Ulaznice za 70 dramskih, glazbenih i plesnih događanja na programu 74. Dubrovačkih ljetnih igara dostupne su na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) koja će do 1. srpnja biti otvorena svakim danom od 10 do 18 sati.

Ove festivalske sezone ponovno je omogućen popust od 30% za stanovnike Dubrovačko-neretvanske županije na sve izvedbe uz predočenje osobne iskaznice i to isključivo na lokalnoj prodaji Dubrovačkih ljetnih igara. Isto tako, stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije mogu ostvariti dodatnih 10% popusta pri plaćanju Mastercard ili Maestro karticom, što osigurava jedinstven popust od 40%. Navedeni popust primjenjiv je na maksimalno 2 ulaznice po izvedbi.

Kupnjom ulaznica za dvije dramske, odnosno tri glazbene izvedbe, ostvaruje se gratis ulaznica za jedan reprizni dramski, odnosno glazbeni program po izboru, a studenti uz predočenje X-ice ili ISIC-međunarodne studentske iskaznice mogu ostvariti popust od 10% na maksimalno dvije ulaznice po izvedbi. Jednodnevni DU PASS kupcima omogućuje 10% popusta, trodnevni 30% te sedmodnevni 50% za dvije ulaznice po izvedbi.

Uz kupnju ulaznica Mastercard® i Maestro® karticama online ili na blagajni ostvaruje se 10% popusta, a za iznose iznad 70 € omogućeno je obročno plaćanje.

Za sve dodatne informacije na raspolaganju je Ured prodaje Dubrovačkih ljetnih igara putem e-mail adrese Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. te telefonski na broj (020) 326 123.

Dubrovačke ljetne igre, kao središte hrvatskog i svjetskog duha i kulture, kao mjesto stvaranja, a ne gostovanja, mjesto susreta, ideja i novih umjetničkih izričaja, i ove su godine tradicionalno podržali Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija, Turistička zajednica grada Dubrovnika te brojni sponzori Mastercard, Zračna luka Dubrovnik, ACI klub, ALH, Euroherc, Studenac, HEP, Hrvatska lutrija, Coca-Cola, MG Motor, Kraš i Croatia Airlines te donatori OTP banka, Atlantska plovidba i drugi, kako bi zajedno ostvarili ovaj najprestižniji kulturni događaj u Hrvatskoj.

DLJI

Hrvatska pošta (HP) pustit će u optjecaj 12. lipnja nove prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatski turizam” koje prikazuju zračnu snimku otoka Lokruma i bendiktinski samostan, odnosno Maksimilijanov ljetnikovac s vrtovima, autorice Ariane Noršić, a nominalna vrijednost pojedinačne marke iznosi 1,14 eura,

Autorica Noršić je dizajnerica iz Samobora. Marke su izdane u arčićima od 10 maraka te je izdana i prigodna omotnica prvog dana (FDC), stoji u priopćenju HP-a u petak.

Otok Lokrum, posebni rezervat šumske vegetacije površine 72 hektara, zaštićen je prema Zakonu o zaštiti prirode u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije od 1948. te je treće najstarije područje zaštićene prirode u Hrvatskoj. Njegov je temeljni fenomen šumska vegetacija koja prekriva oko 90 posto površine otoka, stoji u tekstu pratećeg letka koji je napisala Javna ustanova Rezervat Lokrum.

Cijeli otok Lokrum, uključujući i pripadajući morski pojas 150-ak metara od obale, područje je i ekološke mreže "Natura 2000" – područje očuvanja važno za vrste i stanišne tipove.

Područje otoka Lokruma ujedno je sastavni dio povijesne jezgre grada Dubrovnika s gradskim zidinama i utvrdama, kao i gradskim jarkom te je uvršteno u UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine.

Najveći i najvažniji spomenik kulture na otoku Lokrumu je benediktinski samostan svete Marije unutar kojeg je renesansni i romanički klaustar. Danas su jedini autentičan ostatak kultiviranih nasada benediktinske opatije na Lokrumu tradicionalni maslinici u kojima se može naći savršeno mjesto za odmor u vrućim ljetnim mjesecima. Dolaskom austrijskog nadvojvode Maksimilijana Habsburškog samostan je nadograđen i prenamijenjen u ljetnikovac, a vrtni prostori oko samostana oblikovani su u stilu novijeg razdoblja povijesnog, vrtnog i pejsažnog oblikovanja.

Svaka građevina na Lokrumu spomenik je kulture, a posebno se ističe utvrda Royal, Lokrumski lazaret, Lugareva kuća i Charlottein zdenac.

Jedna od važnijih naslijeđenih kultiviranih vrijednosti otoka Lokruma je i botanički vrt koji je osnovan radi istraživanja prilagodbe tropskih i suptropskih biljnih vrsta našem podneblju.

Južni

Uz gradonačelnika Dubrovnika danas je prijem za košarakšice Raguse, trostruke prvakinje Hrvatske, priredio i župan Nikola Dobroslavić.

Košarkašice dubrovačkog kluba i ove godine osvojile su titulu državnih prvakinja, kao i Kup Ružice Meglaj Rimac.

- Čestitam vam na svemu što ste ostvarile u ovoj sezoni, kao i svim sezonama za nama. Zasigurno da iza ovih vrhunskih rezultata stoje sati i sati rada i truda, kao i podrška i vašeg kluba, i obitelji i cijele zajednice. - poručio je ovom prilikom župan Nikola Dobroslavić.

Predsjednik kluba Lukša Matušić zahvalio je županu na prijemu i kontinuiranoj podršci te istaknuo kako očekuju da će i sljedeća sezona biti jednako uspješna za ŽKK Ragusa, ali i dubrovački sport općenito.

dpp

Prije 65 godina zahvaljujući zalaganju Rine Mašere - Stulli oformljeno je u Dubrovniku društvo za pomoć roditeljima i njihovoj djeci pod nazivom „Društvo za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim osobama Dubrovnik” kao prvo takvo društvo u Hrvatskoj. Danas udruga nosi njeno ime.

U početku su se roditelji i djeca sastajali zbog druženja i aktivnosti u baraci pokraj današnje OŠ Marina Držića. Zahvaljujući roditeljima, volonterima i donacijama kupljena je kuća 1974. godine u Ulici Od čempresa 6 u kojoj se do dan danas okupljaju članovi i korisnici, koji kroz druženje i prilagođene aktivnosti u stakleniku i radionicama Udruge stječu odgovarajuća znanja, vještine, navike, samopouzdanje, razvijaju svoju kreativnost i postižu osjećaj korisnosti što sve zajedno pozitivno djeluje na poboljšanje slike o sebi te jača njihovo samopouzdanje i doprinosi većoj integraciji u lokalnu zajednicu.

Kako su neki od članova Udruge ostali bez svojih roditelja, a neki sa starim i onemoćalim roditeljima, postavila se potreba da se u okviru prostora Udruge izgrade prostorije za „Stanovanje uz stručnu podršku” i boravak takvih članova i tijekom noći u poznatom okruženju. Ova ideja postoji već dugi niz godina.

Sada su se stekli uvjeti kroz financiranje iz EU fondova za njenu realizaciju i izgradnju dormitorija s četiri dvokrevetne sobe uz kuću, odnosno u dijelu vrtova. Uvjet za participaciju u navedenim fondovima je realizacija urbanističkih uvjeta i građevinske dozvole pa je za tu svrhu otvoren i poseban bankovni račun HR7124070001500018997 na koji možete uplatiti sredstva ako želite i možete pomoći udruzi.

Inače, prošlu subotu održano je druženje šest umjetnica s članovima Udruge „Rina Mašera”. Slikarice Klara Knego, Maja Kovačević, Lena Kramarić, Ivana Jovanović Trostmann, Nada Zec Ivanović i Wanda Mitrović stvarale su svoja djela u đardinu udruge, a članovi Marijana, Martina, Marko, Nena, Ivan i Zvone su uživali u prilici gledati njihov rad, te su sami bili inspirirani i sami stvarali svoja zanimljiva djela.

dpp

Retrospektivna izložba Josipa Trostmanna pod nazivom „Vatrena paleta Pinove jeseni“ bit će otvorena u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u utorak, 13. lipnja u 20 sati.

Izložbom će se obilježiti čak šezdeset godina njegova stvaralaštva, a bit će izloženo gotovo osamdeset djela. U zasebnom prostoru predstavit će se radovi umjetnikovih učenika čime će se obilježiti Trostmannov dugogodišnji pedagoški rad. Predstavit će se i bogata dokumentacija iz života umjetnika, kao i video s intervjuom umjetnika o njegovom likovnom stvaralaštvu. Izložba će prikazati njegov stvaralački put od šezdesetih godina do danas.

Kustosica izložbe je kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik Andrea Batinić, koja za Trostamnnov rad u izložbenom katalogu između ostaloga zapisuje: „Tematika je Trostmannova slikarstva krajolik koji ga okružuje i sraslost sa svime što mediteransko podneblje čini prepoznatljivim. Njegov likovni opus određuju motivi dubrovačke kamene arhitekture, i to ponajviše gradskih zidina, dalmatinske flore i faune, dvorišta, perivoji, tarace, odrine i sjenice te motivi mrtve prirode; naizgled uobičajeni slikarski motivi koji majstorstvom slikara, finom kolorističkom gamom i suptilnošću izraza postaju remek-djela stvarana toplinom i strašću iznimnoga stvaralačkog osjetila slikara, iskonskog Mediteranca.

Pojedine motive svojega čudesnog kolorističkog sklopa i zavičajnog prostora - ugodu sunca, plavetnilo mora, palme na vjetru - koje promiče u autentično znakovlje naše likovne umjetnosti, nije moguće tretirati neposredno bez prisnog udjela složenih asocijativnih slojeva koje čine povijest, tradicija, filozofija, mašta i bezgranično duboka poetika ljudskoga življenja. Osim što ostaje ustrajan u svojim motivima, bitna odrednica Trostmannovih radova jest unošenje obilja svjetlosti u svako djelo. I u tome ustraje već punih šezdeset godina neumornog slikarskog rada.“

Izložba ostaje otvorena do nedjelje, 23. srpnja 2023.

Josip Trostmann - kraća biografija:

Josip Trostmann rođen je 9. lipnja 1938. god. u Dubrovniku. Kao dječak kolorira skice svoga oca graditelja. Djetinjstvo je proveo u rodnom gradu gdje pohađa „Večernju školu portreta „Iva Dulčića“. Pripreme za Akademiju pohađa kod Milovana Stanića i Vojislava Stanića. Kod konzervatora Koste Strajnića dobiva materijale o modernom, posebno francuskom slikarstvu te sa Kostom ostaje dugogodišnji prijatelj.

Diplomirao 1963. god. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kod I. Režeka i Đ. Tiljka te postaje članom Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Prvi put samostalno izlaže u Dubrovniku. Uz slikarstvo bavi se i pedagoškim radom. Radio je kao likovni pedagog osnovnoj školi, a zatim u srednjoj „Slikarsko dizajnerskoj školi“ u Dubrovniku do mirovine.

Jedan je od izravnih nastavljača dubrovačke kolorističke tradicije koju su uspostavili Dulčić, Masle i Pulitika. Trostmann slika zavičajne motive i lirske motive mrtve prirode, stilski se krećući između impresionizma i ekspresionizma.

UGD

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković danas je u Velikoj vijećnici primio košarkašice KK Raguse povodom trećeg uzastopnog osvajanja državnog naslova. Prijemu su nazočili članovi Uprave kluba Ragusa, predsjednik Lukša Matušić i dopredsjednik Srđan Benić te trenerice košarkašica Cvetana Matić i Alma Majstorović.

Čestitku na još jednoj tituli uputio je gradonačelnik Franković, iskazavši u ovoj prigodi punu podršku košarkašicama za sva nadolazeća natjecanja.

- Samo riječi hvale i ponosa imam za uputiti našim sjajnim košarkašicama koje su nas još jednom obradovale. Izgledi ženske i muške košarke jako su dobri, rezultati pokazuju perspektivu koja nadilaze sva očekivanja. Putem Dubrovačkog saveza športova nastavlja se potpora, a gradska uprava vjerno kao i uvijek stoji iza kluba. - riječi su gradonačelnika Frankovića.

Predsjednik kluba Ragusa Matušić zahvalio je gradonačelniku na današnjem prijemu, dodavši kako smatra da je učinjen uistinu lijep rezultat za ovaj grad koji ide u korist razvoja dubrovačkog sporta.

- Posebno nas vesele uspjesi naših cura, kako seniorki tako i onih u svim ostalim kategorijama. Svakodnevno na terenu pokazuju veliku želju i timski angažman, što rezultira izvanrednim postignućima. - zaključno je kazao predsjednik ŽKK Ragusa Lukša Matušić.

dpp

Osim riba, rekreativni i sportski ribolovci na moru love naravno i glavonošce. Štoviše, neki love isključivo njih. To čine tijekom cijele godine, ali s promjenjivim uspjehom. Od Svih Svetih do maškara, kao što kaže narodna poslovica, najuspješnije se love olignji. Zatim početkom proljeća na red dolaze sipe, a kad se i one zbog visokih temperatura poput lignji odmaknu od obale, od početka svibnja do kraja studenog s obale i uz nju se od svih glavonožaca najbolje love najkrupniji - hobotnice.

Hobotnice je lakše loviti nego olignje i sipe jer napadaju sve što se iole mrda osim, tko zna zašto - trpa! Zato se alati za njihov lov mogu načiniti praktično od bilo čega i „na milijun“ načina. Nekada se uglavnom lovila na prirodne mamce, ribu ili raka vezane za strunu, ali danas se uglavnom koriste varalice. Ima ih raznih konstrukcija i oblika. Neke su namijenjene isključivo lovu hobotnica, ali se kao i za lov sipe najviše koriste lignjarići, varalice namijenjene lovu oliganja.

Lignjarić mora biti plivajući ili sporo tonući kako ne bi plovio s podignutim zadnjim dijelom i tako što manje zapinjao za dno, jer se hobotnice love na samom dnu. A da bi lignjarić dospio i zadržao se na dnu treba ga dodatno opteretiti. Dovoljno ga je zavezati na kraj strune zajedno s dodatnom olovnicom. Lignjarić treba biti što veći, barem broj 3.0. Njihova težina se u pravilu kreće između 25 i 30 grama, pa da bi se s njima kompletirani pribor držao dna, ali i lako podizao s njega, ovisno o njihovoj plovnosti, lignjariće je najčešće dovoljno dodatno opteretit olovnicom teškom 10 do 30 grama.

Varalica i olovnica mogu se direktno postaviti na osnovnu strunu. Ako je najlonska, treba imati promjer od oko pola milimetra. Ne samo zbog snage i moguće velike težine lovine, nego i zato da se ne bi morala često mijenjati zbog oštećenja koja nastaju radi stalnog struganja o dno tijekom lova. Umjesto strune puno je bolje koristiti konop za krpanje mreža i to onaj plutajući. On ne samo što neće strugati po dnu nego ni zapinjati za manje prepreke na njemu. Najboljim se pokazao onaj promjera dva milimetra.

Lov hobotnice lignjarićima s obale obavlja na vrlo jednostavan, način poznat kao lov „na matu“. S obale se pribor odbacuje 35 do 40 metara, odnosno na dubinu od 10 do 25 m. Potom se polako povlači, brzinom od jednog zamaha ruke svakih dvije sekunde. Istim se putem alat provuče dva, tri puta, pa još toliko i manje ili više lijevo i desno. Onda se treba pomjeriti u stranu za 20-tak metara i postupak ponavljati sve dok se ne pretraži cijelo lovno područje.

Kada se osjeti snažno otežanje pribora, ti je znak da se hobotnica bacila na njega. Ne treba žuriti s izvlačenjem, ali ni popuštati. No, treba biti oprezan kad se plijen dovuče u manje od pola metra mora. Naime, ako pusti plijen, hobotnica to čini u plićaku. Zato je treba čim prije prihvatiti rukom, brankarelom ili ostima. Ako prije toga spade, kao i sipu, treba je ponovo potražiti u užoj zoni bijega jer hobotnica ima iznimno kratko pamćenje pa će se i po pet puta u kratkom periodu ponovo baciti na udice s kojih je spala!

Lovinu treba pažljivo prihvatiti i premjeriti jer je dozvoljena minimalna lovna težina hobotnice jedan kilogram, koliko teži 70 do 80 centimetara duga hobotnica. Ako je ne treba pustiti, hobotnicu je najbolje usmrtiti što prije, najlakše ubodom noža ili šila između očiju. Manje zbog opasnog joj „kljuna“ nalik papiginom, kojim može neugodno ubosti, a više zbog mogućnosti dugog preživljavanja izvan vode i izvanredne sposobnosti pronalaženja najkraćeg puta do mora.

Dubrovački simfonijski orkestar najavljuje sljedeći koncert u atriju Kneževa dvora. U petak, 9. lipnja orkestrom će ravnati maestro Pavle Zajcev, dok će kao solistica nastupiti koncert majstorica DSO-a, Đana Kahriman. Početak koncerta je u 21 sat.

Koncert će se započeti Beethovenovom uvertirom Egmont, potom će violinistica Đana Kahriman nastupiti u Mendelssohnovom Koncertu za violinu i orkestar br. 2 u e molu, dok će u drugom dijelu koncerta publika moći čuti Beethovenovu Simfoniju br. 8.

Đana Kahriman sa sedam godina započinje učenje violine u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića, u klasi prof. Ivančice Kalanj. Godine 2011. diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Leonida Sorokowa, kod kojeg je nastavila i umjetničko usavršavanje. Višestruka je dobitnica prvih nagrada na državnim i međunarodnim natjecanjima.
Od solističkih koncerata izdvajaju se nastupi na Dubrovačkim ljetnim igrama, Osorskim glazbenim večerima, Samoborskoj glazbenoj jeseni, Glazbenim večerima u sv. Donatu, Festivalu hrvatske glazbe u Beču, Memorijalu Franjo Krežma, ciklusu Virtuoso, Glazbenoj sceni Amadeo, Muzičkom biennalu, Festivalu mladih glazbenika u Litvi, promociji Dubrovnika u New Yorku. Dobitnica je nagrade Stjepan Šulek i Ivo Dražinić. Od 2011. članica je Zagrebačkih solista, a od 2015. koncertna majstorica Dubrovačkog simfonijskog orkestra.

Pavle Zajcev diplomirao je violončelo na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Valtera Dešpalja nakon kojeg se usavršavao na poslijediplomskom studiju na Muzičkoj akademiji u Baselu u klasi prof. Ivana Monighettia. Kao solist nastupao je uz Zagrebačku filharmoniju, Zagrebačke soliste, Simfonijski orkestar HRT-a, Hrvatski komorni orkestar, Varaždinski komorni orkestar i Dubrovački simfonijski orkestar. Kao komorni glazbenik nastupao je u raznim sastavima, a 1997. osniva Zagrebački klavirski trio s kojima osvaja brojna priznanja i nagrade. Od 2002.-2010. godine bio je solo-čelist u Simfonijskom orkestru HRT-a, od 2005. radi kao docent, a od 2013. kao izvanredni profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Godine 2023. diplomiao je dirigiranje u klasi prof. Mladena Tarbuka na Muzičoj akademiji u Zagrebu za vrijeme kojeg je ostvario brojne nastupe uz razne ansamble Muzičke akademije. Kao gostujući dirigent redovno nastupa sa Zagrebačkom filharmonijom, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Simfonijskim orkestrom HRT-a, orkestrom opere HNK „Ivan pl. Zajc“ u Rijeci, Zadarskim komornim orkestrom te Orkestrom mladih glazbenika. Redovno snima za HRT.

Ulaznice za koncert dostupne su u sustavu ulaznice.hr, a popusti za građane ostvarivi su isključivo na blagajni DSO-a. Broj za informacije je 091 613 7314.

rrd

Gitarist Zlatko Josip Grgić nastupit će u atriju Kneževa dvora s programom španjolske glazbe u utorak, 6. lipnja. Na programu koncerta su remek djela najznačajnijih španjolskih skladatelja E. Granadosa, I. Albeniza i J. Malatsa. Početak koncerta je u 21 sat.

Zlatko Josip Grgić već od najranije dobi okružen je najboljim svjetskim gitaristima kao što su Leo Witoszynskyj, Tommy Emmanuel, a podučava ga i njegov otac profesor gitare.

Zlatko u svojim nastupima stavlja naglasak na emociju, autentičnost i izražajnost te nastavlja tradiciju stare španjolske, katalonske škole koja vodi preko profesora Lea Witoszynskoga i Luise Walker direktno do velikog gitariste Miguela Llobeta, učenika Francisca Tarrege. Između ostalih, održao je uspješan koncert u Barceloni na Torresovoj gitari „La Invencible“ (nepobjediva) koju je sam Torres tako nazvao i koja je uvrštena u nacionalna blaga Španjolske kao jedina gitara. Tada su ga Španjolci prozvali Torres Whisperer (šaptač Torresa).

Rezervacije ulaznica moguće su na broj 091 613 7314, a kupnja ulaznica na blagajni DSO-a donosi niz pogodnosti i popusta.

rrd

Splitski virtuozi nastupiti će u atriju Kneževa dvora u subotu, 10. lipnja. Pod ravnanjem Wladimira Kossjanenka i uz pijanisticu Vesnu Podrug, izvesti će djela djela Griega, Papandopula, Brittena i Tijardovića. Početak koncerta je u 21 sat.

Prošle je godine ovaj ansambl proslavio desetu obljetnicu svog osnutka. Brojne kritike hrvatskih i inozemnih novina s oduševljenjem prate koncerte komornog orkestra od prvog nastupa do danas. Na inicijativu Glazbeno-umjetničke udruge Artemis, Glazbene mladeži i Glazbenog odjela Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu udružili su se istaknuti profesionalni splitski glazbenici pod vodstvom violista i dirigenta Wladimira Kossjanenka i osnovali profesionalni komorni orkestar u Splitu s kontinuiranom koncertnom djelatnošću. U ansamblu sudjeluju glazbenici s dugogodišnjim iskustvom na koncertnim pozornicama diljem svijeta, a ujedno i profesori Glazbenog odjela Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu.

Pijanistic Vesna Podrug nakon mature dobija stipendiju Ivo Pogorelić koja joj je omogućila odlazak na studij u inozemstvo. 1986. započinje studij na Hochschule für Musik und darstellende Kunst u Beču kod prof. Paula Badure-Skode. 1988. snimala je za ORF, austrijsku televiziju. 1989. bila je stipendistica Austrijskog ministarstva za znanost. 1992. završava studij klavira. 1992.-1994. usavršavala je klavirsku komornu glazbu kod prof. Georga Eberta. Godine 2000. završila je na istom Univerzitetu i pedagoški odjel za naslov profesora s odličnim uspjehom. Iz bogate biografije istaknimo kako je Vesna Podrug održala brojne koncerte u Austriji, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Švicarskoj, Irskoj, Velikoj Britaniji, Finskoj, Turskoj i Hrvatskoj. Pored pedagoške djelatnosti na bečkom Sveučilištu gdje je vodila klavirsku klasu od 1992. – 1995., predavala je i na mnogobrojnim seminarima: Gutenstein, Mauerbach –Austrija; Bordeaux – Francuska; Zadar, Hvar, Kaštela - Hrvatska. Od 1998.-2008. Vesna Podrug bila je angažirana kao stalni korepetitor u Bečkoj državnoj operi, a od 2002.-2008. kao pedagoški suradnik na Univerzitetu za glazbu i scensku umjetnost u Beču. Od 2007. Vesna Podrug djeluje kao docent za klavir na Umjetničkoj Akademiji u Splitu.

Dalmatinski ciklus organiziran je u suradnji Koncertnog ureda Zadar, Hrvatskog doma Split i Dubrovačkog simfonijskog orkestra, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH.

Program koncerta:

E. Grieg: Suita "Iz vremena Holberga"
B. Papandopulo: Koncert br. 2 za klavir i gudače
B. Britten: Simple Symphony
I. Tijardović: Mein Shimmy i Foxtrot iz opere"Loulou la languide"

Rezervacije ulaznica moguće su na broj 091 613 7314. Prodaja ulaznica je u sustavu ulaznice.hr, a popust za građane i studente moguće je ostvariti isključivo na blagajni DSO-a.

rrd

Župan Nikola Dobroslavić s pročelnicom za obrazovanje, kulturu i sport Jelenom Dadić Račić primio je aktualne državne prvake, stolnotenisače Libertas Marinkolora.

Riječ je o klubu koji je treću godinu za redom osvojio titulu državnih prvaka, a uspješne rezultate bilježi i nastupajući u drugim kategorijama, uz HEP Superligu.

- Zaista je impozantno ono što Libertas Marinkolor čini za promociju stolnog tenisa u našoj županiji, ali i za promicanje ugleda grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. Ja vam na tome čestitam i zahvaljujem i zadovoljstvo mi je susretati se s vama iz godine u godinu. - poručio je župan Nikola Dobroslavić.

Na prijemu su sudjelovali igrači kluba Miho Simović, Luka Kulaš, Marko Šarić, Marko Venier, Ante Jupek i Vedran Đurđević, trener Joško Martinović, predsjednik Goran Raspopović, potpredsjednik kluba Marinko Matulović, tajnik Damir Gleđ te počasni predsjednik kluba Josip Martinović.

Prdstavnici kluba županu su, ovom prilikom, poklonili službeni klupski dres i stolnoteniske rekete.

dpp

Tijekom akcije čišćenja podmorja u Moluntu Think Green koja se održala ovaj vikend pronađena je i jedna živa periska iz roda Pinna rudis. Nije riječ o plemenitoj periski (Pinna nobilis), koja je bila raširena u Jadranskom moru te je u međuvremenu gotovo izumrla nakon pojave parazita prije nekoliko godina, a na našem dijelu Jadrana prema podacima od prošle godine zamijećeno je svega 12 živih primjeraka, ali je ovaj nalaz jednako važan.

Naime, riječ je o vrsti koja je iznimno rijetka u podmorju Jadrana.

Pinna rudis slična je periski Pinna nobilis, uostalom ovi školjkaši iz istog su roda, i lako je zamijeniti za „domaću palasturu”. Ono što je također zanimljivo jest da je u potrazi za živim primjercima Pinne nobilis zadnjih godina prijavljeno nekoliko nalaza Pinne rudis dok prije toga, prema podacima Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, zadnje objavljene zabilježbe vrste Pinna rudis datiraju s konca 19. stoljeća, dakle prije više od 120 godina.