U povodu osvajanja Regionalne lige, gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku Vaterpolskom klubu Jug. Prenosimo je u cijelosti.

Dragi Jugaši, poštovani treneru i stručni stožeru!

Nakon dvije godine prehar Regionalne vaterpolske lige vraća se u Hrvatsku zahvaljujući upravo Vama, našim borbenim Jugašima.

Po peti put osvojili ste Regionalnu ligu i time doma donijeli 69. trofej u povijesti kluba. Još puno briljantnih statističkih podataka bi mogli nabrajati, ali svi govore jedno: vaša ustrajnost, trud i volja nemaju premca. S razlogom ste ponos Dubrovnika i inspiracija svim mladim sportašima.

Ovim putem upućujem iskrene čestitke vrataru Toniju Popadiću na nagradi za MVP koji se posebno iskazao kada je bilo najpotrebnije, u obrani peteraca, te treneru Vjeku Kobešćaku koji Vas uvijek vodi na pravi put i iz Vas izvlači sve ono najbolje.

S poštovanjem,
Gradonačelnik Mato Franković

U sklopu manifestacije Kršćansko lice kulture u organizaciji Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Akademskog zbora Pro musica i Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije, u petak 31. ožujka u crkvi Male braće izvest će se Requiem Giuseppea Verdija.

U izvedbi ovog monumentalnog djela sudjeluje više od 160 izvođača: Dubrovački simfonijski orkestar, Akademski zbor Pro musica, četiri solista: sopranistica Alketa Cela, mezzosopranistica Sanja Anastasia, tenor Kim Jeongkyu i bas Ivan Tomašev, a sve pod ravnanjem maestra Noormana Widjaje.

Verdi je Requiem skladao u zrelom razdoblju svog umjetničkog stvaranja, praizveden je 1874. godine te je polučio golem uspjeh unatoč kritikama suvremenika. Ovo djelo je snažno, potresno, veličanstveno i zahtjevno. U Dubrovniku će se ponovno izvesti nakon dužeg vremena i ujedno je velika završnica ovogodišnjeg izdanja manifestacije Kršćansko lice kuture.

Početak koncerta je u 20 sati, a ulaz na koncert je slobodan.

rrd

U organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika u Dubrovniku će se od 31. ožujka do 2. travnja održati manifestacija „Dubrovnik Flower Market”, koja nudi prigodni trodnevni program posvećen svijetu cvijeća i vrtlarstva.

U sklopu ove manifestacije održat će se već tradicionalni sajam i prodaja cvijeća od 31. ožujka do 1. travnja, u parku Luja Šoletića u Gružu od 7:30 do 16 sati.

Ove godine na sajmu sudjeluju Vrtlar d.o.o., CZR Josipovac, Ankora d.o.o., Agrovrt Metković, OPG Bagić, OPG Mesić, OPG Meštrić, OPG Valent i OPG Varvir. Šetnjom kroz sajam cvijeća možete dobiti savjete i ideje o uređenju vlastitog biljnog kutka, vrta i okućnice.

U petak, 31. ožujka s početkom u 10 sati, u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik održati će se radionica za djecu i umjetnička instalacija „Flora dubrovačkog kamena” pod vodstvom muzejske pedagoginje Dubravke Tulio.

Drugog dana manifestacije, u subotu 1. travnja, u Parku Luja Šoletića od 10 do 12 sati organizirana je „Ambulanta za biljke” gdje će se svi posjetitelji moći posavjetovati o zdravlju i zaštiti biljaka sa stručnim djelatnicima iz Vrtlar d.o.o Zrinkom Kesić, dipl.ing.agr. – bilinogojstva, zaštita bilja, Tajanom Vulević, inžinjerkom poljoprivede - rasadničarstvo te Danijelom Kristić, inžinjerkom poljoprivrede – ratarstvo.

Isti dan, u 18 sati u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik, organizirana je radionica „Cvjetni Uskrs” pod vodstvom Kristine Skvrce, dugogodišnje cvjećarke i dipl. aranžerke interijera, koja će sve prisutne naučiti raditi gnijezda od pruća te kako koristiti lukovice kao uskrsnu dekoraciju na stolu. Radionica je samo za odrasle te je potrebno prijaviti se putem e-maila na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. .

Posljednjeg dana manifestacije, u nedjelju 2.travnja, organizirana je besplatna vođena tura kroz botanički vrt na otoku Lokrumu, uz stručno vodstvo Martine Sentić. Polazak brodom iz gradske luke je u 10 sati, a potrebno se prijaviti i rezervirati svoje mjesto na broj +385 99 611 2343. U slučaju lošeg vremena tura se neće održati.

Od 29. ožujka Stradun će uljepšati Cvjetni foto kutak kojeg će aranžirati i postaviti Vrtlar d.o.o.

TZ grada Dubrovnika

Vaterpolisti dubrovačkog Juga Adriatic osiguranja po peti put u povijesti osvojili su naslov pobjednika regionalne Premier lige svladavši splitski Jadran s 14:12 (2:1, 4:3, 2:3, 2:3 – 4:2) boljim izvođenjem peteraca.

Junak finala na pobjedničkoj strani bio je vratar Toni Popadić koji je zavšio dvoboj s 11 obrana, a u odlučujućem raspucavanju je zaustavio pokušaj Luke Bukića koji je sa četiri pogotka bio najbolji strijelac na utakmici.

Strijelce Juga predvodio je Grk Konstantinos Kakaris s tri pogotka, a po dva su postigli Loren Fatović i Toni Mozara. Uz Bukića, najbolji u Jadranu su bili Rino Burić i Zvonimir Butić sa po dva gola svaki.

Nakon 10:10 na kraju zadnje četvrtine, odluka o pobjedniku regionalne Premier lige pala je u raspucavanju s pet metara. Nakon što su u prve dvije serije Splićani ostali bez pogotka, jer je Zović pogodio gredu, a Bukićev pokušaj je Toni Popadić obranio, Dubrovčani su preciznim udarcima Franka Lazića, Mare Jokovića, Lorena Fatovića i Konstantinosa Kakarisa došli do ukupne pobjede 14:12.

Splitski Jadran je tako ostao bez premijernog trijumfa u ovom natjecanju, dok su Dubrovčani utvrdili svoje mjesto na vrhu najuspješnijih klubova u povijesti s pet naslova. Jug je bio pobjednik premijernog izdanja u sezoni 2008./2009., da bi sljedeća tri naslova osvojio u tri uzastopne sezone (2015./2016., 2016./2017., 2017./2018.).

Jugašima je ovo već treći trofej u sezoni, a sva tri puta su u finalima bili bolji od Jadrana, pobijedivši Splićane i u domaćem Kupu te Superkupu.

Južni

Tragajući za novim i učinkovitijim, ribolovci su zanemarili, čak i zaboravili, mnoge tradicionalne alate i načine lova, često djelotvornije od suvremenih. Tako se u lovu sipa, što je glavna djelatnost ribolovaca tijekom proljeća, industrijske varalice iz uporabe posve istisnule klasične alate i načine lova. Šteta, jer neki od njih su učinkoviti, ali i puno zanimljiviji od suvremenih. Primjerice „sipac“ - alat koji „radi na ljubav“.

U ne tako davnoj prošlosti, kada su se vremenske promjene događale „po redu vožnje“, naši su ribari početkom ožujka na pješčana i šljunkovita dna, pet do petnaest metara pod površinom, polagali snopove grana, šiblja i loze. Znali su da će sredinom ožujka jata sipa, vođena nagonom za razmnožavanje, doći u te podmorske vrtove „voditi ljubav” i ostaviti „morsko grožđe“ („uva di mare“) – grozdove jajašaca, te ih potom brižno čuvati. U tom ljubavnom i roditeljskom zanosu, sipe su bile laka meta špurtila i ostiju. Njima su ribari najčešće u kratkom razmaku izvlačili po dvije sipe nejednake veličine. Najprije veću, ali ne zbog njezinih dimenzija, nego zato što je ona obvezno ženka. Naime, ako bi prvo ulovili mužjaka, ženka bi „pustila crnilo“, dok bi mužjak slijep od pohote ostajao na mjestu i čekao povratak drage. Ako se to ne bi dogodilo, mužjak bi poslije kratkog vremena zaboravio staru i pohitao potražiti novu partnericu.

Tu iznimnu pohotnost mužjaka naši su stari koristili tako što su ih lovili prethodno ulovljenom ženkom. „Sigurecom“ ili pribadačom bi je zakačili za strunu, puštali na dno i lagano povlačili. Ne mogavši odoljeti, mužjak kome bi se našla u vidokrugu, odmah bi „zajahao” ženku i ne bi je ispuštao ni kad bi se našao na suhom. „Podvođenjem“ jedne ženke moglo se uloviti desetak i više mužjaka.

Kako su se mužjaci strastveno bacali i na uginule mamce, netko se dosjetio da im ponudi i umjetne. Tako je nastao „sipac“, drvena imitacija sipe. Najčešće je dugačak 15, širok sedam i debeo dva centimetra, s jedne strane ravan ili blago udubljen te obojeno u bijelo ili s bijelom veliku točkom kako bi se bolje vidio u noći. S druge strane je izbrazdan tako da oponaša sipu. Na njoj mogu biti i kapljice voska da oponašaju mrlje boje na koži, te „oči“. Radili su ih od sedefastih botuna i komada školjki, pločica olova, koje bi svako malo sastrugali da zrcale, te od komada ogledala. Ugledavši u „očima“ sebe, mužjak bi pomislio da vidi ženku. Kada su udice postale dostupnije, sipolovci su ih po nekoliko kačili na leđa varalica kako bi što više smanjili mogućnost gubljenja ulova.

Kao i sipa - mamac, „sipac“ se uzicom poteže 60-tak centimetara iza brodice koja se lagano pogoni veslanjem. Pritom sipolovac poviše površine i varalice drži mrežnu prihvatnicu. Mužjaci varalici prilaze sa svih strana. Ponekad je ne napadaju nego samo dodiruju, što se uočava po pomicanju „sipca“. Kad ga dodirne najčešće odmah shvati da se radi o prevari i brzo bježi. Tada siplovac ima samo 10-tak sekundi da zgrabi pravu i lažnu sipu. Ako mužjak ipak zajaši „sipac“ moguće ga je izvući ravnomjernim i sporim povlačenjem do barke.

Nakon pojave suvremenih varalica, „sipac“ je sve više padao u zaborav. Sada je rijedak čak i u muzejima. Jedan od rijetkih sačuvani, ovaj bodljikavi na slici, snimljen je u Pomorskom muzeju Orebić. Šteta što je tako, iz više razloga. Prvo, taj je alat iznimno selektivan, jer se njime love samo mužjaci, dok ženke ostaju produžiti vrstu. Drugo, „sipac“ nije ništa manje učinkovit od suvremenih varalica, u što se uvjerila skupina entuzijasta koja je istovremeno lovela „sipcem“ i lignjarićima. Treće, možda i najvažnije, šteta je što od zaborava nisu otrgnuta ta prava mala umjetnička djela pučke domišljatosti.

U organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika, predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Beču i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Austriji jučer je održana večer Dubrovnika u Beču uz prezentaciju turističke ponude Grada te nastup Folklornog ansambla Linđo.

Prezentaciji Dubrovnika u Beču nazočilo je 60-ak predstavnika austrijskih turističkih agencija i medija. Branimir Tončinić, direktor predstavništva HTZ-a u Austriji održao je uvodnu riječ, a Silvio Kus, opunomoćeni ministar, nazočan kao izaslanik veleposlanika istaknuo je važnost ulaska Hrvatske u Schengen, prvenstveno zbog turizma. Izrazio je svoje zadovoljstvo boljom povezanošću Dubrovnika s ostatkom Hrvatske zbog Pelješkog mosta, a samim time i boljom povezanošću s Austrijom. Ravnatelj Folklornog ansambla Linđo, Vlaho Kljunak upoznao je nazočne s tradicijom i djelovanjem ansambla.

Sandra Milovčević, Voditeljica Odjela za komunikacijske taktike Turističke zajednice grada Dubrovnika, održala je prezentaciju Dubrovnika te nazočnim agentima i predstavnicima medija predstavila Grad i bogatu kulturno – povijesnu baštinu kao i turističke kapacitete i brojna događanja tijekom čitave godine. Dubrovnik i Beč povezani su tijekom sezone trima avio kompanijama: Austrian Airlines, Ryanair i Wizz Air s ukupno 399 letova, a novootvoreni Pelješki most zasigurno doprinosi lakšem dolasku austrijskih turista u Dubrovnik.

Tijekom 2022. godine Dubrovnik je posjetilo 17.640 austrijskih turista, koji su ostvarili 57.001 noćenja. Na prezentaciji je upriličena i nagradna igra, na kojoj je četiri noćenja u Hotelu Lero 4* u Dubrovniku osvojila austrijska novinarka Gudrun Krinzinger.

Vrhunac večeri Dubrovnika u Beču bio je nastup Folklornog ansambla Linđo u Akzent teatru, koji je u okviru svoje turneje u Austriji predstavio novi program s kojim će nastupati tijekom ove ljetne sezone. U suradnji s Hrvatskim centrom u Beču, gost Linđovog nastupa bio je Ansambl Kolo Slavuj. Brojna publika u austrijskom glavnom gradu imala je priliku uživati u bogatom repertoaru plesova i napjeva iz cijele Hrvatske.

dpp

Koncert duhovnih skladbi u izvedbi klapa i zborova Dubrovačke biskupije održan je na Blagovijest 25. ožujka u crkvi Male braće u Dubrovniku kao dio manifestacije Kršćansko lice kulture.

Uime organizatora okupljene je pozdravio mons. Ivica Pervan, generalni vikar Dubrovačke biskupije, izrazivši zadovoljstvo što se koncert održava baš na Blagovijest, „taj važni povijesni događaj u povijesti spasenja kada je Bog odlučio po arkanđelu Gabrielu Djevici Mariji navijestiti da je izabrana biti majka Bogočovjeka“. Publici se obratio i Krešimir Magdić koji je priredio glazbeni program koncerta te istaknuo kako ova večer tematski nasljeduje ostale događaje iz manifestacije Kršćansko lice kulture, a ukazuje na blisku srodnost crkveno-pučkog odnosno glagoljaškog pjevanja i mnogih skladbi. Zahvalio je izvođačima na odazivu.

Koncertu je prisustvovao i dubrovački biskup mons. Roko Glasnović i gvardijan Samostana Male braće fra Josip Sopta.

Publici se predstavilo šest dubrovačkih klapa i šest zborova. Nastupile su klape: Amfora, Atlant, Kaše, Oštro, Subrenum i Vežilice, te zborovi: Mješoviti katedralni zbor, Mješoviti zbor Blasius, Mješoviti zbor župe Presvetoga Spasitelja – Mokošica, Mješoviti zbor župe sv. Nikole Cavtat, Mješoviti zbor župe Sv. Obitelji – Nova Mokošica i Dubrovački komorni zbor.

Dubrovačka biskupija

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica održao je danas u prostoru Gradske vijećnice predavanje učenicima Dubrovačke privatne gimnazije u okviru njihove terenske nastave iz predmeta sociologije, politike i gospodarstva te im približio rad Gradskog vijeća i gradske uprave.

Upoznao ih je s procesom donošenja odluka na razini Grada Dubrovnika i provođenja gradskog proračuna te dao uvod u organizaciju jedinica lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj, procese odabira zastupničkih tijela i izbor dužnosnika.

Učenici su aktivno sudjelovali u predavanju te kroz razgovor s predsjednikom Gradskog vijeća Potrebicom iznosili svoja stajališta i stečena znanja.

U pratnji profesora i ravnatelja škole učenici su potom obišli i druge gradske ustanove te sudjelovali na na probi Dubrovačkog simfonijskog orkestra.

dpp

Javna ustanova Rezervat Lokrum planira otvoriti Otok Lokrum za posjetitelje u subotu 1. travnja. Prvi ovogodišnji brod za otok Lokrum, ukoliko to dopuste vremenski uvjeti, isplovit će iz Porta u 10 sati. Brod će prema plovidbenom redu voziti svakih sat vremena s tim da je posljednji polazak s Lokruma u 18 sati.

Za posjet Lokrumu građani Dubrovnika ostvaruju pravo na godišnji pokaz I. kategorije po cijeni od 14 eura, dok stanovnici drugih gradova i općina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji posjet posebnom rezervatu šumske vegetacije i području ekološke mreže NATURA 2000 mogu ostvariti kupnjom pokaza II. kategorije, koji stoji 20 eura. Djeca do 16 godina na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju pravo na besplatan prijevoz i ulaz u Rezervat. Građanima Republike Hrvatske i korisnicima DU PASS-a dostupni su različiti popusti i pogodnosti prema objavljenom cjeniku Ustanove za 2023. godinu.

Zbog neodgodivih radova koji se odvijaju na prodajnom mjestu Luža-Peskarija, prodaja ulaznica i produljenje gradskih pokaza od ponedjeljka 27. ožujka privremeno se odvijaju u prostoru Luže-pored blagajne kina Slobode. Blagajna je otvorena svakog dana u vremenu od 9 do 17 sati.

Do povratka broda Zrinski s redovitog remonta iz brodogradilišta Betina na otoku Murteru za prijevoz posjetitelja od 1. travnja na raspolaganju će biti brodovi Skala i Argosy. Na brodu Skala je promijenjena paluba na provi te dio palube u putničkom prostoru. Na brodu Zrinski je izmijenjen kompletan ulaz u strojarnicu koji se nalazi na centralnom dijelu glavne palube te velik dio palube oko njega obzirom da je na tom dijelu broda uvijek najveća koncentracija putnika.

Uz učinkovitu zaštitu i očuvanje šume i ekološke mreže, redovito održavanje te hortikulturno praćenje parkovnog dijela otoka, izgradnjom nove hidrantske mreže visoke zone otoka Lokruma značajno je podignuta razina protupožarne zaštite Rezervata.

Među brojnim investicijama JU Rezervat Lokrum ističe se i izgradnja novog broda, katamarana na hibridni pogon, koji će povezivati otok Lokrum i Arboretum Trsteno. Hibridni Katamaran gradi se u brodogradilištu „Dalmont“ u Kraljevici, duljine je 15 i širine 5 metara, maksimalne brzine 18 čvorova, kapaciteta 50 putnika (plus posada) te je prilagođen osobama s invaliditetom. Njegova izgradnja financirana je u okviru EU projekta „Povijesni vrtovi dubrovačkog područja“.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Idući vikend, 1. i 2. travnja, rezervirajte za posjet dubrovačkim gornjim selima gdje će se održati manifestacija „Uskrs u Primorju 2023.” uz brojna događanja, od seoskih igara, glazbenih nastupa, prodaje domaćih proizvoda, gastro ponudu lokalnih OPG-ova do aktivnog boravka u prirodi uz otkrivanje skrivenih kutaka dubrovačkih sela.

Dvodnevni program počinje u subotu 1. travnja s dvije pješačke ture „Putevima naših predaka”. Prva je Osojnik – Ljubač, duga četiri kilometra, a druga oraška od Vrtova sunca do atrakcije akumulacijskog jezera te povratak i susret ispod platana, duga oko dva i pol kilometra. Obje kreću u 13 sati, uz stručno vodstvo, a potrebno se prethodno prijaviti, do četvrtka 30. ožujka, na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Osiguran je i besplatni prijevoz autobusima Libertasa, s polaskom s Pila u 12:30 sati, uz zaustavljanje na stanicama Tommy, Robna kuća Srđ, Komolac i Mokošica.

Tko želi naučiti plesti pomice i pengati jaja radionica će biti organizirana u poslijepodnevnim satima u subotu, od 15 do 18 sati u Ljupču, ispred Doma. Tu će se moći kupiti i domaći autohtoni proizvodi lokalnih OPG-ova, poput poma, pinica, penganih jaja, meda, ulja, vina, povrća, rogača, džemova, prirodnih melema, sadnica te prigodni uskrsni ukrasi Udruge osoba s invaliditetom „Prijatelj”. I za ovo događanje organiziran je besplatni prijevoz autobusima Libertasa, s polaskom u 14:30 sati s Pila i u 18:00 povratak s Ljupča nazad.

Ljubač će u subotu popodne odzvanjati glazbom, od onih najmlađih iz KUD-a „Marko Marojica” Župa Dubrovačka i KUD-a „Sveti Juraj” Osojnik do Ženskog vokalnog ansambla VALDINOCE Orašac, Trija Estam, Limene glazbe Zaton i DJ-a Vjeverice.

Drugog dana, u nedjelju 2. travnja, u 15 sati na Osojniku počinju seoske igre za djecu, žene i muškarce. Sposobnost i snaga moći će se okušati u tradicionalnim igrama poput trčanja u vrećama, nošenja jaja na kuhači, potezanja konopa, a sve uz pratnju DJ-a Vjeverice, dok je u 17 sati dodjela nagrada i koncert grupe Viva.

A kome je draže sjesti i jesti, seoska domaćinstva gornjih dubrovačkih sela (Musladin - Ljubač, Laptalo – Gromača, Koraćevo – Orašac i Knez – Pobrežje) pozivaju vas sve subote i nedjelje u travnju da u njih objedujete, uz posebnu ponudu jela i prethodnu rezervaciju.

Program „Uskrs u Primorju” organiziraju Grad Dubrovnik i Turistička zajednice grada Dubrovnika i pozivaju u đir i uživanje u zelenom i mirisnom okruženju dubrovačkih Gornjih sela.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) pokrenula je ciklus predavanja Znanost u žarištu, a na prvom je Lovro Kunčević iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku govorio o dubrovačkoj diplomaciji, kako je Dubrovnik okružen velesilama uspio sačuvati neovisnost 450 godina.

Na predavanju „O njegovanju (ne)ovisnosti: dubrovačka diplomacija i europske velesile u novom vijeku” viši znanstveni suradnik Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku Lovro Kunčević istaknuo je u srijedu kako je Dubrovnik kroz povijest postao važan posrednik između Istoka i Zapada, osigurao je da njegovu neovisnost istodobno štiti nekoliko velikih sila, a naklonost moćnih država održavao vještom diplomacijom.

Podsjetio je da se Dubrovačka Republika, neovisna od 1358. do 1808., nalazila na tromeđi tri velika mediteranska imperija – Osmanskog Carstva, Mletačke Republike i Španjolskog Imperija.

Standardan sažetak dubrovačke povijesti glasi: iako je ležao na granici carstava, čak civilizacija, Dubrovnik je svoju neovisnost sačuvao stoljećima i pretvorio se u važnog posrednika između Istoka i Zapada. No, ta uvriježena ocjena tek otvara ključno pitanje kako je to Dubrovniku uspjelo i kako je sićušna državica okružena velesilama uspjela sačuvati svoju neovisnost 450 godina i uvjeriti moćne susjede da im je korisnija kao neovisna republika nego kao dio njihovih posjeda, smatra Kunčević.

Po njegovom sudu, presudna za opstanak Dubrovnika bila je činjenica da je stvorio sustav međunarodnih zaštitnika, odnosno osigurao da njegovu neovisnost istodobno štiti nekoliko velikih sila.

- Dubrovnik se pretvorio u potrebu velikih sila i zato je preživio. Pružao im je usluge koje nisu mogli dobiti od drugih, poput dostavljanja vijesti o njihovim neprijateljima, slanja resursa i radne snage, otkupa zarobljenika ili trgovačkog posredovanja. Podatke je Dubrovnik skupljao zahvaljujući razgranatoj trgovačkoj mreži, jer su njegovi trgovci bili obavezni dubrovačkim vlastima slati vijesti koje bi se zatim slale u zapadnoeuropske države. Poruke su često bile šifrirane pa se primjerice sultan nazivao župnikom od Slanog, što je bio šifrirani naziv za Carigrad. - rekao je Kunčević.

- Dubrovčani su bili optuživani da špijuniraju za drugu stranu i te su optužbe bile uglavnom potpuno točne. Dubrovnik je stoljećima pomagao i Osmanlijama i kršćanskim državama, bio je najuspješniji dvostruki špijun i ratni profiter novovjekovne Europe. Dubrovnik je postao Hong Kong renesanse. - rekao je Kunčević.

- U 16. stoljeću bio je gospodarski razvijeniji od većine zapadnoeuropskih zemalja, a BDP mu je bio blizu venecijanskog. Bio je jedini dio Hrvatske koji je svojedobno bio među ekonomskim najrazvijenijim državama svijeta. Ključno oružje bila je neutralnost te od sredine 15. do ranog 19. stoljeća Dubrovnik nije sudjelovao ni u jednom jedinom europskom ratu. Neutralnost je omogućavala trgovanje i u vrijeme ratova i tada bi profit eksplodirao. - kazao je Kunčević.

Najveći među mnogim zaštitnicima Dubrovnika bio je osmanski sultan jer je Dubrovnik bio tributarna država Osmanskog Carstva kojem je plaćao godišnji danak od 12.500 dukata i zauzvrat dobio ogromne trgovačke privilegije i vojnu zaštitu.

- S Osmanskim Carstvom Dubrovnik je imao najtrajniji odnos. Bez Osmanskog carstva ne bi bilo ni Dubrovnika. - rekao je Kunčević, dodavši da su sličan položaj, između Osmanskog Carstva i kršćanskog svijeta, imale i Vlaška, Moldavija, Transilvanija, Krimski Tatari te Kozaci u Ukrajini.

Osim Osmanskog Carstva, Dubrovnik se oslanjao i na zaštitu Španjolske, pape, Austrije, Francuske, pa i na Veneciju kao svog glavnog suparnika.

- Dubrovačka neovisnost počivala je na višestrukoj ovisnosti, a u 17. stoljeću neki autori Dubrovnik nazivaju sette bandiere jer je služio sedam vladara. Prema ocjeni francuskog diplomata iz 18. stoljeća, Dubrovnik istovremeno priznaje više od jednog gospodara da se ne bi pokorio nijednome. - kazao je Kunčević.

Pojasnio je da su Dubrovčani širili svoj manevarski prostor ispričavajući se pritiskom druge države, a kad bi došli u sukob s drugom državom, nastojali su taj sukob internacionalizirati

- Dubrovnik je naklonost moćnih država također održavao vještom diplomacijom koja svoju učinkovitost može uvelike zahvaliti nekonvencionalnim metodama poput poniznosti i moralnih ucjena. Usavršio je pregovaranje iz pozicije slabosti. Dok su drugi diplomati svoje vladare pokušavali prikazati moćnijima nego su bili, dubrovački su stoljećima činili suprotno i pokušavali europske dvorove uvjeriti u slabost, krhkost i siromaštvo svoje republike. Opisivali su se kao crvi, dok su se druge države opisivale kao lavovi, sokolovi ili zmajevi. - rekao je, uz ostalo, Kunčević.

Iznio je podatke o tome da se dubrovačkim diplomatima u uputama savjetovalo da govore plačnim glasom, očima punim suza, da se bace na pod i briznu u plač, a neki diplomati su čak u rukavu skrivali iglu da lakše zasuze.

- Sekondo Gozze, diplomat u Carigradu, bio je majstor u plakanju. Toliko je plakao da bi mu odjeća bila mokra od suza. Plakanje je bilo oblik pritiska na drugu stranu, a novovjekovnim vladarima je bilo stalo pokazati se dobronamjernima i milosrdnima. - kazao je Kunčević, istaknuvši da su svi dubrovački diplomati bili amateri jer nije postojala škola za diplomate.

No, pojasnio je da je Dubrovnik bio društvo trgovaca koji su cijeli život pregovarali, a dubrovačka aristokracija je bila trgovačka, a ne zemljoposjednička i ratnička kao drugdje.

- Dubrovačka Republika bila je krajnje arhaična u pogledu organizacije, jer tek krajem 17. stoljeća uvodi stalne veleposlanike, a sve do svog kraja nije imala ništa nalik ministarstvu vanjskih poslova. Takve diplomatske metode bile su uspješne sve do dolaska Napoleona koji je srušio dotadašnje geopolitičke odnose u Europi pa se u trenutku približavanja francuske i ruske vojske Dubrovnik morao opredijeliti za jednu od strana, a nakon Napoleonova sloma na Bečkom kongresu 1815. kao ratni plijen postao je dio Habsburške Monarhije. - kazao je.

Lovro Kunčević (1979.) diplomirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je na Central European University (Budimpešta), odsjeku za medijevistiku, a na tom odsjeku je i doktorirao 2012. godine. Od 2007. zaposlen je u HAZU, Zavodu za povijesne znanosti u Dubrovniku.

HAZU je pokrenuo ciklus predavanja Znanost u žarištu kojima je cilj na zanimljiv i pristupačan način predstaviti rezultate istraživanja njenih znanstveno-istraživačkih i muzejsko - galerijskih jedinica u okviru kojeg je ovo održano kao prvo.

dpp/HAZU