U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, u okviru Mjere 1 “Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja” na poluotoku Pelješcu će se od 28. do 30. ožujka 2022. održati trodnevna radionice za poljoprivrednike na temu „Seoski turizam“.

Izobrazba je namijenjena svim zainteresiranim poljoprivrednicima, koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika kao nositelji ili članovi, bilo da se već nekim vidom seoskog turizma ili to tek planiraju. Programom su obuhvaćeni svi aspekti bavljenja seoskim turizmom, a predavanja će se održavati u Domu vinarske tradicije (PZ Putniković) u Putnikovićima. Treći dan je predviđen za terensku nastavu i vježbe u Agroturizmu Antunović u Kuni Pelješkoj.

Sudionicima izobrazbe koji završe program osposobljavanja izdaje se potvrda o završenom programu osposobljavanja, koja kasnije služi za upis dopunskih djelatnosti seoskog turizma na OPG-u , a pohađanje tečaja za polaznike je besplatno.

Prijave zainteresiranih na:

e-poštu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

ili mobitel: 091/488-2943

Sadržaj Dubrovačko - neretvanske županije

Turističko vijeće TZ grada Dubrovnika sastalo se jučer u Velikoj vijećnici i na 17. sjednici raspravljalo o nizu aktualnih tema, ponajviše o trenutnoj situaciji na turističkim emitivnim tržištima i stanju bookinga u svjetlu zbivanja na istoku Europe.
 
Predsjednik TZ grada Dubrovnika, gradonačelnik Mato Franković izrazio je zadovoljstvo činjenicom da se u rezervacijskim sustavima hotelijera i privatnih iznajmljivača ne bilježe otkazi, što su članovi Turističkog vijeća iz sektora hotelijerstva i potvrdili. Priljev novih rezervacija usporen je u odnosu na početak 2022. godine kako u privatnom smještaju, tako i u agencijskim rezervacijama, no najave zračnog prometa su i dalje stabilne, što ulijeva umjereni optimizam za nadolazeću sezonu.
 
Turističko vijeće usuglasilo se kako je poradi turističkog i sveukupnog gospodarskog oporavka,  marketinške i komunikacijske alate potrebno podignuti na višu razinu, u suradnji sa svim dionicima i institucijama u turizmu. Zaključeno je kako ključan čimbenik ostvarenja plana i programa Turističkog vijeća TZ-a Grada Dubrovnika treba biti usmjeren na kontinuirano i sinergijsko djelovanje svih subjekata koji su uključeni u turistički promet s jasno izraženim porukama o Dubrovniku i Hrvatskoj kao sigurnim turističkim odredištima, stvaranju novih turističkih proizvoda i daljnjem pozicioniranju Dubrovnika kao održivog turističkog odredišta.
 
Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Ana Hrnić kazala je kako su snažne promotivne aktivnosti  u punom zamahu i nastavljaju se intenzivno u razdoblju travnja, svibnja i lipnja, ponajviše u obliku digitalnog oglašavanja na emitivnim tržištima, poput Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva što je iznimno bitno za privlačenje gostiju i slanje poruka o sigurnosti destinacije u vremenima koja su, kako je istaknula direktorica Hrnić, poprilično neizvjesna za putovanja i odmor.
 
Zaključno, direktorica Hrnić najavila je i novi projekt usmjeren digitalnim nomadima, odnosno kreiranje web-stranice „Long Stay Dubrovnik“ namijenjene ovoj skupini posjetitelja i druge alate kojima će se Dubrovnik dodatno pozicionirati kao odredište koje privlači moderne „radnike na daljinu“.

dpp

Libertas će povećati cijene prijevoza, ali i reducirati polaske nekih autobusnih linija. Naime, utjecaj povećanja cijena goriva na poslovanje Libertasa bila je tema sastanka gradonačelnika Mata Frankovića i direktora Libertasa Franka Mekišića.

Uprava Libertasa zadužena je da u najkraćem mogućem roku izradi modele korekcija cijena usluga, a koji bi imali što manji pritisak na korisnike. Uprava Libertasa istovremeno će također izraditi prijedloge za privremene redukcije u broju polazaka na određenim linijama.

Na sastanku je zaključeno kako su u trenutnim uvjetima s nekontroliranim i drastičnim rastom cijena goriva navedene aktivnosti nužne te će se iste razmotriti, sve kako bi se sačuvala radna mjesta i zadržala stabilnost poslovanja društva u zahtjevnim uvjetima, a građani što manje opteretili.

Libertas inače godinama nije povećao cijene karata niti pokaza.

nm

Dok se predsjednik Nadzornog odbora Sanitata Pero Vićan i bivši, inače dugogodišnji direktor i dojučerašnji član Nadzornog odbora te gradske komunalne tvrtke Niko Kapetanić u javnosti prepucavaju priopćenjima, bivši gradonačelnik Andro Vlahušić poziva Kapetanića na objavu zapisnika sa sastanka koji je za posljedicu imao aferu Šipan. Za portal Dubrovnikpress Vlahušić je naime pojasnio svoju ulogu na sastanku s kojeg je zapisnik jučer objavio Kapetanić, a na kojem se odlučivalo o pozajmici Sanitata Midia grupi na iznos od 1,8 milijuna kuna.

- Kapetanić navodi kako je sačuvao zapisnik jer je znao s kim ima posla pa molim Nika Kapetanića da objavi i zapisnik kojega je vodio tijekom sastanka na kojemu je bio on, Pero Vićan i još neki ljudi iz malog vijeća DPDS-a, a na kojem je donesena odluka da se milijun kuna posudi Peru Vićanu, koje je Pero kasnije uredno vratio s kamatama. Dakle, molim Kapetanića da objavi i taj zapisnik jer bi dubrovačka i hrvatska javnost bila presretna da vidi kako je on posudio pare Peru Vićanu. Ja na tom sastanku nisam bio, a novci su posuđeni protivno zakonu. - kazao je Vlahušić te se osvrnuo na sastanak s Petrom Thuerom iz Midia grupe koji je održan u siječnju 2010.

NIKO PAVLOVIĆ JE REKAO DA JE IZDAVANJE ZADUŽNICA KAZNENO DJELO

- Kad sam preuzeo Grad 2009. imali smo ugovor za garažu koje je donio HDZ i gradonačelnica Dubravka Šuica, a u kojemu piše da će Grad Dubrovnik izdati deset bianco zadužnica za pokrivanje svih troškova koje će Midia grupa imati u prvim godinama poslovanja, ne navodeći iznosi i ne navodeći koliki će biti ti troškovi. - rekao je Vlahušić i nastavio:
- Dakle, Šuica i HDZ su se obvezali da će Midia grupi izdati deset bianco zadužnica za što nije bio tadašnji i kasniji pročelnik za financije Niko Pavlović. On je jedini na Poglavarstvu glasao protiv dok su svi drugi bili za. Postajem gradonačelnik i pitam Nika što ćemo, a Niko prvo kaže: „Odluka je nezakonita, odluka nema financijskih izvora, ti ako hoćeš potpisati, možeš, ali ja ti neću to potpisati jer je to kazneno djelo.” - priča dalje Vlahušić.

- Midia grupa počinje poslovati i pravi gubitke i govori da mi ne izvršavamo svoje obaveze. I stvarno, Grad ne izvršava obaveze koje je na sebe preuzela bivša gradska uprava. Nismo dali deset mjenica, oni imaju gubitke, isplatili su sebi onih pet milijuna eura koje su otišle na Cipar ili na Maltu, a Mislim da su na Cipru. Isplatili su dobit, nisu prikazali koliki su javni troškovi i mogli su pisati koliko god žele, a mi trebamo izdati deset bianco zadužnica na koje će oni upisati iznose i skidati novce s računa Grada. A u Gradu u to vrijeme 70 milijuna kuna minusa, deset bianco zadužnica za garažu, što je kasnije preraslo u 260 milijuna kuna arbitražnog spora i obveza potpisana za golf od 100 milijuna kuna za premještanje odašiljača na Srđu i obveza da izgradimo cestu do tvrđave još 50 milijuna kuna. Znači, uz sve to, bianco zadužnice na 'ko zna koliko, vjerojatno na 100 milijuna kuna, deset zadužnica po 10 milijuna kuna jer oni sami upisuju cifru, bianco je bianco. - rekao je Vlahušić.

- I što ja tada radim? Pa pokušavam kupiti vrijeme na način da kažemo kako imamo Sanitat koji se bavi parkingom kao i Midia grupa. Na tom sastanku, na koji se u prepisci s Vićanom referira Kapetanić, bili smo ja i moji zamjenici, Niko Pavlović, Vićan, Hrvoje Dunatov u to vrijeme pravni savjetnik, dakle ima li reprezentativnije tijelo, a odluka je bila da će Sanitat posuditi Midia grupi 1,8 milijuna kuna uz godišnju kamatu od osam posto. Može li bolje za Sanitat? I ja kažem da će Grad pomoći Sanitatu da ne bude u minusu, što je tako i bilo jer Sanitat je završio u plusu, s novom ribarnicom, novom upravnom zgradom, dobivenim brojnim sudskim sporovima za naplatu zaustavljanja autobusa na Pilama. - rekao je Vlahušić te dodao kako se ne može sjetiti zašto se Sanitat nije naplatio od Midia grupe.

- Zašto to nije kasnije Sanitat naplatio, stvarno se ne sjećam, pojma nemam, ali to je ionako stvar Sanitata, a ne mene. Inače je taj sastanak bio čist jedan kroz jedan. Ja sam 100 milijuna kuna smanjio na 1,8 milijuna i maksimalno zaštitio Sanitat, a Midia grupa plaća kamatu. Mi smo imali projekt shopping centra na garaži s kojim bi se izvukli iz te financijske priče. Mi smo i kaznenu prijavu podnijeli, a ta je priča završila na način da je ljubimica DORH -a potpredsjednica Europske komisije, a što bi se dogodilo meni, Matu ili bilo kome drugom da smo napravili što i ljubimica DORH-a? - pita se Vlahušić i dodaje kako je Sanitat, kad ga je ostavio Matu Frankoviću, bio najmodernija i najbolja gradska tvrtka.

U ŽIVOTU POSTOJE DVA RAZLOGA ZA SVAĐU, LJUBAV ILI NOVAC; PEZA, KAPETANIĆA I PERA JE TEŠKO DOVESTI U LJUBAVNI ODNOS

Osvrnuo se na Nadzorni odbor Sanitata koje je nedugo nakon Blaža Peza napustio i Niko Kapetanić.

- Koalicijskim dogovorom Sanitat je pripao Vićanu na upravljanje i Mato je unutra stavio Peza koji mu je drugi čovjek i ostavio je Kapetanića koji je iznutra, a sad iz Nadzornog odbora odlazi prvi čovjek županijskog HDZ-a ili drugi čovjek HDZ -a u Gradu Blaž Pezo, a otišao je i Kapetanić, koji je čovjek iz kuće, dugogodišnji direktor. - rekao je Vlahušić i dodao kako mogu biti samo dva razloga njihova odlaska.

- U životu inače postoje dva razloga za svađu – ljubav ili novac, trećeg nema. Ako nije ljubav, jer Peza, Kapetanića i Pera je teško dovesti u ljubavni odnos, ostaje novac, a kod novca su opet dvije mogućnosti, prva kako ga trošiti, na razvoj ili nešto drugo, a druga je kako ga raspodijeliti. o viziji Sanitata nismo čuli još ništa, osim da je gruška placa s osam narasla na 18,5 milijuna kuna, a nema place u Lapadu i Mokošici, nema garaže iza OTP -a i nema novih parkinga. - rekao je Vlahušić te dodao kako Sanitatu za grušku placu ne treba kredit.

- Zašto se gotovina koju Sanitat ima ne troši za placu nego se ide u kredit? Što se onda planira s tom gotovinom? Koji bi čovjek ako ima 15 milijuna kuna gotovine išao uzimati kredit i plaćati kamatu? Koja budala uzima kredit kad ima gotovinu? Drugo je pitanje zašto se cijena rekonstrukcije place toliko napuhava, zašto se ponuđačima daje mogućnost da idu do maksimuma, jer su s procjenom od 18,5 milijuna kuna oni pozvali tvrtke da napušu cijene. Netko je odlučio da bude 18,5 milijuna kuna, a to je Nadzorni odbor Sanitata, Pero, Pezo i Kapetanić. Zašto sad Pezo i Kapetanić odlaze iz Nadzornog odbora kad su u svemu sudjelovali? - pita Vlahušić i naglašava:
- Zašto bi mi nagađali kad oni mogu reći zašto su izašli. Pravo je pitanje zašto su kao članovi nadzornog odbora dopustili da cijena place s osam naraste na 18,5 milijuna kuna i zašto su dopustili da se uzme kredit. - kazao je Vlahušić i dodao kako razlog Pezova i Kapetanićeva odlaska ne leži u naknadnoj pameti.

U SMIRAJU ŽIVOTA IZVADILI SU RATNE SJEKIRE

- Nisam siguran da je naknada pamet, sad da je Kapetniću s toliko godina proradila naknadna pamet, ne vjerujem. Zašto je otvorio sukob s Vićanom jer odnos Nika Kapetanića i Vićana je dugotrajan i jedini koji nije bio za povratak zidina Gradu i izjednačavanje cijena ulaznica za zidine bio je Vićan zbog svog odnosa s Kapetanićem. DPDS -om upravljaju dva čovjeka, Denis Orlić, zadužen za pravo i financije i Niko zadužen za sve osim za pravo. Zadnjih 30 godina alfa i omega DPDS -a je Niko Kapetanić koji o svemu odlučuje. - rekao je Vlahušić.

- Niko je dao suglasnost da se Peru posudi novac i ja ga zato molim da izvadi taj zapisnik. Ajmo, Kapetaniću, kad znaš o kakvim se ljudima radi, pokaži taj zapisnik. Pero i Niko su imali odnose hoće li se kupiti Knežev dvor u Slanom, Pero nikad nije rekao ništa protiv toga hoće li se trošiti novac na austrijsku tvrđavu ili o tome zašto se u Stonu odustaje od EU sredstava koja su bila odobrena, Pero sve to zna. - kazao je.

- Sad imamo dva čovjeka u 7o -tim godinama, u smiraju života, prešli su 70 i jedan i drugi i odlučili su iskopati ratne sjekire. Što je uzrok tom ratu, a do jučer su se pomagali, davali kredite, vraćali ih. Kapetanić nije smio posuditi gradski novac. Slagao je u Splitu kao što su i drugi lagali. Bože moj, preživio sam, ali sad je u Gradskom vijeću velika sinergija HDZ -a, mene, DUSTRA -e, SDP -a i Cetinića i sad i Vićan kad napada Kapetanića, napada alfu i omegu DPDS -a. Jedini koji ih mogu braniti su Srđ je grad, ali neće ni oni. DPDS je do jučer imao samo jednog neprijatelja, a sad su mu svi neprijatelji. Hoće li Vićan stati s napadima? Poznavajući ga - teško. Mato bi morao okončati ovaj rat, ali prvo mora iznijeti viziju tog novog Sanitata. - rekao je bivši gradonačelnik i nezavisni vijećnik Andro Vlahušić.

Danas je svečano otvorena novoobnovljena riva u Donjem Čelu na otoku Koločepu. Riječ je o projektu Županijske lučke uprave Dubrovnik vrijednom gotovo 30 milijuna kuna, a koji je 85 posto sufinanciran sredstvima Europske unije, dok se preostalih 15 posto financira iz državnog proračuna.

Današnjem svečanom otvaranju nazočili su i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, saborski zastupnik Branko Bačić, župan Nikola Dobroslavić, zamjenik župana Joško Cebalo, dubrovački gradonačelnik Mato Franković i drugi.

Prilikom ceremonije otvaranja ravnatelj ŽLU Dubrovnik Željko Dadić istaknuo je važnost ovog projekta za stanovnike Koločepa.

- Moram izraziti svoju zahvalnost posebno svim Kalamotezima na njihovom strpljenju tijekom realizacije ovog projekta, ali i županu Dobroslaviću i zamjeniku Cebalu na njihovoj potpori ovom projektu i svim onima na kojima radi naša lučka uprava. Posebna zahvala i ministarstvu i ministru Butkoviću s kojim imamo izvrsnu suradnju. - naglasio je ravnatelj Dadić.

Župan Nikola Dobroslavić kazao je da je rekonstrukcija i nadogradnja rive u Donjem Čelu jedan u nizu projekata lučke infrastrukture u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

- Osim ove investicije na Kalamoti, završili smo i obnovu Puntina u Korčuli, luku Porto Uš, u tijeku je izgradnja Pomorsko-putničkog terminala u Veloj Luci, luka u Trpnju, lučica u Dračama. Pred nama su i veliki projekti novih luka Perna i Polačište. Zaista projekti na koje smo ponosni i koji uvelike pridonose povezanosti naših otoka. - izjavio je župan Dobroslavić.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je kako je duž cijele obale u tijeku realizacija brojnih projekata lučke infrastrukture.

- Ja to volim zvati renesansom na našoj obali. Dubrovačko-neretvanska županija najuspješnija je po ulaganjima u lučku infrastrukturu i ja čestitam županu i njegovim suradnicima. - istaknuo je ministar Butković.

Okupljenima se obratio i dubrovački gradonačelnik Mato Franković koji je kazao kako je ova riva izuzetno važna za Kalamoteze te kako je obnovljena nakon 98 godina.

Podsjetimo, ovim projektom postojeća riva u Donjem Čelu je proširena i nadograđena te je, po završetku investicije, riva duga 56 i široka 11 metara. Izgrađen je i operativni plato čime je omogućen privez trajekata dubine do 4,60 metara.

dpp

Dva remorkera u grušku su luku, preuzevši ga između Lozice i Copacabane gdje je doplovio u pratnji broda HRM -a, doteglila danas francuski vojni brod FS „Marne”. Brod tanker, koji ujedno i zapovjedni brod, u Dubrovniku bi trebao ostati do 20. ožujka. U dubrovačkom akvatoriju je i francuski nuklearni nosač zrakoplova „Charles de Gaulle”, u čijoj je pratnji FS „Marne”. Nosač je danas posjetio i premijer Andrej Plenković.

Plenković je u posjet nosaču otišao nakon što je Francuska iskazala spremnost pomoći Hrvatskoj u kontroli zračnog prostora. S francuskog nosača danas i sutra provodit će se zajedničko letenje i uvježbavanje hrvatskih i francuskih pilota.

Zajedničko letenje provodit će se u zračnom prostoru zračnom iznad Istre i Kvarnera te Like i Korduna. Avioni će u formacijama nadletjeti Zagreb i sjeverni Jadran, a iz Ministarstva obrane obavještavaju građane kako se neće biti probijanja zvučnog zida, ali se tijekom letova vojnih zrakoplova očekuje pojačana buka.

Francuski nosač, koji se usidrio pokraj Dubrovnika, nazvan po Charlesu de Gaulleu, osnivaču francuskog Pokreta otpora u II. Svjetskom ratu prvi je i jedini francuski nosač na nuklearni pogon.

FS „Marne” koji je uplovio u Luku Dubrovnik još 2015. bio je u splitskoj luci sa skupinom brodova koja predstavlja multinacionalne integrirane pomorske snage zemalja NATO Saveza.

nm

U Palači Ranjina jučer je održan radni sastanak za potrebe zoniranja Posebnog rezervata u moru Malostonski zaljev i područja ekološke mreže Malostonskog zaljeva. Sastanak je, u sklopu projekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000, organizirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije i to za potrebe izrade zoniranja posebnog rezervata u moru Malostonski zaljev u okviru izrade Plana upravljanja za to područje.

No, što je to zoniranje Posebnog rezervata u moru Malostonski zaljev...

Zoniranje se odnosi na postupak kojim se zaštićeno područje dijeli na ograničene prostorne cjeline, odnosno zone pri čemu se izdvajaju područja očuvanja pojedinih vrijednosti uz razmatranje stupnja njihove očuvanosti i potrebe za njihovim upravljanjem. Postupkom zoniranja konstatiraju se postojeće i planiraju buduće upravljačke potrebe u cilju očuvanja prirode. Zoniranje je jedan od osnovnih alata u planiranju upravljanja područjem radi osiguranja dugoročnog očuvanja vrijednosti područja.

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode propisana je izrada planova upravljanja za sva zaštićena područja i područja ekoloških mreža. Plan upravljanja je strateški dokument javne ustanove kojim se utvrđuje stanje zaštićenog područja ili područja ekološke mreže te određuju ciljevi upravljanja, aktivnosti za postizanje ciljeva i pokazatelji provedbe plana. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ u procesu je izrade pet planova upravljanja za zaštićena područja i područja ekološke mreže Natura 2000, koji sukladno Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže obuhvaćaju područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove, kopneni i morski dio otoka Korčule, poluotoka Pelješca, Općine Konavle, Malostonskog zaljeva te područja očuvanja značajno za ptice srednjedalmatinskih otoka i Pelješca.

Dionici imaju važnu ulogu u poznavanju područja, vrijednostima i ugrozama istih te će njihova iskustva, mišljenja kao i svakodnevno djelovanje u ciljanom području svakako imati veliki utjecaj u izradi konačnog dokumenta – Plana upravljanja. Rezultati prikupljeni tijekom radionica koristit će se prilikom obrade podataka i njihovom implementiranju u konačan dokument predmetnog Plana upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000.

Uz župana Nikolu Dobroslavića sa suradnicima, na prvom sastanku su bili nazočni i predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko - neretvanske županije, Sveučilišta u Dubrovniku, Lokalne akcijske grupe u ribarstvu – FLAG-a kao i Udruge Sunce, vanjskih stručnjaka angažiranih za vođenje i facilitaciju procesa izrade planova upravljanja.

Ovo je prvi u nizu sastanaka na kojem je predstavljeno zoniranje zaštićenog područja Malostonski zaljev gdje su se, prilikom postupka zoniranja, uzele u obzir sve djelatnosti i aktivnosti koje se trenutačno provode u posebnom rezervatu. U narednom razdoblju planirani su sastanci s dionicima, s ciljem prezentacije prijedloga zoniranja zaštićenog područja, za potrebe izrade Plana upravljanja za zaštićeno područje i područje ekološke mreže Malostonski zaljev.

dpp

Sanitat je za rekonstrukciju gruške place na natječaju dobio dvije ponude, izvijestili su iz te gradske tvrke. Jedna je ponuda Alfaplan građenja, dok je druga ponuda zajednice ponuditelja, odnosno tvrtki Magnum Supra iz Dubrovnika i Elektrocentra Petek iz Ivanić-Grada.

Alfaplan građenje je poslala ponudu na 13,6 milijuna kuna dok je ponuda zajednice ponuditelja Magnum Supre i Elektrocentra Petek na 14,8 milijuna kuna.

Magnum Supra je inače tvrtka registrirana u Dubrovniku, a osnivač joj je Tomislav Bolotin, koji je inače direktor tvrtke Konstrukta iz BiH, a koja ima podružnicu u Dubrovniku. Tvrtka Elektrocentar Peteku vlasništvu je Kreša Peteka, prvoosumnjičenog u aferi Janaf.

Iz Sanitata navode kako je „u tijeku daljnji postupak pregleda i ocjene dostavljenih ponuda, nakon čega će se donijeti Odluka o odabiru ekonomski najpovoljnije ponude, te pristupiti sklapanju Ugovora o javnoj nabavi radova”.

„Očekujući povoljnu turističku sezonu, a i poštujući želje korisnika usluga tržnice Gruž, planirani početak radova na rekonstrukciji očekuje se na jesen.” - navode iz Sanitata.

Sanitat je za rekonstrukciju place javnim pozivom tražio i ponude banaka za kredit u iznosu od 2,5 milijuna eura ili 18,5 milijuna kuna. Direktorica Sanitata Klaudia Barčot najpovoljnijom je ocijenila ponudu Zagrebačke banke za kredit u eurima pri čemu bi troškovi kredita, odnosno kamate u deset godina što je rok otplate na koji se kredit namjerava podići, iznosile nešto više od 97 tisuća eura.

Za ovo zaduženje Sanitatu je potrebna i suglasnost Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.

nm

Skupština UTD Raguse danas je dala suglasnost Nadzornom odboru i Upravi društva da se može kreditno zadužiti za kupnju TUP -a.

„Nadalje, primljena je na znanje informacija o imenovanju člana Uprave Marije Šimunović koja je imenovana od strane Nadzornog odbora na sjednici održanoj 21. siječnja 2022. godine. Primljena je na znanje i informacija o sklopljenom ugovoru o postupcima i načinu otkupa dionica TUP d.d. i poslovnih udjela Elektrocarbon – ESOP d.o.o. Skupština je donijela odluku o razrješenju dosadašnje predsjednice Skupštine Marije Šimunović, a zbog nespojivosti funkcije člana Uprave te je na razdoblje od četiri godine za predsjednicu Skupštine imenovana Ivana Brnin. Većinskog dioničara na sjednici Skupštine predstavljao je gradonačelnik Mato Franković.” - piše u priopćenju iz dubrovačke gradske uprave.

Podsjetimo, UTD Ragusa dala je najveću ponudu, u iznosu od 10,2 milijuna eura za kupovinu TUP -a, tvornice koja u posjedu ima niz vrijednih nekretnina, a ovakva cijena je izuzetno povoljna s obzirom da je vrijednost TUP a s nekretninama koje ima procijenjena na dvostruko veću vrijednost.

dm

Izgradnja mosta Ston jedan je od najzahtjevnijih objekata u projektu cestovnog povezivanja juga Pelješkim mostom. Riječ je o mostu koji povezuje tunele Polakovica i Supava na pristupnim cestama Pelješkom mostu identične duljine od 1,2 kilometara. Iako je danas bilo u planu povezivanje posljednjeg, šestog segmenta rasponske konstrukcije, ono je zbog vjetra, privremeno odgođeno. Inače, radovi na ovom mostu, koji će biti dug 485 metara, izvrsno napreduju. Radove na Mostu Ston izvodi grčki Avax.

Uz ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića i njegove suradnike, gradilište kraj Broca danas su obišli saborski zastupnik Branko Bačić, župan Nikola Dobroslavić, zamjenik župana Joško Cebalo, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić i drugi.

Ministar Butković na gradilištu je najavio skoro potpisivanje ugovora za izradu studijske dokumentacije za autocestu do Dubrovnika s obzirom na to da je proveden postupak javne nabave.

dpp

Gradonačelnik Mato Franković objavio je putem Facebooka kako je USKOK odbacio kaznenu prijavu koju protiv njega i suradnika podnio bivši predsjednik GO SDP-a Jadran Barač, a zbog afere okrajak.

„Sjeća li se netko još izmišljene ''afere okrajak''? E pa sada je i službeno ta "afera" dobila svoj pravorijek. Odbačena je kaznena prijava koju je podnio Jadran Barač protiv mene, Orlande Tokić i Marka Potrebice. Čast je po stoti put dokazati da imamo čist obraz, a što mnogima nije po volji.” - naveo je Franković.

Osim protiv Frankovića, Barač je naime kaznenu prijavu zbog zlouporabe položaja podnio i protiv tadašnje zamjenice gradonačelnika Orlande Tokić te predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebica i tvrtke Primorje gradnja, a zbog zgrade koja se trebala graditi na Lichteinsteinovu putu.

nm

Ako se nastavi postojeći demografski trend, udio Europljana u svijetu mogao bi pasti s trenutnih šest na četiri posto, izjavila je Hini potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.

- Ako se nastavimo ovim trendom rađati i umirati Europa će predstavljati samo četiri posto svjetskog stanovništva, što je zabrinjavajuće. - izjavila je za Hinu potpredsjednica za demografiju Šuica koja je protekli vikend sudjelovala na Konferenciji o budućnosti Europe u Europskom parlamentu.

Konkretne mjere demografske obnove, naglasila je, "u nadležnosti su isključivo zemalja članica”.

Iako se bavi najviše mladima, a 2022. godina proglašena je Europskom godinom mladih, Šuica je kazala da ne može razgovarati samo o njima, budući da se očekivani životni vijek produljuje.

- Znanje starijih ljudi i njihova ekspertiza i mudrost nam je potrebna, i međugeneracijska solidarnost je nešto što moramo njegovati. - kazala je.

Do 2070. očekivana životna dob žena bit će prosječno 90 godina u odnosu na današnih 83,7, a muškaraca 86 godina dok je danas 78,2, stoji u Šuičinom izvješću na temelju kojega je nastala i Zelena knjiga o starenju.

Također, 30 posto europskog stanovništva bit će tada starije od 65 godina, u odnosu na 20 posto 2019. Njih 13 posto bit će starije od 80 godina, u odnosu na sadašnjih šest posto.

Radi izbjegavanja marginalizacije starih ljudi, budući da se životni vijek povećava, dob umirovljenja trebala bi ovisiti o zanimanju, a visina mirovine trebala bi biti iznad granice siromaštva, kaže se među ostalim u preporukama koje su u veljači u Dublinu donesene na panelu građana i građanki o temi „Snažnije gospodarstvo, socijalna pravda i radna mjesta”.

Što se tiče Nacionalnog plana za oporavak i otpornost 2021. - 2026., koji je predvidio ogroman novac, Šuica je dodala da će zadnji novac morati biti vraćen tek 2059., što govori o međugeneracijskoj solidarnosti.

Dodala je da se pametnom upotrebom regionalnih fondova i kohezijske politike može poboljšati život europskih stanovnika te navela podatak da je 80 posto europskog teritorija pokriveno ruralnim područjima, ali u njima živi samo trećina ukupnog europskog stanovništva, što se može preslikati i na Hrvatsku.

- To je ogroman potencijal za djecu i mlade i život, no nažalost tamo nema sadržaja, službi, nema vrtića, zdravstvene skrbi, infrastrukture, a iznad svega nema širokopojasnog interneta, koji je postao preduvjet za otvaranje novih radnih mjesta. Nije više pitanje gdje se nalazite nego jeste li dobro povezani. - zaključila je.

(Hina)