Zbog najave loše vremenske prognoze grupa Dalmatino nastupit će ispred Studentskog doma u nedjelju, 17. prosinca.
„Rezervacije stolova vrijede za navedeni datum, ukoliko netko želi otkazati rezervaciju stola molimo da nas obavijesti!” - kažu organizatori Adventa na Vojonoviću iz Studentskog centra Dubrovnik.
dpp
Dječji izlet na Stražišće u organizaciji Hrvatskog planinarskog društva Sniježnica u nedjelju je okupio oko stotinu sudionika.
„Čudljivo jesensko vrijeme rijetko kada omogući planiranje izleta u prirodu. No, treba imati malo i sreće i nikada ne gubiti nadu. Nakon olujne bure u subotu, odavno planirani dječji izlet na Stražišće, visio je o niti. Nismo znali hoće li hladnoća i vjetar „ubiti volju“ i dječici i njihovim roditeljima. Ali nije. Vjetar je kalmao, sunce je ugrijalo. Na izletu nas je na kraju bilo 101. Planinar, ne Dalmatinac.” - kažu iz HPD Sniježnica.
„Dječica, dobrim dijelom u predškolskoj dobi i nižim razredima osnovne škole, s roditeljima su krenuli u avanturu dugu dva sata. Kružnom turom do 701 metar visokog Stražišća i natrag do Veljeg dola. U pratnji šestoro vodiča i volontera Sniježnice i HGSS-ovaca iz stanice Dubrovnik, dječica, njih 48, su se osjećala ugodno i sigurno. A bilo je tu, osim HGSS-ovog, i još pet pasa, kućnih ljubimaca, na povodcu. Nije bilo negodovanja ni suza. Mnogima je to bio prvi planinarski uspon. A sudeći po reakcijama djece, sigurno ne i posljednji.” - pišu iz Društva.
„Povratak u Velji do nije značio i kraj izleta. Na livadi od Jaka Đurkovića slijedila su druga dva sata - samo za igru. Od potezanja konopa, do trčanja štafete i skakanja u vrećama do badmintona i nogometa. Osmijesi najmlađih planinara najbolje su rekli kakav je ovo dan bio. A, osim vremena, uspjeh izleta omogućili su Turistička zajednica općine Konavle, dubrovački HGSS te naši vodiči i volonteri. Hvala svima na sudjelovanju.” - navode iz HPD Sniježnica.
dpp
Izložba Dubrovačkih muzeja „Čarolija tekstila – Tradicijsko ruho iz fundusa Etnografskog muzeja: materijali, alati i tehnike izrade“ otvorena je u utorak u Etnografskom muzeju u žitnici „Rupe“. Izložba je nastala u koautorstvu viših kustosa Dubrovačkih muzeja Branke Hajdić, Ivice Kipre i Barbare Margaretić. Široj javnosti izložbom je predstavljen bogat i do sada nepoznat dio fundusa s brojnim i jedinstvenim primjercima tradicijskog ruha i rukotvorstva s područja Hrvatske i jugoistočne Europe, s čime se dubrovački Etnografski muzej stavlja „uz bok“ mnogim europskim muzejima koji u svojim fundusima i zbirkama čuvaju predmete iz kulturne baštine čovječanstva.
- Iznimna mi je čast i zadovoljstvo kao voditelju Etnografskog muzeja, ali i kao jednom od koautora izložbe predstaviti dubrovačkoj i široj javnosti jedan zaista bogat i respektabilan fundus naše ustanove, koji čuva raritetne primjerke narodnog ruha iz Hrvatske, ali i okolnih zemalja. Ovo je zapravo prva izložba ovako širokog obuhvata koja uključuje nas troje kolega kustosa istog muzeja na zajedničkoj temi. - kazao je ovom prigodom Ivica Kipre.
- S obzirom na to da vodim Zbirke tradicijskog gospodarstva i rukotvorstva, moj zadatak bio je obraditi tekstilne alatke, naprave, tehnologiju obrade i proizvodnje tekstila kao i različite tkalačke i druge tehnike, dakle sve ono što prethodi samom materijalu koji potom postaje dio narodnog ruha. S obzirom da je to počelo svega, taj segment zastupljen je u središtu i oko njega i iz njega se pletu sve druge priče. Uz to predstavili smo i dio duhovne baštine koji reflektira dublja značenja naoko običnih utilitarnih predmeta. Na izložbi je izloženo 120 muzejskih predmeta iz područja tradicijskog tekstilnog gospodarstva, rukotvorstva i obrta, izrađenih u drvu, kao i dio tekstila tj. posoblja i torbi iz kontinentalne Hrvatske i jugoistočne Europe. Iza ove izložbe stoji velik rad i trud te pozivam sve naše sugrađane da dođu vidjeti svo bogatstvo s kojim se Grad može podičiti. - istaknuo je Ivica Kipre.
- Na izložbi su predstavljeni i jedinstveni primjerci tradicijskog ruha s područja sjeverozapadne i središnje Hrvatske, Slavonije i Baranje te zaleđa sjeverne Dalmacije, koji su se oblikovali pod utjecajima panonskoga i dinarskoga kulturnog areala u razdoblju od druge polovine 19. do prve polovine 20. stoljeća i dio su Zbirke narodnih nošnji i vezova Hrvatske. Najsvečaniji primjerci tradicijskog ruha iz dubrovačkog kraja izloženi su u stalnom postavu Etnografskog muzeja. Ovom izložbom izlažemo, analiziramo, interpretiramo i kataloški prikazujemo do sada manje poznat dio Zbirke narodnih nošnji i vezova Hrvatske iz fundusa Dubrovačkih muzeja te otvaramo put novim studijskim promišljanjima, izložbama i mogućnostima međumuzejskih suradnja s ustanovama iz Hrvatske koje baštine i valoriziraju istu ili sličnu tekstilnu građu. - rekla je Barbara Margaretić.
- Izložena je i etnografska građa koju zbog njezinog podrijetla i područja rasprostranjenosti svrstavamo u tradicijsko ruho jugoistočne Europe od početka 19. stoljeća do prvih desetljeća 20. stoljeća. Izuzetno vrijedne primjerke prikupila je učiteljica Jelka Miš, a dio njih potječe iz donacije iz 1953. godine. - dodala je Branka Hajdić.
- Na izložbi su predstavljeni i primjerci staroga dinarskog načina odijevanja iz Bosne i Hercegovine i s Kosova, duge jednodijelne košulje koje se u antičkoj odjeći pojavljuju od 2. stoljeća s nazivom „tunica dalmatica“. Dinarske košulje bogato su ukrašene vezom, vunom, svilom ili pamukom, zlatnom i srebrnom srmom. Izložene su pregače tkane tehnikom klečanja ili iveranja koja je poznata još iz prethistorije. Na izložbi su predstavljeni primjerci ženske odjeće zobuni, prastari i zajednički odjevni element poznat svim indoeuropskim narodima. Dio izložbe posvećen je odijevanju „alla turca“ koji se razvijao pod utjecajem tursko-orijentalnog stila u gradovima od 15. do početka 20. stoljeća. Također, prezentirana su i vrlo vrijedna nevjestinska oglavlja s područja zemalja jugoistočne Europe. - rekla je Branka Hajdić.
Pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika, dr. sc. Julijana Antić Brautović naglasila je kako Dubrovački muzeji mogu biti ponosni što na ovoj izložbi predstavljaju izuzetno rijetku i jedinstvenu građu.
- Izložba nije samo plod rada autora, već je plod sinergije svih stručnih djelatnika i pomoćnih službi Dubrovačkih muzeja te profesionalnog interesa i nevjerojatne ljubavi prema baštini. Hvala svim djelatnicima Muzeja za ono što rade za Dubrovnik i neka ova izložba bude podsjetnik na bogatstvo i važnost naše baštine kao dijela kulturne baštine čovječanstva. - zaključila je pročelnica Antić Brautović koja je otvorila izložbu.
Likovni postav i grafičko oblikovanje potpisuje Bonsenjo kreativna agencija, a za tehnički postav, uz autora Željka Ćatića, zaslužni su Ivan Mladošić, Pasko Burin, Mišo Lečić, Mišo Kukuruzović i Marija Vraničić, dok su konzervatorske radove izveli Marija Vraničić, Željko Ćatić, Josipa Marić i Sanja Pujo. Izložba je realizirana uz potporu Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a za sve posjetitelje ostaje otvorena do 30. lipnja 2024.
dpp
Na devetom izdanju međunarodnog natjecanja konobara, barmena, barista i restorana Grand Gourmet koje se održalo u Splitu i Podstani od 14. do 18. studenoga učenici Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik osvojili su zlato i tri bronce.
Manifestaciju Grand Gourmet organizira udruga Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER), a prilika je to da se konobari, baristi, barmeni, turističko ugostiteljske škole i najbolji timovi hotela i restorana okušaju u nizu natjecateljskih vještina. Natjecanja su zamišljena kao mogućnost prezentacije vještina i kompetencija konobara, barista i barmena dok je posebnost timskog natjecanja zajednički rad kuhara koji priprema zadana jela za četiri osobe i konobara koji ista jela poslužuju.
Prvo mjesto i zlatnu medalju s natjecanja donosi nam Alessandro Antonio Bratoš uz mentora Valentina Vrdoljaka u kategoriji Vina i alkoholna pića.
Brončane medalje u kategoriji Sinkronizirano postavljanje stola i posluživanje/servis, mentor Ljiljana Prce osvojio je tim u sastavu Petra Bandžar, Luka Jerkić i Marin Hozić, u kategoriji Natjecanje barmena kratko piće osvojio je Stijepo Antunica, mentor Valentino Vrdoljak i u kategoriji Natjecanje barista Marko Marasović, mentor Ivica Eljuga.
dpp
Hotel Hilton Imperial Dubrovnik tijekom prošlog mjeseca među svojim zaposlenicima organizirao je prikupljanje knjiga za djecu i DVD-ova za odjel pedijatrije Opće bolnice Dubrovnik. Uz jedan DVD uređaj prikupljeno su 62 slikovnice i 107 DVD-ova s crtićima koji su predstavnici hotela uručili u četvrtak voditeljici odjela dr. Dijani Grizelj Kalčić, a u povodu Svjetskog dana djece 20. studenoga.
„Hilton Imperial Dubrovnik, nastavlja širiti „Plavu Energiju” kroz rad volonterskog „Blue Energy” i osim ovog humanitarnog doprinosa, Hilton Imperial Dubrovnik aktivno sudjeluje u raznim inicijativama i nastavlja surađivati s lokalnim organizacijama i udrugama, u nadi da će svojim primjerom biti pokretač pozitivnih promjena u zajednici koje je dio.” - kažu iz hotela.
Inače, povodom Svjetskog dana djece, u ponedjeljak u 11 sati, u velikoj „Grad Ballroom” dvorani Hilton Imperial održat će se svečana dodjela državnih priznanja „Imperial” za humanitarni rad mladim aktivistima. Utemeljitelji projekta „Imperial”, koji je postavljen kao trajni spomenik na 402-oje djece i mladih stradalih u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske, su Denis Pavela, dobitnik nagrade Hrvatskog sabora za promicanje prava djeteta i Udruga civilnih žrtava Domovinskog rata Dubrovačko – neretvanske županije.
Ovo priznanje predstavlja jedino takvo obilježje i priznanje za civilne žrtve Domovinskog rata u Hrvatskoj. Cilj priznanja je da se nagrade djeca za njihov rad i angažman, volontiranja i sudjelovanja u humanitarnim akcijama, te promicanje ugleda škola i zajednica.
dpp
Povodom dobivanja sudomaćinstva seniorskog Europskog prvenstva u vaterpolu, gradonačelnik Grada Dubrovnika u koordinaciji s Hrvatskim vaterpolskim savezom imenovao je organizacijski tim koji će koordinirati sve aktivnosti i organizirati događanja u Dubrovniku za vrijeme prvenstva koje će se održati od 4. do 16. siječnja 2024.
Na čelu organizacijskog tima bit će Alen Bošković. Članovi organizacijskog tima bit će: Tomislav Dumančić, Maro Kapović, Ivana Brnin, Lukša Klaić, Ognjen Kržić, Lina Njirić i Romana Malohodžić.
dpp
Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika održala je osmi po redu Robo.Du Days od 15. do 19. studenog u Centru za mlade Dubrovnik, a u sklopu obilježavanja Europskog tjedna robotike. Program je bio ispunjen s 20 raznovrsnih radionica za sve dobne skupine te natjecanjima u VR igrama. U programskim aktivnostima sudjelovalo je 244 polaznika, a većina njih pohađala je i više od jedne radionice. Na radionicama su razvijali tehničke vještine, kreativnost, logičko razmišljanje i motoričke sposobnosti, a sve to uz puno zabave.
Osim Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika, Zajednice tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije, Informatičkog kluba Futura i Sveučilišta u Dubrovniku koji sudjeluju u provedbi radionica, bili su prisutni i gostujući predavači. Ivela Matičević i Katarina Nardelli iz Kulturno-zabavne, ekološke i sportske udruga "Kurenat" održale su radionice „Robomiševi i robopčelice". Zvonimir Lapov-Padovan iz Hrvatske zajednice tehničke kulture vodio je radionice lemljenja svjetlećih čudovišta te prezentacijske radionice LEGO robotike. Radionicu LEGO Spike održao je tajnik Hrvatskog robotičkog saveza Željko Krnjajić.
U raznovrsnom i ispunjenom programu polaznici su tako programirali bez korištenja ekrana, dajući naredbe robotima pomoću tipki na robotu ili slažući stazu od pločica prema kojima se on kreće. Izrađivali su 2D i 3D predmete pomoću 3D olovke. Na primjeru elektromakete naučlili su kako se proizvodi električna struja u elektranama i kako struja dolazi do naših kuća. Izrađivali su i prijenosnu igraću konzolu, slagali robote i druge građevine od kockica te motorizirane modele od kockica. Na VR natjecanju, noseći naočale za virtualnu stvarnost igrali su igru u parovima i pokušavali osvojiti najviše bodova, a pobjednici su na kraju i nagrađeni. Učili su i programirati u Scratchu, i uz zanimljive primjerke Teslinih izuma naučili princip rada levitacije, igrali su se platformama koje su upravljane žiroskopom te programirali izradu crteža na spirografu.
dpp
Paljenjem dekorativne rasvjete u ljubičastoj boji na Maloj Onofrijevoj fontani, Grad Dubrovnik priključio se obilježavanju Međunarodnog dana svjesnosti o prijevremenom rođenju, koji se, počevši od 2008. godine, obilježava svakog 17. studenoga.
Prilika je to da zajednica i institucije iskažu prijevremeno rođenoj djeci i njihovim roditeljima podršku, ali i doprinesu osvješćivanju važnosti stručne medicinske potpore ključne za razvoj i unapređenje kvalitete života nedonoščadi.
dpp
U kongresnoj dvorani hotela Hilton Imperial danas je održana svečanost dodjele državnog priznanja „Imperial“, koje je ovogodišnjim lauretima uručio izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i dubrovački gradonačelnik Mato Franković.
- Ova nagrada priznanje je za dobrobit i postignuća u zajednici, a vi mladi pokazali ste kako se može doprinijeti i učiniti dobro djelo, bilo kroz djelovanje u obitelji, školi, udrugama, klubovima. Dubrovnik je jedan od hrvatskih gradova koji je u Domovinskom ratu dao najveći obol za slobodu, a to su izgubljeni dječji životi i to nikada ne smijemo zaboraviti. Pred nama i iza nas tužne su obljetnice stradanja. Usprkos tome, neka nam riječi pokojnog generala Nojka Marinovića još jednom ukažu na važnost pamćenja kao neizostavnog alata u izgradnji bolje budućnosti, ali i izostanak mržnje koja predstavlja golem teret. Draga djeco, budite ponosni na ovo priznanje. Od svih nagrada na ovom svijetu vjerujte da će vam, kada odrastete, ovo biti najvažnija, jer ćete znati što stoji iza nje. Sjetit ćete se brojne stradale djece čiji su životi okrutno prekinuti u Domovinskom ratu te njihova obola za mir i slobodu. Čestitam vam na ovoj nagradi, uspjesima te promicanju solidarnosti. - naglasio je u svom obraćanju gradonačelnik Franković.
Najavio je ujedno kako će u prosincu biti predstavljeno rješenje spomen obilježja za djecu poginulu u Domovinskom ratu u Dubrovniku, naglasivši kako će ono biti mjesto na kojem će se sugrađani i posjetitelji moći dostojanstveno pokloniti najmlađim žrtvama rata.
Ovom se prilikom prisutnima obratio i Dragutin Repinc, izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda.
- Zahvaljujem se prije svega pokretačima ove hvalevrijedne inicijative, čime se nastavlja održavati sjećanje na svu poginulu i stradalu nevinu djecu, čiji su mladi životi prekinuti u velikosprskoj agresiji na našu Domovinu. Nema veće tragedije od gubitka djetata, no ono najbolje što možemo učiniti svi zajedno, jest to da ih nikada ne zaboravimo, njihova lica, osmijeh, njihove interese i prijatelje, ali ponajprije ljubav koju su nam davali. - kazao je Dragutin Repinc.
Ovogodišnja priznanja dodijeljena su mladima i djeci koji su se istaknuli svojim humanitarnim radom diljem Hrvatske; Katrin Hardi iz Vukovara, Marko i Luka Bosančić iz Rijeke, Gabrijela Pataran iz Zadra, Marina Alaburić iz Bakra i Šejla Škaljić iz Dubrovnika.
Priznanje „Imperial” ustanovljeno je kao trajni spomen, „živi spomenik“ djeci stradaloj u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske, u organizaciji Udruge civilnih žrtava Domovinskog rata DNŽ i u suradnji s Denisom Pavelom, dobitnikom državne nagrade za promicanje prava djeteta.
- Imperial spaja, Imperial je živi spomenik i trajni podsjetnik na to da se nikada ne zaborave svi stradali, Imperial gradi nova prijateljstva i poznanstva te pokazuje solidarnost mladog čovjeka za najpotrebnije. - istaknuo je Pavela.
Župa svetoga Mihajla Lapad organizira „Donatorski dan za Dom za starije osobe Dubrovnik“.
U nastavku možete pročitati poziv:
I u dijelu godine kad su najaktivnije, lignje se nerijetko ne love ni kad su vrlo brojne u lovnoj zoni, a rijetke ipak ulovljene se kače samo za jednu, u pravilu najdužu lovku. Što je razlog tome i što u takvoj situaciji činiti da bi se ipak lovile...
Razlog tome je obilje prirodne hrane ili trenutačna sitost lignji. No, i u takvim slučajevima moguće ih je navesti da napadnu varalicu, osobito u lovu skosavanjem, najčešće prakticiranoj tehnici lova.
Naime, lignje su izrazite grabljivice pa ih se može isprovocirati da napadnu i kad nisu gladne. To je moguće samo varalicama čiji pokreti, ali i oblik te tekstura što vjernije oponašaju omiljenu hranu oliganja - zdrave, a ne bolesne ili uginule kozice i ribice.
Prvo što će pobuditi ubilački nagon oliganja pokreti su varalica, a prvo što treba učiniti da bi se to postiglo jest - promijeniti dužinu primule, odnosno priveza, pjoka na kome su varalice. Na većini završnjaka privezi su dugi deset do petnaest centimetara, što i jest nekakva klasična postava. No, u situacijama kada su lignje nezainteresirane, klasični sistemi „ne rade” ili pak „rade” jako loše. U takvim situacijama dužinu priveza treba skratiti na samo centimetar – dva.
Vezivanje varalica na tako malim udaljenostima od predveza, osnove završnjaka, najbolje je izvesti jednostavnim „dropper loop“ čvorom na čijoj se omči nalazi mala kopča. Kopča se navuče na predvez te se na željenog poziciji formira „dropper loop“, s tim da se u završnom izvlačenju omče, s omčom izvuče i kopča. S ovako formiranim završnjakom, sistemom, varalice se mogu izmijeniti doslovno za nekoliki sekundi. Iako se završnjak može kompletirati i na licu mjesta, puno je praktičnije to učiniti prije lova, pa ga u danom trenutku samo izvaditi i preko kopče spojiti s osnovom.
Od dužine priveza ovise pokreti varalica. Duži privezi omogućuju im raznovrsnije pokrete i položaje, od kojih mnogi nisu svojstveni ribicama i kozicama niti primamljivi olignjima ili ih čak plaše. Posebno je to izraženo kod skosavica s lošim balansom, odnosno preteškim zadnjim krajem. Kratki privezi eliminiraju većinu tih neprirodnih pokreta te položaja držeći varalice najčešće u najprirodnijem, horizontalnom položaju, s vrlo malim odstupanjima, bez obzira na intenzitet skosavanja.
A intenzitet skosavanja je drugi, možda i važniji čimbenik uspješnosti od dužine priveza. Naime, skosavanje je pokret koji bi trebao privući lignju, a u određenim situacijama, simulirajući pokušaj bijega, i isprovocirati napad. No, u situacijama u kojima je lignja podozriva i lijena, nagli je pokreti samo mogu odbiti. Skosi u takvim situacijama trebaju biti rijetki i diskretni, a u određenim situacijama trebaju i izostati. Naime, svako se plovilo čak i po najvećoj bonaci ljulja i to se ljuljanje uvijek bez iznimke preko strune prenosi i na varalice, tako da su pokreti koji bi trebali privući olignje zapravo uvijek prisutni, skosavalo se ili ne. U uvjetima teškog lova te će se sitne oscilacije bez naglih skokovitih pokreta provjereno donijeti bolji i bogatiji ulov od klasičnog skosavanja.
Treći, jednako važan detalj kojim se može poboljšati ulov lijenih lignji jest odabir varalice. Njen oblik nije osobito važan, ali jesu dekor i tekstura. Naime, nuđenjem raznobojnih varalica može se pronaći dekor koji trenutačno pobuđuje pozornost lignji.
Za razliku od dekora, puno je lakše odabrati teksturu varalice. Naime, lijene olignje plijen prihvaćaju dugim lovkama i oprezno pipaju, privlači prema ustima i kljunom pokušavaju kidati komad mesa s leđa. Kada osjete da je plijen, za razliku od prirodnog, tvrd, a površina mu glatka - ispuštaju ga. Zato za lov skosavanjem, kada lignje imaju dovoljno vremena za takvo ponašanje, treba koristiti mekane ili barem varalice presvučene tkaninom, najbolje mekane i presvučene.
Na takve varalice lignje se doslovno same kače, što se na struni osjete kao tek naslućena promjena težine ili kao jedva primjetno zanošenje. A lagani skos na kraju te igre, nakon što se osjeti ta promjena, neće biti ništa drugo nego samo potvrda ispravnog pristupa lovu lijenih olignji.