Na 33. Sabatini Zadružnog saveza Dalmacije koja se održala u Dubrovniku nagrađeni su sinoć vinari u kategoriji buteljiranih vina.

Šampion - najbolje vino Sabatine je desertno vino Jakov 2019. Vinoplod Vinarije iz Šibenika.
Šampion bijelih suhih i polusuhih vina je Obrt Zure iz Lumbarde s Grkom Reventon Sur Lie 2021. dok su šampion crnih suhih i polusuhih vina Podrumi Andrija iz Paoče u BiH (Reserve Andrija 2016.)
Šampion izgleda proizvoda je Grk 2022. Matuško vina iz Potomja.

Najbolje vino sorte pošip je ono Obrta Zure iz Lumbarde (Pošip Zure 2022.), a najbolje vino sorte plavac Vinarije Dingač Pasi, Borisa Violića iz Potomja ( Dingač Pasi 2020.)

U nastavku donosimo popis dobitnika medalja iz Dubrovačko – neretvanske županije.

Zlatna medalja za kvalitetu proizvoda:
PELJEŠKI VINOGRADAR d.o.o., Kuna Pelješka - DINGAČ 2020.
POTOMJE poljoprivredna zadruga, Potomje - DIVINUS 2018.
POTOMJE poljoprivredna zadruga, Potomje - AURELIUS 2020.
PELJEŠKI VINOGRADAR d.o.o., Kuna Pelješka - DINGAČ RISERVA 2019.
PELJEŠKI VINOGRADAR d.o.o., Kuna - proizvodi i puni za Dupin d.o.o., Zagreb - DINGAČ 2020.
PELJEŠKI VINOGRADAR d.o.o., Kuna Pelješka - POSTUP 2020.
PELJEŠKI VINOGRADAR d.o.o., Kuna - proizvodi i puni za Dupin d.o.o., Zagreb - POSTUP 2020.
OPG CAR, Marina Baničević, Smokvica, otok Korčula - RUKATAC 2022.
DINGAČ, poljoprivredna zadruga i vinarija, Potomje - DINGAČ 2018.
OPG MAMO, Mario Milina, Lumbarda, otok Korčula - POŠIP CASA BOSCHI 2022.
EDIVO d.o.o., Janjina - NAVIS MYSTERIUM REGULAR 2016.
OBRT ZURE, Lumbarda, otok Korčula - GRK "QUINTA ESSENTIA"
PELJEŠKI VINOGRADAR d.o.o., Kuna Pelješka - PLAVAC MALI SELEKCIJA 2019.
OPG NOBILO, Lumbarda, otok Korčula - GRK NOBILO 2022.
OPG MIROSLAV STANOJEVIĆ, Smokvica, otok Korčula - TAJNA BLEUŠ DESERTNO CRNO VINO 2019.
MATUŠKO VINA d.o.o., Potomje - DINGAČ RESERVE 2015.
PUTNIKOVIĆ, poljoprivredna zadruga, Putniković - LIBERTAS 2018.
PROVIN LNT d.o.o., Lastovo - POŠIP 2022.

Srebrna medalja za kvalitetu proizvoda:
OPG MAMO, Mario Milina, Lumbarda, otok Korčula - PLAVAC CASA BOSCHI 2020.
EDIVO d.o.o., Janjina - PLAVAC EDIVO 2017.
EDIVO d.o.o., Janjina - Q EDIVO 2022.
MATUŠKO VINA d.o.o., Potomje - GRK 2022.
EDIVO d.o.o., Janjina - DINGAČ EDIVO 2017.
OBRT BONITA, Vina Goravica, Šipanska Luka, otok Šipan - ARIES 2019.
OPG MIROSLAV STANOJEVIĆ, Smokvica, otok Korčula - POŠIP BLEUŠ 2022.
PELJEŠKI VRHOVI, poljoprivredna zadruga, Janjina - PLAVAC MALI DRANČE 2021.
POTOMJE poljoprivredna zadruga, Potomje - POŠIP 2022.
POLJOPROMET d.o.o. - VINARIJA TERRA MADRE, Metković - TERRA MADRE POŠIP SUR LIE 2022.
BRATOŠ VINA d.o.o., Gruda - MUŠKAT 2022.
VINA ŠEGOVIĆ d.o.o., Janjina - MERLOT 2022.
OBRT BONACA - VINA DEAK, Opuzen - POŠIP PRESTIGE 2021.
OPG VINARIJA BARAN, Smokvica, otok Korčula - POŠIP SUPREME 2022.
OBRT ZURE, Lumbarda, otok Korčula - PLAVAC MALI "ADVOCATUS DIABOLI" 2020.
OPG CAR, Marina Baničević, Smokvica, otok Korčula - GRK 2022.
PUTNIKOVIĆ, poljoprivredna zadruga, Putniković - LIRICA 2019.
VINA DELMATI, Dubrovnik - PLAVKA 2021.
OPG CAR, Marina Baničević, Smokvica, otok Korčula - POŠIP 2022.
VINA ŠEGOVIĆ d.o.o., Janjina - PLAVAC MALI 2021.
OPG MAMO, Mario Milina, Lumbarda, otok Korčula - RUKATAC CASA BOSCHI 2022.

Brončana medalja za kvalitetu proizvoda:
OBRT BONITA, Vina Goravica, Šipanska Luka, otok Šipan - APUS 2022.
VINA DELMATI, Dubrovnik - ROMANCA 2021.
PUTNIKOVIĆ, poljoprivredna zadruga, Putniković - ROSÉ 2022.
BRATOŠ VINA d.o.o., Gruda - MALVASIJA DUBROVAČKA 2022.

Nagrađeni na Sabatini 2023. u kategoriji jakih alkoholnih pića

Šampion kvalitete jakih alkoholnih pića:
PODRUMI ANDRIJA d.o.o., Paoča, Bosna i Hercegovina - VINJAK VS ANDRIJA
Velika zlatna medalja za kvalitetu proizvoda:
FRANKA D.M. VIS d.o.o., Vinarija Vislander, Vis - GIN - ISSA CITRUS DRY
VINOPLOD VINARIJA d.o.o., Šibenik - TRAVARICA

Zlatna medalja za kvalitetu proizvoda (Dubrovačko – neretvanska županija):
NATURA ANTUNOVIĆ, Orebić - MEDICA
OPG NIKŠA BRATOŠ, Gruda - LIKER OD NESPOLE
NATURA ANTUNOVIĆ, Orebić - TRAVARICA
DUBRAVKO MORAVEC, Mlini - VIŠNJA
NATURA ANTUNOVIĆ, Orebić - NESPOLA
OPG NIKŠA BRATOŠ, Gruda - LIKER OD NARANČE
NATURA ANTUNOVIĆ, Orebić - PELINKOVAC
NATURA ANTUNOVIĆ, Orebić - ADRIATIC GIN
DUBRAVKO MORAVEC, Mlini - CRNA MASLINA

Srebrna medalja za kvalitetu proizvoda (Dubrovačko – neretvanska županija):
DUBRAVKO MORAVEC, Mlini - ORAH
OPG NIKŠA BRATOŠ, Gruda - LIKER OD RUŽE
DUBRAVKO MORAVEC, Mlini - ROGAČ
DUBRAVKO MORAVEC, Mlini - NESPOLA
NATURA ANTUNOVIĆ, Orebić - ROZULIN
DUBRAVKO MORAVEC, Mlini – MRČA

Brončana medalja za kvalitetu proizvoda (Dubrovačko – neretvanska županija):
OPG NIKŠA BRATOŠ, Gruda - LIKER OD LIMUNA

dpp

Na Danima hrvatskog turizma koji su održani u Rovinju konobar dubrovačkog hotela Bellevue iz grupacije Jadranskih luksuznih hotela Mario Ljiljanić bio je jedan je od 19 dobitnika nagrade za najbolje djelatnike „Čovjek, ključ uspjeha u turizmu.

Kao što smo već prije pisali Dubrovnik je proglašen šampionom hrvatskog turizma, a program berbe mandarina i foto safari dolinom rijeke Neretve, koji je osmislio turistički djelatnik i ugostitelj Pavo Jerković, vlasnik hotela i restorana Villa Neretva, proglašen je najboljim u kategoriji ruralnog turizma.

dm

Izložba suvremenog hrvatskog slikara Zorana Šimunovića pod nazivom „Odrastanje“ otvorena je sinoć u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.

Na otvorenju su o umjetniku i njegovu radu govorili ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Tonko Smokvina i kustos izložbe Branko Franceschi. Izložbu je službeno otvorila pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika Julijana Antić Brautović.

Franceschi o umjetnikovu radu i seriji koja je predstavljena u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, u izložbenom katalogu zapisuje kako „Šimunović mahom radi u tradicionalnoj tehnici ulja na platnu ambicioznih dimenzija u skladu s, možda i podsvjesnim, aspiracijama gledatelja koji će je potencijalno uključiti u privatni prostor svoje svakodnevice”.

Što se tiče samih motiva na njegovim djelima, Franceschi zapisuje kako „motivi Šimunovićevih slika nisu sazdani po euklidskoj geometriji, niti se pojavljuju u prostoru usklađenom s linearnom perspektivom”.

„Dvodimenzionalni su, lebde u prostoru koji ne poznaje gravitaciju, a njihovi međuodnosi i veličine potpuno su proizvoljni, određeni slikarovim unutrašnjim zorom”, navodi on.

Izložba ostaje otvorena do 10. prosinca.

BIOGRAFIJA

Zoran Šimunović rođen je 1984. godine u Vinkovcima. Šimunović je 2008. godine upisao Akademiju likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, a diplomirao 2013. godine u klasi profesora Antuna Borisa Švaljeka. Potom dobiva mjesto kustosa u Gradskom muzeju Vukovar, zatim voditelja Galerije Slavko kopač u Gradskom muzeju Vinkovci.

Sa svojim djelima i izložbama hvaljenim od kritike, Zoran Šimunović danas je jedan od najpriznatijih i najtraženijih suvremenih hrvatskih umjetnika.

Izlagao je u galerijama i muzejima u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Austriji i Mađarskoj; djela mu se nalaze u javnim zbirkama četiri hrvatska muzeja. Godine 2019. bio je jedini vizualni umjetnik kojeg je prestižni američki časopis za dizajn Regard Magazine odabrao za prilog “Hrvatska puna života”, zatim 2022. godine u prestižnom časopisu Geo France obuhvaćen je njegov umjetnički rad. Umjetnik svoj uspjeh pripisuje motivaciji i odlučnosti koji su vodili njegov rad i trud posljednjih godina.

dpp

U glavnom gradu Litve, Vilnijusu u sklopu 36. godišnje skupštine Europskog udruženja škola u hotelijerstvu (AEHT) održano je prethodnih dana međunarodno timsko natjecanje u turističkim i gastronomskim disciplinama.

Na ovom jedinstvenom i visoko cijenjenom europskom natjecanju u sektoru turizma i ugostiteljstva, Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik natjecala se u ukupno devet disciplina, a učenik TUŠ-a Marko Marasović uz mentorstvo nastavnika Ivice Eljuge osvojio je drugo mjesto u disciplini Barista, pripremanja i posluživanja napitaka od kave, dok je učenica Lukrecija Bego uz mentorstvo nastavnika Ivana Udženije osvojila treće mjesto u disciplini Strateško razmišljanje.

Osim spomentih natjecali su se i:

Tourist Destination/Turistička destinacija - učenik Jako Guljelmović, mentor Nikša Grabovac
Hospitality Management/Hotelski menadžment - učenica Karmen Staničić, mentorica Amela Obad
Front Office/Recepcijsko poslovanje - učenica Dora Japunčić, mentorica Amela Obad
Pastry/Slastičarstvo - učenik Andrija Vukšić, mentorica Biljana Vučković
Decathlon/Kuharski desetoboj - učenica Ivona Štokić, mentor Ivo Žeravica
Wine Services/Posluživanje vina - učenik Alessandro Antonio Bratoš, mentor Valentino Vrdoljak
Cocktail/Pripremanje i posluživanje koktela - učenik Stijepo Antunica, mentorica Ljiljana Prce

AEHT je međunarodna nevladina organizacija sa statusom savjetnika pri Vijeću Europe. Osnovni cilj organizacije promicanje je europskog duha među turističkim i hotelijerskim školama na način da poboljšava i osigurava načine komunikacije, promičući obrazovanje u ovom sektoru, potičući razmjenu studenata, učenika i nastavnika, povezujući škole i gospodarstvo te povezujući nastavne metode, znanja i vještine.
Jedna od osnovnih značajki AEHT-e je da u svoje aktivnosti uključuje sve dionike u obrazovnom sustavu, ravnatelje, nastavnike i učenike. AEHT danas ima preko 400 članica iz 40 europskih zemalja.

Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik članica je AEHT (Europskog udruženja škola u hotelijerstvu i turizmu) od 2003. godine od kada redovito sudjeluje na natjecanjima.

dpp

Boje mogu biti u pojedinim situacijama iznimno važan čimbenik uspješnosti ribolova udicom. Zato mnogi udičari veoma pažljivo biraju boje, najčešće struna i varalica. No, u mnogim situacijama konačni ishod ribolova ovisi i o boji svih ostalih dijelova udičarske opreme, ponajviše udice jer odabirom njene boje ona se može učiniti manje ili više vidljivom, ovisno o tome što se želi postići.

Naime, mnoge ribe vidljiva udica plaši ili barem upozorava na opasnost i čini opreznijim, dok nekima, naprotiv, privlači pozornost i izaziva radoznalost, zbog čega brže i opuštenije prilaze mamcu.

Suvremena industrija proizvodi udice svih boja, čak i višebojne. Tako ribolovci imaju mogućnost izbora, što iskusnim olakšava, a onim drugim otežava izbor iako su pravila odabira boje udice vrlo jednostavna i malobrojna.

Ukoliko se udice želi sakriti u mamac ili učiniti što manje vidljivim uz njega, koriste se udice bojom prilagođene mamcu ili okolini gdje se lovi. Tako se za lov opreznih vrsta koriste udice sivih, tamnih te mat boja. Platinasto crne („Platinum Black“) su posebno popularne jer su slabo vidljive čak i u plitkom moru jer ne reflektiraju svjetlost. Zato su omiljene među lovcima na smudute (brancine) te ovrate odmetom. Malo vidljivije, ali tvrđe i otpornije na habanje su udice oznake „BN“ („Black Nikl“) koje su presvučene crnim niklom. Crno obojene udice, bez obzira na vrstu njihove površinske zaštite i sjaj, najprimjerenije su i za lov živim ribicama - mamcima. Od svih njih najmanje otporne na hrđanje su brunirane.

Specijalisti za lov ovčice i ostalih riba kopačica na pjeskovitom dnu u kombinaciji sa strunom bez površinskog sjaja najradije koriste mat sive udice. Takvih je puno, od onih oznake „ Antirust“ i „Ultra Antirust“, presvučenim specijalnom metalnom mješavinom koja ne hrđa, zatim „MT“ („Mat Tin“) presvučenih kositrom bez sjaja, preko „Seaguard“, izrađenih od čelika visoke otpornosti na hrđanje te udica od još otpornije slitine poznate kao „inox“.

Za lov radoznalih vrsta riba, pak, najprimjerenije su sjajne, bljeskave i druge u svim uvjetima dobro vidljive udice, koje se uz to nadijevaju tako da što većim dijelom vire iz mamca. Najviše se rabe udice presvučene slojem nikla, boje srebra i jakog odsjaja, visoke tvrdoće pa zato i otpornosti na otupljivanje, no ne i visoke otpornosti na koroziju. Tek malo manje svjetlucaju „BT“ („Bright Tin“), udice obložene svijetlim slojem kositra, dok su najatraktivnije udice boje zlata, osobito one na koje je preko sloja nikla nanesen sloj zlata. Osim iznimne privlačnosti, pozlaćene udice su i veoma otporne na koroziju.

Pozlaćene, obložene niklom te udice ostalih uočljivih boja posebno su važne čimbenik uspješnosti u „sabiki“, ribolovu skosavanjem varalica - grmjelica. I na ostalim varalicama se najčešće koriste udice koje svojom bojom ili odbljescima pojačavaju privlačnu moć varalice.

Poslije sivih, crnih i boje srebra sigurno najviše se koriste crvene udice. Zato što mnogi udičari smatraju da one uz mamac izgledaju kao pojava krvi na ranjenom plijenu, što ga čini lakše dostupnim pa zato i privlačnijim ribama. Drugi, pak, koriste crvene udice zato što se crvena boja s povećanjem dubine prva počinje sve manje vidjeti jer postaje sve više siva, slabo vidljiva boja.

Osim na varalicama, crvene udice se najviše koriste za lov crvima.

Osim u svim bojama, u posljednje vrijeme se nude i fosforoscentne, udice obložene plastikom u kojoj su raznobojni pigmenti koji se mogu „puniti“ svjetlom. Proizvođači ih reklamiraju kao najbolje rješenje za lov u slabim uvjetima vidljivosti. No, prekratko su u upotrebi da bi se o njima mogao donijeti konačan sud. Međutim, čak i ako su učinkoviti, činjenica je da zbog tankog sloja premaza kratkotrajno svijetle.

Sretno od srca našoj dragoj tete Mari Kordić, (mami našega Iva Kordića) koja danas slavi slavi 102. rođendan, objavilai su danas u Facebook grupi zavazda Konavle.

"Čestitajmo teti Mari rođendan uz želju da rođendana bude još u zdravlju i snazi, zagrljena svojom famijom. Hvala našoj Katiji Kordić koja nam je poslala fotografiju svoje prabake. Bravo Katija vilo babina." - kažu u grupi, a mi se pridružujemo čestitkama.

dpp

Na 33. Sabatini Zadružnog saveza Dalmacije koja je održana u Dubrovniku dodijeljena su priznanja zaslužnim vinogradarima, vinarima i drugim pojedincima za razvoj vinarstva i vinogradarstva.

Priznanje „Stanko Ožanić“ za životni doprinos unapređenju vinogradarstva i Sabatine dobio je Mato Violić Matuško iz Potomja.

Mato Violić – Matuško jedan je od najpoznatijih i najoriginalnijih vinara čija obitelj se od pamtivijeka bavi vinogradarstvom na Pelješcu. Zbog toga nije čudo da je svoj život vezao za lozu, upisavši Agronomski fakultet, smjer vinarstvo, vinogradarstvo i voćarstvo. Nakon diplomiranja, dok mnogi Dalmatinci iz njegove generacije ostaju u Zagrebu, on se vraća kući i radi u vinariji PZ Dingač kao voditelj proizvodnje, podigavši preradu vina na viši stručni nivo. To dokazuje činjenica da je tada (1996.) po prvi put zadruga osvojila šampiona na Sabatini. Međutim, uskoro napušta zadrugu i 1998. osniva vlastitu tvrtku te podiže podrum, iznimno uređen, s puno osjećaja za atmosferu i detalje poput „Hrama vina“. Tim postavlja jednu od temelja pelješkog vinskog turizma i svoj podrum pretvara u nezaobilazni turistički punkt. Za kvalitetu svojih vina dobiva niz nagrada i priznanja, a vrhunac su Šampionske titule za Dingača na Sabatini i Gastu.

Priznanje „Zlatan Plenković“ mladom vinogradaru – vinaru dobio je Miro Bezek iz Putnikovića.

Miro Bezek enolog je i rukovoditelj proizvodnje vina u PZ Putnikovići. Rođen je na Pelješcu u obitelji koja se po tradiciji bavila vinogradarstvom. To ga je vjerojatno usmjerilo da se posveti vinarskoj struci, školujući se za inženjera poljoprivrede. Po završetku studija vraća se u zavičaj i zapošljava u vinariji zadruge u Putnikovićima, nastojeći pretočiti teoriju u praksu. Unaprijedio je kvalitetu vina zadruge o čemu svjedoče priznanja za vina na ocjenjivanju, posebno šampionska titula za vrhunsko vino Libertas na Sabatini u Tučepima 2015. Prihvaća nove tehnologije i postupke koji se do tada nisu primjenjivali u toj vinariji, a osobito je zapažen njegov rad na formiranju novih vinskih brendova i pripremanju vina za izvoz.

Priznanje uzornom vinogradaru i vinaru dobio je Davor Martinović iz Komarne.

Davor Martinović prošao je trnoviti put od trgovca pesticidima i drugom poljodjelskom opremom u tvrtki Poljopromet do ekološkog vinogradara i proizvođača vrhunskih vina u Vinariji Terra Madre. Jedan od onih koji su napravili čudo u Komarni, preobrazbom cijelog krajobraza koji je bio zapuštena šikara, pretvorivši ga u prekrasne vinogradarske površine. Time je ujedno napisana jedna od najimpresivnijih hrvatskih vinskih priča. Bila je to borba s prirodom koja tu nije nimalo pitoma, ali i s čitavim nizom problema od tehnoloških do fikcijskih i administrativnih.

Međutim, vrijeme je neumoljivo, uporni i vrijedni Davor danas je u mirovini pa je trgovinu prepustio nasljednicima, ali u vinogradu je još prisutniji pa i dalje vodi brigu o svojim loznim trsovima. Lozi prilazi s ljubavlju i nadahnuto joj piše stihove: Red do reda, poredano fino, plavac mali, ti si živo vino. Svaku kapju cidiš iz kamena, tu ćeš ostat i za sva vrimena…

Nagradu Zlatno pero Sabatine za afirmaciju vinogradarstva, vinarstva, zadrugarstva i Sabatine kroz medije dobio je Božo Vodopija iz Dubrovnika.

Božo Vodopija, diplomirani novinar, bio je glavni urednik i direktor NIP-a „Dubrovački vjesnik“, upravitelj HRT-ova centra Dubrovnik te urednik i novinar u HTV-ovu studiju Dubrovnik. Bio je u diplomaciji kao generalni konzul RH u Crnoj Gori, a danas radi kao urednik u redakciji HRT-ova centra u Dubrovniku. Autor je i urednik više knjiga i, što je zanimljivo, zbirke pjesama „Anno domini 1976.“. Redatelj je i scenarist dvadeset dokumentarnih filmova. U svojim prilozima za Hrvatsku televiziju pokazao je izuzetan senzibilitet prema poljoprivredi, posebno vinogradarstvu. Tako su zapažene njegove reportaže o uspjesima, ali i problemima vinogradara, osobito na Pelješcu, u kojima je iskazao svoje razumijevanje za stanje i probleme neposrednih proizvođača. Dobio je mnoga priznanja od kojih treba istaknuti odlikovanja Spomenica Domovinskoga rata, medalja „Oluja”, Red hrvatskog trolista dobivena od predsjednika RH dr. Franje Tuđmana.

Nagradu Zlatna amforu Sabatine za doprinos razvoju vinogradarstva i vinarstva na svom području koju dodjeljuje Hrvatska udruga vinarskih gradova dobio je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Nikola Dobroslavić, župan dubrovačko - neretvanski pokazao je poseban senzibilitet prema vinogradarstvu i vinarstvu. Jedan je od najdugovječnijih župana, a zasigurno je dao značajan doprinos održanju i razvoju vinogradarstva i vinarstva na području svog djelovanja. Davao je inicijative i neposredno sudjelovao u mnogim aktivnostima za unaprjeđenje ove mediteranske kulture, poput podizanja novih vinograda, organiziranja regionalnog vinskog festivala Festiwine, povezivanja vinara i ugostitelja, utemeljenja Muzeja vinogradarstva i vinarstva u Putnikovićima, a osnovao je i Savjet županije za vinogradarstvo i vinarstvo. Nikola Dobroslavić jedan je od onih župana u Hrvatskoj koji je pokazao najveću osjećajnost i u svojoj županiji dao veliku pomoć vinogradarskom sektoru, kao tradicionalnoj i važnoj gospodarskoj grani. Njegovu privrženost vinogradarstvu prepoznali su i pelješki vinogradari dodijelivši mu Zlatnu povelju za očuvanje i unapređenje uzgoja vinove loze na njihovom poluotoku.

Priznanje zadružnom djelatniku koje dodjeljuje Hrvatski poljoprivredni zadružni savez dobila je Ilda Stanojević iz Komiže.

Priznanje „Stjepan Bulić“ za životni doprinos unaprjeđenju vinarstva i Sabatine dobila je dr. sc. Irena Budić – Leto iz Splita.

Priznanje „Mate Bobanović“ za višegodišnji samoprijegoran rad u vinogradarstvu i vinarstvu dobio je Miro Ćorić iz Čitluka.

dpp

U organizaciji Udruge SJP Grof održane su interaktivne radionice učenicima osmih razreda osnovne škole koji su kroz fotografije iz doba ratnih zbivanja i kroz vrlo zanimljivo interaktivno vođenje profesorice Tihane Biuk Magaš imali priliku saznati što su ratna zbivanja u Domovinskom ratu značila djeci tog doba i koja je uloga pripadnika Specijalne jedinice policije Grof bila u postizanju slobode i mira koje danas živimo.

Udruga Specijalne jedinice policije Grof je tijekom jučerašnjeg i današnjeg dana održala radionice učenicima OŠ Župa dubrovačka i učenicima OŠ Montovjerna.

Udruga već petu godinu zaredom u suradnji s Tihanom Biuk Magaš, profesoricom povijesti u Gimnaziji Vladimira Nazora iz Zadra održava edukativne radionice pod nazivom „Kultura sjećanja za sigurno sutra“, a radionice su namijenjene učenicima/cama završnih razreda osnovnih škola kao i učenicima srednjih škola.

Tijekom radionice učenici imaju priliku kroz fotografije iz doba ratnih zbivanja i kroz vrlo zanimljivo interaktivno vođenje profesorice Biuk Magaš saznati što su ratna zbivanja u Domovinskom ratu značila djeci tog doba i koja je uloga pripadnika Specijalne jedinice policije Grof bila u postizanju slobode i mira koje danas živimo.

Pričajući iz osobnog iskustva djeteta hrvatskog branitelja i djeteta koje je proživjelo sve strahote rata profesorica Magaš kroz svoje radionice budi emocije poštovanja i suosjećanja prema onima koji su nam svojim žrtvama omogućili slobodu koju danas živimo s krajnjom porukom mira i činjenja dobra jedni drugima.

S iznimnim zanimanjem ove dvije radionice popratilo je 120 učenika OŠ Župa dubrovačka i 53 učenika OŠ Montovjerna koji su tijekom radionica imali priliku osobno upoznati i razgovarati s članovima Specijalne jedinice policije Grof kojima su postavljali brojna pitanja.

Pripadnici Specijalne jedinice policije Grof, nekada ujedinjeni u ratu, danas djeluju ujedinjeni u miru u sklopu Udruge specijalne jedinice policije Grof koja zahvaljujući silnom trudu predsjednika Udruge Nikice Lazarevića i dopredsjednika Hasiba Alibegovića, ali i svim ostalim članovima, svojim brojnim aktivnostima pomažu prije svega pružiti svu potrebnu pomoć članovima Udruge i održavati sjećanje i duboko poštovanje prema svemu onome čega su se ti ljudi, tada mladići, odrekli kako bismo mi danas živjeli u miru.

Udruga priprema i monografiju u kojoj će biti detaljno pojašnjena uloga SJP Grof, kako lokalno na dubrovačkim ratištima, tako i globalno na svim ostalim hrvatskim ratištima.

Podršku za svoj rad dobivaju od strane Ministarstva hrvatskih branitelja i Grada Dubrovnika.

dpp

Speleolozi i speleoronioci, njih sedmero iz udruge Meandar, nedavno su od otpada očistili mljetske jame i špilje.

„Uz vješte ruke, strpljive glave i dobrog srca, očišćeno je na našem otoku pet speleoloških objekta, jama pod Sv. Spasom, jama u šumi uvale Bjejajka i jama Zaglavica te Balančica špilja i Galičnjak”, izvijestili su iz Nacionalnog parka Mljet.

Projekt je, kažu iz NP Mljet, financiran sredstvima Hrvatske lutrije d.o.o. temeljem Sporazuma o partnerskoj suradnji između Hrvatske lutrije d.o.o. i javnih ustanova za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode Republike Hrvatske.

dpp

U Dubrovniku je održana 33. Sabatina Zadružnog saveza Dalmacije, tradicionalni susret vinara i vinogradara na kojem su proglašena i najbolja vina u kategorijama otvorenih i mladih vina.

Za najbolje otvoreno desertno vino i najbolje ocijenjeno otvoreno vino proglašeno je desertno vino Maraština, Malvasija dubrovačka, OPG-a Stjepan Vučemilović iz Zadra.

Jedna od glavnih nagrada došla je ili ostala s obzirom na to da se Sabatina održala u Dubrovniku, u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, a dobio ju je Frano Pešelj iz Brne na otoku Korčuli čiji je Pošip 2022. proglašen najboljim otvorenim bijelim vinom. Najbolje otvoreno crno vino imao je Ivica Ivandić iz Šestanovca (Plavac mali 2022.)

Za najbolje mlado bijelo vino nagradu je dobila Vinarija Monissa, Winogrono d.o.o. s Visa za vino Bugava / Zoborje 2023. dok je najbolje mlado crno ono Poljak vina iz Zadra (Cabernet Sauvignon 2023.)

Dodijeljene su i zlatne, srebrne i bronačne diplome, a najviše ih je otišlo u Smokvicu na otok Korčulu. U nastavku donosimo dobitnike priznanja iz Dubrovačko – neretvanske županije.

Zlatna diploma za kvalitetu mladog vina:
OPG DIDOVINKA, Frano Didović, Smokvica, otok Korčula - POŠIP DIDOVINKA 2023.
OPG BLEUŠ, Smokvica, otok Korčula - POŠIP 2023.
OPG DIDOVINKA, Frano Didović, Smokvica, otok Korčula - COMICAL 2023.

Srebrna diploma za kvalitetu mladog vina:
PUTNIKOVIĆ, poljoprivredna zadruga, Putniković - MARAŠTINA 2023.
OPG MIROSLAV STANOJEVIĆ, Smokvica, otok Korčula - CUVEÉ - CHARDONNAY, POŠIP 2023.
OPG DIDOVINKA, Frano Didović, Smokvica, otok Korčula - POŠIP DIDOVINKA - MASTER 2023.
OPG CAR, Marina Baničević, Smokvica, otok Korčula - POŠIP 2023.
ĐORĐE I IVANA ĐILAS, Korčula - POŠIP 2023.
IDA ZAKLAN, Smokvica, otok Korčula - POŠIP 2023.
OPG CAR, Marina Baničević, Smokvica, otok Korčula - GRK 2023.
OPG ANĐELKA DRAŽETIĆ, Smokvica, otok Korčula - RUKATAC 2023.

Brončana diploma za kvalitetu mladog vina:
PELJEŠKI VRHOVI, poljoprivredna zadruga, Janjina - PLAVAC MALI DRANČE 2023.
ĐORĐE I IVANA ĐILAS, Korčula - PLAVAC MALI 2023.
OPG CAR, Marina Baničević, Smokvica, otok Korčula - RUKATAC 2023.
OPG DIDOVINKA, Frano Didović, Smokvica, otok Korčula - PLAVAC MALI DIDOVINKA 2023.
JaVa VINA PELJEŠAC, Janjina - PLAVAC MALI BQ 2023.

Zlatna diploma za kvalitetu otvorenog vina:
CVIJETO STJEPOVIĆ, Dubrovnik - POŠIP SMOKVICA 2022.
PUTNIKOVIĆ, poljoprivredna zadruga, Putnikovići - MARAŠTINA 2021.
PUTNIKOVIĆ, poljoprivredna zadruga, Putnikovići - PLAVAC MALI 2021.
DUBRAVKO MORAVEC, Mlini - DUPORTO - MERLOT, SYRAH 2018.
MIHO MIHAICA, Gruda - DUBROVAČKA MALVASIJA 2022.
OPG NIKŠA BRATOŠ, Gruda - CRLJENAK KAŠTELANSKI 2022.
ĐORĐE I IVANA ĐILAS, Korčula - PLAVAC MALI BARRIQUE 2020.
OPG VINARIJA BARAN, Smokvica, otok Korčula - POŠIP BARAN 2022.
ĐORĐE I IVANA ĐILAS, Korčula - PLAVAC MALI BARRIQUE 2019.

Srebrna diploma za kvalitetu otvorenog vina:
ĐORĐE I IVANA ĐILAS, Korčula - PLAVAC MALI 2022.
ĐORĐE I IVANA ĐILAS, Korčula - PLAVAC MALI 2020.
ĐORĐE I IVANA ĐILAS, Korčula - DESERTNO CRNO 2022. - PLAVAC MALI
OBRT OSTOJA, vl. Toni Ostoja, Kuna Pelješka - PLAVAC MALI 2022.
DUBRAVKO MORAVEC, Mlini - SANGIOVESE 2022.

Brončana diploma za kvalitetu otvorenog vina:
OPG ANĐELKA DRAŽETIĆ, Smokvica, otok Korčula - RUKATAC 2022.
ĐORĐE I IVANA ĐILAS, Korčula - ROSÉ - MERLOT 2022.
CVIJETO STJEPOVIĆ, Dubrovnik - ROSÉ PLAVAC MALI - LUCIA 2022.

dpp

Županijska lučka uprava Dubrovniku suradnji s članovima Ronilačkog kluba Dubrovnik organizirala je akciju čišćenja Porta, dubrovačke Gradske luke.

Akcija u kojoj je sudjelovalo 12 ronioca RK Dubrovnik I djelatnika Županijske lučke uprave Dubrovnik je organizirana na kraju turističke sezone kako bi se vidjelo čime je sve i koliko Porat onečišćen tijekom ljetnih mjeseci. Skupilo se tako nekoliko vreća različitih vrsta otpada.

Prema najavi ravnatelja ŽLUD Željka Dadića nova će se akcija održati na proljeće sljedeće godine.

dpp

Košarkaški klub Dubrovnik i udruga „Tata je tata” pozivaju na susret 8. kola FAVBET premijer lige između Dubrovnika i Cibone (subota, 11. studenoga, 18 sati, Gospino polje).

Dio sredstava od ulaznice, koja košta 4 eura, namijenjen je malenom Lukasu Hasanu, koji i dalje, uz svoju obitelj, proživljava svakodnevne bitke za svoje korake i normalan život. Uz to, na ulazu će biti postavljena kutija, u koju se mogu izdvojiti donacije u sklopu akcije „Za Lukasov korak”.

Dubrovnik nakon sedam kola ima četiri pobjede i tri poraza, dok je Cibona na omjeru 6-1.

Budi glasan i podrži nas, ali i Lukasa!

KK Dubrovnik