Mješovito povjerenstvo za praćenje provedbe Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima donijelo je Odluku o privremenoj prekategorizaciji graničnih prijelaza za pogranični promet Gabela - Gabela Polje I, Imotica - Duži i Slano - Orahov Do u granične prijelaze za međunarodni promet putnika.

Navedene Odluke o privremenoj prekategorizaciji graničnih prijelaza donesene su na rok od 3 mjeseca odnosno do održavanja iduće sjednice Povjerenstva, a na snagu stupaju danas, 14. travnja.

Policijska uprava dubrovačko - neretvanska

Povodom najvećeg židovskog blagdana Pesaha, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je prigodnu čestitku predsjednici Židovske općine u Dubrovniku Sabrini Horović i svim sugrađanima židovske vjeroispovijesti:

Poštovana gospođo Horović, povodom najvećeg židovskog blagdana Pesaha, Vama i svim pripadnicima Židovske općine u Dubrovniku u ime Grada Dubrovnika i u svoje osobno upućujem najiskrenije čestitke.

Spomen izlaska iz ropstva i ostvarivanje dugo željene slobode ujedno je simbolika onoga čemu svi težimo. Sloboda je temeljna vrijednost čovječanstva koja nas svih povezuje i zbog koje smo spremni prebroditi sve nedaće, a upravo to smo i osjetili tijekom prethodne dvije godine pandemije. Vođeni duhom tolerancije i međusobnog poštovanja, pomogli smo jedni drugima kada nam je bilo najteže i zato sada cijenimo slobodu još više.

Od srca želim da Pesah svima donese samo dobro, sreću, ljubav i mir te da blagdan provedete u radosnom okruženju sa svojim najmilijima.

Hag Pesah Sameah!
Gradonačelnik Mato Franković

Nedavno provedene izbore u Društvu prijatelja dubrovačke starine prokomentirao je gradski vijećnik Srđ je grad Đuro Capor. Iako ističe kako novom vodstvu DPDS -a treba dati šansu da pokažu što znaju i imaju, Capor naglašava kako je u izboru novog vodstva društva politika itekako imala svoje prste.

 - Očito su u DPDS -u završile igre prijestolja i dojam je da je politika itekako uplela prste u izbore i da se to radilo u koordinaciji s koalicijskim partnerima gradonačelnika Mata Frankovića na način da su Pero Vićan i Andro Vlahušić zajedno lupali po DPDS -u, ostavljajući Frankoviću prostor da se na čelo DPDS -a probiju ljudi koji njemu odgovaraju. - rekao je Capor, dodavši kako novom vodstvu Društva ipak treba dati šansu.

- Svakako treba tim novim ljudima pružiti šansu da pokažu što znaju i umiju. Čini mi se da će oni ipak biti spremniji za razgovor i suradnju s Gradom, možda i popustljiviji prema zahtjevima gradonačelnika. - smatra Capor, koji je odgovorio i na pitanje hoće li izborom novog vodstva DPDS -a prestati sukobi unutar Društva.

- Nisam siguran koliko su ti tzv. sukobi u DPDS -u posljedica njihovih unutarnjih podjela, a koliko miješanja politike u način njihova funkcioniranja. Čini mi se da su ti sukobi više rezultat političkog pritiska i želje gradonačelnika Frankovića da se dogode neke promjene koje on priželjkuje. Procesi kojima smo svjedočili više podsjećaju na unutarstranačku borbu kakvu gledamo u HDZ -u nego na normalne i regularne izbore unutar udruge civilnog društva. Znakovita je bila i poruka Frankovića kad je najavljivao da se DPDS neće ukinuti i time je sebe postavio u poziciju zaštitnika Društva kojega su isto to vrijeme napadali njegovi koalicijski partneri. - rekao je Capor

- Dakle, gledali smo predstavu koju su koordinirali Franković, Vlahušić i Vićan. Inače, ako se prisjetimo prošlih vodstava DPDS -a i uloge Macana i Kapetanića, ali i sukoba Društva i Vlahušića, dojam je da je DPDS jako važan HDZ -u, koji nad Društvom želi imati kontrolu. Pokazuju to i dobri odnosi Društva s općinama Dubrovačko primorje, Ston i Konavle u kojima je HDZ na vlasti, a u velikom vijeću DPDS -a su dva aktualna načelnika i to pokazuje da je HDZ -u Društvo važno i kao izvor prihoda, ali i kao nekakav statusni simbol kojega članovi HDZ- a mogu dobiti. - kazao je vijećnik Srđ je grad Đuro Capor.

U proteklom tjednu predstavljena je „Godina Dubrovačkog statuta”. Gradonačelnik Mato Franković sudjelovao je na lokalnom dijalogu „Proširenje Europske unije kao dio budućnosti Europe”. Potpisan je sporazum o suradnji na obnovi palače Sponza. Stolačka ulica dobila je novi vodoopskrbni cjevovod, a u parku kod Pošte Lapad postavljene su kamere.

GRAD OBILJEŽAVA 750. OBLJETNICU OD PROGLAŠENJA DUBROVAČKOG STATUTA

U ovome tjednu predstavljena je „Godina Dubrovačkog statuta“. Detalje programa uz 750. obljetnicu donošenja Dubrovačkog statuta iznijele su zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić, ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak, direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Ana Hrnić te akademkinja Nella Lonza, voditeljica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

Pisan na latinskom jeziku, Dubrovački statut proglašen je prije 750 godina, 29. svibnja 1272., i spada u najstarije sačuvane statute u hrvatskim krajevima. Kroz pet stoljeća, do pada Dubrovačke Republike 1808., ostao je temelj pravnog poretka te postao snažan simbol dubrovačkog kolektivnog identiteta i državnosti. Kako bi se ovaj značajan jubilej obilježio na dostojan način, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika proglasilo je 2022. godinu Godinom Dubrovačkog statuta.

Središnja proslava održat će se 29. svibnja u Palači Sponza s početkom u 20 sati. Uz otvorenje središnje izložbe posvećene Statutu održat će se i predavanje akademkinje Nelle Lonze te umjetnički program u organizaciji Kazališta Marina Držića, Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Folklornog ansambla Linđo.

Uz organizatore, Grad Dubrovnik, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Državni arhiv u Dubrovniku i Turističku zajednicu grada Dubrovnika, u program obilježavanja ove značajne obljetnice svojim su se prigodno osmišljenim programima uključili i brojni partneri poput Dubrovačkih muzeja, Dubrovačkih knjižnica, Kazališta Marina Držića, Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Folklornog ansambla Linđo, Dubrovačke baštine, Sveučilišta u Dubrovniku - Studija povijesti Jadrana i Mediterana te Umjetničke škole Luke Sorkočevića.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ NA LOKALNOM DIJALOGU „PROŠIRENJE EU KAO DIO BUDUĆNOSTI EUROPE”

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž sudjelovali su na lokalnom dijalogu s građanima pod nazivom „Proširenje Europske unije kao dio budućnosti Europe“.

Javni dijalog pod geslom “Europe starts in my village, my city, my region!” započeo je obraćanjem gradonačelnika Frankovića i člana Odbora regija iz Salzburga i predsjednika Zajedničkog savjetodavnog odbora Europskog odbora regija sa Srbijom, Franza Schausbergera.

U svom se izlaganju gradonačelnik osvrnuo na potrebu osnaživanja europskog zajedništva i cjelokupnog vrijednosnog sustava Europske unije, koji će kako je kazao u budućnosti biti ključni generator stabilnosti i sigurnosti.

- Čitajući temu današnjeg dijaloga, moram kazati kako je izvrsno postavljen naslov u smislu da Europa kreće iz svakog sela, grada i regije. Po mom mišljenju, Dubrovnik je oduvijek bio dio Europe i sva naša kulturna stečevina je kulturna stečevina Europe. Ovdje se Europa može sresti na svakom kantunu našeg drevnog grada. Kad kažem europski duh, pod tim mislim na duh međusobnog razumijevanja, tolerancije, uvažavanja i prihvaćanja različitosti među nama jer to uistinu jest Europa koja je naglasit ću u ovoj prigodi sasvim sigurno položila dva važna testa, a to su test COVID krize i test krize u Ukrajini gdje je iskazano veliko zajedništvo.- istaknuo je Franković.

Iznio je i vlastita promišljanja o daljnjem širenju EU, stanju u regiji te procesu integracije BIH.

- Mislim kako moraju postojati jasni standardni kad govorimo o tome tko treba, kada i kako postati dio velike europske zajednice. Možda bi pravo pitanje bilo to je li Europa spremna za novo proširenje, kolika je snaga europskog zajedništva. Kad govorimo o zemljama regije, i tu Europa mora snažno utjecati. BiH, koje je stajalište Europe? Je li se hrvatski narod i glas punopravne članice EU dovoljno čuje u Europi po pitanju zaštite konstitutivnog naroda jednog naroda BiH čiji glas nije  prepoznat u demokratskom procesu? Je li tu Europa pokazala snažno zajedništvo, je li se tu slušala punopravna članica Hrvatska? Hoće li jednostavna integracija BiH u europsku zajednicu riješiti pitanje punopravnosti hrvatskog naroda u EU? Puno je pitanja, a nedovoljno odgovora i zato je dobro da su uključeni svi dionici politike, ali i mladi.- kazao je dubrovački gradonačelnik, zaključivši kako se Europa može i mora nastaviti proširivati pod čvrstim okvirima i precizno definiranim uvjetima.

Nakon uvodnih obraćanja uslijedila je panel rasprava u kontekstu promicanja europskih standarda i strateškoj važnosti politike proširenja. Raspravu je moderirala ugledna novinarka, komentatorica i urednica vanjske politike Ivana Petrović, a u ulozi panelista sudjelovali su župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić, župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić, gradonačelnik Zaprešića Željko Turk dok su se online putem javili zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak te predsjednik kluba Europske pučke stranke u Odboru regija i predsjednik regije West Pomerania iz Poljske Olgierd Geblewicz. Također, svoje ideje i stajališta ovom su prilikom mogli iskazati svi zainteresirani građani i gosti.

POTPISAN SPORAZUM O SURADNJI NA OBNOVI PALAČE SPONZA

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković nazočio je potpisivanju Sporazuma o suradnji na projektu obnove palače Sponza između Zavoda za obnovu Dubrovnika i Državnog arhiva u Dubrovniku.

Sporazum kojim je ugovorena suradnja na poslovima pripreme i izvođenja radova obnove Palače potpisale su ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić i ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak.

U cilju početka realizacije ovog projekta, Državni Arhiv u Dubrovniku sklopio je dodatak ugovoru s Ministarstvom kulture i medija o korištenju sredstava u 2022. godini kojim se Arhivu osiguravaju sredstva za radove obnove Sponze u iznosu od dva milijuna kuna, dok je od strane Ministarstva potvrđeno i osiguranje preostalog iznosa za realizaciju. Procijenjena vrijednost radova iznosi 4,7 milijuna kuna s PDV-om.

Zavod za obnovu Dubrovnika provest će odgovarajuće postupke javne nabave za izvođenje radova obnove Sponze i usluge stručnog nadzora pri izvođenju radova, sklopiti ugovore, koordinirati sve sudionike u realizaciji ugovora i izvođenju radova te pratiti i voditi projekt sve do potpunog završetka radova i uspješne primopredaje objekta, kao i konačne predaje palače Sponza Arhivu.

Radovi sanacije, obnove i restauracije Sponze obuhvaćaju konstrukcijsku sanaciju kamenih elemenata nosive konstrukcije, kao i drvene krovne konstrukcije, obnovu krovišta, pokrova i podnih slojeva u južnom dijelu potkrovlja, sanaciju metalnih ključeva postojećih natega na pročeljima te obnovu i restauraciju kamene plastike i vanjske stolarije.

Iznimne kulturne vrijednosti, palača Sponza jedan je od najreprezentativnijih objekata od javnog značaja unutar spomeničkog tkiva Dubrovnika. U nekadašnjoj carinarnici, kovnici novca, oružani, kroz povijest obavljale su se mnoge javne funkcije, a danas čuva najdragocjenije arhivsko gradivo dubrovačkog područja.

ISPLATE POTPORA ZA SOCIJALNI PROGRAM

Ukupno 472.579,00 kuna potpora isplaćeno je iz gradskog proračuna kroz programe socijalne skrbi i skrbi o djeci, mladima i obiteljima. Gradonačelnik Mato Franković ovjerio je mjesečne isplate za više kategorija.

Potpora za najam stana mladima isplatit će se za 58 korisnika, u ukupnom iznosu od 28.450,00 kuna. Ova isplata obavlja se temeljem mjera Socijalnog programa, koje uključuju i mlade podstanare do 35. godine života, a koji zadovoljavaju i ostale propisane kriterije.

Naknada za troškove stanovanja za 178 korisnika, u ukupnom mjesečnom iznosu od 81.229,00 kuna, uključuje obitelji i samce, korisnike zajamčene minimalne naknade, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi. Mjera se provodi u suradnji s Centrom za socijalnu skrb Dubrovnik.

Dar za novorođeno dijete isplatit će se roditeljima 37 novorođene djece, u ukupnom iznosu od 150.000,00 kuna. Riječ je o pronatalitetnoj politici Grad Dubrovnika po kojoj se roditeljima isplaćuje novčani dar i to u rasponu od 2.500 do 10.000 kuna za rođenje djeteta.

Stipendije će se ovaj mjesec ispatiti za 185 studenata, u iznosu od 212.900,00 kuna. Dodjeljuju se sukladno važećem Pravilnika o dodjeli stipendija učenicima i studentima s područja Grada Dubrovnika, a uključuje više kategorija, od deficitarnih zanimanja do studenata iz obitelji slabijeg imovnog stanja.

Za mjere socijalnog programa Grad Dubrovnik je ove godine u svom proračunu osigurao 22.485.300,00 kuna. Mjere za 2022. godinu predstavljaju kontinuitet socijalne politike Grada u osiguravanju poboljšanja životnog standarda te socijalnom uključivanju građana.

STOLAČKA ULICA DOBILA NOVI VODOOPSKRBNI CJEVOVOD

Stolačka ulica dobila je 95 metara novog vodoopskrbnog cjevovoda. Umjesto dotrajale polietilenske cijevi Vodovod Dubrovnik stavio je novu cijev od pocinčanog čelika i tako i u ovoj ulici osigurao bolju vodoopskrbu.

- Iako do sada nismo imali većih kvarova u ovoj ulici, naša stručna služba procijenila je da je zbog dotrajalosti potrebno krenuti u rekonstrukciju ovog dijela mreže. Što se pokazalo točnim jer smo tijekom radova na tri mjesta pronašli oštećenja koja bi u bliskoj budućnosti sigurno izazvala puknuće i probleme u vodoopskrbi. Ali ovim radovima to smo spriječili te osigurali bolju vodoopskrbu Stolačke ulice. - rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić.

Investiciju vrijednu oko 210 tisuća kuna, Vodovod je realizirao vlastitim sredstvima. U sklopu nje izgrađena je i hidrantska mreža te su napravljeni novi vodoopskrbni priključci, a radovi su iskorišteni i za rekonstrukciju zasunskog okna na spoju s Kamenarskom ulicom.

U PARKU KOD POŠTE LAPAD POSTAVLJENE KAMERE

Grad Dubrovnik, putem Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu, postavio je kamere u parku na pošti Lapad. To je učinjeno nakon zaprimljenih primjedbi građana o neprimjerenim okupljanjima i ponašanju u ovom parku te će se postavljanjem kamera obavljati dodatni nadzor i podići razina sigurnosti.

Već ranije, u rujnu prošle godine, Grad Dubrovnik je u ovom parku postavio dva nova stupa javne rasvjete, s LED lampama. Dodatno osvjetljenje postavljeno je odmah po prijavi građana, kako bi se spriječilo daljnje okupljanje i daljnji problemi prouzročeni ponašanjem pojedinaca.

Ujedno je, zbog sigurnosti prolaska pješaka, obnovljen i nogostup na ovom dijelu javne površine.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Iako je s njima ratovao 12 godina bivši gradonačelnik Andro Vlahušić danas pozitivno gleda na novoizabrano vodstvo Društva prijatelja dubrovačke starine. Naglašava kako je era Kapetanićevog DPDS -a završena.

- Novi DPDS je zapravo počeo nastajati u trenutku kad su izjednačene cijene ulaznica za zidine i DuCarda. Tada je zapravo odapeta strijela jer iz DPDS -a su godinama govorili kako se bave obnovom, a zapravo su se bavili prikupljanjem para. Obnova je bila samo površinski dio priče. Nakon što je cijena DuCarda i ulaznica izjednačena, na Gradskom vijeću sam rekao da je DPDS mrtav samo oni to još ne znaju. Marko Potrebica mi je tada rekao da se tako ne izražavam, ali je Mato Franković to prihvatio jer shvaća da je to realno i to je rezultiralo time da ljudi kao što je Niko Kapetanić više nema. Zaboravimo Sanitat jer on bio samo dimna bomba. Niko Kapetanić je de facto bio alfa i omega ideološkog DPDS -a. On je sebi bio umislio da je je šef UNESCO-a zadužen za Dubrovnik, ali dogodila se biologija, umor i zamor materijala, ratovi sa mnom koji su iscrpili sve resurse DPDS-a i morao je uslijediti pad takvog Društva. Rat sa mnom obilježio je zadnjih 12 godina DPDS -a jer što god da su radili, postojao je DPDS i Vlahušić. Ja sam preživio, a oni nisu. - rekao je Vlahušić, istaknuvši kako će novo vodstvo DPDS povesti drugim, boljim smjerom.

- Era onog DPDS -a je gotova jer se Ducard u prva tri mjeseca prodaje nevjerojatnom brzinom jer ljudi nisu glupi, nema reklame, nema ničega, a DuCard se odlično prodaje. Turisti nisu kreteni da će kupiti kartu od 250 kuna s kojom mogu samo na zidine, dok su Ducardom mogu na sve znamenitosti i imaju besplatan javni prijevoz. - kazao je Vlahušić, dodavši kako je politika imala utjecaja na izbore novih čelnih ljudi u DPDS-u.

- Niko Kapetanić i Renata Andjus bili su tvrda struja, ali je Orlić kao pametniji među njima, očito odlučio napraviti tranziciju u dogovoru s Frankovićem. Vedran Kosović je bio zaposlen u IGH, radio je nadzor nad brojnim gradskim projektima, a koliko imamo takvih ljudi u Gradu. Da ga se biralo na javnom natječaju, bio bi izabran jer je najbolji predsjednika DPDS-a koji se bavi obnovom, a ne prikupljanjem para. Maro Kapović, koji je glavni tajnik, također je izvanredna osoba. Tu je i Toni Kursar, umjetnik i to novo vodstvo održava sliku Grada. Kad je u pitanju ugovor između Grada i DPDS-a, treba ga zadržati, taj ugovor je na snazi i njima na godišnjoj razini pripada 30 posto sredstava od DuCarda. - rekao je Vlahušić.

Istaknuo je kako karte za zidine treba ukinuti.
- Nakon što je izabran, Kosović je rekao kako ugovor s Gradom treba poštovati, a po tom ugovoru DPDS -u od DuCarda pripada 75 kuna, to je 75 milijuna kuna godišnje, dakle dobiju čistih 60 milijuna kuna za obnovu. Intencija je da DuCard postane destinacijska kartica. Ulaznice treba ugasiti jer ih je pregazilo vrijeme. Pregovori između Grada i novog DPDS -a moraju biti vrlo jasni, s tim da ima jedan problem, DPDS je obveznik plaćanja poreza na dobit, što znači da će morati potrošiti onoliko novca koliko ga dobiju. Vedran Kosović će se sigurno fokusirati na obnovu baštine. Treba se bolje povezati s konzervatorima i umjetnicima, ljudima koju su ljubitelji baštine, a ne para. - rekao je Vlahušić.

- Ključno je što su sve političke stranke, pa i Srđ je grad, stava da novac treba ići Gradu, ali i da Društvo treba opstati i sad se vraćamo na zakon iz 2014. prema kojemu novac pripada Gradu, a Zavodu za obnovu ide pola sredstava. Onaj DPDS je ubila politika. Franković je danas stariji i iskusniji, upravlja Gradom i nije više opterećen sa mnom, pronašli smo zajednički jezik, a dogodila se i kriza, novca nema. Ja sam inače žrtvovao dio svog političkog integriteta kad sam podržao Potrebicu za predsjednika Gradskog vijeća, pod uvjetom da se cijena karata izjednači s Du Cardom. Napravio sam koncept razvoja DuCarda i odnio ga Matu, raspravili smo i prihvatili taj koncept. U DPDS -u treba dati šansu mladim ljudima koji će se baviti obnovom i promocijom baštine. Inače, treba napraviti koncept prema kojem će se dio sredstava od DuCarda prelijevati u tekuće poslovanje Grada, a dio svojevrstan dubrovački investicijski fond za stjecanje imovine ili kapitalne gradske projekte, fond u kojem ćemo čuvati za neka buduća vremena u kojima može biti i ratova i kriza, ali ćemo mi imati svojevrsnu sigurnost. - rekao je nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić.

Cijepljenje svih zainteresiranih za prvu, drugu i booster dozu u Studentskom domu u Dubrovniku bit će u srijedu, 20. travnja 2022. i tjedan kasnije 27. travnja. 2022., od 8:30 do 11 sati.

Zainteresiranima su na raspolaganju biti cjepiva Comirnaty (Pfizer), Janssen (Johnson&Johnson) i Spikevax (Moderna Biotech) i “proteinsko cjepivo” Nuvaxovid (Novavax).

Počinje i drugo docjepljivanje (4. doza). Preporučljivo je osobama starijim od 80 godina i osobama starijim od 65 godina koje su korisnici kolektivnog smještaja (domovi za starije i nemoćne osobe) najmanje četiri mjeseca nakon primitka prve docjepne doze. U tu svrhu koristi se mRNA cjepivo (Comirnaty ili Spikevax).

Također, drugo docjepljivanje se preporučuje osobama koje imaju povećani rizik za razvoj teških oblika bolesti COVID-19, a koje su primarno cijepljene Janssen cjepivom i docijepile se Janssen cjepivom. U svrhu drugog docjepljivanja preporučuje se primijeniti mRNA cjepivo (Comirnaty ili Spikevax).

Cijepljenje počinje u 8 i 30 i traje do 11 za hrvatske državljane, a od 11 do 12 je organizirano cijepljenje za strance.

Mole se sve osobe koje dolaze na cijepljenje da ne dolaze natašte kako bi lakše podnijeli cijepljenje.

Sadržaj Dubrovačko - neretvanske županije

Zbog izvođenja radova na hitnoj sanaciji vodoopskrbnog cjevovoda u razdoblju od utorka, 19. do četvrtka, 21. travnja od 8 do 17 sati bit će zatvoren za promet svih vozila dio ulice Na moru u Mokošici, i to između kućnih brojeva 18 i 20 (od škvera do "ambulante").

Na predmetnoj lokaciji postavit će se privremena prometna regulacija zabrane prometovanja te molimo sve sudionike u prometu da se prilagode ovakvom privremenom režimu kretanja, kao i za razumijevanje i strpljenje dok traju radovi.

Sadržaj Grada Dubrovnika

U mjestu Janjina na Pelješcu jučer je došlo do prometne nesreće u kojoj su sudjelovala tri osobna vozila i koja je za posljedicu imala lakše tjelesne ozljede jednog od sudionika.

Do prometne nesreće je došlo kada je 91 -godišnji vozač osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka, ulazeći u raskrižje, oduzeo prednost prolaska osobnom vozilu dubrovačkih registarskih oznaka kojim je upravljao 98 -godišnjak, a čije je vozilo, uslijed udara, odbačeno na drugu stranu kolnika gdje je udarilo u osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljao 76-godišnjak.

U ovoj prometnoj nesreći lakše ozljede zadobio je 98 -godišnjak, dok ostali sudionici prometne nesreće nisu pretrpjeli ozljede.

dpp

U Studentskom domu u Dubrovniku danas je održana konferencija na temu proširenja EU kao dijela budućnosti Europe. Okupljenima su se uvodno obratili Franz Schausberger, član Odbora regija iz Salzburga i predsjednik Zajedničkog savjetodavnog odbora Europskog odbora regija sa Srbijom i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

U svom se izlaganju gradonačelnik Franković osvrnuo na potrebu osnaživanja europskog zajedništva i cjelokupnog vrijednosnog sustava Europske unije, koji će kako je kazao u budućnosti biti ključni generator stabilnosti i sigurnosti.
 
- Čitajući temu današnjeg dijaloga, moram kazati kako je izvrsno postavljen naslov u smislu da Europa kreće iz svakog sela, grada i regije. Po mom mišljenju, Dubrovnik je oduvijek bio dio Europe i sva naša kulturna stečevina je kulturna stečevina Europe. Ovdje se Europa može sresti na svakom kantunu našeg drevnog grada. Kad kažem europski duh, pod tim mislim na duh međusobnog razumijevanja, tolerancije, uvažavanja i prihvaćanja različitosti među nama jer to uistinu jest Europa koja je naglasit ću u ovoj prigodi sasvim sigurno položila dva važna testa, a to su test COVID krize i test krize u Ukrajini gdje je iskazano veliko zajedništvo. - istaknuo je Franković.
 
Iznio je dubrovački gradonačelnik i vlastita promišljanja o daljnjem širenju EU, stanju u regiji te procesu integracije BIH.
 
- Mislim kako moraju postojati jasni standardni kad govorimo o tome tko treba, kada i kako postati dio velike europske zajednice. Možda bi pravo pitanje bilo to je li Europa spremna za novo proširenje, kolika je snaga europskog zajedništva. Kad govorimo o zemljama regije, i tu Europa mora snažno utjecati. BiH, koje je stajalište Europe? Je li se hrvatski narod i glas punopravne članice EU dovoljno čuje u Europi po pitanju zaštite konstitutivnog naroda jednog naroda BiH čiji glas nije  prepoznat u demokratskom procesu? Je li tu Europa pokazala snažno zajedništvo, je li se tu slušala punopravna članica Hrvatska? Hoće li jednostavna integracija BiH u europsku zajednicu riješiti pitanje punopravnosti hrvatskog naroda u EU? Puno je pitanja, a nedovoljno odgovora i zato je dobro da su uključeni svi dionici politike, ali i mladi. - kazao je dubrovački gradonačelnik zaključivši kako se Europa može i mora nastaviti proširivati pod čvrstim okvirima i precizno definiranim uvjetima.

Nakon pozdravnih govora, održana je panel rasprava u kojoj su sudjelovali župan Dubrovačko-neretvanske županije, voditelj hrvatskog izaslanstva u Europskom odboru regija i predsjednik radne grupe Odbora regija za zapadni Balkan Nikola Dobroslavić, župan Brodsko-posavske županije, predsjednik Hrvatske zajednice županija, član zajedničkog savjetodavnog odbora Europskog odbora regija sa Srbijom Danijel Marušić, gradonačelnik Zaprešića, predsjednik Udruge gradova u Republici Hrvatskoj i član zajedničkog savjetodavnog odbora Europskog odbora regija s Crnom Gorom Željko Turk, zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak te Olgierd Geblewicz, predsjednik kluba Europske pučke stranke u Odboru regija i predsjednik regije West Pomerania iz Poljske. Panel je moderirala Ivana Petrović.

- Imali smo danas sveobuhvatnu raspravu i smatram da smo sagledali brojne aspekte proširenja Europske unije. Sudjelovanje građana u kreiranju budućnosti Europe je pravi put koji je odabrala i Europska komisija, ali i druga tijela EU. Želio bih izraziti i važnost sudjelovanja mladih ljudi u dijalozima kakav smo imali i danas ovdje u Dubrovniku jer budućnost Europske unije njih se najviše i tiče. - istaknuo je u zaključnom govoru župan Nikola Dobroslavić.

- Europska unija treba se proširiti na sve zemlje zapadnog Balkana. Međutim, te zemlje moraju ispuniti sve kriterije i uvjete za članstvo u Europskoj uniji, to jest osigurati vladavinu prava, slobodu medija, prava manjina, boriti se protiv korupcije. Sve države trebaju napredovati na europskom putu temeljem vlastitih zasluga i postignutih rezultata. - naglasio je župan Dobroslavić.

Današnje događanje okupilo je više od 70 zainteresiranih sudionika koji su svojim pitanjima i diskusijom doprinijeli dijalogu.

Primjerak Statuta Dubrovnika iz 1272., na engleskom jeziku, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je dozapovjedniku broda Norwegian Star, kompanije NCL, Mislavu Rogošiću po uzoru na običaj darivanja prvog broda koji je o Uskrsu uplovljavao u Dubrovnik. Današnji prijem dio je službenog programa obilježavanja Godine Dubrovačkog statuta, u čast 750. obljetnice stupanja na snagu ovog vrijednog dokumenta Dubrovačke Republike.

Prijemu su nazočile i zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić te ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak, a program Godine Statuta nastavlja se nizom događanja kroz cijelu godinu.

Današnji prijem ujedno je i najava dobre sezone cruisera, koja je službeno i krenula ovaj tjedan, a kroz 2022. godinu dubrovačku luku očekuje uplovljavanje 345 brodova na kružnim putovanjima, s oko pola milijuna putnika.

- Dobar je početak predsezone, vjerujem da će se istim intenzitetom nastaviti i dalje, a što se tiče Grada Dubrovnika na snazi su pravila o najviše dva cruisera istovremeno u dubrovačkoj luci te ćemo i dalje nastaviti suradnju s cruise kompanijama i raditi na pitanjima održivosti. - kazao je u ovoj prigodi dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

dpp

Na misi Večere Gospodnje na Veliki četvrtak dubrovački biskup mons. Roko Glasnović u obredu pranja nogu apostolima oprao je noge bratimima iz dviju dubrovačkih gradskih bratovština: Bratovštine festanjula sv. Vlaha i Bratovštine Presvetog Oltarskog Sakramenta. Obje ove bratovštine sudjeluju redovito u organizaciji Feste sv. Vlaha, a kako ove godine Dubrovačka biskupija proslavlja 1050 godina zaštite sv. Vlaha time im je na jedan način izražena zahvalnost.

Ovogodišnji apostoli iz Bratstva Presvetog Oltarskog Sakramenta iz Katedrale bili su Josip Žuvela, Vjekoslav Cetinić, Ivo Botica, Miško Lazarević, Matko Tomić i Tonći Brnada, a iz Bratstva festanjula sv. Vlaha: Teo Grbić, Toni Cvjetković, Ivica Vrlić, Ivo Mazavac, Ivica Lončarica i Pero Butjer.

U propovijedi je biskup Glasnović posvijestio značenje onoga čega se vjernici na Veliki četvrtak prisjećaju i slave rekavši kako je ovo dan, večer, događaj kad je Isus odlučio pokazati koliko je ljubio ljude. Ta ljubav je i večeras prisutna, rekao je biskup Glasnović podsjetivši kako je euharistija spomen-čin.

„Slaviti euharistiju nije moguće bez spremnosti na služenje“, poručio je biskup dodavši kako je ona stvarnost izlaska iz sebe i raspoloživosti drugome, blagdan oslobođenja od egoizma i navezanosti na sebe. „Kristovo sebedarje nama u zalogaju kruha postiže potpunu svrhu tek onda kada i sami postajemo zalogaj kruha za druge, kada nam sebedarje postaje temeljem odnosa s Bogom i ljudima.“

Nakon mise Presveti Oltarski Sakrament u procesiji je prenesen na pokrajni oltar, a okupljeni su se zadržali u tihoj molitvi.

Liturgijsko pjevanje na misi predvodio je Mješoviti katedralni zbor.

dpp/Dubrovačka biskupija

Libertas Dubrovnik d.o.o. od subote, 16. travnja pojačava gradski vozni red. Dodatni polasci biti će uvedeni na linijama 1A, 1B i 6, na sljedeći način:

LINIJE 1A i 1B
Na ovim linijama uvode se dodatni polasci subotom, za koju će vrijediti vozni red koji je na snazi radnim danima.
Broj polazaka se ovom izmjenom sa dosadašnjih 64 polaska povećava na 84 polaska dnevno.

LINIJA 6
Linija broj 6 će vikendima i blagdanima prometovati po rasporedu koji je na snazi radnim danima.
Broj polazaka se ovom izmjenom sa dosadašnjih 110 polazaka povećava na 140 polazaka dnevno.
Libertas Dubrovnik, u sklopu priprema za nadolazeću turističku sezonu, nastavlja s praćenjem broja prevezenih putnika te su moguće izmjene i na ostalim linijama. Do sada provedene izmjene rezultat su povećane gospodarske aktivnosti koja je zabilježena tijekom travnja.

Libertas Dubrovnik