„Spinning“, spinanje, ribolov odbacivanjem i privlačenjem varalice zbog atraktivnosti stječe sve više pristalica među našim morskim rekreativnim udičarima. Osobito je porastao broj udičara koji prakticiraju „topwater spinning“, spinanje u površinskom sloju mora, ponajprije zbog naglog porasta brojnosti strijelki i škarma, krupnih i borbenih grabljivica koje se osobito dobro love u ovo doba godine.

Međutim, takav ribolov ne samo spomenutih riba nego i iglica, lica, brancina, polanda, ukjata i ostalih grabljivica koje se hrane u površinskom sloju mora, može se obavljati brojnim vrstama varalica, od kojih su najprikladnije „topwater“, površinske, varalice konstruirane za povlačenje po površini i neposredno pod njom.

Od više vrsta „površinaca“, naši ribolovci za lov strijelki, škarama, lica i ostalih krupnih grabljivica najradije koriste varalice poznate kao „needlefish“, igličaste. Razlog tome je što su učinkovite barem kao i ostale, a potežu se sa znatno manje napora i lakšom opremom nego ostalih površinaca.

Radi se o varalicama koje oblikom više ili manje vjerno oponašaju ribu čije ime nose. Izrađuju se od tvrdih plastika i drveta kako bi bile što trajnije. U pravilu su naoružane s po dvije trokrake udice, postavljene na sredinu i kraj varalice. Mnogi ribolovci na kraj postavljaju jednokraku udicu koja sporije kvači ali bolje drži plijen od trokrake. Također, za lov u plićaku, osobito obraslom, obje trokrake zamjenjuju jednokrakim kako bi smanjili broj zapinjanja za prepreke.
Osim „površincima“, varalica oblika iglice pripada podgrupi štapićastih varalica poznatih kao „sticbait“ i „zara“. Izrazito su izduženog oblika, a iglićaste i savršene uzdužne simetrija tijela. Postoje tri varijante oblika tijela ove varalice. Najbrojnije su one naprijed posve suženog, a nazad širokog tijela. Kod njih se promjer tijela od špica prema zadnjem zaobljenom kraju postupno povećava. Kod druge na jednom mjestu promjer se naglo povećava i na taj način stvara ploha koja pri plovidbi izaziva pljuskanje vode. Ti modeli su nešto učinkovitiji u noćnom ribolovu. Treća varijanta je podjednako zašiljena s oba kraja. Te varalice pružaju najmanji otpor.

Igličaste se varalice ne mogu proizvoditi u malim dimenzijama pa zato ni koriste za lov najmanjih grabljivica. Dužina im je 15 - 25 cm, ali ih ima i 5 cm kraćih te dužih. Osim velike dužine, karakterizira ih i velika težina, neophodna za postizanje dalekih odbačaja. Tako prosječno duga, varalica od 20 cm najčešće teži tridesetak grama. A da bi se što manje petljale za strunu pri odbacivanju i privlačenju težište im je postavljanjem dodatnog utega pomaknuta u zadnju četvrtinu tijela.

Kao ni ostale štapićaste, igličasta varalica nema zaranjajuću pločicu kao „teturavac“ („wobler”) niti „usta“ kao pljuskavac, „poper“. Zbog toga nema ni „urođene“ pokrete pa da bi i njima provocirali grabljivice pokrete joj mora dati ribolovac, najbolje one koji oponašaju bježanje riba po površini. Takve zavodljive vijugave kretnje moguće je postići raznim načinima vođenja varalice, a najčešće se prakticira tehnika poznata kao „walking the dog“, šetanje psa. To je cik- cak, lijevo- desno potezanje, trzanje varalice pomicanjem štapa pokretima iz zgloba šake uz stalno namotavanje strunem.

Potezanja moraju biti duža, trzati se treba snažnije, energičnije, te privlačiti brže nego za ostale površince. O dužini potezanja, učestalosti trzaja te brzini privlačenja ribolovac mora odlučuje ovisno o konkretnim uvjetima. No, potezi moraju biti duži od 10 do 15 cm, koliki su za vođenje ostalih površinaca. Brzina privlačenja mora biti minimalno toliko da strunu stalno drži zategnutom. U suprotnom, zbog inercije utega zadnji dio varalice bi se mogao okrenuti čak i za 180 stupnjeva te udicama zapetljala za olabavljenu strunu.

Nakon odbacivanja varalice, privlačenje treba započeti s visoko podignutim štapom, a zatim postupno spuštati vrh kako se varalica približava.

Zbog težine varalica te potrebe snažnog i odlučnog trzanja, najbolje je loviti „spinning“ štapom težine bacanja 40- 50 g vrlo brze akcije. Dobar je i brzi sve dok se lovi varalicom koja nije približno teška kolika je i gornja granica težine bacanja štapa. Kako se uglavnom lovi s plovila, plaže i niskih stijena, dovoljan je štap duljine do 240 cm s rolom odgovarajuće veličine i velike brzine namotavanja.

Iako se njom može loviti i daleko od obale, ali samo na površini nakon što se na i neposredno pod njom uoči aktivnost riba, za igličastu varalicu se može kazati da je namijenjena ribolovu u priobalju. Najbolje rezultate daje na plitkim terenima, osobito na miješanom dnu, te uz obalo o koju se razbijaju valovi nakon nevremena.

Studentski teatar Lero premijerno će prikazati svoju predstavu „Snovi izgubljenih godina” u režiji Davora Mojaša.

Nova Lerova kazališna avantura, dosluhna prepoznatljivoj scenskoj poetici ovog dubrovačkog teatra, iznova otvara i propituje nostalgične i elegične slike podneblja i prizore izgubljenih, skrivenih i tajenih albuma uspomena upisanih u godine onih koji ne zaboravljaju. Poetski amarkord sjetnih i melankoličnih prizora o prolaznosti, neostvarenim ljubavima i tugama koje ostaju snovima razasutima u izgubljenim spomenarima i proživljenim godinama. Lirska teatarska priča o ženama koje čekaju, sanjaju, mole i ostaju same prebirući po vlastitim alibijima i neostvarenim ljubavima. Prepuštene tišinama i fobijama uzaludno tražeći izgovore.

Ostajući sklonjene u imaginarnom utočištu u kojem slute, žude, traju i „sa svima dolazećima dolaze / i sa svima odlazećima odlaze“. Spominjući, snivajući i rezimirajući i ne samo svoje životne razbrajalice. Svemu i svima usprkos. U Snovima izgubljenih godina. I ne samo njima.

Premijerna izvedba je 25. studenog u 20 sati u Lazaretima

Režija i dramatizacija: Davor Mojaš / Kostimografija: Dubravka Lošić / Autor glazbe: Petar Obradović / Scenografija: Mato Brnjić / Oblikovatelj svjetla: Antonio Ljubojević / Ton: Melko Dragojević / Rekvizita: Lerov fundus / Fotografija: ŽeljkoTutnjević / Video: Rela Petric / Produkcija i organizacija: Ksenija Medović / Grafički dizajn: Nora Mojaš

Igraju: Jasna Held, Ksenija Medović, Zvončica Šimić, Barbara Damić Medi, Barbara Horvat / Glas: Zijad Gračić

JPA

Uručena su priznanja ovogodišnjim laureatima četvrte po redu dodjele državnog priznanja „Imperial“ na svečanosti održanoj u hotelu Hilton Imperial u Dubrovniku. I ove godine dodijeljena su priznanja mladima i djeci koji su se istaknuli svojim humanitarnim radom diljem Hrvatske. Ovogodišnji laureati su Lucija Mikinac iz Siska, Antonija Kuzmanović iz Rijeke, Ana Čovo iz Sinja kao i Karmen Nonveiller te Jakov Perčin, Hrvoje Vuletić i Orsat Kralj iz Dubrovnika.

- Vi, draga djeco, koja ste danas ovdje, svojim angažmanom u zajednici pokazujete da vaša generacija nije samo nasljednica prošlih vrijednosti, nego i nositelj nade za bolju Hrvatsku. Svaka vaša inicijativa, svaki korak koji poduzimate kako biste unaprijedili svoju školu, svoje naselje i širu zajednicu, snažno svjedoči o tome koliko je važno čuvanje humanosti, solidarnosti i zajedništva. - kazala je zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić uputivši čestitku dobitnicima priznanja, njihovim obiteljima, učiteljima i svima koji su ih podržavali na njihovom putu, kao i svima onima koji su bili nominirani.

Ujedno je istaknula da je Grad Dubrovnik osigurao financijska sredstva proračunom za 2025. godinu kako bi započeo izradu Spomen obilježja za djecu poginulu u Domovinskom ratu, koje će postavljanjem biti trajni podsjetnik na nevino stradalu djecu.

U dodjeli priznanja sudjelovali su i Nikša Kusalić ispred Ministarstva hrvatskih branitelja te predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Marijan Kustić, koji su se okupljenima prigodno obratili.

Priznanje Imperial ustanovljeno je kao trajni spomen, „živi spomenik“ djeci stradaloj u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske, u organizaciji Udruge civilnih žrtava Domovinskog rata Dubrovačko-neretvanske županije i u suradnji s Denisom Pavelom, dobitnikom državne nagrade za promicanje prava djeteta.

JPA

*S obzirom na to da fotografije nisu dio javnog događanja osobe koje se nalaze na njima u prvom planu, ukoliko to smatraju za potrebnim iz bilo kojeg razloga, uklanjanje mogu zatražiti na e-mail naveden u rubrici Kontakt.

Vaterpolisti Juga Adriatic osiguranja u četvrtak su na svom plivalištu u Gružu pobijedili Team Strasbourg s 15:11 u utakmici 5. kola Skupine A Europskog kupa. Jug je time prekinuo crnu seriju od tri poraza u Europskom kupu.

Dubrovački sastav trebao je pobjedu od četiri ili više golova razlike kako bi na tablici bio ispred Francuza uoči zadnjeg kola u skupini. Sad obje momčadi imaju po šest bodova, ali su jugaši u prednosti jer su bolji u međusobnim susretima pošto su u Francuskoj izgubili s tri razlike (bilo je 16:13 za Strasbourg).

U zadnjem kolu Jug igra u Gružu protiv Brescije koja je osigurala osminu finala s prvog mjesta u skupini. Dalje ide još jedna momčad, a Jug i Strasbourg imaju po šest bodova, dok posljednji Apollon Smyrnis ima tri.

dm

Restauriran je barjak sv. Nikole koji je za za župnu crkvu u Cavtatu naslikao Vlaho Bukovac 1902. godine. Barjak će biti predstavljen javnosti u srijedu, 27. studenoga, u Kuću Bukovac (18 sati) uz prigodno predavanje koje će održati Ada Vrtulek Gerić i Maja Vrtulek, više restauratorice - konzervatorice s Odsjeka za tekstil Restauratorskog odjela Ludbreg pri Hrvatskom restauratorskom zavodu.

„Na veliki nam je ponos povratak barjaka koji će u punom sjaju biti predstavljen domaćoj publici prvi put nakon 2016. godine, kad je u Ludbreg poslan na kompleksne restauratorske radove. Pozivamo sve zainteresirane da dođu pogledati barjak sv. Nikole te iz prve ruke saznaju kako su tekle faze njegove dugogodišnje restauracije.” – kažu iz Muzeja i galerija Konavala.

JPA

Umjetnička galerija Dubrovnik u subotu je organizirala predstavljanje kataloga izložbe „Gundulićev san” suvremenog hrvatskog kipara Petra Dolića te stručno vodstvo kroz navedenu izložbu u sklopu programa „Subotnja kava u Galeriji“.

Katalog su predstavili ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik, Tonko Smokvina, kustosica izložbe lva Körbler te sam umjetnik, Petar Dolić, a zainteresirane su posjetitelje kroz izložbu potom proveli kustosica i umjetnik.

O umjetniku i njegovu radu, kustosica izložbe lva Körbler u izložbenom katalogu između ostaloga zapisuje: „Mnogi su hrvatski kipari srednje generacije na tom putu posustali iz različitih razloga, no Petar Dolić danas je pred nama kao izdanak i nastavljač velike tradicije i loze hrvatskih modernih meštara, kojemu se malo što u opusu može osporiti ili dovesti u pitanje. Za Petra Dolića oblikovanje u kamenu, staklu, drvu, bronci ili kaširanom papiru prirodno je poput disanja; to je njegov nepatvoreni, autentični nastavak – ili produžetak – osobnosti i pogleda na svijet. Stoga ne čudi kako je upravo za ovu dubrovačku izložbu u iznimno kratkom vremenu napravio gotovo sve nove radove, u čemu ga je inspirirao Grad i njegova povijest – uz činjenicu kako je Dubrovnik morski grad.

Dok sam promatrala nove skulpture nastale za izložbu u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, ponovno sam – po ne znam koji put – osvijestila kako je Petru Doliću „kiparenje“ način kako komunicira s okolinom: on zapravo impresionistički gleda svijet, i čim dobije neku sliku, asocijaciju ili metaforu, on ju trenutačno pretvara u materijal koji u tom trenutku smatra idealnim za transformaciju. Velika mu je prednost što iznimno brzo stvara, u dahu, i nema mira dok ne završi jedno djelo. Možda će se kasnije na trenutak vratiti jednoj skulpturi da ju tek malo „usavrši“, ali neće zvučati pretjerano ako ustvrdim kako Dolić naprosto u materijalu „kanalizira“ svoje skulpture.“

Izložba ostaje otvorena do nedjelje, 8. prosinca.

mp

Robo.Du Daysi, koje organizira Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika već devet godina za redom, započeli su u srijedu u Centru za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik. Prvog dana na redu su bile radionice Mali inženjeri i „Napravi svoj Gameboy“, koje su održane u suradnji s Informatičkim klubom Futura. Tako je dio polaznika sastavljao motorizirane modele od kockica, a drugi dio polaznika prijenosnu igraću konzolu koju su programirali.

Sljedeća četiri dana slijedi još 19 radionica za sve dobne skupine, a prijave su još uvijek otvorene i moguće preko poveznice: www.ztk-du.hr/robodudays-prijava/. Radionice se paralelno održavaju u dvorani CDMO i radioni ZTK GD i ZTK DNŽ (u Centru za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik).

Danas su na redu gostujuće prezentacijske radionice LEGO robotike u 16:30 i 18:30 koje održava Hrvatska zajednica tehničke kulture te natjecanja u VR igrama u 17:00 i 18:30.

Petak je rezerviran za gostujuće radionice modelarstva i elektrotehnike u 16:30 i 18:30 (HZTK) te robotiku i programiranje bez ekrana u 17:00 i 18:30.

Subota je ispunjena cijeli dan radionicama: mBot robotika, „Logički graditelj“, Automatika s Raspberry Pi Pico W mikrokontrolerom te Šareni strujni krug, a u nedjelju Robo.Du Daysi završavaju tradicionalnom LEGO igraonicom te WeDo robotikom.
Osim ZTK GD i ZTK DNŽ, Informatičkog kluba Futura i Sveučilišta u Dubrovniku koji sudjeluju u provedbi radionica, ove godine ponovno su uključeni i gostujući predavači iz Hrvatske zajednice tehničke kulture i Hrvatskog robotičkog saveza.

Zajednica tehničke kuture

Još jedna velika akcija čišćenja mora i podmorja održana je u Milni na otoku Braču. U posljednjoj ovogodišnjoj ekološkoj akciji, kojom je i službeno zatvorena ronilačka sezona, akvatorij luke Milna te istoimene ACI marine rasterećen je značajne količine otpada. Inicijatori i organizatori ove hvalevrijedne akcije čišćenja podmorja bili su Udruga za istraživanje, zaštitu i očuvanje mora i podmorja „TRITON“ – Brač iz Milne, Ronilački centar „DRAULIK“ Milna te Turistička zajednica općine Milna. Akciji su se priključili i brojni profesionalni ronioci, volonteri te djelatnici ACI marine Milna koji su na taj način nastavili tradiciju brige o čistoći mora i okoliša koju najveći lanac marina na Mediteranu, ACI d.d., provodi kroz sve jedinice svoga sustava.

Nakon posljednje u nizu akcije čišćenja jadranskog akvatorija, one u ACI marini Skradin, kao i ekološke akcije održane u Šimunima, u kojoj je sudjelovao i Kristijan Gligora, najmlađi podvodni arheolog na svijetu te ACI-jev ambasador, uslijedilo je i rasterećenje ACI marine Milna, kao i obližnje istoimene luke, od otpada i nečistoća koje su se na tom području nakupile tijekom sezone. U samoj su akciji uz organizatore te djelatnike ACI marine Milna kao domaćina ove ekološke manifestacije, sudjelovali i RK Puntar iz Splita, ronioci vatrogasnih postrojbi iz Varaždina i Splita, ronioci HGSS stanice Split te mještani Milne sa svojim brodicama. Ovom, posljednjom u nizu, akcijom čišćenja podmorja na otoku Braču svečano je zatvorena ova ronilačka sezona, a tamošnji je akvatorij očišćen od četiri i pol kubika raznovrsnog otpada.
„More nije samo izvor života, već i izvor sreće i iznimne ljepote, te je naša dužnost čuvati ga. Osim višegodišnjom edukacijom ronioca o ljepotama i načinima kako se mi kao mali čovjek možemo uključiti u zaštitu prirode, nastojimo djelovati i konkretnim aktivnostima u vidu akcija čišćenja podmorja, te na taj način barem malo moru vratiti sve ono što nam pruža. Drago mi je da je ACI marina Milna naš partner u toj priči već šest godina. Ovu ronilačku sezonu započeli smo eko-akcijom čišćenja podmorja te ćemo ju na taj način i zatvoriti, provođenjem već četvrte akcije u 2024. godini. Briga o moru i načela održivog turizma moraju biti naša sadašnjost, kao i zalog za našu budućnost“, istaknula je Anamarija Paradinović, magistra ekologije i zaštite mora i instruktorica ronjenja u Ronilačkom centru Draulik.

Uz lokalne organizacije, udruge i ronilačke klubove koji djeluju duž jadranske obale, svojim angažmanom u organizaciji i provođenju ekoloških akcija ACI kontinuirano pokazuje svoju posvećenost očuvanju čistoće mora i podmorja. Najbolji dokaz tomu su akcije čišćenja koje se kroz godinu redovito održavaju u ACI-jevim marinama, kao i međunarodno priznate Plave zastave koje ponosno vijore u svim cjelogodišnjim marinama sustava, a dokaz su čistoće mora te odgovornog gospodarenja morem i priobaljem.

„Za nas u ACI-ju očuvanje okoliša nije samo obveza, već i privilegija da svojim djelovanjem doprinesemo očuvanju prirodnih ljepota Jadranskog mora. Akcije čišćenja podmorja poput ove u našoj marini u Milni dokaz su naše posvećenosti održivom razvoju i brizi za okoliš. Posebno me veseli što su se ovoj inicijativi pridružili članovi lokalne zajednice, volonteri i ronioci, čija predanost potvrđuje važnost zajedničkog djelovanja u očuvanju našeg mora i obale. Kroz ovakve aktivnosti želimo potaknuti buduće generacije da s jednakim entuzijazmom preuzmu odgovornost za okoliš. Ponosni smo na uspješnu suradnju sa svim sudionicima ove akcije i vjerujemo da zajedno gradimo temelje za čišću i svjetliju budućnost“, poručio je Darko Franičević, direktor ACI marine Milna.

„U organizaciji Ronilačkog centra „DRAULIK“ iz Milne, Udruge za istraživanje, zaštitu i očuvanje mora i podmorja „TRITON“ – Brač iz Milne te ACI marine Milna, a uz potporu Turističke zajednice Općine Milna, održala se akcija čišćenja podmorja u Milni na otoku Braču. U akciji je sudjelovao i Ronilački klub „Puntar“, Javne vatrogasne postrojbe iz Varaždina i Splita te Pomorsko športsko ribolovno društvo „Mrduja“ iz Milne. Ovo je već četvrta po redu akcija čišćenja podmorja ove godine godini na području Općine Milna stoga u ime Turističke zajednice općine Milna i svoje osobno ime izražavam veliku zahvalnost svim sudionicima, organizatorima i volonterima koji svojim angažmanom pridonose očuvanju morske ekologije. Očuvanje čistog mora od presudne je važnosti za lokalno stanovništvo jer podržava brojne djelatnosti od kojih žive – bilo da je riječ o ribarstvu, turizmu ili nautici jer njihovo sudjelovanje ima nemjerljiv značaj za održivi razvoj i prosperitet naše zajednice“, izjavila je direktorica Turističke zajednice Općine Milna Anna Grassi.
Kroz partnerstva s lokalnim vlastima, organizacijama civilnog društva i institucijama, ACI d.d. demonstrira primjer održivog poslovanja koje poštuje okoliš i doprinosi dobrobiti zajednice. Ova inicijativa naglašava važnost kontinuiranih napora u zaštiti prirodnih resursa za buduće generacije te poziva na veću angažiranost i suradnju svih dionika društva u ostvarivanju tog zajedničkog cilja.

ACI

Dubrovački muzeji, u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom, u petak su u Kneževu dvoru otvorili izložbu „Pogled kroz Portret Marije Ghetaldi-Gondola“. Autorica izložbe je viša kustosica Dubrovačkih muzeja Lucija Vuković, a stručni suradnici Ljubo Gamulin, Barbara Knežević-Kuzman i Nađa Lučić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Portret Marije Ghetaldi-Gondola Carmela Reggia, nastao oko 1812. godine, bio je izložen u stalnom postavu u Glazbenoj dvorani Kulturno-povijesnog muzeja u Kneževu dvoru. Na portretu je zamijećena pukotina te je, kao jedan od iznimno vrijednih predmeta iz stalnog postava Muzeja, 2023. godine upućen na konzervaciju – restauraciju u Restauratorski odjel Dubrovnik Hrvatskoga restauratorskog zavoda. Pri pregledu stručnjaka uočen je nesvakidašnji detalj: tamni obris oka na području vrata portretirane žene. S pomoću niza neinvazivnih istraživačkih metoda otkriven je rijedak nalaz: postojanje ranije slike ispod bojenog sloja. Ispod Portreta Marije Ghetaldi-Gondola nalazi se drugi ženski portret, a uz njega djelomice čitljiv natpis koji otkriva tko je portretirana žena: Frana Gondola rođena Bona. To je bio tek početak raspletanja neobične priče o dvjema ženama i jednoj obitelji.

Zahvaljujući rezultatima konzervatorsko-restauratorskih radova omogućena je kontekstualizacija ovog djela i upućivanje na pripadnost zaokruženoj cjelini portreta austrijskog slikara Franza Xavera Spana iz Zbirke slikarstva Kulturno-povijesnog muzeja. Arhivskim i povijesnim istraživanjima otkrivaju se i donose manje poznati detalji iz povijesti dubrovačkih vlastelinskih obitelji Ghetaldi i Gondola. Osim slikarskih djela, izložba predstavlja proces i rezultate provedenih konzervatorsko-restauratorskih radova. Na otvaranju izložbe koja se u Kneževu dvoru može pogledatu do 31. ožujka 2025., govorile su autorica Lucija Vuković, pročelnica Službe za odjele izvan Zagreba Hrvatskog restauratorskog zavoda Ivana Svedružić Šeparović, a otvorila ju je ravnateljica Dubrovačkih muzeja dr. sc. Marija Šiša-Vivek.

Autori tekstova izložbe su Ljubo Gamulin, Nađa Lučić i Lucija Vuković. Likovni postav potpisuju Lucija Vuković i Ljubo Gamulin, koji je radi i grafičko oblikovanje. Za konzervatorsko-restauratorske radove zaslužni su: Barbara Knežević Kuzman (voditeljica programa), Matea Bačić, Antonio Blašković, Ljubo Gamulin, Pino Gamulin, Katija Kovačić Karamatić, Nađa Lučić, Domagoj Mudronja, Hrvoje Smoljan, Alen Škomrlj i Goran Tomljenović, dok su na tehničkom postavu izložbe radili: Pasko Burin, Željko Ćatić, Mišo Lečić, Mišo Kukuruzović i Ivan Mladošić.

Izložba je realizirana u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom, a uz potporu Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

MV

Povodom osvajanja dvije medalje na Prvenstvu Hrvatske do 13 i 17 godina, što je ukupno osam medalja u svih pet mlađih uzrasnih kategorija na državnim prvenstvima, gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku Badmintonskom klubu Dubrovnik. Prenosimo je u cijelosti:

Dragi badmintonaši, upućujem vam iskrene čestitke povodom vaših najnovijih uspjeha na državnim prvenstvima. Posebno čestitam Lei Burazor na osvojenom naslovu doprvakinje Hrvatske u konkurenciji ženskih parova do 17 godina. Draga Lea, tvoje zalaganje, trud i sportski duh služe kao inspiracija svima nama.

Također, čestitam Leonu Miliću i Marku Hrgoviću na osvojenoj brončanoj medalji u konkurenciji do 13 godina, i to na njihovom prvom službenom turniru. Ovo je početak sjajnih rezultata koji tek dolaze, a vaš uspjeh je dokaz predanosti i timskog rada koji Badmintonski klub Dubrovnik njeguje.

Osvojene medalje u svih pet mlađih uzrasnih kategorija na državnim prvenstvima svjedoče o kontinuiranom radu i strasti. Ukupno osam medalja, od čega dva srebra i šest bronci, još jedan je dokaz da Dubrovnik itekako ima svijetlu sportsku budućnost.

U ime svih građana Dubrovnika i u svoje osobno ime, hvala vam na svakom trenutku truda i uspjeha koji nas čine sretnima i ponosnima!

S poštovanjem,
Gradonačelnik
Mato Franković

Riječne kornjače iz Stona položile su četiri jaja u zagrebačkom Zoološkom vrtu, a kako je riječ o populaciji koja broji svega nekoliko jedinki, dragocjeni su svaka jedinka i svaki pozitivni pomak poput parenja, polaganja jaja i mladunaca, izvijestili su iz Zoološkog vrta.

„Stonska populacija riječnih kornjača broji svega nekoliko jedinki. One ne mogu tvoriti funkcionalnu populaciju, ali je njihov genotip izuzetno važan za budućnost vrste u Stonu. Iz tog su razloga dragocjeni svaka jedinka i svaki pozitivni pomak vezan uz tu populaciju poput parenja, polaganja jaja i mladunaca.” - kaže ravnatelj Zoološkog vrta Ivan Cizelj.

Razmnožavanje stonskih jedinki veliki je uspjeh s obzirom na to da je u Stonu populacija riječne kornjače najugroženija. Uspješno razmnožavanje do sada su imale riječne kornjače iz Majkova i Konavala, poručili su iz Zoološkog.

Razmnožavanje riječnih kornjača provodi se u sklopu projekta „LIFE for Mauremys”. Tako je prošle godine u zagrebačkom Zoološkom vrtu uzgojeno 28, a ove godine 10 mladunaca. Do listopada 2026. godine potrebno je uzgojiti njih 40.

- Mladunci se odlično razvijaju i rastu. Redovno pratimo njihovu težinu i dužinu te širinu oklopa. Kada će kornjače biti spremne za život u prirodi, pustit će se u za njih obnovljeno stanište u Stonu. - kazao je timaritelj u Zoološkom vrtu Grada Zagreba Matej Tolić.

Iz Zoološkog napominju da će se riječne kornjače, dugoročnim akcijama i strategijama s lokalnim stanovništvom na jugu Hrvatske, trajno štititi kao prioritetna lokalna vrsta. Osim toga, u Maksimiru se radi nastamba za riječne kornjače gdje će se nastaviti njihov uzgoj te educirati građane o važnosti zaštite te vrste.

Ukupna vrijednost projekta „LIFE for Mauremys” iznosi oko 2,1 milijuna eura, od čega je 60 posto sufinancirano sredstvima Europske unije. Glavni koordinator projekta, koji traje do listopada 2026. je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a partneri su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije, Udruga Hyla, Hrvatske vode i Ustanova Zoološki vrt Grada Zagreba.

JPA