Na Uskrsni ponedjeljak u Župi sv. Stjepana Prvomučenika Slivno - Ravno održao se tradicionalni Festival žudija, čuvara Kristova groba, kojim se čuvaju uskrsni običaji.
Protekli mjesec bio je drugi najtopliji ožujak koji je zabilježen otkako se mjere podaci. Antarktički morski led dosegnuo je drugi najniži opseg, a rekord je bio u veljači.
To su podaci Copernicus službe za klimatske promjene, koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Europske komisije uz financiranje EU-a. Redovito objavljuju mjesečne klimatske biltene s izvješćima o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološke varijable.
Svi se nalazi temelje na računalno generiranim analizama koje koriste milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.
Prema tim podacima, ožujak 2023. godine je bio drugi najtopliji ožujak na globalnoj razini. Temperature su iznad južne i srednje Europe bile iznad prosjeka, a iznad većeg dijela sjeverne Europe ispod prosjeka. Bilo je puno toplije od prosjeka na golemom dijelu kopna koji pokriva sjevernu Afriku, jugozapadnu Rusiju i veći dio Azije, gdje su postavljeni mnogi novi rekordi visokih temperatura za ožujak. Znatno iznadprosječne temperature bile su i nad sjeveroistokom Sjeverne Amerike, Argentinom i susjednim zemljama, velikim dijelom Australije i obalnom Antarktikom. S druge strane, bilo je mnogo hladnije od prosjeka u zapadnoj i središnjoj Sjevernoj Americi.
Opseg antarktičkog morskog leda bio je drugi najniži za ožujak u evidenciji satelitskih podataka, 28 posto ispod prosjeka, nakon rekordno niskog opsega u veljači. Koncentracije morskog leda bile su znatno ispod prosjeka u svim sektorima Južnog oceana. Opseg arktičkog morskog leda bio je četiri posto ispod prosjeka, svrstavajući ga zajedno na četvrto najniže mjesto za ožujak u evidenciji satelitskih podataka, ali također blizu tri najniža opsega. Za razliku od većinom ispodprosječnih koncentracija morskog leda u drugim sektorima Arktičkog oceana, koncentracije su bile znatno iznad prosjeka u Grenlandskom moru.
- Nakon rekordno niskog opsega u veljači, morski led na Antarktiku dosegao je svoju drugu najmanju količinu u ožujku unutar 45-godišnjeg skupa satelitskih podataka, nastavljajući dugoročni trend smanjenja morskog leda u polarnim regijama. Praćenje klime ključno je za razumijevanje ovih brzih i tekućih promjena na oba pola. - izjavila je Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicus službe.
Nadalje, u ožujku je bilo vlažnije od prosjeka u pojasu od zapada do sjeveroistoka diljem sjeverne Europe i iznad Turske. Regije koje su imale sušnije uvjete od prosjeka, uključivale su veći dio Pirenejskog poluotoka, gdje su uvjeti bili pogodni za požare na otvorenom, alpski luk, dijelove srednje Europe, istočni Balkan i sjeverozapadnu obalu Kaspijskog jezera. Izvan Europe, bilo je vlažnije od prosjeka u dijelovima SAD-a, nekoliko regija Azije, Roga Afrike, Novog Zelanda, sjeverne Australije, dijela južne Afrike i Brazila. U mnogim regijama jake oborine dovele su do poplava. Sušnije od prosjeka bilo je u Argentini, koja je doživjela nastavak suše, južnoj Australiji, jugozapadnoj Africi i dijelovima Azije. U mnogim slučajevima ti su uvjeti bili povezani s temperaturama višima od prosjeka.
kšc
Gudački kvintet u C duru posljednje je komorno djelo Franza Schuberta. Nastalo je nekoliko tjedana prije skladateljeve smrti, a smatra se jednim od najvažnijih komornih djela ikad. Dubrovačka publika će ovo djelo imati priliku poslušati u izvedbi Gudačkog kvarteta Dubrovačkog simfonijskog orkestra i violončelista Pavla Zajceva u srijedu, 5. travnja, u Saloči od zrcala. Početak koncerta zakazan je u 20 sati.
Gudački kvartet čine članovi DSO-a i ujedno vođe svojih dionica u orkestru: Đana Kahriman, violina; Iva Vukić, violina, Šimun Končić, viola i Mihaela Martinović, violončelo.
Pavle Zajcev hrvatski je dirigent, violončelist i pedagog ponajviše poznat kao solistički, komorni i orkestralni glazbenik. Redovno surađuje s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom.
Informacije o ulaznicama kao i rezervacije dostupne su na broj 417 110.
rrd
KULTNA CRNOGORSKA KOMEDIJA
ĐEKNA JOŠ JE ŽIVA, A DO KA' ĆE NE ZNAMO
Teatar „Monte Scena“ Podgorica
SUBOTA, 15.04. 2023. / Dubrovnik / Hotel Rixos Premium/ 20:00h
Cijena ulaznice : 15,00 € /113,03 kn
Ulaznice u prodaji: www.eventim.hr
TISAK media DUBROVNIK, Brsalje 9
TISAK plus Stradun, Placa 20
Konačno nam na kazališne daske stiže najgledanija crnogorska komedija svih vremena.
Kada se pročita riječ ĐEKNA znamo da je to nenadmašna tv serija tj. najuspješniji TV proizvod u povijesti crnogorske produkcije koja je trenutačno dobila kultni status.
Uvijek se sjećamo kultnih scena pisanje pisma, učenja njemačkog jezika te drugih scena koje se rado i sa smiješkom još uvijek prepričavaju.
Anegdota iz tog vremena kazuje kako je u Splitu otac ženio sina pa prekinuo je svadbu sa riječima: „Stanite, 20:00 je sati. Moramo gledati Đeknu !“.
Kada se pročita najava za ovu predstavu prva je pomisao KAKO NA VRIJEME OSIGURATI ULAZNICU jer se ovakva komedija, koja je svakako jedna od najgledanijih na ovim prostorima, trenutno rasprodaje.
Radnja je smještena u crnogorsko selo i prati život jedne obitelji koja najjednostavnije situacije rješava na najteži način.
Glava kuće je djed, pametan seljak odgojen tradicionalno. Uz njega su, opet po „tradiciji“, sin Radosav i nevjesta Ljeposava.
Komično je što baš na taj svojstveni „tradicionalan“ način pokušavaju riješiti moderne životne događaje dok time stvaraju još veću zbrku.
Akteri ove predstave su glumci sa preko 30 godina glumačkog iskustva u najgledanijim Crnogorskim komedijama: Peđa Suškavčević, Ana Šimunđa - Selski i Dragiša Simović.
Ova je urnebesna komedija, uz posebnu scenografiju i sa vrhunskim glumcima, pravo kazališno osvježenje u kojem ćete zasigurno uživati.
Marketing
U organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika, na Uskrs će se 9. travnja s početkom u 10 sati , ispred crkve sv. Vlaha, održati nastup Klape Subrenum, a tijekom kojih će djevojke u tradicionalnim narodnim nošnjama dijeliti pengana jaja kao prigodan poklon svim posjetiteljima. Uz vedre proljetne dane, bliže se i Dubrovački proljetni gourmet dani – gastro manifestacija organizirana u suradnji Turističke zajednice grada Dubrovnika i dubrovačkih ugostitelja, tijekom koje ćete moći uživati u bogatim, maštovitim i ukusnim specijalitetima pripremljenim u dubrovačkim restoranima u trajanju od 10. do 23. travnja.
U ovoj gastro manifestaciji sudjeluje ukupno 21 ugostiteljski objekt, Restoran & Catering Academia, Bistro Bura, Restoran Dundo Maroje, Food Bar Guloso, Restoran Gusta me, Restoran Kazbek, Restoran Kopun, Kavana Lazareti, Taverna Loggia, Cafe Lucijan – The Pucić Palace Hotel, Restoran Mimoza, Restoran Momenti – Hotel President Valamar Collection, Restoran Orsan, Restoran Rozario, Restoran Sesame, Restoran Taj Mahal – Grad, Restoran Taj Mahal – Hotel Lero, Bistro Tavulin, Restoran Umi Teppanyaki – Hotel Rixos Premium Dubrovnik, Restoran Turquoise - Hotel Rixos Premium Dubrovnik, a više informacija o ponudi i promotivnim cijenama menija možete pronaći na idućoj poveznici https://bit.ly/3zs9Wtu
TZ grada Dubrovnika
Održano je županijsko natjecanja u sportskom ribolovu u disciplini ribolova iz usidrene brodice za kategorije seniori i uzrasta do 21 godine starosti. Organizator natjecanja, koje je održano 1. travnja, bio je Savez društava sportskog ribolova na moru Županije dubrovačko neretvanske – Dubrovnik, a domaćin Sportsko ribolovno ekološko društvo „Šijun” iz Slanog. „Šijun” će biti i domaćin predstojećem županijskom natjecanju za sve kategorije u disciplini ribolova s obale koje bi se trebalo održati u svibnju.
Najavljeni početak ribolova koji je trebao biti u 8 sati sati se privremeno pomaknuo te su strpljivi i hrabri barkarioli sa natjecateljima krenuli u ribolov u 8:45 sati. Kraj ribolova je označen u 14:45 sati. Prijavljeno je i natjecalo se 17 Seniora i tri natjecatelja za U21 kategoriju. ARŠK „Orhan” Dubrovnik, ŠRU „Kanjac” Korčula, ŠRD „Glavoč” Trstenik, ŠRK „Felun” Mlini, ERK „Periska” Ploče, ŠRD „Bobara” Cavtat, ŠRU „Pagar” Blato i novoosnovani klub „Šijun” iz Slanoga klubovi su koji su imali svoje predstavnike na natjecanju.
- Želim se zahvaliti na pomoći delegatu Hajrudinu Eminoviću i liječniku na natjecanje dr. Vicku Mihaljeviću u svoje ime osobno te kao glavni sudac natjecanja i predsjednik Saveza društava sportskog ribolova na moru županije Dubrovačko neretvanske - Dubrovnik. Također se posebno zahvaljujem svim članovima SRED „Šijun” iz Slanog, a posebno barkarijolima Borisu Cvjetoviću, Ivu Jeliću, Antoniu Mišeti, Nikši Bjankiju, Nikoli Vukoviću i Domagoju Dedo kao i predsjedniku i tajniku SRED „Šijun” Srđanu Botici i Petru Lončaru na trudu i zalaganju da se ovo natjecanje po prvi puta održi u akvatoriju ispred Slanoga. - kazao je glavnu sudac Mario Šljuka.
- Natjecanje koje su domaćini iz Slanoga odradili na visokoj razini pokazuje povećanje interesa za sportski ribolov s obzirom da je proteklih godina postojao trend pada i odmaka od ove vrste sportskog natjecanja. Ovom prilikom želim još jednom čestitati svim osvajačima odličja i svim natjecateljima na lijepoj sportskoj suboti provedenoj u duhu sportskog nadmetanja. - rekao je još Šljuka.
REZULTATI:
U21 – brodica, pojedinačno:
1. Vinci Turudić ŠRU "Kanjac" Korčula
2. Jakov Bakarić ŠRU "Kanjac" Korčula
3. Toni Grbin ŠRU "Kanjac" Korčula
U21 – brodica, ekipno:
1. ŠRU "Kanjac 1" Korčula u sastavu Vinci Turudić i Jakov Bakarić
2. ŠRU "Kanjac 2" Korčula u sastavu Toni Grbin
Ukupno je ulovljeno 29 primjerka ribe ukupne težine 3 300 gr.
Najveću Ribu je ulovio Vinci Turudić iz ŠRU "Kanjac" Korčula - arbun 215 gr.
U21 natecatelji
Seniori - brodica, pojedinačno:
1. Bruno Market ŠRD "Glavoč" Trstenik
2. Mateo Biočić ŠRU "Kanjac" Korčula
3. Ilija Rimac ARŠK "Orhan" Dubrovnik
4. Antonio Sansović ŠRU "Kanjac" Korčula
5. Petar Puljić ŠRD "Bobara" Cavtat
6. Miho Klaić ŠRK "Felun" Mlini
7. Petar Bilonić ERK "Periska" Ploče
8. Ante Sardelić ŠRU "Pagar" Blato
9. Petar Klaić ŠRD "Felun" Mlini
10. Marko Bakarić ŠRU "Kanjac" Korčula
11. Ivan Rajković ERK "Periska" Ploče
12. Marijo Slade ŠRK "Felun" Mlini
13. Marijo Milić "SRED "Šijun" Slano
14. Leo Storelli ARŠK "Orhan" Dubrovnik
15. Mario Mitrović Jelavić ŠRD "Bobara" Cavtat
16. Nikša Bošnjak ARŠK "Orhan" Dubrovnik
17. Marko Šram ŠRD "Bobara" Cavtat
Najbolji seniori, pojedinačno
Seniori - brodica, ekipno:
1. ŠRU "Kanjac 1" Korčula u sastavu Mateo Biočić i Antonio Sansović
2. ŠRK "Felun 1" Mlini u sastavu Miho Klaić i Petar Klaić
3. ERK "Periska" Ploče u sastavu Ivan Rajković i Petar Bilonić
4. ARŠK "Orhan 1" Dubrovnik u sastavu Ilija Rimac i Nikša Bošnjak
5. ŠRD "Bobara 1" Cavtat u sastavu Mario Mitrović Jelavić i Petar Puljić
6. ŠRD "Glavoč" Trstenik u sastavu Bruno Market
7. ŠRU "Pagar" Blato u sastavu Ante Sardelić
8. ŠRU "Kanjac 2" Korčula u sastavu Marko Bakarić
9. ŠRK "Felun 2" Mlini u sastavu Marijo Slade
10. SRED "Šijun" Slano u sastavu Marijo Milić
11. ARŠK "Orhan 2" Dubrovnik u sastavu Leo Storelli
12. ŠRD "Bobara 2" Cavtat u sastavu Marko Šram
Ukupno je ulovljeno 143 primjerka ribe ukupne težine 14 079 gr.
Najteži ulovljeni primjerak ribe je ulovio Miho Klaić iz ŠRK "Felun" Mlini, arbul 270 gr.
dpp
Vaterpolisti Juga Adriatic osiguranje izborili su finale doigravanja Prvenstva Hrvatske. Jug je bio bolji i u drugom polufinalnom susretu protiv Mladosti u Zagrebu s 23:10.
Zanimljivo je da su se svi igrači juga upisali na listu strijelaca : Maro Joković postigao je četiri gola, Marko Žuvela i Matias Biljaka po tri, Toni Mozara, Goran Grgurević, Ivan Vukojević i Hrvoje Zvono po dva, a po jedan gol postigli su Loren Fatović, Franko Lazić, Filip Kržić, Konstantinos Kakaris i Ivuša Burđelez.
Toni Popadić imao je 11 obrana, a na golu je bio i Ivan Jurišić s jednom obranom.
Jug u finalu čeka pobjednika polufinalnog ogleda Jadrana i Primorja, a Splićani su pobijedili u prvoj utakmici.
dm
Judašica JK Dubrovnik 1966. Petrunjela Pavić i vaterpolist Juga Loren Fatović najbolji su sportaši Grada Dubrovnika za prošlu godinu, a najboljim trenerom progalšen je trener JK Dubrovnik 1966. Mateo Semiz. ŽKK Ragusa najbolja je ekipa, a VK Jug Adriatic osiguranje najbolja momčad. Marinko Matulović iz Stolnoteniskog kluba Libertas Marinkolor dobitnik je Povelje Dubrovačkog saveza sportova za sportska postignuća, razvoj i unapređenje i promicanje dubrovačkog sporta, zapravo nagrade za životno djelo.
Dodjela nagrada Dubrovačkog saveza sportova održana je u srijedu navečer u Studentskom domu.
Priznanjima su nagrađeni i pojedinici koji su ostvarili međunarodne uspjehe kao i momčadski vaterpolisti Dubrovačkih veterana. DSŠ je nagradio i sportašice i sportaše u mlađim kategorijama koji su u 2022. godini bili prvaci države ili su osvajali odličja na međunarodnim natjecanjima.
dm
Turistička zajednica grada Dubrovnika, u organizaciji s dubrovačkim ugostiteljima, organizira tradicionalnu gastro manifestaciju Dubrovački proljetni gourmet dani, koja će se održati od 10. do 23. travnja 2023. u brojnim dubrovačkim restoranima.
S početkom toplijih i vedrih proljetnih dana, chefovi dubrovačkih restorana inspirirani svježim proljetnim namirnicama, pripremili su maštovite i ukusne poslastice i specijalitete za sve posjetitelje. Za vrijeme ove dvotjedne gastro manifestacije moći ćete uživati u jelima osmišljenim i kreiranim za ovogodišnje gurmansko iskustvo kao što su tortica od grdobine, chevice od kozica, gratinirane kamenice i još mnoga druga.
U ovoj gastro manifestaciji sudjeluje ukupno 21 ugostiteljski objekt, Restoran & Catering Academia, Bistro Bura, Restoran Dundo Maroje, Food Bar Guloso, Restoran Gusta me, Restoran Kazbek, Restoran Kopun, Kavana Lazareti, Taverna Loggia, Cafe Lucijan – The Pucić Palace Hotel, Restoran Mimoza, Restoran Momenti – Hotel President Valamar Collection, Restoran Orsan, Restoran Rozario, Restoran Sesame, Restoran Taj Mahal – Grad, Restoran Taj Mahal – Hotel Lero, Bistro Tavulin, Restoran Umi Teppanyaki – Hotel Rixos Premium Dubrovnik, Restoran Turquoise - Hotel Rixos Premium Dubrovnik, a više informacija o ponudi i promotivnim cijenama menija možete pronaći na idućoj poveznici https://bit.ly/3zs9Wtu
TZ grada Dubrovnika
Iako spadaju u skupinu najboljih mamaca za morski ribolov, rakovi se nedovoljno koriste od strane naših udičara. Iznimka je kozica koju na jugu još nazivaju i gamborom. Ne samo najbrojniji i vjerojatno i najučinkovitiji mamac među rakovima, kozica je jeftin i jedan od najboljih i najtraženijih mamaca za morski ribolov uopće.
Dug je popis riba koje će se polakomiti na kozicu: ovrata, sarak, fratar, ovčica, arbun, kantor, ukjata kao i sve druge, manje cijenjene ribe iz obitelji ljuskavki. Ti račići su omiljena hrana i mnogim drugim ribama, u svim dubinama i svim vrstama dna. Među njima molu, škrpini, ali i „kralju plićaka“ - smudutu. Prednost kozice je što ima prilično tanak i nježan oklop i dosta mesa pa se lako stavlja na udicu i sjecka na komadiće i bez ljuštenja oklopa. Za razliku od nje, ostali rakovi su u znatno tvrđim oklopima, vlastitim ili „pozajmljenim“ od kojeg puža, poput kućara i više vrsta samaca.
Ono što mi nazivamo kozicom zapravo su čak 72 vrste manje ili više sličnih račića iz 18 obitelji koji žive u Jadranu. No, ribarima i ribolovcima su zanimljive samo najbrojnije i najdostupnije – velika, kamena, mala i kozica pjeskulja. Razlikuju ih samo dobri poznavatelji. Sve imaju više ili manje transparentno, prozirno tijelo išarano mrljama. Velika naraste do 250 mm, ali joj je prosječna lovna dužina upola manja. Živi na dubinama od nekoliko do više stotina meta. Zato je samo rijetki udičari love, a ostali je nabavljaju kod profesionalnih ribara.
Ostale tri spomenute vrste kozica udičari mogu sami i relativno lako pribavljati. Najčešće to rade skupljanjem pomoću mrežice sitnog oka na kamenu na zidovima luka te tvrdim i obraslim dnima na dubinama do šest metara. Ona naraste do 50 mm, dok kozica mala dosegne do 70 mm dužine. I ovaj račić živi u plićaku ne samo kamenitom. Za razliku od njih pjeskulja se zadržava u pjeskovitom plićaku. Naraste do 90, ali su rijetke one duže od 40 do 60 mm. Također, za razliku od prethodne dvije, ova je kozica aktivnija noći, dok se danju zakopava u pijesak.
Kozice se relativno lako mogu pribaviti vlastitim radom. Najkrupnije, dubinske tako da se na muljevito ili muljevito -pjeskovito dno, barem dvadesetak metara pod površinom, uvečer spusti oko metar dugi i upola tanji gusti snop od grančica s lišćem. Snopić se optereti utegom i zaveže na konop sa signalnom plutačom. S izvlačenje mamaca treba sačekati do svitanja, kad kozice u snopiću traže zaklon.
Sitnije kozice je najlakše pribaviti u priobalju pomoću vrlo jednostavne vrše. Pravi se od veće boce kojoj se vršni dio odreže, preokrene i gurne u izbušeno, opterećeno i mamcima napunjeno tijelo. Tim jednostavnim alatom loviti se može cijeli dan dok ih je noću moguće uz pomoć naglavne lampe skupljati mrežnom prihvatnicom uz obalu.
Kozice se na životu mogu očuvati dosta dugo i lako čuvanjem u posudi s morskom vodom. Ako se u vodu upumpava zrak, kozice će poživjeti do dva tjedna, a kad se i hrane komadima riba, praktično neograničeno dugo. No, ti se račići nekoliko dana mogu održati živim i izvan mora. Za takav način čuvanja kozica potrebni su komadi leda. Njima treba do pola popuniti prenosivi hladnjak. Zatim se kakve dnevne novine potope u more, ocijede, pa polože na led. Važno je da u potpunosti prekriju led. Nakon što se polože na tako pripremljenu „postelju“, kozice će vrlo brzo pasti u „zimski san“, posve primiriti. Kad se, pak, nadjenu i potope u more, brzo će im se povratiti vitalnost i dugo će živjeti na udici.
Uginule kozice nekoliko dana se mogu svježim održati u hladnjaku, ali ih nije dobro zamrznuti jer nakon toga se dosta loše drže na udici. Zato je bolje uginule konzervirati soljenjem, najbolje u 10-15 postotnoj salamuri. Već za dva, tri dana postaju upotrebljive, a takve ostaju i duže od mjesec dana. Konzervirati se mogu i bez oklopa.
Ako ih treba duže čuvati, najbolje ih je konzervirati. Uginule, ali samo dok su još svježi, moguće ih je konzervirati u soli ili salamuri. Salamura se priprema tako da se voda s 10 do 15 posto soli prokuha, ohladi i prelije preko kozica.
Dubrovački kantautor Stijepo Gleđ Markos snimio je novi video spot za pjesmu „Oče naš”. Pjesma je na aramejskom jeziku već objavljena 2021. godine na albumu Moja Hridino i polučila je veliki interes publike diljem svijeta stoga joj je, kako sam kantautor kaže, bilo važno dodijeliti i kvalitetan video spot.
Ono što posebno karakterizira sam nastanak pjesme jest i činjenica da je kao plod molitve snimljena u trenutku kada je i komponirana. Kantautor je ostavio prvotnu i jedinu snimku ove pjesme zabilježenu te je kao takvu imamo priliku i slušati.
- Pjesma „Oče naš" je nastala u molitvi i bilo mi je jako važno da se taj molitveni ugođaj zadrži na video spotu. Zato se izvrsno uklopio ovaj pustinjski ambijent koji odiše mirom. Oče naš je Gospodnja molitva koju nas je naučio sam Isus Krist i ona traži sabranost, mir. Na umjetnički način u spotu se priča o ljudskom životu, traganju za Bogom i vlastitom hodu kroz pustinju. Noseći svoj križ čovjek hoda već utabanim stopama Isusa Krista i sami pogled na Isusov križ postaje oslobađajući jer mu pomaže u nošenju vlastitog križa. Susret je to čovjeka i Boga. Zajednički hod prema nebu i uskrsnuću. - više o pjesmi i spotu govori kantautor Stijepo Gleđ Markos:
Stijepo Gleđ Markos svoj autentični glazbeni izričaj na duhovnoj glazbenoj sceni upotpunjuje jedinstvenim video spotovima koji dodatno intrigiraju gledatelje. Svaki novi spot djeluje kao nastavak prijašnjeg, s nekom novom pričom ali istom porukom tako da gledatelji već s nestrpljenjem iščekuju nove video uratke. Iza ovih sjajnih video spotova stoji dobro uigrana ekipa s kojom kantautor surađuje: Mišo Sorić, Unique Films Dubrovnik u video produkciji i Niki Radičević koji potpisuje snimke iz zraka. Spot je rađen u režiji Stijepa Gleđ Markosa i izvršnoj produkciji Aria Artis.
Novim video spotom za pjesmu „Oče naš" kantautor ujedno najavljuje i novi album koji bi trebao biti objavljen ove godine, a na kojem će se naći i ova pjesma kao bonus skladba.
dpp