Tina Grbić iz redova Župke na osobni je zahtjev stavila u mirovanje vijećnički mandat u Općinskom vijeću Župe dubrovačke, a umjesto nje u Vijeće je ušao njen stranački kolega Luka Rašica.

Na jučerašnjoj sjednici župski vijećnici donijeli su odluku kojom se zaposlenicima Jedinstvenog upravnog odjela Općine Župa dubrovačka te povezanim društvima plaće od lipnja vraćaju na razinu od prije pandemije kada su bile umanjenje.

Župski vijećnici usuglasili su se i da tvrtka Kaufland koja namjerava u Župi otvoriti trgovački centar može izvoditi građevinske radove u Poslovnoj zoni Čibača u razdoblju od 15. svibnja do 15. prosinca ove godine.

kšc

U sklopu radova rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale u tijeku je vrlo zahtjevna izgradnja obalnog zida. Montiraju se prethodno betonirani segmenti armiranobetonskih zavjesa, od kojih je prvi postavljen u petak, a danas se planira postaviti prvi vertikalni segment.

"Ovi radovi će napredovati od Batale prema Fakultetu i trajat će do ljeta, a paralelno će se izvoditi i preostali piloti, koji bi trebali biti pobijeni u idućih mjesec dana. Riječ je o izuzetno složenim radovima koji se izvode uz pomoć dizalice, na jako uskom prostoru, stoga za vrijeme izvođenja ovih radova Lapadskom obalom nije moguć promet ni pješaka ni vozila." - navode u priopćenju iz Grada Dubrovnika.

"Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale (II, III i IV faza izgradnje) kapitalna je investicija od javnog interesa koje ujedno predstavlja najveće ulaganje u prometnu infrastrukturu užeg centra grada u posljednjih pedeset godina. Investicija je vrijedna 70 milijuna kuna, a u potpunosti je financirana izvanproračunski, europskim i nacionalnim sredstvima. Realizacijom projekta izmijenit će se regulacija prometa iz jednosmjerne ulice u dvosmjernu, izgradit će se nova obalna konstrukcija, komunalna infrastruktura, šetnica sa zelenilom i biciklističkom stazom, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci." - piše još u priopćenju.

dpp

Rat u Ukrajini gurnuo je pandemiju koronavirusa u drugi plan, ali to nipošto ne znači da je ona završila. DubrovnikPress je već prije prestao sa svakodnevnim objavljivanjem broja novooboljelih s obzirom da je to uistinu bilo besmisleno. Tada, 15. siječnja smo naveli kako ćemo sljedeću vijest o broju oboljelih objaviti kada za to bude povoda. A povod je svakako da je od tog dana kada smo brojali 5.747 oboljelih u Dubrovačko – neretvanskoj županiji s ovim vikendom broj pao na njih 580, odnosno za više od pet tisuća.

Najviše zaraženih tog 15. siječnja bilo je u Dubrovniku, njih 2.647, a zatim u Župi dubrovačkoj 583, Metkoviću 564 i Konavlima 485.

Danas je najviše oboljelih također u Dubrovniku, ali njih 200, a nakon Dubrovnika slijedi Metković u kojem je 140 aktivnih slučajeva. U Župi dubrovačkoj je 59, a u Konavlima su 44 aktivna slučaja. Dvoznamenkasti broj aktivnih slučajeva još se bilježi u Opuzenu, njih 26, Pločama gdje su 24 te u Orebiću, Lumbardi i Blatu po 11 i Stonu deset slučajeva.

Devet je slučajeva u Korčuli, po šest na Lastovu i u Trpnju, po četiri u Smokvici i Dubrovačkom primorju, po tri u Veloj Luci, Kuli Norinskoj, Slivnu i na Mljetu, dva su slučaja u Zažablju i jedan u Janjini. Jedino u Općini Pojezerje nema zabilježenih aktivnih slučajeva.

Sve ovo naravno ne znači da se i dalje ne morate paziti i pridržavati propisanih mjera.

Od početka pandemije u Dubrovačko – neretvanskoj županiji od posljedica zaraze preminulo je 306 osoba, zabilježena su ukupno 40.534 slučaja, a obavljeno je čak 229.970 testiranja.

dm

Predsjednik Vlade Andrej Plenković obići će u utorak francuski nosač zrakoplova „Charles de Gaulle” koji se trtenutno nalazi u blizini Dubrovnika.

- Sutra ću posjetiti taj nosač aviona koji se nalazi u Jadranu u blizini Dubrovnika. - rekao je premijer u ponedjeljak, a večeras su obilazak potvrdili i iz Ministarstva obrane.

Inače, u utorak i srijedu provodit će se zajedničko letenje i uvježbavanje hrvatskih pilota 191. Eskadrile lovačkih zrakoplova i francuskih pilota zrakoplova Rafale s tog nosača zrakoplova.

Prije toga u obilasku nosača s premijerom Plenkovićem će biti ministar obrane Mario Banožić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj i posebni savjetnik predsjednika Vlade za poslove obrane Damir Krstičević.

Premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak da je Francuska iskazala spremnost da nam pomogne u kontroli hrvatskoga zračnog prostora te da je njihov avion za rano upozoravanje i kontrolu već nadletio naše nebo, a najavio je i da se razgovara sa SAD-om kako nam oni mogu pomoći.

Plenković je istaknuo kako je već prije, u petak, u Parizu razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i koji je iskazao spremnost da francuski avioni pomognu u kontroli hrvatskog zračnog prostora. Nakon toga je avion Hawkeye E2C za rano upozoravanje i kontrolu zračnog prostora nadletio je hrvatsko nebo 12. ožujka, a to će učiniti i sutra.

dm

Prometno povezivanje i dalje je okosnica rada dubrovačko – neretvanskog župana Nikole Dobroslavića, koji će na sjednici Županijske skupštine u četvrtak podnijeti izvješće o svom radu za razdoblje od srpnja do prosinca 2021.

Izgradnja brze ceste Dubrovnik (Osojnik) - Zračna luka Dubrovnik - granica Crne Gore, autoceste Osojnik - Čvor Metković te izgradnja brze ceste Brijesta - Perna s obilaznicom Orebića, prioriteti su koje u izvješću o radu navodi župan Dobroslavić.

Naglasak stavlja i na razvoj otoka čemu je, ističe Dobroslavić,osnovni preduvjet prometna infrastruktura.

„Jedan od velikih projekata cestovne infrastrukture na otocima, točnije na Korčuli, je i rekonstrukcija pristupne ceste luci Polačište od naselja Račišće do grada Korčule.” - naveo je u izvješću Dobroslavić te nabrojao projekte koji su okončani u vremenu na koje se odnosi izvješće koje podnosi Županijskoj skupštini.

„U listopadu je u potpunosti završen projekt rekonstrukcije lukobrana
Puntin vrijedan 10,5 milijuna kuna, u studenom su završeni svi radovi rekonstrukcije rive Donje Čelo na otoku Koločepu vrijedni gotovo 30 milijuna kuna, nakon čega se očekuje izdavanje uporabne dozvole.” - naveo je Dobroslavić.

Župan u svom izvješću također ističe kako je rekonstrukcija luke Trpanj u završnoj fazi, a u tijeku su radovi na projektu izgradnje pomorsko-putničkog terminala Vela Luka, čija je vrijednost 91 milijun kuna.

„Za izgradnju luke Perna u Orebiću, u vrijednosti od 110 milijuna kuna, još ranije je ishođena građevinska dozvola, a projekt je prijavljen na programe Ministarstva mora,prometa i infrastrukture za financiranje iz sredstava EU fondova.

„Za rekonstrukciju luke otvorene za javni promet Ubli na otoku Lastovu potpisan je ugovor o sufinanciranju sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje, pripremljena je dokumentacija za provođenje postupka javne nabave za tehničku pomoć pri realizaciji projekta, a slijede natječaji za vođenje projekta, nadzor i izvođenje radova.” - naveo je Dobroslavić.

Kada je riječ o projektima pomorske infrastrukture, Dobroslavić ističe kako je potpisan Sporazum o financiranju nadogradnje lukobrana u luci Duba Pelješka.

Podsjeća kako je Županijska skupština u studenome prošle godine donijela odluku o proširenju lučkog područja Luke Dubrovnik prema Solitudu gdje se planira izgradnja komunalnih vezova.

Povijesnim uspjehom Dobroslavić drži uspostavljanje svakodnevne brzobrodske linije Lastovo – Korčula – Dubrovnik i obratno, čime je, kako navodi, naš najudaljeniji naseljeni otok prvi put tijekom cijele godine, spojen sa središtem Županije.

Za Dobroslavića je iznimno važan i Plan razvoja Dubrovačko - neretvanske županije do 2027. te navodi kako je to dokument kojim se određuju ciljevi i prioriteti društveno gospodarskog razvoja, posebno potrebe za ravnomjernim razvojem svih dijelova Županije.

Dok oporba već duže vrijeme upozorava na loše stanje u zdravstvu, župan dubrovačko – neretvanski navodi kako su okončani radovi na uređenju Dnevne bolnice u Metkoviću, čije se otvorenje očekuje u prvoj polovici 2022., a u sklopu koje se planira i uspostavljanje Centra za djecu s poteškoćama u razvoju.

Kad su u pitanju ostala ulaganja u zdravstvo, Dobroslavić ističe kako su nastavljena ulaganja u županijski Zavod za hitnu medicinu te osigurano financiranje dodatnih medicinskih timova u turističkoj sezoni.

„U srpnju je potpisan Ugovor o radovima na obnovi zgrade ambulante u Trpnju, koji su krajem godine i završeni, a kao poseban uspjeh u segmentu zdravstva ističemo kako je u prvoj polovici godine postignut povijesni uspjeh te smo, u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom zdravstva, osigurali cjelogodišnju hitnu helikoptersku medicinsku službu. Tako smo postigli standard tzv. „Zlatnog sata” za gotovo sve dijelove naše županije.” - naveo je Dobroslavić u izvješću o svom radu.

Istaknuo je kako je Županija umirovljenicima isplatila dva milijuna kuna božićnica kao i jednokratne novčane potpore za obitelji s četvero i više djece.

Naveo je i niz mjera kojima je Županija u proteklom razdoblju pomogla poduzetnicima.

„Nakon otvaranja ureda HAMAG-BICRO-a u Dubrovniku u prvoj polovici 2021. godine, u srpnju je donesena odluka o cjelovitom sufinanciranju kamatne stope poduzetnicima registriranim na području županije, po kreditima odobrenim od strane HAMAG-BICRO-a u razdoblju od 1. travnja do 31. prosinca 2021 U suradnji s Ministarstvom poljoprivrede sudjelovali smo na predstavljanju paketa mjera za pomoć vinarima, a na sastanku s hotelijerima u listopadu dali smo potporu njihovu zahtjevu za pomoć upućenom Vladi za sve koji su imali pad prometa od 40 posto i više.” - naveo je Dobroslavić.

U izvješću o radu za razdoblje srpanj – prosinac 2021. Dobroslavić podsjeća kako je Županija pružila potporu čelnicima jedinica lokalne samouprave koji su od Vlade zatražili pomoć za likvidnost.

Naglasio je kako je Odlukom o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Dubrovačko - neretvanske županije optimizirana županijska administracija. Naime, nakon decentralizacije koju je provodila Vlada i uključivanjem Ureda države uprave sa svojih 118 zaposlenika, ukupna županijska administracija porasla na 218 zaposlenih.

Istaknuti književni kritičar, pisac i esejist Igor Mandić umro je u nedjelju u Zagrebu u 83. godini života, objavio je na svojem Facebook profilu književni kritičar Velimir Visković. Kako je napisao u svojoj objavi, Mandić je preminuo u nedjelju oko 18:30 sati. Visković navodi da je Mandić godinama imao srčane probleme te je imao jako napornu prethodnu noć i slabo je spavao, a.

Poznati novinar, pisac, knjiženi i društevni kritičar, esejist i publicist Igor Mandić preminuo je u nedjelju u zagrebu u 83. godini života. U nedjelju poslijepodne Mandiću je pozlilo nakon čega je završio u bolnici Sveti Duh gdje je i preminuo.

Mandić je među onima koji su obilježili hrvatsko novinarstvo u drugoj polovici dvadesetog stoljeća. Bio je dugogodišnji suradnik mnogih televizijskih i radijskih postaja, a objavljivao je socio-kulturološke feljtone, eseje, polemike i književne kritike.

Dobitnik je nagrade Hrvatskog novinarskog društva za životno djelo 2005.

Rođen je u Šibeniku 20. studenoga 1939. godine. Maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Splitu 1958. godine, a diplomirao je 1963. godine na Katedri za komparativnu književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Objavio je preko 30 knjiga od književnih i glazbenih kritika do knjiga feljtona, eseja i polemika, kao i tri knjige autobiografskih promišljanja i dnevničkih zapisa.

dm

Prilikom kontrole prometa prošli tjedan na prometnicama u Dubrovačko – neretvanskoj županiji najveća koncentracija alkohola od 1,41 g/kg izmjerena je u ranim jutarnjim satima, 13. ožujka, 27 -godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka u Metkoviću, u ulici Ivana Gundulića, počinio prekršaje nepropisnog skretanja, vožnje u suprotnom smjeru i nepoštivanja znaka službene osobe.

Vozač je isključen iz prometa, zadržan u prostorijama policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva te mu je izdan obavezni prekršajni nalog u iznosu od 10.380 kuna. Također, izdana mu je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od šest mjeseca.

Najveća novčana kazna od 19.880,00 kuna izrečena je 27 -godišnjem vozaču osobnog vozila, koji je u večernjim satima 8. ožujka, prilikom redovne kontrole prometa, zaustavljen dok je upravljao osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka pod utjecajem alkohola od 0.75 g/kg te kod sebe nije imao vozačku dozvolu.

Nakon zaustavljanja, vozač je podvrgnut preliminarnom testiranju na opojna sredstva u organizmu i tom prilikom mu je utvrđen pozitivan test na opojne droge, a nakon kojeg se odbio podvrgnuti uzimanju krvi i urina radi daljnje analize. Također, kod spomenutog 27-godišnjaka policijski službenici su pronašli manju količinu droge amfetamina.
Osim spomenute novčane kazne vozaču je izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

Inače, u proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko -neretvanske zabilježeno je pet prometnih nesreća s ozljeđenim osobama u kojima su tri osobe teže i šest osoba lakše ozljeđeno. S materijalnom štetom zabilježene su dvije prometne nesreće.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 570 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 318 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 59 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 20 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 18 osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 34 mjere poduzete zbog nepropisnog pretjecanja i 35 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

Niko Kapetanić podnio je ostavku na članstvo u Nadzornom odboru Sanitata. Druga je to ostavka u tom nadzornom odboru u kratkom vremenskom roku. Naime, u Nadzornom odboru Sanitata ostavku je sredinom veljače podnio i Blaž Pezo.

Pezo, baš kao i Kapetanić razloge podnošenja ostavki ne iznose u javnost, no već duže vrijeme odnosi u Sanitatu, odnosno Nadzornom odboru tog društva, poprilično su napeti. Može se čuti kako je razlog Pezovoj, baš kao i Kapetanićevoj ostavci, projekt rekonstrukcije place u Gružu koji je s osam milijuna kuna narastao na vrtoglavih 18 milijuna kuna, a za koji dio članova Nadzornog odbora ne želi dati zeleno svjetlo.

Sanitat je inače nakon lokalnih izbora na upravljanje dodijeljen DDS -u, odnosno Peru Vićanu. On je ujedno i predsjednik Nadzornog odbora, a direktorica Sanitata je Klaudija Barčot za koju je Vićan i na prošloj sjednici Gradskog vijeća rekao kako nije stranačka osoba. Iako nije stranačka, jasno je da je za direktoricu Sanitata imenovana na Vićanov prijedlog. Inače, prema „insiderskim” informacijama Barčot se u Sanitatu ne pita ama baš ništa kada su važne odluke u pitanju. Prije negoli je imenovana direktoricom Sanitata Klaudija Barčot je inače radila u jednoj banci.

O projektu rekonstrukcije place, koji je s osam narastao na 18 milijuna kuna, bilo je riječi i na prošloj sjednici Gradskog vijeća. Vićan je tada, umjesto da postavi vijećničko pitanje, govornicu iskoristio za obračun s DuListom koji je pisao o tom projektu.

Na sjednici je također rekao kako se u javnosti još od 2017. vuče lažni projekt od osam milijuna kuna. No, istina je da je taj projekt rekonstrukcije place i na stranicama Sanitata kao i na stranicama Grada definiran na iznos od osam milijuna kuna. Vićan je na Vijeću dalje istaknuo kako je tijekom 2020. napravljena izmjena glavnog projekta temeljem smjernica Ministarstva kulture te je građevinska dozvola za placu dobivena početkom 2021. kada su četiri tvrtke poslale ponude, a ponuda jedne tvrtke, koja inače radi s Gradom, za rekonstrukciju place bila je na iznos od 13,1 milijuna kuna.

Vićan je rekao kako svaki pokušaj da se bilo što insinuira novom Nadzornom odboru, a još manje novoj predsjednici Uprave, koja je, kako on kaže, stranački neobojena i nema veze s DDS -om, neće proći. No, činjenica da su iz tog Nadzornog odbora dva čovjeka, od kojih je jedan bio dugogodišnji direktor Sanitata, dali ostavku, upućuje da nešto nije u redu. Neslužbeno se može čuti kako dio članova Nadzornog odbora ne želi dignuti ruke za projekt rekonstrukcije place na iznos od 18 milijuna kuna, što je deset milijuna kuna više nego što je predviđeno projektom iz mandata Andra Vlahušića.

Dubrovnikpress.hr inače neslužbeno doznaje kako je nakon Andra Vlahušića nova gradska uprava mijenjala projekt place, ali ne na veći nego na iznos manji od osam milijuna kuna.

Cijene materijala, poglavito čelika, zbog krize izazvane pandemijom koronavirusa jesu skočile, ali ne u mjeri da to bude opravdanje da projekt s osam naraste na 18 milijuna kuna. Upućeni također ističu kako se cijena projekta nije mogla toliko povećati ni uz potrebe poštivanja smjernica konzervatora.

Rekonstrukciju place planiranu na iznos od 18 milijuna kuna javnosti zapravo nitko nije objasnio na pravi način. Gradonačelnik Mato franković koji je na prošloj sjednici Gradskog vijeća govorio o tom projektu, također je istaknuo kako su u međuvremenu zbog okolnosti na tržištu porasle cijene materijala. Znakovito je dodao kako se projekt planiran na taj iznos ne mora usvojiti te rekao kako će od direktorice Sanitata tražiti potrebnu dokumentaciju i dodao kako ne bi bio prvi put da grad odustaje od javne nabave jer je preskupa.

Pero Vićan inače je predsjednik Nadzornog odbora Sanitata dok su ostali članovi Lucija Miljanić Macan iz kvote DDS -a, Tomislav Raič kao predstavnik radnika dok je Gordan Špero novi član NO-a Sanitata, u koji je ušao umjesto Blaža Peza, a sad je ostavku dao Niko Kapetanić.

Od ovoga tjedna i u Dubrovniku će na raspolaganju biti novo „proteinsko cjepivo” Nuvaxovid (Novavax). Treba napomenuti da nije dozvoljena kombinacija ostalih cjepiva protiv COVID-19 s ovim cjepivom te da se novo cjepivo može primjenjivati samo za prve, odnosno druge doze koje se mogu primiti tri tjedna nakon primanja prve doze istog cjepiva!

Cijepljenje svih zainteresiranih hrvatskih državljana za prvu, drugu i booster dozu u Studentskom domu u Dubrovniku bit će u srijedu 16. ožujka 2022. od 8:30 do 11 sati.

Uz novo proteinsko cjepivo Nuvaxovid (Novavax), na raspolaganju će biti cjepiva Comirnaty (Pfizer), Janssen (Johnson&Johnson) i Spikevax (Moderna Biotech),

Booster dozu mogu primiti sve osobe kojima je proteklo tri mjeseca od primanja druge doze cjepiva Comirnaty (Pfizer), Spikevax (Moderna Biotech) i Vaxzevria (AstaZeneca), odnosno 2 mjeseca od primanja jedne doze Janssen (Johnson&Johnson).

Mole se sve osobe koje dolaze na cijepljenje da ne dolaze natašte kako bi lakše podnijeli cijepljenje.

Navedenog dana neće biti cijepljenja stranih državljana, a svi strani državljani zainteresirani za cijepljenje mogu svoje cijepljenje izvan punkta organizirati putem nove e-mail adrese: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Sadržaj Dubrovačko - neretvanske županije

Koji su najgori primjeri, na što su misli kad im je ta ideja pala na pamet i što je najbitnije što od njih možemo naučiti – tek su neka od pitanja na koje će pokušati odgovoriti Zvonko Čuljat, vlasnik i direktor TERABOT, tvrtke specijalizirane za pružanje podrške i usluga savjetovanja u poslovanju i poslovnom upravljanju.

Iskoristite priliku i učite iz tuđih pogrešaka na radionici u Poduzetničkom inkubatoru Dubrovnik (Vukovarska 16, Dubrovnik) u četvrtak, 17. ožujka 2022. godine u 10 sati.
 
Radionica će se održati uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera. Broj polaznika je ograničen, a za sudjelovanje se možete prijaviti putem:
– poveznice: https://forms.gle/uDUt7dtQNmcMYecR6
– maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
– telefona: 020/418-401

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Na konferenciji o budućnosti Europe sudjelovali su i građani zemalja zapadnog Balkana, a potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica istaknula je za Hinu da bez njih Europa i konferencija o njenoj budućnosti ne mogu biti kompletni.

Izvršni odbor Konferencije o budućnosti Europe odlučio je da zemlje članice tijekom Konferencije rade i sa zemljama zapadnog Balkana. Iako njihovi građani nisu mogli sudjelovati na panelima europskih građana, oni su mogli ostavljati svoje prijedloge na višejezičnoj digitalnoj platformi jer nije bilo geoblokiranja. Uz to, šest država zapadnog Balkana bilo je pozvano da sudjeluje na plenarnim sjednicama.

- Građani EU-a imali su pravo izraziti svoje ideje na platformi te smo na isti način to omogućili zemljama zapadnog Balkana, jer ako govorimo da Europa nije kompletna bez zapadnog Balkana, kako onda možemo njih ne uzeti u obzir. - naglasila je za Hinu potpredsjednica Komisije Šuica i supredsjedateljica Konferencije o budućnosti Europe.

Predstavnici vlada nekih od tih zemalja odazvali su se pozivu, a neki nisu. Šuica je navela kako su se odazvale Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Bosna i Hercegovina i napomenula da je doprinos iz tih zemalja važan, no da je ipak manji od doprinosa ostalih zemalja "budući da njihovi građani nisu mogli sudjelovati na panelima".

Na plenarnoj sjednici održanoj u Strasbourgu sudjelovali su i ukrajinski građani, a Šuica je napomenula da je Europska unija time htjela poslati snažnu poruku Ukrajini.

- Ovo su neviđeni razmjeri paketa sankcija koje smo donijeli. EU radi sve što je u našoj nadležnosti i mogućnosti. - rekla je Šuica.

No, napomenula je također da ovdje nije riječ samo o EU već da je važna i suradnja s partnerima – Sjedinjenim Državama, Japanom, Kanadom i Australijom, s kojima se radi na zajedničkom „ujednačavanju sankcija za Rusiju, koja je agresor u Ukrajini“.

- Naravno da šaljemo i poruku solidarnosti i sigurni smo da je Ukrajina dio Europske unije, ali reforme se ne mogu događati u toku rata. Prema tome, bilo bi iluzorno u ovom trenutku reći da će oni postati članicom, ali da smo sigurni da oni pripadaju u ovaj dio svijeta, da smo sigurni da oni dijele jednake vrijednosti s nama – jesmo. - rekla je Šuica.

Šuica je rekla kako, nakon što Konferencija završi 9. svibnja, slijedi najsloženiji dio. Kako kaže, sada je potrebno te prijedloge, zajedno s prijedlozima koji su pristizali na višejezičnu digitalnu platformu i zajedno s prijedlozima koji će doći iz nacionalnih država „ukomponirati u klastere i onda predati institucijama koje su nadležne za to“.

Napomenula je da je ovaj dio težak zato što nema međusobnog glasovanja te da je ovo „prvi put da tri europske institucije, Komisija, Vijeće i parlament, zajedno rade na ovako jednom velikom projektu kojim želimo promijeniti na bolje funkcioniranje EU-a“.

Za Konferenciju je rekla da će se u nekom obliku nastaviti, a ono što ona predlaže jest da se barem ostavi višejezična digitalna platforma kao stalni instrument. No, problem kod nje je digitalna pismenost.

- Živimo u vremenu kada se u svakoj sekundi ili minuti vijesti mijenjaju i jednostavno ne možemo građane ostaviti na čekanju četiri ili pet godina. - rekla je Šuica.

- Najviše prijedloga na toj platformi ostavljali su građani u dobi od 19 do 39 godina, što znači da možda neki stariji europski građani nisu dovoljno upoznati, nisu dovoljno digitalno pismeni, što znači da nam tu nedostaje jedna komponenta. - primijetila je.

- Mi ne želimo narušiti predstavničku demokraciju, već je želimo osnažiti s glasovima građana jer živimo u digitalnom dobu. - zaključila je potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica.

(Hina)

Ukoliko sezona bude dobra zaposleni u javnim ustanovama u kulturi u rujnu bi mogli primiti stare plaće, odnosno plaće koje su primali prije pandemije i krize, najavio je gradonačelnik Mato Franković.

Plaće zaposlenima u javnim ustanovama u kulturi, kao i zaposlenima u gradskoj upravi, u dogovoru sa sindikatima gradonačelnik Franković umanjio je za 10 posto na početku krize izazvane pandemijom i to je umanjenje na snazi već dvije godine.

Ukoliko se financije stabiliziraju do lipnja, najavljuje Franković, desetpostotno umanjenje na plaće ukinut će se još u ovoj godini.

- Okončali smo kolektivno pregovaranje s kulturnim sektorom i rezultat toga je novi kvalitetniji kolektivni ugovor koji je potpisan i čim se financijska situacija poboljša stupit će na snagu. Očekujem da će zaživjeti najdalje u rujnu i da ćemo time ispoštovati sve što smo dogovorili na zadovoljstvo svih djelatnika u kulturi. - rekao je Franković.