VREMENSKA PROGNOZA DHMZ -A ZA SEDAM DANA

DUBROVNIK I OKOLICA

KONAVLE

PELJEŠAC

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

Od posljedica infekcije COVID -19 virusom preminuo je muškarac iz Dubrovačkog Primorja (rođ. 1952.), a u Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 457 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Radi se o 182 osobe iz Dubrovnika, 60 iz Župe dubrovačke, 54 iz Konavala, 35 iz Vele Luke, po 25 iz Blata i Korčule, 24 iz Orebića, devet s Lastova, po osam iz Dubrovačkog Promorja i s Mljeta, šest iz Stona, pet osoba iz Opuzena, po četiri iz Lumbarde i Smokvice, po tri iz Metkovića i Trpnja i dvije osobe iz Janjine. U posljednja 24 sata obrađeno je 1145 uzoraka.

U OB Dubrovnik hospitalizirane su 62 osobe pozitivne na koronavirus, pet pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb te su tri na respiratoru, a dvije osobe na kisiku. U samoizolaciji je 1860 osoba.

dpp

Stariji muškarac u Dubrovniku (rođ. 1932.) i starija žena u Korčuli (rođ. 1937.) preminuli su od posljedica infekcije COVID -19 virusom, a u Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 610 novih slučajeva. Riječ je o 299 osoba iz Dubrovnika, 69 iz Metkovića, 55 iz Župe dubrovačke, 53 iz Konavala, 34 iz Korčule, 27 iz Ploča, 15 s Mljeta i iz Opuzena, 12 iz Stona, osam iz Lumbarde, šest iz Dubrovačkog primorja, po tri iz Blata, Orebića, Smokvice i Vele Luke, po dvije iz Slivnog te po jednoj iz Janjine, Kule Norinske i Zažablja. U posljednja 24 sata obrađeno je 1297 uzoraka.

Broj aktivnih slučajeva popeo se daleko iznad četiri tisuće, odnosno danas je, ako se možemo pouzdati u podatke sa službenih stranica Dubrovačko – neretvanske županije, uz novooboljele taj broj narastao na 4.243.

Najgora situacija je u Dubrovniku te Župi dubrovačkoj i Konavlima, U Dubrovniku je tako s 299 novooboljelih broj aktivnih slučajeva narastao na 2.123, u Župi dubrovačkoj je 457 slučajeva, a u Konavlima 438.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 57 osoba pozitivnih na koronavirus od čega šest pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, pet je na respiratoru, a jedna osoba je na kisiku, podaci su Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije. U samoizolaciji je 1913 osoba.

dpp

O mogućem proširenju šengenskog prostora odlučivat će šefovi država ili vlada EU-a, a prije toga potrebno je postići dogovor o jačanju zaštite vanjskih granica i o registriranju svih stranaca koji ulaze u EU, doznaje se iz izvora francuske vlade.

“Predsjednik Republike Emmanuel Macron se izjasnio za pristupanje Hrvatske šengenskom prostoru. Ta odluka je na šefovima država ili vlada ”, rekao je izvor iz francuske vlade na pitanje može li se očekivati odluka o ulasku Hrvatske u Schengen za vrijeme francuskog predsjedanja.

Dodao je da se prije toga treba dogovoriti o prvoj etapi pakta o migracijama i azilu, koja uključuje zaštitu vanjskih granica i registraciju svih stranaca koji ulaze na teritorij EU-a. “To mi se čini razumnim i o tome će odlučivati šefovi država ili vlada”, rekao je izvor.

Izvor iz francuske vlade rekao je da usvajanje pakta o migracijama i azilu treba podijeliti u tri etape. Cilj je do ožujka postići dogovor o etapnom pristupu i usvojiti zaključke o prvoj etapi. Prva etapa bi bila dogovor o boljoj zaštiti vanjskih granica i registracija svih migranata.

Prva etapa uključuje postizanje ravnoteže između solidarnosti i odgovornosti, to jest između spremnosti za podjelu migracijskog pritiska s članicama na vanjskim granicama i odgovornosti za zaštitu vanjskih granica. To uključuje i dogovor o aranžmanima za zadržavanje migranata na vanjskim granicama s ciljem provjere njihova identiteta s aspekta sigurnosti.

“Najprije treba postići dogovor o jačanju vanjskih granica, pri čemu je važna prva etapa migracijskog paketa, a onda će se moći govoriti o proširenju Schengena”, rekao je izvor francuske vlade.

Europska komisija je u rujnu 2020. godine predložila novi pakt o migracijama i azilu, koji, između ostaloga, uključuje provjeru osoba prije njihova ulaska na tlo EU-a. Te provjere uključivale bi identifikaciju, zdravstveni pregled, sigurnosnu provjeru, uzimanje otisaka prstiju i registraciju u bazi podataka Eurodac.

Francuski predsjednik Macron za svoga posjeta Zagrebu krajem studenoga prošle godine podržao je hrvatski ulazak u šengenski prostor i u europodručje.

"Francuska podupire ulazak Hrvatske u Schengen", rekao je Macron.

"Kao prvo, Hrvatska je spremna, to je pokazala, ispoštovala je proces. Hrvatska je potvrdila da ima čvrstu organizaciju i sposobnost zaštite svojih granica, vanjskih granica Unije, u odnosu na borbu protiv krijumčarenja". - rekao je Macron na zajedničkoj konferenciji s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem.

Macron je također naglasio će ulaskom Hrvatske šengenski prostor biti učinkovitiji te rekao da je šengenskom režimu potrebna reforma i da će Francuska raditi na tome za svoga predsjedanja Vijećem EU-a.

(Hina)

Ubrzano zakiseljavanje mora i oceana ne vidi se golim okom, ali je golemi problem čije je dalekosežne posljedice teško pojmiti. Uzrokuje ga povećana koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi.

- Kad sam djedu rekao da je ribe bilo daleko više kad sam bio mali, samouvjereno je odgovorio da je i sada ima, ali je mi ne znamo uloviti. - kaže Patrik Krstinić iz organizacije za zaštitu prirode WWF Adria. Pojašnjava da taj primjer ukazuje koliko su ljudi neskloni prihvatiti oku nevidljivo.

Rast ugljičnog dioksida u atmosferi dovodi do brže acidifikacije oceana. To je prijetnja brojnim vrstama, a nestanak samo školjkaša ili puževa odrazio bi se na cijeli morski ekosustav.

Prije 56 milijuna godina izumrla je gotovo polovica dubokomorskih planktonskih vrsta za što postoje dokazi u geološkim slojevima. Međutim, tada se acidifikacija odvijala vrlo dugo. - nastavlja Krstinić.

Danas se događa čak deset puta brže, a implikacije su nepredvidive. Na planktonskom svijetu počiva sve, kaže, od manjih vrsta do velikih morskih sisavaca. Zato poziva na hitnu akciju. Najveće posljedice imat će oni koji ugrađuju ugljični dioksid u svoje skelete i kućice - školjkaši, puževi, koralji, ježinci, zvijezdače, trpovi, rakovi... Nestanak samo školjkaša ili puževa odrazio bi se na cijeli morski ekosustav, ističe. Glavni uzrok acidifikacije je ugljični dioksid, plin ključan za život na Zemlji koji sam po sebi nije prijetnja. Međutim, od industrijske revolucije emisije CO2 porasle su do te mjere da trećinu apsorbiraju oceani što je posljedično smanjilo njihovu pH ravnotežu.

Današnja prosječna pH vrijednost mora iznosi oko 8,1 što znači da je 25 do 30 posto niža od one prije industrijske revolucije. Prema proračunima Međunarodnog panela o klimatskim promjenama (IPCC) pH vrijednost svjetskih mora u sljedećim će stoljećima pasti na 7,3. Zakiseljavanje može biti alarmantno ako mora i oceani nastave upijati CO2 iz atmosfere do krajnjih granica. Time mogu postati izrazito kiseli što onemogućuje održavanje ekološke ravnoteže.

- Oceani su pluća Zemlje, oni proizvode oko 80 posto kisika. - upozorava biolog mora Nikola Medić.

Na Zemlji je sada najveća bioraznolikost u geološkoj povijesti, ali su i najveći gubici.

- Ne smijemo zatvarati oči pred opasnošću jer će zbog efekata klimatskih promjena mnoge vrste izumrijeti, a iz te jednadžbe nije izuzet čovjek. - rekao je Krstinić za Hinu.

Zakiseljavanje mora često se zanemaruje u debatama o klimatskim promjenama iako se radi o pogubnoj posljedici neodgovornog ponašanja ljudske vrste.

Obalna staništa izgrađena od organizama koja žive u priobalnim područjima naći će se u osobito velikim problemima. Koraljni otoci i grebeni gusto su naseljena područja, a migracije će se odraziti na ostatak svijeta. Osim toga, promjene koje se zbivaju u svjetskim morima utječu i na Jadran, poluzatvoreno i relativno plitko more što podrazumijeva veću opasnost od ozbiljnih posljedica uzrokovanih klimatskim promjenama.

Prema istraživanju Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije, u Sredozemlju je u zadnjih 50 godina izgubljeno 41% morskih sisavaca i 34% ukupne količine ribe. Od toga su najveći gubici zabilježeni u Jadranu s gubitkom od 50%.

Prema Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu, posebna bi se pažnja trebala posvetiti sektorima pod najvećim utjecajem klimatskih promjena. Tu spadaju i ribarstvo, akvakultura, bioraznolikost te turizam.

- Ne zaboravimo da čak 20 posto BDP-a dolazi iz turističkog sektora. Imamo izraženi gastro turizam, ronjenje, rekreativni ribolov.. Na kraju krajeva, tko uopće želi mrtvo more? Ljudi dolaze vidjeti život. - naglašava Krstinić.

Europski parlament još 2019. proglašava klimatsku krizu tražeći od Komisije ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C i znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova. EK potom sastavlja Zeleni plan kojim Europa do 2050. trebala postati klimatski neutralna. U lipnju 2021. Parlament je odobrio novi propis o klimi kojim se cilj smanjenja emisija u EU do 2030. u odnosu na 1990. povećava s 40 na najmanje 55%. Također je usvojio stajalište o strategiji o biološkoj raznolikosti do 2030.

Hrvatska je jedna od zemalja koje su pod najvećim negativnim utjecajem klimatskih promjena, što je objavila i Europska agencija za okoliš.

Znanstvenik Medić živi i radi u Danskoj te primjećuje da je ondje tema klimatskih promjena konstantno aktualna dok Hrvati nisu svjesni njene važnosti.

- Na izborima 2019. bilo je presudno koja će stranka biti najambicioznija po pitanju klimatskih politika. - oslikava osviještenost Danaca.

Kod nas se tema klimatskih promjena doživljava kao pretjerivanje, kaže, a znanstvenike se optužuje za apokaliptične scenarije.

Negoduje što Europska unija presporo reagira – donošenje odluka traje dugo, a dok se počnu primjenjivati, već su zastarjele. Na sporost promjena veliki utjecaj imaju također moćni lobiji.

- Lobiranje i nemogućnost pomirenja ekologije s ekonomijom najveće su zapreke ostvarenju održivosti. - kazao je Hini.

(Hina)

Zbog porasta broja zaraženih, čemu je uzrok omikron varijanta koronavirusa, od ponedjeljka stupaju na snagu nove mjere kojima se dodatno ograničavaju javna okupljanja, najavio je u petak ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović.

Prema novoj odluci, bit će zabranjena javna okupljanja i događanja na otvorenom za više od 50 osoba (dosad 100), a ona sa covid potvrdama i uz suglasnost lokalnih stožera ograničavaju se na 200 osoba, najavio je Božinović na konferenciji za novinare.

U zatvorenom se zabranjuju javna okupljanja s više od 25 osoba (dosad 50), a ona uz covida potvrde ograničavaju se na 100 osoba.

Na privatnim okupljanjima bit će moguće prisustvo 20 osoba (dosad 30), a od toga su izuzeta okupljanja gdje svi imaju covid potvrde, gdje će moći biti 50 osoba.

U ovom trenutku neće biti promjena u radu ugostiteljskih objekata, ali će biti bolja kontrola, rekao je Božinović. Intenzivnije će se kontrolirati ograničenja broja gostiju, održavanje fizičkog razmaka od 1,5 metra i korištenje maski dok se ne sjedi za stolom, prozračivanje i čišćenje prostorija.

Od ponedjeljka će se ograničiti i broj gledatelja na sportskim natjecanjima, na zatvorenom će moći biti popunjeno najviše 20 posto pojedine tribine, a na otvorenom do 40 posto tribine.

Uporaba maski obvezna je bez obzira na posjedovanje covid potvrda na vjerskim, umjetničkim programima, kino projekcijama i izložbama te sjednicama predstavničkih tijela.

Također se uvodi obveza poslodavaca da organiziraju rad od kuće god je to moguće.

"Kontrolirat ćemo situaciju koliko možemo. Od prvog dana komuniciramo da želimo vjerovati u svijest građana, to je ispravan put. Sve radimo kako bi zaštitili živote i zdravlje ljudi", poručio je.

Život i gospodarstvo moraju dalje. Želimo uz najmanje moguće represivne mjere postići željeni cilj, po načelu razmjernosti koje kod svakog predmeta procjenjuje i Ustavni sud, istaknuo je Božinović.

(Hina)

Stožer civilne zaštite Općine Konavle, shodno trenutnoj situaciji s koronavirusom na području Općine Konavle donio je odluku da će se nastava u Osnovnoj školi Cavtat od ponedjeljka 10. siječnja do daljnjeg organizirati po „modelu B”. Inače, riječ je o „modelu” po kojom bi polovica đaka trebala nastavu imati u školskim klupama, a polovica online i tako naizmjenično.

Konavoski Stožer preporuča i odgađanje svih neodgodivih javnih događanja do 31. siječnja ili do poboljšanja situacije, a preporuča se svim tvrtkama na području Konavala, koje su u mogućnosti, da organiziratju rad iz doma, odnosno u dvije smjene.

„Preporučaju se pojačane kontrole provedbe Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja širenja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja, Odluke o uvođenju posebne organizacije rada za djelatnost trgovine koja se obavlja u prodavaonicama i trgovačkim centrima te Odluke o nužnoj epidemiološkoj mjeri obaveznog korištenja maski za lice ili medicinskih maski.” - navode također iz Stožera civilne zaštite Općine Konavle.

dpp

Svakako mogu potvrditi da postoji opravdana bojazan da bi realizacija projekta Gornji horizonti u RS -u posebno mogla štetiti dolini Neretve, ali i cijelom vodnom području u našoj Županiji i zato smo tražili da se preispitaju dokumenti koji su temelj za taj projekt, posebno studije utjecaja na okoliš jer imamo izjašnjavanja stručnjaka da se tim projektom vode iz sliva Neretve prevode u sliv Trebišnjice i da će se smanjiti dotok slatke vode u Neretvu i druge izvore u dolini Neretve te povećati opasnost od zaslanjenja neretvanske doline. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić u „Tjednom razgovoru” za portal Južni.

Godina nam je naime započela viješću da je Republika Srpska s Kinezima potpisala ugovor o kreditnim jamstvima za izgradnju HE Dabar koja je dio projekta Gornji horizonti o čemu je prvi pisao upravo Južni. U Županiji se unazad desetak godina puno govorilo o tom projektu i njegovu lošem utjecaju na dolinu Neretve i Malostonski zaljev. Posljednjih nekoliko godina u Republici Srpskoj se dosta gradilo za potrebe HE Dabar. Ima li naša Vlada kontakte s Republikom Srpskom oko tog projekta, a ciljem zaštite naših interesa, u „Tjednom razgovoru” za Južni župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić je rekao:

- Mi smo već odavno insistirali kod naših ministarstava da razriješe situaciju s mjerodavnim tijelima u Republici Srpskoj jer je to ipak državna razina i s naše se strane interveniralo. No, sad kad imamo nove okolnosti, ponovo ćemo provjeriti kod Ministarstva zaštite okoliša i Ministarstva vanjskih poslova što se događa u susjedstvu. Poznato je da po ESPO konvenciji susjedna država, u ovom slučaju Hrvatska, ima pravo na određene uvide u projekt i dokumentaciju, kad je riječ o projektima koji se realiziraju blizu granice i kad mogu ugroziti susjedno područje. Ne znam zbog čega se u BiH ne drže te Konvencije jer su praktički od hrvatske strane trebali dobiti određenu suglasnost na svoje studije i projekte. - kazao je župan Nikola Dobroslavić.

Cijeli razgovor u kojem župan govori i o projektu trebinjskoh aerodroma, temi koju je također u listopadu „otvorio” Južni, ali i drugim aktualnostima, možete pročitati OVDJE.

dpp

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak osvrnuo se na ograničene kapacitete testiranja na koronavirus. U 24 sata je PCR-om testirano oko 20.000 osoba, postoji mogućnost djelomičnog proširenja testiranja iako smo na dvije trećine maksimuma kad je riječ od PCR testiranju.

Kaže kako se intenzivno radi na smanjenju broja osoba koje imaju obvezu testiranja prema novim preporukama te se pojačavaju kapaciteti za brze antigenske testove, kao i da se više ne traži potvrda PCR-om, nego da se prizna brzi antigenski test kao dijagnostički test.

Capak je ustvrdio kako u Hrvatskoj još ne dominira omikron varijanta, a peti val pandemije počeo je na silaznom kraku krivulje četvrtog vala.

"Hospitalizacije uvijek dolaze kasnije, sa 14 dana zakašnjenja, može biti da će broj pratiti ove novozaražene koji rastu", kazao je.

Nakon prva tri pozitivna uzroka na omikron zabilježena u prosincu, u utorak je u Zagrebu bilo 80 posto omikrona, a u Splitu je to oko 30 posto.

"Omikron se rapidno širi pa očekujemo da u Primorju i Zagrebu bude dominantan. Danas dovršavamo screening kontinentalnih županija, za sada izgleda da tamo nije toliko dominantan", rekao je Capak.

Osvrnuo se i na kašnjenje isporuke 149.000 doza Pfizerovog cjepiva zbog tehničkih problema. Te su doze preuzete, a 10. siječnja dolazi još 170.000 doza Pfizera, tako da nestašice neće biti.

(Hina)

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković u ponedjeljak poslijepodne će obići gradilište Pelješkog mosta u Komarni, prije toga boravit će u Splitu, a nakon obilaska gradilišta produžit će za Dubrovnik.

U Dubrovniku će se Plenković sastati s dubrovačko - neretvanskim županom Nikolom Dobroslavićem i dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem, a uz prmeijera će biti i ministar zdravstva Vili Beroš te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

dpp

„Party” na Stradunu, „after party” u OB Dubrovnik, kojem uostalom svjedočimo zadnjih dana, napis je koji je najčitaniji na Dubrovnikpressu u prvih sedam daana 2022. godine.

Objava o namjeri Grada Dubrovnika da gradi koncertnu dvoranu na prostoru „Preparandije” na drugom je mjestu najčitanijih tekstova.

Veliku pozornost izazvao je i Đuro Capor koji je za Dubrovnikpress kazao kako se „model koji je upropastio Grad širi na okolicu”, a na četvrtom mjestu je tema o Dubrovačkoj kartici i odnosu Grada i DPDS -a.

U TOP 5 napisa prvog tjedna 2022. ušla je i objava o promjenama koje slijede u sustavu i naplati odlaganja otpada.

Uredništvo

Preminula je jedna ženska osoba iz Dubrovnika (rođ. 1949.), a u Dubrovačko – neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 176 novih slučajeva zaraze koronavirusom, no testirano je 469 osoba što je u ovom trenutku minimalna brojka. Od 176 novih slučajeva riječ o 82 osobe iz Dubrovnika, 35 iz Župe dubrovačke, 18 iz Metkovića, 16 iz Konavala, sedam iz Orebića, po četiri iz Opuzena i Stona, po dvije iz Janjine, Kule Norinske i Ploča te po jednoj iz Blata, Korčule, Trpnja i Vele Luke.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 60 osoba pozitivnih na koronavirus od čega pet pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, četiri su na respiratoru, a jedna osoba je na kisiku. U samoizolaciji je 1587 osoba, podaci su Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp