Sinoćnjom izvedbom grandioznog djela Giuseppea Verdija, „Messa da Requiem“, zaključeno je ovogodišnje izdanje manifestacije Kršćansko lice kulture u Dubrovniku. Prostor crkve Male braće bio je ispunjen do posljednjeg mjesta, tako da je brojna publika koncert slušala na nogama pred vratima crkve. Bio je to prizor dostojanstven samoga djela, jednog od najznačajnijih i vjerojatno najzahtjevnijih djela u cjelokupnoj vokalno - instrumentalnoj glazbenoj literaturi.
Više od 160 izvođača sudjelovalo je u ovoj veličanstvenoj izvedbi: Dubrovački simfonijski orkestar, Akademski zbor Pro musica kojemu su se pridružili i Zbor Srednje glazbene škole Ivana pl. Zajca (don Dragan Filipović, zborovođa), Mješoviti zbor Studija glazbe FPMOZ SUM (Katja Krolo-Šarac, zborovođa) i Zbor župe sv. Mateja „Benedikt” (Emil Bevanda, zborovođa) te četiri solista, sopranistica Alketa Cela, mezzosopranistica Sanja Anastasia, tenor Kim Jeongkyu i bas Ivan Tomašev, a sve pod ravnanjem karizmatičnog maestra Noormana Widjaje.
Na kraju koncerta dubrovački biskup mons. Roko Glasnović zatvorio je manifestaciju Kršćansko lice kulture i ususret Velikom tjednu poručio okupljenima da pokušaju otkriti i kršćansko lice koje je lice ljubavi.
Koncert je organiziran u suradnji DSO-a, Akademskog zbora Pro Musica i Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije, a uz potporu Grada Dubrovnika i Turističke zajednice grada Dubrovnika.
rrd
U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik sinoć je otvorena izložba Dubravka Kastrapelija „Dijalog s Držićem“ kojom Dom Marina Držića u suradnji s Umjetničkom galerijom Dubrovnik obilježava deset godina zajedničkog rada s ovim ilustratorom.
Na otvaranju su govorili ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Tonko Smokvina, ravnatelj Doma Marina Držića, Nikša Matić, kroatolog Pavo Jančić, kustosica Doma Marina Držića Valerija Jurjević, a izložbu je službeno otvorila predsjednica Upravnog vijeća, izv. prof. dr.sc. Katja Bakija.
U sklopu izložbe „Dijalog s Držićem“ predstavljen je i četvrti i ujedno završni dio cjelovitog strip - izdanja Dunda Maroja kojeg je nacrtao Kastrapeli, a Dom Marina Držića objavio u sklopu svoje izdavačke djelatnosti.
dpp
Održano je pet Du STEM radionica na tri lokacije. Dinka Lale je nastavila s radionicama obnovljivih izvora energije (solarni sustavi) „Fotonapon u motornim vozilima” na Sveučilištu u Dubrovniku. Objasnila je postrojenja za proizvodnju električne energije, vrste elektrana, emisiju stakleničkih plinova, rad automobila na električni pogon. Potom su se na Du STEM radionici opisivali funkcija i principi rada solarnih ćelija, te su se definirali termini solarna radijacija i solarna konstanta. Polaznici radionice spajali su solarne ćelije te su mjerili napon i struju u ovisnosti o temperaturi, iluminaciji i kutu upada Sunčevih zraka. Sudionici su stekli znanja u području obnovljivih izvora energije i njihovog principa rada uz praktične vježbe kako bi se tema dodatno približila i pojednostavila djeci i mladima.
Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika i Informatički klub Futura u Centru za mlade Dubrovniku su održali dvije radionice 3D modeliranja i 3D printanja. Na prvoj radionici polaznici su bili učenici od 3. do 6. razreda osnovne škole, a na drugoj radionici polaznici su bili učenici 7. i 8. razreda osnovne škole, srednjoškolci i odrasli.
Na radionicama predavač Matija Miloslavić je prvo predstavio FDM i SLA 3D printere, te objasnio na koji način pojedina tehnologija funkcionira. Za vrijeme radionice polaznici su mogli uživo vidjeti kako se printaju predmeti na obje vrste 3D printera. Nakon toga su u programu Tinkercad crtali 3D modele privjesaka ili nekih drugih predmeta.
U Centru za reciklažu plastike kojeg vodi udruga Maritimo Recycling u TUP-u Marjan Žitnik je prvo održao radionicu "Morska plastika i recikliranje" za vrtićku djecu i njihove roditelje. Djeca su na radionicu donijeli plastične čepove od boca. Na radionici su polaznici učili o plastici, procesu reciklaže i strojevima koji su za to potrebni. Na kraju su se i sami uključili u proces reciklaže plastičnih čepova i učinili nešto dobro za okoliš. Nakon toga je održana i radionica popravka karića za koje su se pomoću reciklirane plastike izrađivali volani. Karići su se popravljali za Gradske ulične igre.
dpp
Najviše moguće oštra i pouzdana udica od vitalnog je značaja za uspjeh u udičarenju, a jedan od najčešćih razloga smanjenja oštrine, elastičnosti i snage udice jest – korozija, ruzina, hrđa. Zato, kako bi se izbjegli nepotrebni financijski troškovi, jer su udice zapravo najskuplji ribolovni pribor s obzirom na broj koji ih se koristi, ali i gubitke ulova s lošim udicama, u pravilu krupnijih riba, treba ih štititi od korozije. Štititi treba i udice koje proizvođači deklariraju kao nehrđajuće jer i takve korodiraju, ali sporije i manje od onih koje ne nose takvu oznaku.
Hrđa može oštetiti i neupotrebljenu udicu. Zato je o njenoj zaštiti treba brinuti već od trenutka nabavke. Kratkoročno je dovoljno držati udicu što dalje od vlage i soli, ali za čuvanje treba poduzeti i druge mjere zaštite. Najmanje što se može učiniti jest nove, još nekorištene udice do upotrebe ostaviti u originalnom pakiranju i iz njega vaditi samo onu koju će se odmah koristiti. Nikako ne treba vaditi udicu iz paketa mokrim prstima, jer je i to dovoljno da se pokrene proces hrđanja.
Originalne plastične vrećice i kutije su pogodne za kratkotrajno dok je za dugotrajnije držanje neupotrebljene udice bolje koristiti staklenke s hermetičkim poklopcem. Najbolje tek nekoliko udica istog oblika i veličine držati u što manjoj staklenki. S udicama je dobro, a za duže čuvanje neophodno staviti kakav hidroskopni, odnosno materijal koji iz zraka upija vlagu.
Najbolji odvlaživač je amorfni silicijev dioksid, poznatiji kao „silica gel“, koji se u obliku kuglica spakiranih u porozne vrećice dodaje u pakiranja obuće, elektronskih i ostalih proizvoda kojima smeta vlaga.
Nešto lošije, ali dostupnije rješenje jest - riža. Dovoljno je u staklenku staviti isti obujam riže i udica. Čuvaju li se udice duži period, dobro je u rižu nakapati nekoliko kapi ulja pa sve izmiješati. Najbolje je fino strojno, ali može poslužiti čak i jestivo ulje.
Osim riže, odlično i lako dostupno rješenje je talk za bebe. Još bolje je pomiješati talk i rižu.
Više njege i pomnijeg čuvanja nego nove zahtijevaju upotrebljene udice. Njih nikad ne treba držati pomiješane s novima, čak i ako se čuvaju na isti način. Početak njihovog hrđanja se najduže odlaže ako se nakon svake upotrebe operu u slatkoj vodi i osuše prije odlaganja.
Ako se radi o udici na varalici koja se čuva u originalnom pakiranju, ukoliko se ono hermetički zatvara, na njegovim suprotnim stranama je potrebno načiniti dvije male rupice koje će omogućiti cirkulaciju zraka i izlazak eventualno preostale vlage koju je upila varalica.
Nove i rabljene udice dobro je premazati crnim vodootpornim markerom jer neki njen sastojak sprječava hrđanje. Tko zna zašto, ali najboljim se pokazao crni. Udicu, ako nije posve nova, treba oprati u slatkoj vodi, dobro osušiti pa je obojiti markerom. Kada se boja djelomično izbriše, postupak treba ponoviti. Na taj način je osobito dobro zaštititi vrh udice nakon njegovog naknadnog oštrenja. Naime, oštrenjem se uklanjaju razni premazi koje proizvođač stavlja na udicu kako bi je zaštitio od hrđanja. Tako zaštićenu udicu lako je razlikovati od onih koja nisu naoštrena, a kad se boja izbriše lako prepoznati udicu koju treba ponovo naoštriti.
Prije ili kasnije, unatoč i najboljoj zaštiti te njezi, sve udice ipak počnu hrđati. Ako je nema toliko da bi značajno oslabila njenu snagu i elastičnost, udicu ne treba baciti nego očistiti. Krupnije pomoći minijaturne brusilice, a sve najlakše metalnom vunom za čišćenje posuđa. Tako očišćenu udicu najbolje je premazati lakom. U tu svrhu odlično će poslužiti lak za nokte. Osim očišćene, lakom je dobro premazati i dijelove novih udica na koje se postavljaju „mrdavci“, mekane varalice te spojeve krakova trokrakih udica, gdje one najviše hrđaju.
Gradonačelnik Mato Franković, zamjenica Jelka Tepšić i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić primili su, u povodu osvajanja regionalne, odnosno Premier lige, igrače, trenera Vjeka Kobešćaka i Upravu Vaterpolskog kluba Jug Adriatic osiguranje. Ovo je ukupno 69. trofej u povijesti kluba te peto osvajanje Regionalne lige.
- Dubrovački sport je prepoznat, imamo mi više sportova u gradu, ali Jug je Jug, sinonim Dubrovnika i sporta. Mislim da to trebamo njegovati i čuvati te nastavljati tradiciju u budućnosti. – istaknuo je gradonačelnik Franković.
Predsjednik Uprave VK Jug Adriatic osiguranje Tomislav Dumančić se u ovoj prigodi zahvalio Gradu Dubrovniku na pomoći kroz dugi niz godina te svim sponzorima. Naglasili su da je godina bila teška, ali da je ovo već treći trofej u sezoni i da nastavljaju dalje, trenutno na prvenstvo Hrvatske.
– Uspjesi drugih sportaša posljednjih sezona su vrlo veliki što mi ne doživljavamo kao konkurencija već zajednički uspjeh. Posljednje dvije, tri sezone su bile zaista posebno izazovne za sve, i za mlađe i seniorske selekcije, ali u svemu smo uspjeli ostvariti izuzetne rezultate te ćemo udariti temelje da budemo uspješni i u sljedećem narednom periodu. – poručio je trener Vjeko Kobešćak.
dpp
Nade Vaterpolo kluba Cavtat ponovo su osvojili naslov prvaka Hrvatske. U finalu Prvenstva Hrvatske u Splitu protiv zagrebačke Mladosti slavili su s 9:7 i ponosno stali na vrh postolja. Drugi put u dvije godine momci pod vodstvom Pava Pulića osvojili su naslov državnog prvaka.
Put do finala nije bio nimalo lagana, a u polufinalu su u tvrdoj utakmici podijeli KPK. Cavtaćani u uzrastu Nade (2011. godište i mlađe) pod vodstvom trenera Pava Pulića imaju i najbolju statistiku u obranama, kao i šutevima na gol na cijelom turniru. Ova statistika je tim značajnija jer je za najboljeg igrača turnira proglašen Luka Botić dok je najbolji golman prvenstva Petar Vezilić!
- Nema riječi kojima mogu izraziti moj ponos danas. Dva puta u dvije godine prvaci Hrvatske pokazuje da smo u pravom smislu riječi jedna vaterpolska velesila. U leđa i medalju vam gledaju klubovi s puno više dostupnih sredstava, ali talent, volja i ljubav za sportom teško se mogu nadmašiti. - čestitao je malim vaterpolistima, treneru i klubu načelnik Općine Konavle Božo Lasić.
dpp
„Biser mora” međunarodni je kulinarski festival kojeg organiziraju šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER). Festival je osmišljen kao natjecanje profesionalnih kuhara, slastičara, pizza majstora i turističko ugostiteljskih škola (srednjih i viših). Osim natjecanja manifestacija uključuje radionice, kulinarske programe, gastro izložbe, enološke radionice, prezentacija strane i domaće kuhinje i okrugle stolove. Ovogodišnji festival održava se u Supetru na otoku Braču.
Natjecateljski timovi Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik sudjelovali su u natjecateljskom dijelu festivala u „Timskom natjecanju škola – kategorija kuhari” i u kategoriji „Individualno natjecanje mentora”.
Natjecatelji su imali zadatak u zadanom vremenu pripremiti, skuhati i servirati menu, jedan žiriju, a drugi postaviti na izložbeni stol uz naziv jela i recept po kojem su jela pripremili. Nakon pripreme i posluživanja ocjenjivalo se i pospremanje i čišćenje radnog prostora.
U kategoriji Timsko natjecanje škola – kategorija kuhari oba tima Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik osvojila su srebrene medalje, prvi tim u sastavu Dubravko Grbić (3. G) i Petra Bevanda (3. G) uz mentora Lea Ljubičića i drugi tim Matija Lonco (3. F) i Erik Tahirović (3. G) uz mentora Jana Gashia, dok je nastavnik Tonći Vuleša u kategoriji Individualno natjecanje mentora osvojio brončanu medalju.
dpp
Prva samostalna izložba dubrovačkog suvremenog fotografa Miha Skvrce bit će otvorena u utorak, 4. travnja u 19 sati u Galeriji Rondo Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača u Mostaru. Na izložbi će biti prikazan ciklus od pedeset polaroid fotografija nastalih u razdoblju od 2018. do 2022. godine.
Kustosica izložbe Petra Golušić za rad Miha Skvrce u izložbenom katalogu zapisuje kako se on zasniva u unutrašnjim zonama, na mišljenju te kako suvremeni fotograf radi seriju polaroida (2018. – nadalje) neoštre zbilje koju na momente apstrahira (snima se kadar postavljenog zamagljenog stakla u kojemu je odraz). Njezini se bridovi bilježe, a kadrovi odmah razvijaju. Događa se intimna duboka pripovijest koja rječnikom dospijeva u univerzalnu zonu.
Golušić u izložbenom katalogu navodi i kako nas „radovi Miha Skvrce uvode u bridove svijeta i u nematerijalno”.
„Otvaraju pogled u iščitavanje tajni, omogućavaju uranjanje u meditativna iskustva, prostranstva mira, apsolutne slobode i istine”, piše Golušić.
Izložba ostaje otvorena do 21.travnja 2023. godine.
Biografija:
Miho Skvrce rođen je u Dubrovniku 1976. godine gdje je završio osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Upisuje studij slikarstva na Accademia di Belle Arti u Veneciji 1997. Na studiju je izučavao fotografiju. Po povratku u Dubrovnik posvetio se umjetničkoj i profesionalnoj novinskoj fotografiji. Radio je kao suradnik u kazalištu Marina Držića od 2003. do 2005. godine. Bio je zaposlen kao fotograf u nekoliko dubrovačkih tjednika. Od 2017. godine zaposlen je kao muzejski fotograf u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Vanjski je suradnik Turističke zajednice Grada Dubrovnika, Sveučilišta u Mostaru i brojnih časopisa, znanstvenih publikacija i revija. Njegove su fotografije objavljivane u mnogim katalozima izložbi i knjigama. Radio je na raznim monografijama: Antun Masle, Viktor Šerbu _ fovistički lirik dubrovačkog kolorizma, Tomo Gusić, Milovan Stanić (u izradi) i dr. Član je Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti. Izlagao je na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji. Živi i radi u Dubrovniku.
Vaterpolisti dubrovačkog Juga AO u prvoj su utakmici polufinala doigravanja prvenstva Hrvatske na domaćem terenu svladali zagrebačku Mladost s 13:6 (5:1, 3:1, 2:3, 3:1).
Marko Žuvela postigao je četiri gola za Jug, po dva su dodali Maro Joković i Loren Fatović, dok su Dario Rakovac i David Mijić bili dvostruki strijelci za Mladost.
Dubrovčani su silovito krenuli u susret te već nakon prve tri minute imali vodstvo od 3-0. Prednost domaćih rasla je sve do 8:2 krajem druge četvrtine pa je nastavak utakmice bio tek formalnost.
Ovi suparnici će svoju drugu utakmicu igrati 7. travnja u Zagrebu.
U drugom polufinalu splitski Jadran je još u petak u prvoj utakmici svladao riječko Primorje EB sa14:6, a ti suparnici će se ponovno sastati 12. travnja.
Manifestacija „Uskrs u Primorju 2023." odgađa se za Mali Uskrs.
Zbog najavljenih vremenskih neprilika za nadolazeći vikend, manifestacija „Uskrs u Primorju 2023." održat će se 15. i 16. travnja, na vikend Malog Uskrsa.
Cjelokupan program događanja ostat će jednak ranije najavljenom programu, uz napomenu kako će seoska domaćinstva gornjih dubrovačkih sela (Musladin - Ljubač, Laptalo - Gromača, Koraćevo - Orašac i Knez - Pobrežje) i ovaj vikend nuditi posebnu ponudu jela, uz prethodnu rezervaciju.
Grad Dubrovnik
Župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima primio je u palači Ranjina dobitnike priznanja „Suncokret ruralnog turizma” iz Dubrovačko -neretvanske županije.
Suncokret ruralnog turizma Hrvatske je godišnje priznanje koje se dodjeljuje najboljim turističkim gospodarstvima u ruralnim područjima Hrvatske. Nagrada promovira održivi turizam i potiče poduzetništvo u ruralnim područjima. Kriteriji za dodjelu nagrade uključuju kvalitetu smještaja, ponudu aktivnosti i sadržaja, gastronomsku ponudu te održivost i doprinos lokalnoj zajednici.
U kategoriji Tradicijska (ruralna) gastronomija srebrene povelje osvojili su OPG Pašeta iz Trstenoga te OPG Pave Zvrko iz Drvenika u Konavlima.
OPG Tasovac iz Žrnova dobitnik je posebnog priznanja za očuvanje autohtonih sorti vinove loze i tradicionalne korčulanske arhitektureu kategoriji Vinski turizam.
Župan Nikola Dobroslavić čestitao je svim nagrađenima te istaknuo kako Dubrovačko - neretvanska županija cijeni njihov uloženi trud i rad.
- Mi zaista imamo turizam na jednoj zavidnoj razini, no, pred nama je i zadatak razvoja selektivnih oblika i novih turističkih ponuda i zaista je veliki potencijal segment ruralnog turizma. Zahvaljujem svima vama na upornosti i svemu uloženom i ponosan sam na činjenicu da naša županija svake godine bilježi nagrade i niže uspjehe na ovom polju. - zaključio je župan Dobroslavić.
dpp