U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko -neretvanske zabilježena je jedna prometna nesreća s ozlijeđenim osobama u kojoj je jedna osoba teže ozlijeđena. S materijalnom štetom zabilježene je jedna prometna nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 274 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 95 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 46 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 6 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 9 osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 18 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 21 mjeru poduzetu zbog isteka prometne dozvole.

dpp

Prvi električni mini autobus marke Karsan stigao je u Dubrovnik te će Libertas sutra započeti s testnim vožnjama na planiranim lokacijama.

Sukladno ranijim najavama, probne vožnje u narednih pet dana planirane su na Montovjerni, gradskom području koje dosada nije bilo povezano javnom gradskom linijom, kao i na Bosanci i Viktoriji gdje je u planu uvođenje nove kružne linije.

Testni autobus u vlasništvu tvrtke Wawa u potpunosti je na električni pogon te bez emisije štetnih plinova, a kapacitet mu je 25 putnika. Za neometan pristup i vožnju svim građanima, autobus je u potpunosti prilagođen za prijevoz osoba s invaliditetom, osoba slabije pokretljivosti, kao i dječjih kolica.

dpp

U novi tjedan u Dubrovniku ulazimo s čak 2189 aktivnih slučajeva koronavirusa prema podacima koje na službenoj stranici Dubrovačko – neretvanske županije objavljuje županijski Stožer civilne zaštite, a prema tim podacima u Županiji je ukupno 4.455 aktivnih slučajeva.

Uz Dubrovnik najgora situacija je u Župi dubrovačkoj i Kovalima gdje je 497 i 455 aktivnih slučajeva.

Broj oboljelih vjerojatno je i znatno veći nego što to službene brojke pokazuju, veliki broj oboljelih uopće se ne testira, posebno slučajevi omikrona koji imaju i blaže simptome.

Uz Dubrovnik, Župi i Konavle najveći broj oboljelih inače se biljeći još u Metkoviću i Korčuli. U Metkoviću je 295 oboljelih, no situacija nije tako teška kao na Korčuli koja sa znatno manjim brojem stanovnika ima 211 slučajeva. Ni u Veloj Luci nije „bajno” sa 126 slučajeva.

dm

Dubrovačko – neretvanska županija, u kojoj je jedino Osnovna škola Cavtat prešla na tzv. model B nastave po kojem polovica đaka ide u školu, a polovica prati nastavu online i tako naizmjenično, četvrta je po broju zaraženih đaka i djelatnika škola. Ispred su samo puno veće županije po broju stanovnika.

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji 313 je zaraženih učenika, 199 u osnovnim i 114 u srednjim školama te 68 djelatnika.

Ukupno je u Hrvatskoj 4.116 učenika i 990 djelatnika škola zaraženo, a u samoizolaciji je oko 1.700 učenika i 118 djelatnika, pokazuju podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja od ponedjeljka.

1102 covid su pozitivna učenika u Zagrebu, 617 u OŠ, a 485 u srednjim školama. U Splitsko -dalmatinskoj županiji ukupno je 957 covid pozitivnih učenika (510 u osnovnim i 447 u srednjim školama), u Primorsko-goranskoj županiji 446 (259 u osnovnim i 187 u srednjim školama), a u Dubrovačko - neretvanskoj 313 (199 u osnovnim i 114 u srednjim školama).

Najveći broj zaraženih djelatnika je na području Splitsko - dalmatinske županije, njih 253, grada Zagreba (195), Primorsko - goranska županija (76) i Dubrovačko . neretvanskežupanije (68).

dm

Župnik Katedralne župe Velike Gospe don Marin Lučić blagoslovio je danas prostore gradske uprave i zaposlenike Grada Dubrovnika uz prisustvo gradonačelnika Mata Frankovića i zamjenice gradonačelnika Jelke Tepšić,
 
Osim održane prigodne molitve i blagoslova, don Marin Lučić ovom je prilikom podsjetio na važnost zajedništva, poštovanja i razumijevanja koji su temelj plodonosnog rada i napretka svakog društva. Također, svim zaposlenicima i njihovim obiteljima poželio je sretnu i uspješnu Novu 2022. godinu, uz obilje zdravlja i mira.
 
Gradonačelnik Mato Franković zahvalio je don Lučiću na tradicionalnom blagoslovu prostora Grada te mu uručio simboličan poklon.

dpp

Gotovo svaka zemlja mogla bi do 2030. doživjeti ekstremno vruće godine svake druge godine, prema novom istraživanju od četvrtka koje naglašava ogroman doprinos najvećih svjetskih zagađivača klimatskim promjenama.

Studija, koja je izradila modele, kombinirala je podatke o dosadašnjim emisijama i obećanjima pet najvećih zagađivača - Kine, SAD-a, Europske unije, Indije i Rusije, danima prije klimatskog summita COP26 za smanjenje zagađivanja kako bi se napravila predviđanja zatopljenja po regijama do 2030. godine.

Znanstvenici su otkrili kako se očekuje da će 92 posto od 165 proučavanih zemalja doživjeti svake dvije godine ekstremno visoke godišnje temperature, definirane kao iznimno topla godina koja se dogodila jednom u stotinu godina u predindustrijskoj eri.

Alexander Nauels iz Climate Analytics, koji je koautor studije objavljene u časopisu Communications Earth and Environment, rekao je da je to samo po sebi "vrlo upečatljivo".

"To samo pokazuje koliko je hitno i kako idemo u svijet koji je mnogo topliji za sve", rekao je za AFP.

Kako bi utvrdili razmjere doprinosa pet najvećih svjetskih zagađivača autori su pogledali kakva bi bila slika bez njihovih emisija od 1991., kada je Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) prvi upozorio vlade na klimatske promjene, kao posljedicu djelovanja čovjeka.

Otkrili su da bi se udio zemalja pogođenih ekstremno vrućim godinama smanjio na oko 46 posto.

Voditeljica istraživanja Lea Beusch, s Instituta za znanost o atmosferi i klimi na sveučilištu ETH u Zürichu, rekla je da je studija pronašla "jasan otisak" djelovanja najvećih zagađivača na regionalnoj razini.

"Mislim da je to vrlo važno, jer obično govorimo o apstraktnim količinama emisija, ili globalnim temperaturama, za koje znamo, ali ne možemo baš osjetiti", rekla je.

"Regionalne klimatske promjene mnogo su bliže onome što ćemo doživjeti - doživjet ćemo ovo zagrijavanje u našoj zemlji i ovu sve veću učestalost ekstremno vrućih godina."

Znanstvenici su pronašli najveći utjecaj, u smislu učestalosti ekstremno vrućih godina, u tropskoj Africi.

"Budući da je ovo regija koja tradicionalno ima prilično nisku temperaturnu varijabilnost iz godine u godinu, čak ju i umjereno zagrijavanje koje će doživjeti, u usporedbi s drugim regijama, doista izbacuje iz poznatih klimatskih okvira", rekla je.

No, dodala je da je najveći ukupni porast temperature u sjevernim područjima visoke geografske širine, koja se zagrijavaju brže od tropskih.

Autori su naglasili da bi se predviđanje učestalosti ekstremnih godina moglo promijeniti ako zemlje značajno pojačaju napore za smanjenje zagađenja.

Prema sadašnjim planovima, emisije bi se povećale za 13,7 posto do 2030., prema UNFCCC tijelu za klimatske promjene, kada se moraju smanjiti za otprilike polovicu kako bi granica zagrijavanja iz Pariškog sporazuma od 1,5 C bila ostvariva.

(Hina)

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sa suradnicima boravio je u Dubrovniku gdje je održao radni sastanak sa županom Nikolom Dobroslavićem, dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem i njihovim suradnicima.

- Zadovoljni smo da smo, od našeg zadnjeg sastanka, koji je održan na marginama Dana turizma, riješili pitanje beskamatnih zajmova za nekoliko jedinica lokalne samouprave i Županiju. Usprkos velikim iskoracima po pitanju turističke sezone, Dubrovačko-neretvanska županija bila je u specifičnoj situaciji i izašli smo u susret našim partnerima s ovog područja. U ovoj županiji u našem mandatu ugovoreno je preko šest milijardi kuna europskih sredstava što je sjajno za sve segmente razvoja Županije. - istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković i podsjetio na preko 700 milijuna kuna koje je Vlada uložila u pomoć privatnom sektoru kroz plaće zaposlenicima.

- Razgovarali smo i o pripremama za sezonu 2022. te mogućnostima koje pruža otvaranje Pelješkog mosta. Napomenut ću i veliki broj projekata koje razvija ova županija, a tiču se povezivanja otoka, prekogranične suradnje, jačanja obrazovne infrastrukture kroz program Oporavka i otpornosti. Ukupno gledajući, suradnja je jako dobra. - kazao je predsjednik Vlade i zahvalio županu Nikoli Dobroslaviću na inzistiranju i doprinosu projektu Pelješkog mosta.

- Na današnjem sastanku bilo je riječi i o epidemiološkoj situaciji, potporama Vlade našem zdravstvu i gospodarstvu, ali i o važnosti cijepljenja. Moram iskazati zahvalnost Vladi na potpori, kako projektima koji su realizirani, poput onih u lučkoj infrastrukturi, tako i onima koji nas čekaju. Ističem brzu cestu od Osojnika do Zračne luke, nastavak gradnje autoceste od čvora Metković do Osojnika te brzu Pelješku cestu od Brijeste do Perne s obilaznicom Orebića. Svi ti projekti važni su za naše sugrađane, gospodarstvo, ali i geostratešku sigurnost. - kazao je župan Nikola Dobroslavić.

Na sastanku u Dubrovniku govorilo se i o projektu Gornji horizonti koji razvija Republika Srpska.

- Morali smo istaknuti svoje nezadovoljstvo projektom koji itekako prijeti našem području. Kako ističu brojni stručnjaci, to je ugroza za Neretvu, za Malostonski zaljev i za Omblu. Razgovarali smo i o projektu planirane zračne luke Trebinje koji je također potencijalna ugroza za vodotoke naše županije, posebno rijeke Omble od koje je udaljen samo osam kilometara zračne linije. Iz Vlade su nas uvjerili kako će se ustrajati na razrješavanju pitanja projekata koji su na štetu Republike Hrvatske, u ovom slučaju, konkretno, Dubrovačko-neretvanske županije. - naglasio je župan Nikola Dobroslavić.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković kazao je da nijedan predsjednik Vlade Republike Hrvatske dosad nije bio u toliko radnih posjeta Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Gradu Dubrovniku poput predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.

- Imamo zaista izvrsnu suradnju i uz potporu Vlade Republike Hrvatske realizirani su, ili se trenutačno realiziraju brojni vrijedni projekti. Na današnjem sastanku istaknuli smo i projekt Centra za pružanje usluga u zajednici koji želimo realizirati u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom za što smo već izradili idejni zadatak. Riječ je o projektu koji će biti na korist našim sugrađanima, djeci s poremećajima iz spektra autizma, lokacija će biti u Orašcu, na državnom zemljištu, a danas smo čuli i punu podršku premijera ovom važnom projektu. - kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Uz predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, u radnom posjetu Dubrovačko - neretvanskoj županiji danas bili i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te ministar zdravstva Vili Beroš.

dpp

PCR test više neće biti obavezan, uskoro će brzi antigenski test biti dovoljan za dokazivanje covida-19 i dobivanje EU-ove digitalne covid potvrde, najavio je u ponedjeljak ministar zdravstva Vili Beroš, koji je zajedno s premijerom Andrejem Plenkovićem posjetio KBC Split.

"Promijenit će se paradigma testiranja, PCR više neće biti obavezan, a bolest će se moći dokazati brzim antigenskim testovima koji su sve relevantniji", odgovorio je Beroš na novinarske primjedbe o dugom čekanju na PCR testiranje.

S tim u vezi sutra će se održati sastanak HZJZ-a i HZZO-a da se radi dokazivanja bolesti na uputnicu mogu raditi brzi antigenski testovi. "To je odgovor na pojavu nove varijante virusa", poručio je Beroš.

S negativnim brzim antigenskim testom moći će se dobiti EU-ova digitalna covid potvrda koje će vrijediti u Hrvatskoj, no za ostatak EU-a i dalje treba negativan PCR test.

Rekao je i da će nove mjere, prilagođene novoj varijanti, stupiti na snagu noćas u 24 sata.

U Hrvatskoj je u protekla 24 sata zabilježeno 1578 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a postotak pozitivnih među testiranima je 36,33 posto.

"Bilježimo porast novozaraženih u odnosu na prošli ponedjeljak kada je novozaraženih bilo 1103", istaknuo je ministar nakon posjeta KBC-u Split u kojemu je ovih dana stanje dramatično zbog velikog priljeva bolesnika.

Poražavajućim je ocijenio podatak da u Splitsko-dalmatinskoj županiji svega 50-ak građana dnevno dolazi po prvu dozu cjepiva i to što "mlađi nagovaraju starije da se ne cijepe".

Ponovio je kako obavezno cijepljenje za sada nije opcija, ali ako se stanje pogorša i o tome će se razmišljati.Pozvao je građane da razmišljaju o idućoj turističkoj sezoni jer postoji mogućnost da EK procijepljenost domicilnog stanovništva uvede kao uvjet za dolazak svojih turista.

Ministar i premijer došli su u KBC Split zahvaliti osoblju na covid-odjelima. Riječ je o 85 liječnika, 270 sestara i 38 nezdravstvenih djelatnika, kojima danas u ispomoć stiže još 18 sestara - iz Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije i drugih gradova.

Zbog nove omikron varijante bolnice se sve više pune, no znatno više u primorskim nego u kontinentalnim regijama, koje su bolje procijepljene.

S tim u vezi Beroš je usporedio KBC Split i KBC Osijek. "U KBC-u Split popunjenost kreveta je 92,7 posto, respiratora 56,79 posto, u usporedbi s Osijekom gdje je popunjenost kreveta 51,85 posto, a respiratora samo 14,12 posto".

Također je izvijestio da je najmanje jednom dozom u Hrvatskoj cijepljeno 66,59 posto odraslog stanovništva, a s trećom dozom 594.120 osoba.

U Hrvatskoj je ponovno je porasla 14-dnevna stopa incidencije na 100.000 stanovnika i jučer je bila 1769,93.

Plenković pozvao starije od 60 godina na cijepljenje

Premijer Andrej Plenković ponovno je naglasio važnost cijepljenja i primanja booster doze, pogotovo stanovnicima Splitsko-dalmatinske županije u kojoj se bilježi veliki broj novih slučajeva zaraze.

- Ovdje imamo 217 hospitaliziranih građana zbog covida-19, njih čak 49 na respiratorima. Posebno pozivam starije sugrađane koji su u najvećem riziku, sve one koji su iznad 60 godina, na njima je i na njihovim obiteljima da im pojasne i prenesu, zašto je dobro cijepiti se i na taj način imati veću zaštitu. - istaknuo je Plenković.

Premijer je u ponedjeljak sudjelovao na sastanku s Upravom KBC-a Split, a govoreći o razvojnim projektima bolnice napomenuo je da će objedinjeni hitni bolnički prijem u Splitu biti završen do 2023. godine, a s projektom Križine kreću dodatna ulaganja u splitski zdravstveni sustav.

(Hina)

S obzirom na velik broj novozaraženih od danas su na snazi nove epidemiološke mjere kojima se dodatno ograničavaju okupljanja, a najavljena je i intenzivnija kontrola ugostiteljskih objekata.

Prema novoj odluci Nacionalnog stožera civilne zaštite, zabranjena su javna okupljanja i događanja na otvorenom za više od 50 osoba (dosad 100), a ona s covid potvrdama i uz suglasnost lokalnih stožera ograničavaju se na 200 osoba.

U zatvorenim prostorima zabranjuju se javna okupljanja s više od 25 osoba (dosad 50), a ona uz covid potvrde ograničavaju se na 100 osoba.

Nove mjere nastupaju i za privatna okupljanja pa je tako na njima moguće prisustvo 20 osoba (dosad 30), a od toga su izuzeta okupljanja gdje svi imaju covid potvrde, a u tom će slučaju na privatnom okupljanju moći biti prisutno 50 osoba.

Nisu uvedene promjene u radu ugostiteljskih objekata, ali će se intenzivnije kontrolirati ograničenja broja gostiju, održavanje fizičkog razmaka od 1,5 metra i korištenje maski dok se ne sjedi za stolom te prozračivanje i čišćenje prostorija.

Od danas je ograničen i broj gledatelja na sportskim natjecanjima pa će tako na zatvorenom moći biti popunjeno najviše 20 posto pojedine tribine, a na otvorenom do 40 posto tribine.

Građani obavezno moraju koristiti maske na vjerskim obredima i umjetničkim programima, kino projekcijama i izložbama te na sjednicama predstavničkih tijela bez obzira na posjedovanje covid potvrde.

Također, uvedena je obveza poslodavaca da organiziraju rad od kuće kad god je to moguće.

Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj je u nedjelju bilo 44.633 oboljelih od covid infekcija. Među njima je 1.874 pacijenata na bolničkom liječenju, od kojih je na respiratoru njih 242. U samoizolaciji je trenutno 19.072 osoba.

Proteklog je tjedna zabilježeno gotovo 45 tisuća novih slučajeva, što je rast od 61 posto u odnosu na tjedan prije.

Procjenjuje se da će novi val napraviti dodatan pritisak na zdravstveni sustav, a posebice u Dalmaciji.

(Hina)

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković izjavio je danas tijekom obilaska gradilišta Pelješkog mosta kako će radovi biti gotovi do kraja siječnja, a da dobro napreduju i radovi na pristupnim cestama.

- Preko mosta moći će se voziti tijekom ovogodišnje turističke sezone. - rekao je Plenković.

- Do kraja ovog mjeseca u planu je puno radno opterećenje mosta, nakon čega slijede tehnički pregledi. Kazao je predsjednik Vlade Plenković.

Kako je rekao Plenkovič očekuje se da će druga i treća faza radova na pristupnim cestama „biti pred završetkom u svibnju i lipnjum dok bi sama finalizacija četvrte faze uslijedila početkom jeseni”.

Premijer je dodao da će se bez obzira na pristupne ceste Pelječki most moći koristiti ove sezone te da time cijela Hrvatska postaje autodestinacija.

dm

Od posljedica zaraze koronavirusom preminule su dvije osobe iz Dubrovnika, muškarac rođen 1948. i žena rođena 1961. godine. U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 24 nova slučaja zaraze koronavirusom. Radi se o 16 osoba iz Dubrovnika, četiri iz Župe dubrovačke te po dvije osobe iz Dubrovačkog primorja i Konavala. U posljednja 24 sata obrađeno je 147 uzoraka, podaci su Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije u ponedjeljak.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 55 osoba pozitivnih na koronavirus, četiri pacijenata zahtijevaju intenzivnu skrb, dva su na respiratoru, a dva na kisiku, navode iz Stožera. U samoizolaciji je 1898 osoba.

dpp

Nakon intervjua koji je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić dao za portal Južni jučer je reagirao Ilija Tamindžija, zastupnik, odnosno narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srspke. Naime, župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić za Južni je između ostalog govorio o projektu Gornji horizonti i aerodromu koji se kani graditi u okolici Trebinja, a koji se tiču i Hrvatske s obzirom da oba projekta mogu imati negativne posljedice na okoliš i vode na području Dubrovačko – neretvanske županije.

Tamindžija, inače zastupnik Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), za medije u BiH i Republici Srpskoj je tako kazao kako „svaki uspjeh Republike Srpske nekoga nažulja, pa tako i izgradnja Hidroelektrane Dabar i aerodroma u Trebinju”.

Nadalje on kaže da su dosad „na provokacije i neosnovane optužbe do sada šutjeli iz dobrog odgoja i pristojnosti”, a da ga Dobroslavićeve izjave „podsjećaju na manire SDA i njihove politike, čiji čelnici, također, u svim velikim projektima u Srpskoj vide nešto loše, ali ne i osobne neuspjehe”.

„Godinu 2021. ispratili smo uz odlične vijesti - potpisan je ugovor o izgradnji i financiranju Hidroelektrane Dabar. I umjesto čestitke, župan dubrovačko - neretvanski odlučio je da od uspjeha susjeda napravi svoju promociju - kritizurajući i tobože ispitujući projekt koji je dobio sve potrebne suglasnoti i dozvole i prošao relevantne institucije. I ne samo to. Zna odlično Dobroslavić i da je upravo zbog ekologije na koju se poziva projekt tapkao u mjestu tri godine, ali na kraju ni Sud BiH nije mogao da nađe nijednu zamjerku i neregularnost kada je ekološka dozvola u pitanju. No, gle čuda, župan bi ponovo ovu temu da stavi na stol. I da nam ukrade još jedno dvije - tri godine. Poručujemo mu da mi gradimo i radimo." - naveo je Tamindžija.

On se dotakao i hidroelektrane u Platu:
„Bilo bi nam zadovoljstvo da župan preispita zašto se neki strateški objekti iz nekadašnje države, a na njegovoj teritoriji, ne održavaju, pa je HE Dubrovnik svako malo van mreže zbog čega financijski trpe i Hrvatska i Srpska. Bilo je još prigodnih tema za kraj godine, pa možda i da se sumiraju svi benefiti Neuma, Čapljine i Ravnog i utjecaj rada HE Čapljina na budžete ovih općina. Sigurno bi bilo prikladnije od kritika projekta aerodroma Trebinje kojim se bave kompetentni i stručni ljudi iz Srbije i Srpske." - naveo je Tamindžija koji je kazao da se u Republici Srpskoj raduju svakom infrastrukturom projektu koji realiziraju sudjedi, bilo da se radi o Srbiji ili Hrvatskoj, a županu dubrovačko - neretvanskom nakon intervjua za Južni je kazao:
„Ipak, ne očekujemo od Vas da dijelite radost s nama zbog naših poduhvata, ali očekujemo da ih makar objektivno sagledate i ne komentirate zlonamjerno.”

Što je u „Tjednom razgovoru” za Južni inače kazao župan Dobroslavić možete pročitati OVDJE.