Ukupno 472.579,00 kuna potpora bit će ovaj tjedan isplaćeno iz gradskog proračuna kroz programe socijalne skrbi i skrbi o djeci, mladima i obiteljima. Gradonačelnik Mato Franković ovjerio je mjesečne isplate za više kategorija.

Potpora za najam stana mladima isplatit će se za 58 korisnika, u ukupnom iznosu od 28.450,00 kuna. Ova isplata obavlja se temeljem mjera Socijalnog programa, koje uključuju i mlade podstanare do 35. godine života, a koji zadovoljavaju i ostale propisane kriterije.

Naknada za troškove stanovanja za 178 korisnika, u ukupnom mjesečnom iznosu od 81.229,00 kuna, uključuje obitelji i samce, korisnike zajamčene minimalne naknade, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi. Mjera se provodi u suradnji s Centrom za socijalnu skrb Dubrovnik.

Dar za novorođeno dijete isplatit će se roditeljima 37 novorođene djece, u ukupnom iznosu od 150.000,00 kuna. Riječ je o pronatalitetnoj politici Grad Dubrovnika po kojoj se roditeljima isplaćuje novčani dar i to u rasponu od 2.500 do 10.000 kuna za rođenje djeteta.

Stipendije će se ovaj mjesec ispatiti za 185 studenata, u iznosu od 212.900,00 kuna. Dodjeljuju se sukladno važećem Pravilnika o dodjeli stipendija učenicima i studentima s područja Grada Dubrovnika, a uključuje više kategorija, od deficitarnih zanimanja do studenata iz obitelji slabijeg imovnog stanja.

Za mjere socijalnog programa Grad Dubrovnik je ove godine u svom proračunu osigurao 22.485.300,00 kuna. Mjere za 2022. godinu predstavljaju kontinuitet socijalne politike Grada u osiguravanju poboljšanja životnog standarda te socijalnom uključivanju građana.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Građevinski inženjer, 36 – godišnji Vedran Kosović izabran je za predsjednika Društva prijatelja dubrovačke starine na izbornoj Malog vijeća te udruge u ponedjeljak navečer.

Njegov zamjenik bit će glazbenik Toni Kursar, a novi tajnik Društva je Maro Kapović, inače predsjednik Dubrovačkog saveza sportova.

dm

„Godina Dubrovačkog statuta“ predstavljena je u ponedjeljak na konferenciji za medije u Palači Sponza. Detalje programa posvećenih 750. obljetnici donošenja Dubrovačkog statuta iznijele su zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić, ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak, direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Ana Hrnić te akademkinja Nella Lonza, voditeljica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

Pisan na latinskom jeziku, Dubrovački statut proglašen je prije 750 godina, 29. svibnja 1272., i spada u najstarije sačuvane statute u hrvatskim krajevima. Kroz čitavih pet stoljeća (do pada Dubrovačke Republike 1808.) ostao je temelj pravnog poretka te postao snažan simbol dubrovačkog kolektivnog identiteta i državnosti. Kako bi se ovaj značajan jubilej obilježio na dostojan način, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika proglasilo je 2022. godinu Godinom Dubrovačkog statuta.

Središnja proslava održat će se 29. svibnja u Palači Sponza. Uz otvarenje središnje izložbe posvećene Statutu održat će se i predavanje akademkinje Nelle Lonze te umjetnički program u organizaciji Kazališta Marina Držića, Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Folklornog ansambla Linđo.

Uz organizatore, Grad Dubrovnik, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Državni arhiv u Dubrovniku i Turističku zajednicu grada Dubrovnika, u program obilježavanja ove značajne obljetnice svojim su se prigodno osmišljenim programima uključili i brojni partneri poput Dubrovačkih muzeja, Dubrovačkih knjižnica, Kazališta Marina Držića, Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Folklornog ansambla Linđo, Dubrovačke baštine, Sveučilišta u Dubrovniku - Studija povijesti Jadrana i Mediterana te Umjetničke škole Luke Sorkočevića.

dpp

PROGRAM

SREDIŠNJE DOGAĐANJE

29. svibnja 2022.
Palača Sponza u 20 sati
Središnja proslava Godine Statuta
Dubrovački statut – vodič kroz pravni sustav i dubrovačku svakodnevicu 13. stoljeća
Predavanje akademkinje Nelle Lonze i otvorenje središnje izložbe
Akademkinja Nella Lonza u predavanju će prikazati genezu dubrovačkog statutarnog prava, utjecaje i srodnosti s drugim pravnim sustavima, ukazati na tragove njegove primjene koja je trajala preko 500 godina, podcrtati simbolično značenje tog zbornika za kolektivni identitet Dubrovačke Republike te istaknuti jedinstvenu vrijednost Statuta kao vrela o dubrovačkoj srednjovjekovnoj svakodnevici koje sadrži.
Na izložbi koju će pripremiti akademkinja Nella Lonza i zaposlenici Državnog arhiva u Dubrovniku bit će prikazani najvažniji rukopisi Statuta, ali i izvodi iz dokumenata koji ilustriraju formiranje dubrovačkog statutarnog prava, povezanost s nekim drugim statutima, rimskim i kanonskim pravom, a predočit će se i primjere iz dugog razdoblja kada je Statut bio na snazi kao osnovni pravni zbornik Dubrovačke Republike te biljeg njezine državnosti i identiteta. Izložbu će pratiti dvojezični katalog.
organizatori programa: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Državni arhiv u Dubrovniku, Kazalište Marina Držića

ispred Sponze u 21 sat
Prigodni umjetnički program
Dubrovački simfonijski orkestar, Folklorni ansambl Linđo

OSTALA DOGAĐANJA

19. veljače - 30. travnja 2022. godine
povijesna jezgra Dubrovnika
Tematski razgled Grada 750 godina Statuta grada Dubrovnika
Tematski razgled Grada, koji vodi autorica i vodičica Lidija Begić, organizira se besplatno za posjetitelje i građane, svake subote u 10 sati na hrvatskom jeziku i u 12 sati na engleskom jeziku
organizatori programa: Turistička zajednica Grada Dubrovnika

15. travnja 2022. U 10 sati
Svečani salon Grada Dubrovnika
Prijem zapovjednika broda Norwegian Star
Gradonačelnik Grada Dubrovnika uručit će kapetanu Statut Dubrovnika iz 1272. po uzoru na običaj darivanja prvog broda koji je o Uskrsu uplovljavao u Dubrovnik

22. travnja u 18 sati
Znanstvena knjižnica
Predavanje Mirze Hebiba Dubrovački statut i koncept slobode
organizatori programa: Dubrovačke knjižnice

22. travnja - 27. svibnja
Statut iz 1272. – nadahnuće za 2022.
Kampanja na društvenim mrežama, tri objave iz Statuta tjedno - ponedjeljkom, srijedom i petkom
organizatori programa: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Dubrovačka baština

od 18. svibnja 2022., svaki dan, osim srijede, od 9 do 18 sati
Knežev dvor
Statut u kamenu: Pravo i pravda u Kneževu dvoru
Ikonografski prikazi kroz žive scene suđenja koje su se do 15. stoljeća odvijale na javnom prostoru trijema, kao i zatvori i tamnice za izvršenje izrečene kazne, svjedoče o učinkovitosti dubrovačkog sudstva u kojima se isprepliću motivi pravde s idealima građanskih dužnosti. Izložbom in situ posebno će biti istaknuti Polukapitel pravde, Prikaz pravednosti u suđenju, Anđeo razboritosti, Obliti privatorum publica curate, Salomonov sud, Eskulapov kapitel.
organizatori programa: Dubrovački muzeji, Zavod za povijesne znanosti HAZU

svibanj-lipanj 2022.
Galerija mladih Umjetničke škole Luke Sorkočevića
Radionica s izložbom Likovna baština Statuta
Pored povijesnog, pravnog i općenito društvenog aspekta, učenici će se baviti metodologijom nastanka artefakta, s naročitim akcentom na materijale i proces nastanka likovnih sadržaja, iluminacije. Istražit će se i kako i koliko kulturno-povijesno nasljeđe može biti integrirano u aktualni trenutak, odnosno koliko je razumljivo mladima. Konačni radovi bit će izloženi u lipnju.
organizatori programa: Umjetnička škola Luke Sorkočevića, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Državni arhiv u Dubrovniku

svibanj i prosinac 2022.
Čitaonica Državnog arhiva u Dubrovniku
Radionice Statut i svakodnevica: obilježavanje 750 godina Statuta
Radionice će voditi docentice Jasenka Maslek i Irena Ipšić sa Sveučilišta u Dubrovniku, a namijenjene su maturantima dubrovačkih srednjih škola i studentima preddiplomskog studija „Povijest Jadrana i Mediterana“ Sveučilišta u Dubrovniku.
organizatori programa: Sveučilište u Dubrovniku-Studij Povijest Jadrana i Mediterana, Državni arhiv u Dubrovniku

8. kolovoza 2022. u 21.30
Knežev dvor
Liber Statutorum Civitatis Ragusii
U intrigantnoj scenskoj formi članovi Festivalskog dramskog ansambla, te zainteresirani građani uprizorit će kako je Statut nastajao i živio sa zajednicom kojoj pripada te kako je odražavao mit od Dubrovačkoj Republici.
organizator programa: Dubrovačke ljetne igre

rujan – listopad 2022.
Lazareti
Ciklus predavanja o Statutu
Znanstvenici Zavoda za povijesne znanosti HAZU i gosti održat će niz od 8 predavanja o Statutu za širu publiku. Predavanja su tematski podijeljena prema pravnim područjima i održavat će se jednom tjedno u Lazaretima.
organizatori programa: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Dubrovačka baština

Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić i ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak u nazočnosti gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića potpisale su danas sporazum kojim je ugovorena suradnja na poslovima pripreme i izvođenja radova na obnovi Sponze.
 
U cilju početka realizacije ovog projekta, Državni Arhiv u Dubrovniku sklopio je dodatak ugovoru s Ministarstvom kulture i medija o korištenju sredstava u 2022. godini kojim se Arhivu osiguravaju sredstva za radove obnove Sponze u iznosu od dva milijuna kuna, dok je od strane Ministarstva potvrđeno i osiguranje preostalog iznosa za realizaciju. Procijenjena vrijednost radova iznosi 4,7 milijuna kuna s PDV-om.
 
Zavod za obnovu Dubrovnika provest će odgovarajuće postupke javne nabave za izvođenje radova obnove Sponze i usluge stručnog nadzora pri izvođenju radova, sklopiti ugovore, koordinirati sve sudionike u realizaciji ugovora i izvođenju radova te pratiti i voditi projekt sve do potpunog završetka radova i uspješne primopredaje objekta, kao i konačne predaje palače Sponza Arhivu.
 
Radovi sanacije, obnove i restauracije Sponze obuhvaćaju konstrukcijsku sanaciju kamenih elemenata nosive konstrukcije, kao i drvene krovne konstrukcije, obnovu krovišta, pokrova i podnih slojeva u južnom dijelu potkrovlja, sanaciju metalnih ključeva postojećih natega na pročeljima te obnovu i restauraciju kamene plastike i vanjske stolarije.
 
Iznimne kulturne vrijednosti, palača Sponza jedan je od najreprezentativnijih objekata od javnog značaja unutar spomeničkog tkiva Dubrovnika. U nekadašnjoj carinarnici, kovnici novca, oružarnici, kroz povijest obavljale su se mnoge javne funkcije, a danas čuva najdragocjenije arhivsko gradivo dubrovačkog područja.

dpp

Droga i alkohol, pored brzine, najgori su "suvozači" u prometu. Na prometnicama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske godišnje se u prosjeku dogodi 13,7 posto prometnih nesreća do kojih dođe kao posljedica vožnje pod utjecajem nekog opijata.

Prometna policija će na prometnicama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske provoditi 24-satnu akciju pojačanog nadzora vožnje pod utjecajuem alkohola i droge u cestovnom prometu. Osim na području ove Policijske uprave, akcija će se istovremeno provoditi na nivou cijele Republike Hrvatske i drugim zemljama Europske unije.

Akcija će se provoditi od 7 sati 7. svibnja do 7 sati 8. svibnja kontinuirano na velikom broju lokacija, u naseljenim mjestima i izvan njih, pri čemu će se koristiti svi raspoloživi uređaji i maksimalno raspoloživi broj policijskih službenika.

Radi ostvarenja ciljeva akcije te senzibiliziranja javnosti o ovoj problematici pozivamo građane da od danas, 11. do 21. travnja 2022. godine predlože lokacije na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske na kojima smatraju da je potrebno nadzirati navedeno.

Svoje prijedloge možete dostaviti na našu e-mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Svi pristigli prijedlozi će se analizirati, a potom od pristiglih prijedloga odabrati lokacije pogodne za nadzor.

Svijest vozača o važnosti odgovorne vožnje je najvažniji faktor sigurne vožnje!

Sadržaj Policijske uprave dubrovačko - neretvanske

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježena jedna osoba lakše ozlijeđena u prometnoj nesreći, dok teže ozlijeđenih osoba nije bilo. S materijalnom štetom zabilježene su četiri prometne nesreće

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 451 represivnu mjeru od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 176 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 91 mjera poduzeta je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 16 osoba prekršajno je sankcionirana zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 10 osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 43 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja.

dpp

Bez obzira tko je izabran za predsjednika Društva prijatelja dubrovačke starine, a sinoć je izabran Vedran Kosović, bivši gradonačelnik Andro Vlahušić sprema se za akciju. Nakon što je cijena DuCarda izjednačena s cijenom DPDS -ove karte za zidine, Vlahušić se sprema među turiste. Dijelit će im letke i upućivati ih da umjesto karte za zidine, 250 kuna potroše na DuCard s kojom, osim na zidine, mogu obići i druge gradske znamenitosti.

- Napravio sam letke i plakate, sve sam platio svojim novcem i ići ću po gradu, razgovarati s turistima i dijeliti im letke na kojima je napisano „ne dozvolite da vas kradu, kupite Ducard s kojom možete obići zidine, ali i ostale gradske atrakcije”. - najavio je Vlahušić.

- Stajat ću ispred prodajnih mjesta DPDS -a pa neka me uhapsi policija, neka me komunalni redari maknu, boli me briga. - rekao je Vlahušić te dodao što je još napisano na letcima koje izradio.

- Napisano je „Grad vas poštuje, hvala što se došli. Ne dozvolite da vas kradu i da vam za 250 kuna prodaju ulaznicu za zidine kad za 250 kuna imate DuCard u kojoj je sve što poželite”. - rekao je Vlahušić i dodao:

- I bit će potpis „ Andro Vlahušić, gradski vijećnik i former mayor od Dubrovnik”. Pa ne možemo dozvoliti da ljude. koji će u ovim teškim vremenima doći u Dubrovnik, netko krade. - rekao je Vlahušić.

Raseljene obitelji iz ratom pogođene Ukrajine utočište su pronašli i u domovima župskih obitelji. U cilju iskazivanja solidarnosti s ukrajinskim državljanima i podupiranja interakcije u lokalnoj zajednici, Općina Župa dubrovačka u suradnji s tvrtkom JGP Libertas osigurat će raseljenim osobama besplatan javni prijevoz na svim linijama, a koje prometuju prema Župi dubrovačkoj za 2022. godinu, odnosno za vrijeme njihovog boravka u Općini Župa dubrovačka.

Pozivaju se mještani koji su u svoje domove primili raseljene obitelji Ukrajine da se jave u Općinu Župu dubrovačku kako bi dostavili potrebnu dokumentaciju svojih stanara, (osobne iskaznice ili putovnice ) ukoliko isti žele ostvariti pravo na besplatan prijevoz.

Sadržaj Općine Župa dubrovačka

Predsjednik uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž s optimizmom gleda na sezonu jer kruzeri uplovljavaju prema najavama, a jahte se očekuju u velikom broju.

- Hvala bogu, otkazivanja nema, a zadnjih dana su počeli uplovljavati kruzeri koji su najavljeni. Od polovice travnja dolazit će skoro na dnevnoj bazi. Za sad su najave dobre, nema otkazivanja i očekujemo jako dobru sezonu, ona neće biti baš kao sezona 2019. , ali ćemo se tim rezultatima jako približiti. - rekao je Raguž.

Istaknuo je kako su najave za megajahte iznimno dobre. Naime, Raguž ne krije kako su protekle dvije korona sezone, kad kruzera nije bilo, za poslovanje Luke bile iznimno važne upravo jahte koje su uplovljavale u velikom broju.

- Najave za megajahte su odlične, još veće nego zadnjih godina i općenito očekujemo jednu super sezonu. Veliki broj „celebritya” se očekuje na tim jahtama i čini prema sadašnjim najavama pred nama je uspješna sezona, samo da se ne dogodi neka viša sila, ne daj Bože rat, jer što se tiče korone, nju nitko više u pomorskom svijetu ne spominje. - kazao je direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku novoizabranom predsjedniku Društva prijatelja dubrovačke starine Vedranu Kosoviću. Ujedno, gradonačelnik je na izboru čestitao i potpredsjedniku Društva Toniju Kursaru te tajniku Maru Kapoviću.

Tekst čestitke glasi:

Poštovani predsjedniče Društva prijatelja dubrovačke starine gospodine Kosović, ovim putem Vama te potpredsjedniku Kursaru i tajniku Kapoviću upućujem čestitke na izboru na ove odgovorne funkcije.
 
Vašim izborom Društvo prijatelja dubrovačke starine pokazalo je spremnost u započinjanju novog poglavlja u svome višedesetljetnom i postojanom radu, a koje uključuje i transformaciju Društva prema potpunoj transparentnosti poslovanja.
 
Grad Dubrovnik će i dalje biti partner Društvu, a misija nam je, uvjeren sam, ista – u sinergiji i u kontinuitetu obnavljati i održavati spomeničku baštinu kako bi je očuvali i budućim generacijama predali u najboljem stanju, baš kao što su je i nama predali prethodni skrbnici.
 
Pred Vama su neminovno brojni izazovi i uvjeren sam kako ste spremni odgovoriti na sve. Najveći među njima postavlja pitanje kako Društvo približiti našim sugrađanima. Ako podignete ukupnu razinu transparentnosti i otvorite Društvo dubrovačkom puku uvjeren sam nećete pogriješiti.
 
Uz želje za dobru suradnju i međusobno uvažavanje srdačno Vas pozdravljam.  
 
S poštovanjem,
Mato Franković

Prigodom kontrole prometa na cestama u Dubrovačko - neretvanskoj županiji protekli tjedan najveća koncentracija alkohola od 1,69 g/kg izmjerena je u ranim jutarnjim satima, 10. travnja, 38 -godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavljen prilikom prometne kontrole u Ulici branitelja Dubrovnika.

Vozač je isključen iz prometa i prekršajno sankcioniran novčanom kaznom u iznosu od 10 tisuća kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije što je ujedno i najveća izrečena novčana kazna u proteklom tjednu.

dpp

Prioritiziranje popravka nad kupovinom novih proizvoda korisno je za okoliš jer vodi do smanjenja korištenja resursa, manje emisije stakleničkih plinova i manje potrošnje energije. Elektronika je najbrže rastući izvor otpada u EU od kojeg je reciklirano samo 40 posto.

Po podacima Eurobarometra o reciklaži e-otpada za 2020. godinu, Hrvatska prednjači pred ostalim zemlja. Najmlađa članica Unije reciklirala je u tom razdoblju 81,3 posto elektroničkog otpada.

Za usporedbu, Njemačka je reciklirala 38,7 posto e-otpada, Italija 32,1 posto, Francuska 36,6 posto, Švedska 47 posto, dok je najgora bila Malta sa svega 20,8 posto.

Rješavanje problema e-otpada važno je za ostvarivanje ciljeva zelenog plana i akcijskog plana o cirkularnom gospodarstvu koji je Komisija donijela u veljači 2020. godine.

(Hina)