Sve je započelo kada su žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno provjedovale 8. ožujka 1857. godine u New Yorku. Tekstilne radnice su prosvjedovale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija, a te su iste žene osnovale sindikat dva mjeseca kasnije. Prosvjedi 8. ožujka događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15 tisuća žena marširalo New Yorkom tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.

Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke internacionale te ustanovila „Međunarodni dan žena“ na prijedlog slavne njemačke socijalistkinje Clare Zetkin. Sljedeće godine Međunarodni dan žena obilježilo je preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji koincidirali su s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku za čiji su veliki broj žrtava bile okrivljene slabe mjere sigurnosti na radu. Početkom Prvog svjetskog rata žene diljem Europe su 8. ožujka 1913. godine održale demonstracije za mir.

Ujedinjeni narodi počeli su obilježavati Međunarodni dan žena 1975. godine, koja je bila proglašena Međunarodnom godinom žena. Opća Skupština UN -a pozvala je 1977. godine države članice da 8. ožujka proglase službenim UN -ovim praznikom za ženska prava i svjetski mir. Od tada se Međunarodni dan žena obilježava svake godine i od strane UN-a i u brojnim zemljama, a svake godine obilježavanje je usredotočeno na određenu temu ili pitanje u okviru ženskih prava.

Do Domovinskog rata i agresije na našu domovinu Dan žena obilježavao se diljem Hrvatske, ali je onda nekako utihnuo devedesetih godina prošlog stoljeća. Kasnih 90. - tih jedini znak na jugu da je stigao Dan žena bile su Albanke, Makedonke ili žene iz Bosne i Hercegovine, koje su i dalje imale organizirane posjete Dubrovniku uz taj međunarodni praznik.

Ipak zadnjih godina malo tko više „ima problema” s Danom ženom i taj se praznik danas više – manje primjereno obilježava.

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Ston 19 -godišnjak se sumnjiči za dva kaznena djela i to kazneno djelo pronevjere i kazneno djelo krađe, navodi danas PU dubrovačko – neretvanska bez identiteta osumnjičeng.

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je tijekom noćnih sati s 20. na 21. veljače ove godine, radeći svoju smjenu kao djelatnik ugostiteljskog objekta na području Stona, uzeo 300 kuna iz ladice kase i 700 kuna svojih novaca koje je koristio za igranje na aparatu za klađenje. Kada je izgubio novac, ključem koji mu je kao uposleniku dostupan, otvorio je vrata terminala za klađenje odakle je otuđio 2.600 kuna, nakon čega je kliještima napravio oštećenja na spomenutim vratima kako bi fingirao provalu.” - navodi policija.

„Potom je iz ladice kase uzeo ostatak novca od 700 kuna dnevnog prometa i pologa i sve prijavio kao provalnu krađu novca u ukupnom iznosu od 3.600 kuna. Zbog sumnje da je počinio navedena kaznena djela policija je osumnjičenog kazneno prijavila nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.” - piše u priopćenju.

dpp

Istaknuvši na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika kako nekima nije dobro „legla” namjera gradske uprave da se kupi TUP, a referirajući se na jučerašnju objavu gradonačelnika na Facebooku, vijećnik Blaž Pezo (HDZ), pitao je gradonačelnika Mata Frankovića tko je osoba koja je navela dvojicu vijećnika (Tropana i Vlahušića op.a.) da se preko noći predomisle i postanu protivnici kupnje TUP-a.

Gradonačelnik Franković istaknuo je kako je jučer bio tužan dan za SDP.
- Jučer je bio tužan dan za SDP. Svjedočili smo pressici (SDP -a, opa.a.) na kojoj se citirao zakon koji nije više na snazi. Naime, 1. siječnja je na snagu stupio novi zakon i svi oni stavci koje su citirani su neistiniti. Toliko nevjerodostojnosti nisam dosad vidio. Vjerujem da su se stari SDP -ovci jučer sramili. Predsjednik GO SDP -a nekoliko sati nakon pressice šalje priopćenje, vjerojatno je nešto zaboravio reći na pressici. - rekao je Franković, te se osvrnuo na postupak kupnje TUP-a.

- Što se tiče teza je li kupnja TUP -a, odnosno davanje zadužnica od strane Nadzornog odbora UTD Raguse kao potvrda kupnje bilo legitimno, reći ću da je bilo legitimno, opravdano i zakonito. Je li ovo prvi put da je neko društvo dalo zadužnice, nije.- rekao je Franković te nastavio kako je u mandatu Andra Vlahušića Libertas puno puta davao zadužnice bez odobrenja Gradskog vijeća.

- Libertas je prvu zadužnicu u mandatu Andra Vlahušića dao na pet milijuna kuna. Nakon toga je dao drugu zadužnicu na osam milijuna kuna pa nakon toga treću na pet milijuna kuna, pa je otvorio minuse po računima kako bi izbjegao Vijeće za davanje suglasnosti za kapitalnu investiciju prelaska u Komolac i ukupno se zadužio za 21 milijun kuna, sve sukladno zakonu.- rekao je Franković.

- Članovi Nadzornog odbora Libertasa u to su vrijeme bili Valentin Dujmović, Tomo Brnas, Jadranka Sulić Šprem, Ivo Dragović i Baldo Kovačević i donijeli su zakonite odluke jer za zadužnicu društvima nije trebala suglasnost Vijeća, osim kad su zadužnice dio kreditnog zaduženja, tada idu na Vijeće. - rekao je Franković, koji je inače namjeravao nastaviti pričati o TUP-u, ali je predsjednik Vijeća Marko Potrebica upozorio na vrijeme.

- Sve napreduje kako je planirano. - tako je gradonačelnik Mato Franković odgovorio na vijećničko pitanje Krešimira Markovića (HS) kojeg je također zanimalo što je s kupnjom TUP -a.

- Krajem mjeseca će biti sjednica na kojoj će Vijeće odlučivati o davanju suglasnosti na kreditno zaduženje društva UTD Ragusa. Prvo će Nadzorni odbor i Skupština društva imati sjednicu o kreditnom zaduženju za kupnju TUP -a.- kratko je odgovorio gradonačelnik Mato Franković.

Povodom Međunarodnog dana žena župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić i zamjenik Joško Cebalo upriličili su prijem za pročelnice županijskih upravnih odjela te ravnateljice javnih ustanova kojima je osnivač Dubrovačko - neretvanska županija.

Župan Dobroslavić uz čestitku uz Međunarodni dan žena svojim je suradnicama zaželio nastavak dobrog rada i uspješne suradnje.

- Često kažu da su žene upornije i organiziranije i ja to mogu potvrditi i reći da sam jako zadovoljan našom županijom i vašim radom. Možemo se pohvaliti da sedam od naših devet upravnih odjela vode žene, a 73 posto ukupnog broja zaposlenih u županiji su žene. - poručio je župan Nikola Dobroslavić.

dpp

Uoči točke dnevnoga reda na sjednici dubrovačkog Gradskog vijeća tijekom koje će vijećnici raspraviti kreditno zaduženje od 14 milijuna kuna za potrebe rekonstrukcije javne rasvjete, vijećnik Đuro Capor (SJG) pitao je gradonačelnika zašto taj projekt nije prijavljen na EU fondove.

- Moj je dojam da u EU fondovima za zelenu transformaciju postoje poprilično velika sredstva i nema razloga sumnjati da ovaj projekt ne bi dobio sredstva umjesto da se zadužujemo novim kreditima. Namjeravamo li ovaj projekt prijaviti na EU fondove? - pitanje pitao je Capor.

Franković je odgovorio kako rekonstrukcija javne rasvjete zapravo jest dio EU projekta te je rekao Caporu da je trebao bolje čitati materijale.

- Kad pričamo o javnoj rasvjeti, o kreditu, o EU fondovima, trebao bih vas demantirati u svemu što ste govorili. Ili niste pročitali materijale, ali morate znati da se današnji materijali odnose na ESIF program Vlade i HBOR-a. To je ESIF kredit kroz koji je osigurano 512 milijuna kuna te je ovlašten HBOR za njegovu provedbu. Upravo se točka koja se danas nalazi pred vama odnosi na ovaj program koji provode Vlada i HBOR. - rekao je Franković te dodao kako je riječ o povoljnom kreditu.

- To je povoljan kredit, to su ta EU sredstva, nema drugih. Ovaj model je isplativ za jedinice lokalne samouprave i već ga koristi 57 gradova i općina. U Županiji su ga proveli gradovi Ploče i Korčula. Osim ESIF-a postoji i ESCO program i kroz njega jedinice lokalne samouprave mogu raspisati javni natječaj za dodjelu upravljanja javnom rasvjetom trećoj osobi, odnosno tvrtka izradi rekonstrukciju javne rasvjete, upravlja njome sedam godina i vraća je jedinici lokalne samouprave. - kazao je Franković.

Osim što ima problema jer je osumnjičen da je s ocem Igorom 420 tisuća kuna državnih poticaja otuđio od svojih radnika, gradski vijećnik SDP -a Ivan Tropan ima problema i s TUP -om. Tvrtki koju UTD Ragusa namjerava kupiti, Tropanova tvrtka je, naveo je jučer gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, koji je imao uvida u poslovanje TUP -a, dužna 150 tisuća kuna za najam prostora.

- Mi smo u najmu u TUP -a dugi niz godina, smanjen je bio najam tijekom pandemije. Nisam upoznat ima li neki dug i koliki je. Nisam siguran je li istekao ugovor, mislim da nije. Nisam ja odgovorna osoba u firmi tako da ne znam, ja sam samo zaposlenik firme. - odgovorio je Tropan na jučerašnjoj SDP -ovoj konferenciji za novinare o kupovini TUP -a, a na kojoj mu je postavljeno pitanje duguje li njegova tvrtka novce TUP -u.

No Tropanov odgovor i nije baš istinit. Naime, u tvrtki Tropan d.o.o. koja je TUP- u dužna za najam, Ivan Tropan nije „samo zaposlenik firme”, kako je on to pokušao prikazati. Ivan Tropan je, prema Sudskom registru s majkom i ocem jedan od osnivača tvrtke, odnosno suvlasnik sa svojim roditeljima.

Inače, nedugo nakon što su mediji prenijeli gradonačelnikov post o Tropanovu dugu, njegov otac Igor Tropan pojavio se u TUP -u te kako doznaje Dubrovnikpress TUP-u podmirio dio duga za neplaćenu najamninu.

Tropan junior je inače još u kolovozu prošle godine pred suca istražitelja priveden u lisicma pod sumnjom da je zajedno s ocem od radnika otuđio 420 tisuća kuna državnih poticaja za očuvanje radnih mjesta u krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa. Vijećnika Tropana sumnjiči se i za krivotvorenje svjedožbi nekih od radnika.

Protiv Tropana mlađeg i njegova oca DORH -u, koji još uvijek provodi istragu, iskaze je dalo 17 radnika iz njegove tvrtke

Nakon što je gradonačelnik jučer objavio kako je Tropan, točnije njegova tvrtka, dužna TUP -u, ostaje i pitanje je li vijećnik Ivan Tropan još jednom obmanuo svoje stranačke kolege, odnosno je li, prije nego je gradonačelnik objavio svoj post, predsjedniku SDP -a Dubrovnik Ivici Didiću uopće spomenuo poslovni odnos s TUP -om, s tvrtkom o kojoj je trebao govoriti na konferenciji za novinare.

Kao suvlasnik tvrtke koja je u poslovnom odnosu s TUP -om koji kupuje UTD Ragusa, Tropan se zapravo trebao držati po strani, odnosno trebao se izuzeti od bilo kakva raspravljanja o TUP -u. Možda čovjek jednostavno ne shvaća da nije primjereno da drži konferencije za novinare na temu TUP -a, kojem kao suvlasnik druge tvrtke duguje popriličan novac, a očito to baš ne shvaćaju niti u SDP -u. Tropan SDP -u postaje sve teži uteg, ali predsjednik dubrovačkog SDP -a Ivica Didić nema snage tog se utega i osloboditi.

Gradsko je vijeće gradonačelniku Matu Frankoviću dalo suglasnost za kredit kod HBOR - a na iznos od 14 milijuna kuna za potrebe rekonstrukcije javne rasvjete. Naime, s ciljem ušteda u potrošnji električne energije dok cijene energenata rastu, gradonačelnik Franković je nedavno najavio kako će se ići u izmjenu gotovo četiri tisuće rasvjetnih tijela na gradskom području. Kredit od 14 milijuna kuna, koji će se vraćati kroz narednih sedam godina, Grad Dubrovnik mora potrošiti u roku do godinu dana

Franković je rekao kako ovo kreditno zaduženje ne ulazi u ukupno kreditno zaduženje Grada i ne predstavlja teret.

- Uštede će biti puno veće u odnosu na plaćanje kredita. Dakle, plaćat ćemo manje kredit nego što danas plaćamo struju. - kazao je Franković i naglasio kako Grad Dubrovnik nije prezadužen.

- Grad Dubrovnik nema problema, uredno vraća sve svoje rate kredita. Kad svi dođu na naplatu bilo bi 34 milijuna kuna godišnjih obveza, a to je 2,6 milijuna kuna mjesečno i gdje je tu problem? - pitao se Franković i naglasio kako se u javnom prostoru baca stigma na Grad kako se „krediti uzimaju za bančenje, plandovanje i bacanje para okolo”.

- Zar ti krediti nisu Gradu stvorili korist, donijeli nešto novo, a pokušava se stvoriti priča da smo pijani milijunaši. - kazao je Franković.

Rekao je da je ova gradska uprava uzela tri kredita te putem video priloga pokazao vijećnicima u koje su gradske projekte novci od kredita utrošeni.

- Može Grad u ovom trenutku podnijeti opterećenje od 30 posto jer je ono izračunato na prihodima od prošle godine koja je bila katastrofa te na dva beskamatna zajma koja je dala država jer nismo željeli uzimati ljudima ni subvencije, ni stipendije. Zbog tih beskamatnih zajmova mogli smo poduzetnicima dati 50 milijuna kuna pomoći u koroni. Grad nije naplaćivao najmove, a privatnici jesu. - rekao je Franković.

Istaknuo je kako su u međuvremenu za dva kredita kod HBOR-a uspjeli smanjiti kamatne stope.

- Grad ima dva kredita kod HBOR-a, iz 2012. i iz 2018. i pročelnik je kontaktirao HBOR i tražio mogućnost komercijalnog smanjenja navedenih kamatnih stopa i obavijestili su nas da nam nude nove kamate i to s četiri na 0,5 posto i za drugi kredit s 2 na 0,83 postom. Znate li kolika je ušteda? Za prvi kredit 6,8 milijuna kuna, a za drugi kredit 6 milijuna kuna, uštedit ćemo 12,8 milijuna kuna, ali u javnom prostoru opet će biti da je Grad prezadužen, a ima li jedan od projekata koji nije trebalo napraviti, od Vukovarske, koja pluta, Nika i Meda Pucića koja je bila katastrofa, škole Montovjerna, pa ljudi na te projekte čekaju najmanje 20 godina. - kazao je Franković.

Nakon što je tvrtki Andrije Njavra istekao ugovor o održavanju autobusnih čekaonica, Grad Dubrovnik taj posao ubuduće ipak neće povjeriti nekoj od gradskih tvrtki. Naime, nakon što je vijećnik Đuro Capor (SJG) pitao gradonačelnika hoće li čekaonice ubuduće održavati Libertas, Čistoća ili Sanitat, gradonačelnik mu je odgovorio zašto taj posao neće raditi neka od tri navedene gradske tvrtke.

- Ne, nemamo namjeru davati društvima u vlasništvu Grada održavanje čekaonica, ne zato sto smo loši gospodari nego zato što smo dobri gospodari jer putem sustava javne nabave sam trošak održavanja čekaonica je manji od troška zaposlenog i opreme koju bi morali plaćati, radili - ne radili. - rekao je Franković te dodao kako je vrlo važna svijest građana.

- Vjerujemo u svijest građana i činjenicu da će se svakodnevno sve manje crtati grafiti. Ako ćemo kontrolirati i nadzirati, nećemo imati što čistiti jer cilj je prevencija. Imali smo slučaj na Buži kad je na Big Bellyju nacrtana črčkarija. To smo objavili da ti koji su to napravili vide da ih vidimo pa da više ne crtaju.- rekao je Franković i nastavio kako je cijeli Zagreb išaran grafitima.

- Kad dođem u Zagreb, svaka autobusna čekaonica je išarana sprejem, katastrofa, nema zgrade u Zagrebu koja nije išarana grafitima. Znate što stranci misle o tome, misle da je to kvart gdje su neki delikventi. - kazao je Franković.

No, Capor je ostao pri stavu kako čekaonice treba održavati neka od gradskih tvrtki, konkretno Sanitat koji prodaje oglasni prostor na čekaonicama pa bi ih trebao i održavati, smatra Capor.

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji žene su dobro zastupljene u svakom pogledu, naime 73 posto zaposlenika su upravo žene, a od devet upravnih odjela njih sedam vode upravo pročelnice. - rekao je župan Nikola Dobroslavić danas u prigodi Međunarodnog dana žena za portal Južni koji se bavio tematikom zašto je Dan žena '90. -tih godina bio gotovo pa odbačen kao praznik te kako muškarci danas vide poloćaj žena u društvu.

Dubrovačko - neretvanski župan Nikola Dobroslavić kazao je također kako su devedesete godine bile vrijeme odmaka od socijalističkog sustava „pa budući da je i Dan žena bio vezivan za bivši sustav, došlo je do zanemarivanja tog praznika“.

- Danu žena sada pristupamo po mom mišljenju primjereno, ne zanemarujemo ga, niti ga glorificiramo. Praznik sam za sebe dakako ne rješava pitanje uloge žene u društvu, za to su važni brojni drugi mehanizmi, koji mogu poboljšati položaj žene. Podsjetimo se da je tradicionalni odnos prema ženama kao osobama i majkama u našem društvu bio temeljen na iznimnom poštovanju žena, ali ne sagledavajući dovoljno novu ulogu žene u društvu. Sadašnji je položaj žene puno primjereniji, ali može i treba biti još bolji, međutim, to je proces. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić za Južni za koji su ovoj temi govorili i bivši gradonačelnik Dubrovnika Vido Bogdanović, glumac Frano Mašković, novinar Vicko Dragojević i gradonačelnik Opuzena Ivan Mataga, a cijeli napis možete pročitati OVDJE.

dpp

Drago mi je da smo u cijelom nizu situacija pokazali da znamo štititi javni prostor, rekao je gradonačelnik Mato Franković, odgovarajući na vijećničko pitanje Iva Lučića (HDZ) na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, a nakon nepravomoćnog rješenja Općinskog suda u Dubrovniku prema kojem je Razvoj golf dužan Gradu vratiti tvrđavu Imperial u posjed. Franković je vijećnike izvijestio kako je Razvoj golf protiv Grada Dubrovnika pokrenuo arbitražni postupak. Pozvao ih je da na sjednicama paze što govore „kako njihove izjave Razvoj golf na arbitražnim postupcima ne bi koristio kao protuargumente”.

- Trebamo biti jedinstveni s obzirom da nas čekaju neki postupci jer je Razvoj golf pokrenuo arbitražni postupak protiv Grada Dubrovnika radi koncesije nad tvrđavom Imperial u kojem traže da se poništi odluka Gradskog vijeća o raskidu koncesijskog ugovora. To bi značilo da se njima koncesija vraća i zato je važno da budemo mudri u izričaju, da ne postanemo oružje u njihovim rukama. - rekao je Franković.

- Na arbitražnom sudu u Parizu su oni koristili ono što bi na sjednicama bilo rečeno. Koristili su to kao argumente jer činjenica je da se itekako pazi i promatra ono što mi ovdje rečemo. - rekao je Franković te se osvrnuo na raskid koncesijskog ugovora za tvrđavu Imperial.

- Raskidanje ugovora bilo je puno naše pravo i Općinski sud u Dubrovniku je to sve skupa prihvatio. Mi smo njih isknjižili i mi samostalno upravljamo tvrđavom. Oni je nisu napustili i zato se provodi deložacija kako bi Grad u potpunosti mogao preuzeti upravljanje tvrđavom. - kazao je Franković te najavio obnovu tvrđave.

- Nakon što to učinimo, započet ćemo sa svim aktivnosti jer mi smo legalisti i nećemo trčati prije negoli se okonča deložacija. Kad se ona završi, sjest ćemo sa Zavodom za obnovu i krenuti po prostornom planu raditi priču rekonstrukcije i obnove spomeničke baštine uz suglasnost Konzervatora i važno je da ovdje budemo vrlo oprezni u izričaju jer bi se on mogao izokrenuti i zloupotrijebiti. - rekao je gradonačelnik Franković.

Istaknuvši kako zidine izgledaju kao da su u lošem stanju, nezavisni vijećnik Andro Vlahušić pitao je gradonačelnik Dubrovnika Mata Frankovića hoće li na dnevni red neke od idućih sjednica Gradskog vijeća staviti izvješće o radu DPDS -a.

- Izvješće o radu DPDS na Vijeću nije bilo zadnjih pet godina. Zarađivali su se milijuni, samo 2019. bilo je 40 milijuna kuna bez PDV -a. Hoće li Turistička zajednica i komunalne službe napraviti zapisnik o stanju zidina. - pitao je Vlahušić.

Franković je Vlahušiću odgovorio kako njegova zaljubljenost u DPDS ima niz negativnih, ali i pozitivnih pomaka.

- Ima stara poslovica koja kaže „žuri polako” i vaša zaljubljenost u DPDS je donijela niz negativnih stvari, dobili smo i određeni pluseve. DPDS je ušao u fokus promatranja i sigurno je to jednim dijelom omogućilo da imamo bolje financijske uvjete i da je bilo nama lakše pregovarati da dođemo do onih 60 : 40 posto. Vi ste jedan dobar put prokrčili i vaše pitanje ide u smjeru koristi Grada. - kazao je Franković koji smatra da je DPDS dobro održavao baštinu.

nm

Izložbom „Između realnog i nadrealnog“ iz vlastite zbirke Umjetnička galerija Dubrovnik predstavlja izbor radova, odnosno slike i skulpture hrvatskih umjetnika u razdoblju od sredine '50. -tih do početka '90. -ih godina prošlog stoljeća.

Na izložbi su zastupljena djela Milovana Stanića, Dušana Džamonje, Vaska Lipovca, Petra Jakelića, Agnez (Neže) Velikonje, Pera Šantića, Josipa Škerlja, Lukše Peka, Josipa Ivanovića, Nives Kavurić Kurtović i Zlatana Vrkljana koji su se bavili tematikom aktova i figura, odnosno istraživanjem odnosa tijela i ljudskih figura u prostoru.

„Različita stilska i diskurzivna pripadnost izloženih radova, kao i individualni pristupi temi, koji se u nekim segmentima preklapaju, a zajedno objedinjen u jedinstven izložbeni postav, isti čine zanimljivim i dinamičnim. Uglavnom su to slike izrazito velikih ili manjih formata, uključujući i Šantićevu minijaturu, gotovo uvijek realizirane u široku spektru različitih kombiniranih tehnika. Na svojim platnima umjetnici istražuju odnos tijela i ljudskih figura u prostoru. Njihov svijet područje je transcendentnog, nematerijalnog i metafizičkog, u naravi nadrealnog.

Izložbom se sugerira postupnost zamaha, istančani pomaci u kojima kroz ljudske figure i aktove pratimo život oblika. Lakoća stvaranja upletena je tako u kontinuitet, logični i ustrajni sistem stvaranja, u kojem elementarna jednostavnost oblika odgovara izražavanju elementarnih životnih principa.” - ističu iz Umjetničke galerije Dubrovnik.
Kustosica izložbe je Andrea Batinić Ivanković, kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik.

Izložba se može pogledati od utorka, 8.ožujka u Galeriji Dulčić Masle Pulitika u vremenu od 9 do 20 sati, a ostaje otvorena do 12. svibnja.

dpp