jednostavno smo stava da to spajanje nije izvedivo. Štoviše, mi smo vjerojatno jedini primjer opće bolnice u Hrvatskoj gdje ne bi trebalo dirati organizacijsku strukturu rada bolnice zbog naših specifičnosti i uvijek kažemo da smo mi zapravo hibrid opće bolnice i KBC -a jer moramo imati puno djelatnosti koje druge bolnice nemaju, a baš zbog zbog udaljenosti i zlatnog sata. - kaže doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić.

- Mi moramo zato primjerice imati interventnu kardiologiju gdje su prošle godine napravljena 423 interventna kardiološka zahvata. Razlike su itekako vidljive, u drugim krajevima imate situaciju da su neke bolnice 10 -tak minuta vožnje udaljene od KBC -ova, imate mjesta i sa po dvije opće bolnice i ne vidim način na koji bi se mi spajali s nekom drugom bolnicom. - rekao je ravnatelj Bekić i dodao kako je KBC Split ionako prva ustanova na koju je „naslonjena” naša bolnica.

- Naša je prva suradnja ustanova KBC Split i ona rijetka stanja koja ne možemo rješavati, poput ugroženih trudnoća ili potreba za neonatološkom skrbi, rješavamo sa Splitom, a nerijetko i sa zagrebačkim ustanovama. - kazao je ravnatelj OB Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić.

Osvrnuo se i na prenošenje upravljačkih i osnivačkih prava bolnica na državu.

- Bolnice su već bile pod državom kad je bila prva sanacija za vrijeme pretprošle vlade i tada je iz te sanacije Opća bolnica Dubrovnik vraćena sa 107 milijuna kuna duga. Kad sam u svibnju 2016. postao ravnatelj bolnice prema primopredajnom zapisniku dug bolnice iznosio je 107 milijuna kuna. Pozdravljam reforme ukoliko će dovesti do boljeg funkcioniranja i financijske konsolidacije zdravstvenog sustava i jasno poboljšanja dijagnostike i terapije naših pacijenata. Vjerujem da je to i svrha ove reforme. - smatra ravnatelj OB Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković izlagajući na panelu „Politička hrabrost za prijelomne odluke” u Ljubljani, u sklopu samita Velo – city, ponovo je spomenuo projekt “Vrata Elafita”.

No, što je to, o čemu se radi...

Tim projektom naime cilj je bolje povezati Dubrovnik s otocima Lopudom i Šipanom i to uređenjem pristaništa za manje električne brodove i trajekte, s dodatnom infrastrukturom, a koje bi bilo u novoj lučici koja bi se gradila u Brsečinama.

Novo pristanište gradilo bi se u uvali pored poznate Sjekirice, ovisno kako tko gleda poluotoka ili otoka s brojnih razglednica, a koja ne bi bila ugrožena.

O ovom projektu pisao je opširnije i portal Južni, a tekst možete pročitati OVDJE.

dpp

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković ima velike planove „elektrifikacije” Dubrovnika o čemu je govorio i kao panelist na svjetskom biciklističkom samitu Velo – city, koji se održava u Ljubljani.

Gradonačelnik Franković naveo je primjere 100 posto električnog sustava car sharinga, smart parkinga, ali je na panelu naslovljenom „Politička hrabrost za prijelomne odluke” istaknuo i odluku o najviše dva kruzera istovremeno u Luci Dubrovnik i obvezi rezerviranja mjesta za autobuse za iskrcaj na Pilama, što je, kazao je, utjecalo i na bolji protok prometa. Franković je istaknuo i nove mjere koje su planirane uz zakonske izmjene koje će Gradu omogućiti uvođenje organizacije i kontrole prometa u zoni oko povijesne jezgre te planirani Park'n'Ride sustav na Pobrežju, ali i projekt Vrata Elafita koji ima za cilj povezivati Dubrovnik s otocima Lopudom i Šipanom preko pristaništa za male elektro brodove i trajekte.

Na panelu naslovljenom „Politička hrabrost za prijelomne odluke” uz gradonačelnika Frankovića sudjelovali su i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić te gradonačelnici Banja Luke Draško Stanivuković i Novog Sada Miloš Vučević.

U ovoj je prigodi dubrovački gradonačelnik govorio je i o potencijalima biciklizma na dubrovačkom području, ističući pri tom kako je u tijeku izgradnja nove biciklističke staze u Dubrovniku, u sklopu projekta rekonstrukcije Lapadske obale te buduće planove izgradnje novih staza u okviru integriranih projekta Gruža i uređenja obale u Rijeci dubrovačkoj. Istaknuo je i ponudu koju u tom smislu ima dubrovačko okruženje, poput Konavala gdje je upravo otvoreno ciklo-središte, ali i otoka Mljeta.

Govorio je i o EU projektu City Charger Cargo Bike u kojem je Grad sudjelovao kao partner, u sklopu kojeg su nabavljeni teretni bicikli, kao uspješan model rješavanja problema istovara tereta, posebno u pješačkim zonama.

Dubrovnik je istaknut i kao predvodnik u implementaciji Smart City rješenja u Hrvatskoj, kontinuiranim razvojem aplikacija i projekata usmjerenih prema učinkovitom i ekološki odgovornom upravljanju prometnim sustavom, s prvenstvenim ciljem smanjena gužvi, ali i zaštite okoliša te očuvanja vrijedne spomeničke baštine.

dm

Ustrajni smo promijeniti sustav da stabiliziramo financije, kategoriziramo bolnice, da zaposlenici budu zadovoljni. - rekao je proteklog tjedna ministar zdravstva Vili Beroš predstavljajući okvir reforme zdravstva prema kojoj bi se bolnice „vratile državi”, neke bi se i „spajale”, a objedinio bi se i sustav javne nabave, sve, naravno s ciljem ušteda u zdravstvu za koje Hrvatska izdvaja tri i pol puta manje od prosjeka EU, a u kojem se stalno gomilaju dugovi.

Da je reforma zdravstveno sustava nužna smatra i župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić. No ističe kako se problemi neće riješiti prenošenjem upravljačkih prava u bolnicama sa županija na državu.

- Uvijek smo isticali da razumijemo potrebu reforme zdravstva jer ono ima probleme s financiranjem jer se svima nama pruži više zdravstvenih usluga nego što se ubere sredstava i naravno da tu razliku uvijek mora pokrivati država i ona to i radi, istina, s malim zakašnjenjima, ali u principu država na kraju uvijek sve podmiri. Naravno da treba utvrditi koliki su stvarni i realni troškovi, mogu li oni biti manji, može li organizacija unutar bolničkog sustava biti efikasnija, dakle, mreža zdravstvenih ustanova treba biti predmet reforme i ministar Beroš je iznio neke detalje. Mi smo kao Zajednica županija tražili i dogovorili s ministrom da nam te prijedloge izloži i vjerujem da ćemo vrlo brzo na Zajednici županija vidjeti prijedlog reforme i da ćemo se o njemu očitovati. - rekao je Dobroslavić.

Da se na reformi još radi rekao je proteklog tjedna i resorni ministar Beroš. Dok se reforma brusi neke od njezinih odrednica već su poznate u javnosti. Bolnice bi se naime „vratile pod državu”, a već do kraja godine objedinit će se i javna nabava za 23 kategorije proizvoda u bolnicama. Revidirat će se lista skupih lijekova, uvesti opći sistematski pregledi te propisati pravila za rad liječnika u zdravstvu kod privatnika.

Tijekom 2024. doći će do „spajanja bolnica” čiji će se broj kao ustanova sa 62 smanjiti na 20. Župan Dobroslavić ističe kako će dubrovačka Opća bolnica zbog svojih specifičnosti biti izuzeta od spajanja.

- Pozdravljamo mjere poput objedinjavanja javne nabave, ali i racionalizacije u smislu spajanja bolnica na način da svaka bolnica ne radi sve u slučaju da se dvije bolnice nalaze blizu jedna drugoj. No u našem slučaju to neće biti moguće zbog udaljenosti Opće bolnice Dubrovnik. I upravo zato što je od najbliže bolnice, KBC -a Split, udaljena dva i pol sata vožnje, naša bolnica mora obavljati i one usluge koje bolnice koji su bliže ne moraju. - kazao je Dobroslavić.

Ipak, na obrise reforme župan Dobroslavić ima jednu zamjerku. Naime, prijedlog da se bolnice vrate „pod državu” pozdravlja, ali i ističe kako županijama ne treba oduzimati upravljačka prava nad bolnicama.

- S jednom se stvari apsolutno ne slažemo, a to je da je uzrok bilo kojeg segmenta krize i problema u osnivačkim pravima. Županije su nominalno osnivači zdravstvenih ustanova i bolnica i hitne medicine, domova zdravlja, javnog zdravstva i smatramo da je to dobro rješenje koje ne treba mijenjati jer se sve može napravit ne mijenjajući titulare i osnivače ustanova. Mi ćemo i dalje predlagati i tražiti od Vlade i Ministarstva rješenja koja neće zadirati u osnivačka prava. Ne smatramo da da je uzrok bilo kojoj teškoći, poput nedostatka liječnika, dugova u zdravstvu, odnosu prema skupim lijekovim u osnivačkim pravima i sve se može rješavati bez zadiranja u osnivačka prava. Vlada ima pravilan odnos prema decentralizaciji i predsjednik Vlade Andrej Plenković i cijela Vlada podržavaju snažne županije i supsidijarnost i decentralizaciju, što znači da se odluke donose na nižim razinama gdje god je to moguće i smatramo da tako treba i ostati, a svaka inicijativa koja će ići od Ministarstva u smislu reforme zdravstva, osim zadiranja u osnivačka prava, bit će podržana i od nas. - kazao je Dobroslavić.

Odgovorio je i na pitanje hoće li Vlada imati sluha kad su u pitanju upravljačka prava nad bolnicama.

- Mi ćemo, kao i dosad, iznijeti naše stavove. Ja sam to već radio na Zajednici županija i to o Ministarstvu znaju, zna to i predsjednik Vlade i mi ćemo pri tome i ostati. Naravno, prihvaćamo pravo Vlade da odlučuje o stvarima koje su u njihovoj nadležnosti, ali ustrajat ćemo u tome jer smatramo da se reforma treba napraviti bez zadiranja u osnivačka prava jer ona nisu uzrok niti jednoj od teškoća u zdravstvu. - rekao je Dobroslavić.

Istaknuo je kako dubrovačku bolnicu zbog njezina položaja treba jačati.

- Našu bolnicu treba jačati jer je ona od prve bolnice, od KBC-a Split, udaljena dva do dva i pol sata i ne može biti naslonjena na drugu bolnicu kao što je to slučaj s puno bolnica u Hrvatskoj, poput karlovačke kojoj je na jako maloj udaljenosti dostupno nekoliko kliničkih bolnica u Zagrebu. Naša je bolnica u potpuno drugoj situaciji i u Ministarstvu to priznaju i naša bolnica ima određeni poseban, upravo regionalni status. Nije obična županijska bolnica. Svi joj priznaju tu specifičnost i to tako treba i ostati. Mi moramo u našoj bolnici imati mogućnost pružanja određenih usluga u hitnim slučajevima bez obzira kakav bio sustav jer se „zlatni sat” mora ispuniti, a to se može samo ako se pacijent hitno do zdravstvene ustanove može dovesti unutar sat vremena. Postoje neke specifičnosti poput kardioloških koje naša bolnica sama po sebi ne bi morala imati da je blizu klinička bolnica i te specijalizacije mora zadržati i dalje, štoviše, mora raspisati i neke nove. - smatra Dobroslavić.

Kad su u pitanju potrebe zdravstva, Dobroslavić ističe kako se one s razine države nikad ne mogu prepoznati u mjeri kao što je to moguće lokalne razine.

- Ne želimo na državu prevaljivati nešto što ne može, ali ona jedina ubire sredstva za zdravstvo i naravno da ta sredstva nisu dovoljna i naravno da pomažemo sa svojim proračunima, ali ne možemo u toj mjeri u kojoj je potrebno jer nemamo odakle prikupiti sredstva, ali u svakom slučaju potičemo razvoj naše bolnice i na neki način prenosimo želje i potrebe sugrađana i insistiramo da se one ugrade u poslovanje naših zdravstvenih ustanova, što u konačnici i jest smisao decentralizacije. - rekao je Dobroslavić.

Istaknuo je kako je na području Županije realizirano puno projekata čiji je osnovni cilj kvalitetna zdravstvena usluga i zaštita.

- Mi smo upravo slijedom građanske inicijative uredili objedinjeni hitni bolnički prijem, ne vlastitim nego EU sredstvima. Inicirali smo i završili dnevnu bolnicu u Metkoviću, što je od velikog značaja za stanovnike doline Neretve. Sad pripremamo dokumentaciju za energetsku obnovu dubrovačke bolnice, a zapravo je to obnova zgrade. Projekt je vrijedan 150 milijuna kuna i kandidirat ćemo ga na EU fondove, a kako bi uredili bolnicu da bude još kvalitetnija u smislu energetske učinkovitosti. Središnja vlast ne može uvijek uočiti specifičnosti određenog područja, to je zadaća lokalnih razina vidjeli smo to i u slučaju izgradnje pelješkog mosta, iako je njegov značaj država trebala tretirati kao žuran projekt i reći ću potpuno otvoreno, da nije bilo našeg insistiranja, neću reći da se most ne bi izgradio, ali se još ne bi izgradio, slično je i s potrebama u zdravstvu. - rekao je župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

U Općini Orebić događa se malo turističko čudo. Naime, prema podacima tamošnje turističke zajednice na području te općine prošli vikend boravilo je više od 2.900 gostiju što je – dvostruko više nego prošle godine u isto vrijeme. Također to je i deset posto više nego u predpandemijskoj 2019. godini.

Slični su na području Općine Orebić i rezultati za cijeli dosadašnji tijek lipnja.

Orebić je inače dobre rezultate bilježio i prošle godine unatoč tome što su brojne protupandemijske mjere bile na snazi. Prošle godine Orebić je imao 97.657 dolazaka, od kojih 87.119 stranaca, a 2020. ih je bilo 58.839, dok je u predpandemijskoj 2019. bio 115.941 turist, rekordna je bila 2018. sa 121.809 dolazaka. Broj noćenja lani je bio 816.130, a 2020. godine 535.221, 2019. ih je bilo 907.578 te rekordne orebićke 2018. godine 952.681.

dpp

Kako bi bolnice kojima je osnivač država i one kojima su osnivači županije mogle podmiriti dio dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, Vlada je na sjednici donijela dvije odluke ukupno vrijedne više od 743 milijuna kuna.

Odluke se donose, objasnio je ministar zdravstva Vili Beroš, u cilju rješavanja problema vezanog uz dospjele i nepodmirene obveze u sektoru zdravstva, radi zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Hrvatske, osiguranja nesmetanog funkcioniranja bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač država, odnosno županije i podmirivanja njihovih dugova prema dobavljačima.

Novac je osiguran u proračunu na pozicijama Ministarstva zdravstva u ukupnom iznosu od 743.313.908 kuna, a u obzir je uzet kriterij dospjelosti nepodmirenih obveza starijih od 120 dana, na dan 30. travnja.

Prema odluci o isplati sredstava bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač država, tako će za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijal bolnicama biti isplaćeno ukupno 441.190.075 kuna.

One taj novac moraju iskoristiti isključivo za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema kriteriju ročnosti tako da se najstarije dospjele obveze plate prve.

Najveći iznos, nešto manje od 113 milijuna kuna, dobit će Klinički bolnički centar Zagreb i Klinički bolnički centar Split, nešto manje od 90 milijuna kuna.

Odlukom o isplati namjenske pomoći za podmirivanje dijela dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači županije, Ministarstvo zdravstva će isplatiti namjensku pomoć županijama u ukupnom iznosu od 302.123.833 kuna, od toga iznosa 31,29 milijuna kuna namijenjeno je za plaćanje duga Opće bolnice Dubrovnik.

dm

„Najveći problem hrvatskoga društva je demografski deficit, koji rezultira povećanim iseljavanjem, smanjenim brojem novorođene djece, te ukupnim smanjenjem broja stanovnika. Istovremeno i taj smanjeni broj djece ne može se upisati u dječje vrtiće, pa će u najvećim i najbogatijim hrvatskim gradovima, Zagrebu i Splitu, više tisuća djece ostati neupisano u vrtićke programe. U Dubrovniku također nedostaje dovoljno mjesta za upise 100 – 200 djece u jaslički i vrtićki program. Za razliku od osnovnoga, srednjega i visokoga obrazovanja koje najvećim dijelom financira država, predškolsko obrazovanje plaćaju općine, gradovi, te sami roditelji.” - navodi danas u priopćenju dubrovački nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić.

„Kada sam postao gradonačelnik u Dječje vrtiće Dubrovnik bilo je upisano 1 300 djece, da bi za tri godine broj upisane djece bio 1 750 što je brojka koja se održava do danas. U međuvremenu je porastao je broj vrtićkih grupa, smanjio se broj djece po grupama, zaposlili novi zaposlenici zbog prilagodbe pedagoškim standardima. Broj upisane djece ostao je podjednak u zadnjih deset godina. Osim financiranja vrtića u vlasništvu grada, grad Dubrovnik sufinancira i tri privatna dječja vrtića sa ukupno sto djece. Po djetetu se iz proračuna plaća od 1 000 – 1 100 kuna pod uvjetom da roditelji ne plaćaju više od tisuću kuna za redoviti vrtićki program.” - napisao je Vlahušić.

Ostatak priopćenja prenosimo u cijelosti:

„Prema podacima iznesenima na zadnjoj sjednici Gradskoga vijeća, ekonomska cijena vrtića na mjesečnoj razini iznosi 2100 kuna za proteklu godinu ili 25 000 kuna godišnje. Roditelji gradske vrtiće plaćaju maksimalno 550 kuna, a prosječno 360 kuna po svakome djetetu. Zbog povećanja materijalnih troškova u ovoj godini, ekonomska cijena Dječjih vrtića Dubrovnik približiti će se brojci od 2 500 kuna mjesečno ili 30 tisuća kuna godišnje. U ovu cijenu nije uračunata amortizacija postojećih zgrada vrtića, niti cijena izgradnje ili adaptacije novih vrtića. Kada bi i to dodali, ekonomska cijena vrtićkoga djeteta iznosila bi oko 2 800 kuna mjesečno ili 34 000 kuna godišnje.

Najbrži način za povećanje upisne kvote djece u vrtiće u hrvatskim gradovima pa tako i u Dubrovniku je povećanje broja grupa upisanih u privatne vrtiće, uz priznavanje iste cijene koje se plaća javnim gradskim vrtićima. Sufinanciranje roditelja u privatnim vrtićima ne bi smjelo biti veće od tisuću kuna mjesečno, dok bi ostalo plaćali gradski i općinski proračuni. Grad Dubrovnik trebao bi povećati financiranje privatnih vrtića sa 1000 i 1100 kuna na 1500 i 1600 kuna, pod uvjetom da se ne povećava roditeljsko plaćanje.

Sa ekonomskom cijenom vrtića , potpuno istom za javne i privatne vrtiće, pojavili bi se postojeći i novi poduzetnici koji bi htjeli otvoriti nove vrtićke i jasličke grupe svojim ulaganjima. Gradovi bi dobili nove kapacitete, roditelji bi imali izbor upisa uz malu razliku u mjesečnom izdvajanju, povećala bi se konkurencija i kvaliteta programa, uveli novi odgojni sadržaji. Sagledavajući ukupni proračunski trošak , privatni vrtići jeftiniji su za oko deset tisuća kuna godišnje po djetetu uz podjednaki standard odgoja i skrbi o djeci.

Predložena mjera treba biti samo prolazno rješenje dok država ne promijeni stavove i zakone o predškolskoj skrbi djece u jaslicama i vrtićima. Najbolja demografska mjera u Hrvatskoj bila bi Zakonska obaveza da sva djeca predškolske dobi idu u vrtićke programe od treće godine života, a država sukladno pedagoškim standardima u cijelosti plaća trošak plaća svih zaposlenika u dječjim vrtićima , neovisno tko je vlasnik vrtića, lokalna samouprava ili privatnik. Za roditelje pohađanje vrtićkog programa potpuno je besplatno, dok materijalne troškove i izgradnju vrtića plaćaju gradovi, općine i privatnici koji prihvate uvjete države.

Isti model kao za osnovno školstvo, vrtićko obrazovanje je pravo djeteta, koje država i gradovi plaćaju. Jaslički program je dobrovoljan, a njegovo financiranje u cijelosti je obaveza lokalne samouprave i roditelja, koji trebaju osigurati da nema neupisane djece u jaslički program na svome području.

Dodatno financiranje novoga sveobuhvatnoga, obaveznoga pedagoškoga programa za djecu predškolske dobi iznosilo bi oko jedne milijarde kuna ili isti iznos koji je Vlada predvidjela za financiranje povratka naših iseljenika u Hrvatsku. Mjera koju je dosada iskoristilo nekolicina obitelji.” - napisao je gradski vijećnik Andro Vlahušić.

dpp