Prije nešto više od mjesec dana četvorica hrvatskih branitelja, veterana, časnika i dočasnika HV-a u mirovini Nenad Kamenar, Božidar Sambolec, Miljenko Varga i Krasnodar Špoljarić uputili su se pješke na put dugačak više od 1.100 kilometara, od grada Vukovara pa sve do Pelješkog mosta. Želja im je bila na taj način obilježiti otvaranje Pelješkog mosta i konačno cestovno spajanje istoka i juga Hrvatske.

Putem su prošli važne gradove i mjesta iz Domovinskog rata, gdje su se poklonili i zapalili svijeće svim poginulim hrvatskim braniteljima, da bi danas u 11:45 sati stigli na Rabu odakle seže pogled na Pelješki most, a gdje su ih dočekali župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i načelnik Općine Gornji Kneginec Goran Kaniški.

Idejni začetnik i voditelj akcije Nenad Kamenar istaknuo je kako se sama ideja rodila u rujnu prošle godine.

- Svojim pješačenjem željeli smo odati počast svim poginulim hrvatskim braniteljima, koji su sanjali ovaj trenutak, ali ga nisu dočekali, kao i svima onima koji se još uvijek vode kao nestalim, njihovim obiteljima, i podsjetiti širu javnost na njihov nemjerljiv doprinos u Domovinskom ratu, kao i na njihovu žrtvu, što mi danas možemo svjedočiti ovom povijesnom događaju. – kazao je Kamenar.

Svakodnevno su pješačili između 20 do 30 kilometara, a Božidar Sambolec, bivši djelatnik PU varaždinske, istaknuo je kako je put prošao i više nego odlično.

- Možda u početku nismo bili svjesni u kakav smo se pothvat upustili. Morali smo se naviknuti na vrućine od sunca, kao i užarenog asfalta. Međutim, kada se tijelo na to naviknulo, ali i naše glave, sve je išlo puno lakše. Sada kada pogledam koliko toga smo prošli i što smo sve doživjeli, s ponosom i ispunjenog srca, mislim da bi mogao i natrag ako bi trebalo. – rekao je Sambolec.

Ono što ih je izvlačilo iz kriza, nesumnjivo je bio humor, otkrio je Krasnodar Špoljarić.

- Da nije bilo humora, lupali bi glavom o zid, mislim da ne bismo to mogli izdržati. Trebalo je tu trojicu trpjeti, svaki dan s nekom novom boljkom, novim žuljem, novom krizom. – kroz smijeh je rekao Špoljarić ističući kako se sad nadomak Pelješkog mosta osjećaju ponovno kao da imaju 20 godina, isto toliko kao i kada su 90-tih krenuli u obranu svoje zemlje.

Iako svaki sam sa svojim mislima, svojom borbom, na putu ipak nisu bili sami. Uz odličnu logističku potporu, podršku su im dali i brojni stanovnici gradova i mjesta kroz koja su prolazili.

- Ljudi su ti koji su nas nosili, dizali nam moral, davali nam podršku, bez njih ne znam bih li sada bio ovdje punog srca i širokog osmijeha. U početku nisu znali tko smo i kamo idemo, ali vijesti su se brzo širile te su nas dočekivali, nudili nam okrjepu, pomoć i zaista im hvala na tome. – rekao je Miljenko Varga.

Na brdu Raba dočekali su ih župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i načelnik Općine Gornji Kneginec Goran Kaniški.

- Ovo je izniman pothvat, za koji nisam siguran hoćemo li mu opet svjedočiti i kada. Pješačiti više od mjesec dana od grada heroja Vukovara, preko Osijeka, Našica, Lipika, Varaždina, Zagreba, Plitvica, Knina, Splita, Brača pa do krajnjeg odredišta Pelješkog mosta, po nesnosnim vrućinama, uzavrelom asfaltu, bolnim i ponosnim sjećanjima na Domovinski rat koja te sustižu na svakom koraku – pitanje je snage, volje, ljubavi i poštovanja. A sve u spomen na doprinos varaždinskih branitelja u obrani, oslobođenju i stvaranju naše Domovine. Također smatram da bolje prigode za jedan takav poduhvat, kao što je otvorenje Pelješkog mosta nema. Sutra se konačno cestovno spajaju sjever i jug Hrvatske. Stoga još jednom čestitke našim kolegama braniteljima na ovom pothvatu, ali isto tako jedno veliko hvala svima onima koji su im logistički pomagali u samim pripremama i na tom putu, kao i njihovim obiteljima koje su im bile najveća podrška. – istaknuo je župan Stričak.

Varaždinski branitelji će u utorak među prvima proći Pelješkim mostom.

JP

U povodu obilježavanja 150. obljetnice osnutka, Dubrovački muzeji u subotu su u Kneževom dvoru otvorili središnju izložbu jednostavno i prigodno nazvanu „150 godina Dubrovačkih muzeja”.

Izložba prati muzeološke razvojne faze Ustanove od samih početaka do danas i koncipirana je u 11 tematskih cjelina: povijesni razvoj, zaslužni muzealci, fundus, izložbena i izdavačka djelatnost, stalni postavi, istraživanja, edukativno - pedagoška djelatnost, restauracije i konzervacije, suradnje i „iza scene“. Na izložbi se može vidjeti i rekonstrukcija kabineta Antuna Dropca, osnivača Domorodnog muzeja, s originalnim predmetima iz 19. stoljeća. Predstavljena je i dokumentarna građa, raritetni predmeti kulturno - povijesne i umjetničke vrijednosti iz fundusa pribavljeni donacijama i otkupima, kao i izbor predmeta otkrivenih tijekom arheoloških istraživanja na dubrovačkom području.

Voditeljica projekta je viša kustosica i ravnateljica Ivona Michl koja, uz višu kustosicu Anu Kaznačić Skurić, potpisuje stručnu koncepciju izložbe, dok su tematske cjeline obradili kustosi Dubrovačkih muzeja: Bruno Bijađija, Ljerka Dunatov, Marina Filipović, Branka Hajdić, Ana Kaznačić Skurić, Dino Lokas, Tonko Marunčić, Ivona Michl, Dragana Moravec, Domagoj Perkić, Aleksandra Piteša i Lucija Vuković. Voditelj izrade tehničkog postava je preparator za drvo Dubrovačkih muzeja Željko Ćatić, a autor izrade figure u prirodnoj veličini Antuna Dropca je restaurator za kamen Dubrovačkih muzeja, akademski kipar Ivan Mladošić.

- Kao prva kulturna ustanova Grada Dubrovnika i jedan od najstarijih muzeja u Hrvatskoj, Domorodni muzej koji je bio prethodnica Dubrovačkih muzeja, osnovan je na poticaj Trgovačke komore i Općinskoga vijeća 1872., a za javnost je otvoren 1873. godine. Danas su Muzeji kompleksna ustanova u čijem sastavu djeluju Kulturno - povijesni muzej u Kneževu dvoru, Pomorski muzej u tvrđavi svetog Ivana, Etnografski muzej u žitnici „Rupe“ te izložbe Arheološkog muzeja u tvrđavi Revelin. Fundus Muzeja danas čini preko 50 tisuća predmeta. – istaknula je na otvaranju voditeljica projekta i ravnateljica Ivona Michl.

Također se osvrnula na bogatu izložbenu i izdavačku djelatnost Dubrovačkih muzeja:
- U zadnjih 20 godina, Muzeji su izdali više od 100 muzejskih publikacija, uključujući kataloge, vodiče po stalnim postavima, razne monografije, zbornik Dubrovačkih muzeja, edukativne publikacije i brojne druge tiskovine. Realizirali su 143 vlastite izložbe iz fundusa, kao i brojne gostujuće izložbe u suradnji s raznim hrvatskim i međunarodnim kulturnim institucijama. Kontinuiranim djelovanjem posljednjih 150 godina uspješno smo brinuli i skrbili o kulturnoj i spomeničkoj baštini, kao i povijesnom nasljeđu Dubrovnika i njegove okolice. – rekla je Michl.

Na kraju se zahvalila svim bivšim i sadašnjim djelatnicima Dubrovačkih muzeja, posebno tehničkoj službi i stručnim djelatnicima koji su dali svoj doprinos u realizaciji ove izložbe, zaposlenicima Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik koji su za potrebe izrade replike kabineta ustupili predmete iz svoje bogate prirodoslovne zbirke i originalne vitrine koje su nekada krasile stalni postav Muzeja u tvrđavi svetog Ivana, Restauratorskoj radionici za metal Sveučilišta u Dubrovniku, Odjelu tehnike Dubrovačkih ljetnih igara koji su povodom otvaranju izložbe prigodno osvijetlili Knežev dvor te osnivaču Gradu Dubrovniku na potpori tijekom 150 godina djelovanja Muzeja.

Na otvaranju je govorio i predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica.
- Ovo je najznačajnija kulturna ustanova Grada Dubrovnika, a o tome svjedoči ovo mjesto koje vam je dato na upravljanje. Vi ste svjetionik dubrovačke povijesti, vi ste danas ambasadori Dubrovnika. Ono što je izazov vremena u kojem živimo jest digitalizacija, brzina ali nažalost i površnost. Stoga je na vama veliki izazov, a to je kako našu povijesnu baštinu predstaviti posjetiteljima, mladim generacijama i novim naraštajima. Moram se još jednom zahvaliti svim vrijednim djelatnicima na predanom radu i angažmanu, kao i vizionarima koji su udarili temelje Dubrovačkih muzeja. – istaknuo je Marko Potrebica.

Izložbu je otvorila izaslanica ministrice kulture i medija Republike Hrvatske i zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić.
- Ovo je godina velikih jubileja. Uz 150 godina Dubrovačkih muzeja, ove godine obilježavamo i 750 godina Statuta. Iako ih dijeli 600 godina, njihovo postojanje svjedoči o kontinuitetu Grada, sustavnoj brizi za Grad, za život u Gradu i ono što smo naslijedili. S tim što ove važne obljetnice obilježavamo govorimo o tome koliko nam je to nasljeđe važno i koliko smo spremni od povijesti učiti te sve ono što je dobro oplemenjivati. Kao zamjenica gradonačelnika Frankovića želim naglasiti kako je zaista puno truda i posvećenosti uloženo u vremenu pandemije gdje su djelatnici iskazali znatan interes za suradnjom i pokazali svu svoju kreativnost i angažman kroz projekt #karantenadubrovnik2020. U ime ministrice Obuljen Koržinek čestitam još jednom svima u nadi da će ova institucija nastaviti uspješno djelovati kao i do sada. – rekla je zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić.

U prigodnom programu nastupio je Folklorni ansambl Linđo koji je izveo Dubrovačku kontradancu.

Velika obljetnička izložba „150 godina Dubrovačkih muzeja“ koju prate i novi prigodni suveniri, ostaje otvorena do 31. prosinca.

dpp

Izložba „Od Carigrada do Istanbula - Fotografije rumelijske strane Bospora od sredine 19. do 20. stoljeća“ autora dr. Sinana Genima otvorena je sinoć u Rupama. Izložba fotografija plod je suradnje gradova prijatelja Dubrovnika i Beyoğlua, a u organizaciji su sudjelovali Dubrovački muzeji i Zaklada Suna i İnan Kıraç. Postav izložbe satkan je od djela majstora – fotografa koji su svoje umijeće razvijali u Istanbulu krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Jedinstveni izbor iz Kolekcije istanbulskih fotografija u vlasništvu Sune i İnana Kıraça otkriva veličanstvene građevine, svakodnevicu i intrigantne ličnosti Istanbula iz prošlosti.

Prisutnima su se obratili ravnateljica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl, kustos dubrovačke izložbe i voditelj Etnografskog muzeja Rupe Ivica Kipre, autor izložbe dr. Sinan Genim, dogradonačelnik Beyoğlua Yusuf Ulutaş, dok je izložbu otvorio gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

Gradonačelnik se u svom obraćanju osvrnuo na 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Turske, kao i na odlične odnose dvaju gradova prijatelja.

– Ovim događajem nastavlja se plodonosna suradnja između Dubrovnika i grada prijatelja Beyoğlu-a, u području promocije kulturne baštine i njegovanja umjetničkog stvaralaštva. - rekao je.

Podsjetio je i na povijesnu povezanost Dubrovnika I Istanbula istaknuvši povijesnu činjenicu da je konzulat Dubrovačke Republike u Istanbulu utemeljen još 1688. godine, a prvo dubrovačko poslanstvo Osmanlijama dogodilo se 1430. na poziv sultana Murata II koji je Republici dao pismeno jamstvo za sigurnost kretanja i trgovanja na osmanskom tlu.

- Upravo je replika originalne mramorne ploče Konzulata Dubrovačke Republike u Istanbulu iz 1720. godine donirana je Gradu Dubrovniku uoči otvaranja 72. Dubrovačkih ljetnih igara. Tim činom potvrdio se kontinuitet prijateljskih i partnerskih odnosa dvaju sestrinskih gradova čija je povijest duboko isprepletena. - rekao je gradonačelnik ocijenivši da će izložba koja će ostati otvorena do 5. kolovoza nesumnjivo obogatiti kulturnu ponudu Dubrovnika jer će biti dostupna ne samo građanima nego i brojnim posjetiteljima u potrazi za zanimljivim kulturno povijesnim sadržajima.

Otvorenju izložbe nazočila je i generalna konzulica Republike Hrvatske u Istanbulu Ivana Zerec, a ispred Grada Dubrovniak zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić te pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž i pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Julijana Antić Brautović.

Sjajni meteor, koji je u subotu navečer osvijetlio nebo iznad Hrvatske, nije neuobičajena pojava, a putanja je bila paralelna s obalom srednje Dalmacije, tako da bi čak i da je nešto meteorita preostalo, vrlo vjerojatno završilo u moru, objavio je u nedjelju navečer Hrvatski astronomski savez.

Sinoć su u kasnim večernjim satima dobili brojne dojave o preletu vatrene kugle negdje iznad srednje Dalmacije, a kamere Hrvatske meteorske mreže (koje rade u sklopu Globalne meteorske mreže ) iz Huma, Požege, Pule, Zadra, s Jankovca te Zvjezdanog sela Mosor zabilježile su tu nebesku pojavu. Gledano sa Zvjezdanog sela Mosor, vatrena kugla bila je sjajna poput mladog Mjeseca, dok je s 270 kilometara udaljenog Jankovca njezin sjaj bio značajno manji.

Rezultati obrade snimaka pojašnjavaju da je pojava uzrokovana sporadičnim meteoroidom asteroidnog porijekla, koji je svoj svijetli let započeo na 91,8 kilometara visine nad tlom uz ulaznu brzinu od 20,6 kilometara u sekundi. Nakon leta od 6,8 sekundi meteor je prestao svijetliti na visini od 40,4 kilometara pri brzini od oko 5 kilometara u sekundi što ukazuje na to da nije preostalo ništa od izvornog materijala, dakle nema nikakvih mogućih meteorita, priopćio je Hrvatski astronomski savez..

- Ovakve pojave nisu ništa neuobičajeno, i očekujemo da će tijekom ljetnih mjeseci biti još ovakvih dojava uslijed činjenice da puno više ljudi ovih dana vrijeme večernjih i kasnih noćnih sati provodi na otvorenom. - istaknuo je glavni tajnik Dorian Dorian Božičević, zaželjevši mnogo vedrih noći.

Južni

Skupina od pedesetero djece iz Ukrajine stigla je u petak u Dubrovnik gdje će desetak dana boraviti na ljetovanju kako bi se u kupanju, druženju i upoznavanju nove sredine odmaknula nakratko od teške ratne zbilje u svojoj zemlji. Boravak u Dubrovniku pod nazivom „U zagrljaju Libertasa” odvija se u organizaciji Caritasa Dubrovačke biskupije koji je odgovorio na poticaj Hrvatskog Caritasa i ukrajinskog Caritasa Spes.

Djeca iz Ukrajine smještena su u Sjemeništu Dubrovačke biskupije, a zahvaljujući dubrovačkim poduzetnicima i institucijama osigurani su im obroci kao i obilasci dubrovačkih znamenitosti. Uz posjet zidinama i odlazak na Srđ djeca će posjetiti dubrovačke crkve i druge znamenitosti te poći na izlete na Lokrum, Lopud i u Međugorje. Odigrat će humanitarnu utakmicu 25. srpnja s djecom u župi Presvetog Spasitelja u Mokošici, a susrest će se i s dubrovačkim biskupom mons. Rokom Glasnovićem. Ostalo vrijeme djeca u pratnji animatora iskoristit će za kupanje, odmor i razne igre koje su za njih osmislili djelatnici i volonteri biskupijskog Caritasa koji će sve vrijeme biti podrška njihovom boravku u Dubrovniku.

Ovo ljetovanje dio je pilot programa za podršku Ukrajini, nastalog u suradnji s Američkim Caritasom (CRS), a kojim koordinira Hrvatski Caritas. Druga skupina djece boravit će u Dubrovniku u prvoj polovici kolovoza.

Podsjetimo kako je Caritas Dubrovačke biskupije i prijašnjih godina sudjelovao kao suorganizator u sličnim projektima poput programa „Ljeto kao radost“ koji je bio namijenjen besplatnom boravaku obitelji teškog socijalnog stanja iz Vukovara dok je „More prijateljstva“ bilo usmjereno prema djeci iz Slavonije. Župni Caritasi, prema svojim mogućnostima, također su povremeno organizirali boravak djece s posebnim potrebama ili drugih posebnih skupina na moru.

dpp

Redovan promet Pelješkim mostom krenut će u ponoć, odmah nakon ceremonije svečanog otvaranja mosta koja 26. srpnja počinje u 20:15 sati.

Povijesni događaj svečanog otvorenja Pelješkog mosta počet će na odmaralištu Komarna u utorak navečer bogatim scensko-glazbenim programom u sklopu kojega će se obratiti državni vrh i završit će vatrometom, dok je tijekom dana predviđen bogat program na odmaralištu Brijesta.

Mostom, čija je cjelokupna čelično-betonska konstrukcija ispod i iznad vode zajedno teška kao 30 Eiffelovih tornjeva, prometno će biti povezan jug Hrvatske s ostatkom države.

Iz Vlade podsjećaju da je za realizaciju projekta izgradnje mosta ključan ugovor iz lipnja 2017. godine o dodjeli bespovratnih sredstava EK nakon kojeg je uslijedio prigovor BiH da će im biti spriječen otvoreni pristup moru, a bila je sporna i trasa mosta.

Komisija stoga nije mogla financirati projekt te je na njezin upit uslijedio pravno i stručno pripremljen odgovor Hrvatske kojim su otklonjene sve zamjerke BiH. Komisija je uvažila svu argumentaciju Hrvatske i potvrdila da će s bespovratnih 357 milijuna eura financirati gradnju mosta (85 posto troškova).

Pelješki most je svehrvatski projekt, projekt svih hrvatskih građana, naglašavaju u Vladi. Stoga je i sam cjelodnevni program, dodaju, namijenjen građanima koji će tijekom dana moći i pristupiti mostu.

Program otvorenja mosta počinje ujutro u 8 sati u Brijesti, budnicom nekoliko orkestara iz Dubrovačko-neretvanske županije, slijedi u 9 sati utrka trkača svih generacija, u 12 sati kratka utrka lađara ispod mosta, uz nastupe klapa, kulturno-umjetničkih društava i drugih tijekom dana do večernjih sati. Na strani odmorišta Brijesta most će biti otvoren od 10 sati za sve građane i posjetitelje koji njime žele prošetati (do prvog pilona).

Svečanost u Komarni počinje u 20:15 i predviđeno je da će trajati oko sat i pol, uz nastupe Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Dubrovačkih trombunjera, Lada, Linđa, plesnih skupina, kulturno-umjetničkih društava, pjevača, Hrvatsko glazbeno društvo Sv. Cecilija izvest će Morešku, a bit će izvedena i skladba Mateja Meštrovića specijalno komponirana za ovu prigodu.

U sklopu glazbeno-scenskog programa kratko će se obratiti župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, kao izaslanica predsjednice Europske komisije, potpredsjednica EK Dubravka Šuica, video porukom kineski premijer Li Keqiang, a potom premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković te predsjednik Republike Zoran Milanović.

Svečanost u Komarni završit će izvedbom "Himne slobodi", vatrometom tijekom kojeg će zvoniti i zvona svih crkava Dubrovačke biskupije te blagoslovom mosta, a prvi će njime nakon otvaranja proći motociklisti braniteljskih postrojbi.

Tijekom vatrometa mostom će proći i dva automobila hrvatske proizvodnje - Rimčeva Nevera te automobil koji "gradi" proslavljeni automobilistički as Niko Pulić.

Ispod mosta bit će usidrene brojne barke i brodovi, kao i trajekt koji prima oko 400 ljudi, a s obzirom na prostorno ograničenje - nije predviđeno da na samom prostoru mosta bude velik broj građana.

Iz Vlade apeliraju na sve građane da se suzdrže od ispaljivanja bilo kakvih raketa i donošenja pirotehnike s obzirom na velike vrućine odnosno opasnosti od požara.

Južni

U utorak, 26. srpnja 2022. Grad Dubrovnik će obilježiti otvaranje Pelješkog mosta i povijesno spajanje južnog kopna s ostatkom Republike Hrvatske. Jutarnji dio programa održat će se na odmorištu Brijesta, dok je navečer prigodni program predviđen na najljepšoj pozornici, Stradunu, uz izravno praćenje svečanosti otvaranja s Komarne.

Program otvorenja mosta počinje ujutro u 8 sati u Brijesti, uz sudjelovanje oko 150 izvođača iz Dubrovnika. Na program je budnica Gradske glazbe Dubrovnik uz nekoliko orkestara iz Dubrovačko-neretvanske županije, Dubrovački trombunjeri, Limena glazba Zaton, KUD Komolac i Dubrovačke mažoretkinje. U 9 sati održat će se povijesna DU-Motion utrka s 250 trkača, nakon čega u 10 sati slijede nastupi Plesnog studija Lazareti, Plesnog studija 3V, Plesno-rekreacijskog studija Dubrovnik te nastup KUD-a Osojnik. Organizatori su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica Grada Dubrovnika I JP Libertas.

Na strani odmorišta Brijesta most će biti otvoren od 10 sati za sve građane i posjetitelje koji njime žele prošetati (do prvog pilona).

Večernji dio programa za građane i posjetitelje počinje od 19 sati na Stradunu, uz izravan prijenos događanja s Pelješkog mosta na video zidu. U produkciji Dubrovačkih ljetnih igara, u glazbenom dijelu manifestacije nastupit će DJ Milo Kravarević i Klapa Subrenum, a zbog stranih posjetitelja, voditelj Mislav Ćimić moderirat će program na hrvatskom i engleskom jeziku.

Svečanost u Komarni završit će izvedbom “Himne slobodi”i vatrometom tijekom kojeg će zvoniti i zvona svih crkava Dubrovačke biskupije.

Dođite na Stradun u utorak i budite i vi dio ovog povijesnog trenutka svečanosti otvorenja Pelješkog mosta, uz ugođaj koji će na najljepšoj ulici osigurati gostujući izvođači.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Zagrebački kvartet nastupit će s nagrađivanim fagotistom Žarkom Perišićem i klarinetistom Milanom Miloševićem u ponedjeljak, 25. srpnja u atriju Kneževa dvora u 21:30 sati, a na programu će se naći izabrane skladbe Dowlanda, Brahmsa, Mozarta, Dvořáka i Samandarija.

Večernji program imena Priče o ljubavi, nadanju i patnji donosi izabrana djela u rasponu od 16. do 21. stoljeća tijekom kojeg će publika imati priliku čuti jedno od najizvođenijih djela Johna Dowlanda, ciklus sedam polaganih pavana Lachrimae Tristes ili Sedam suza. Uslijedit će Kvintet za klarinet u h-molu u četiri stavka Johannesa Brahmsa nastao 1891. godine. Na programu je i novo djelo za fagot, basetni klarinet i gudački kvartet to the Tales Unsaid skladatelja Farshida Samandarija, Kvartet za fagot u F-duru Wolfganga Amadeusa Mozarta koji je originalno napisao za oboistu Friedricha Ramma te stavci Moderato i Tempo di Valse iz Serenade za gudače Antonina Dvořáka kojom je skladatelj postao dobro poznat širok koncertnoj publici.

– Iznimno se radujemo muziciranju u Kneževu dvoru na Dubrovačkim ljetnim igrama. Naš komorni ansambl Zagrebački kvartet čine fenomenalni glazbenici koji su u stanju uklopiti se s najvećim izazovima u literaturi te s gostujućim glazbenicima, kao što smo kanadski umjetnik na klarinetu i profesor Milan Milošević, jedan od idejnih tvoraca programa kojega ćemo izvesti, i ja na fagotu. Program Priče o ljubavi, nadanju i patnji pod pokroviteljstvom je kanadskog veleposlanstva u Hrvatskoj te Kanadskog vijeća za kulturu preko kojega je uvršten i kanadski skladatelj Fashid Samandari, a za ovu priliku napisao je prigodnu skladbu koju ćemo praizvesti – kazao je fagotist Žarko Perišić.

Zagrebački kvartet prvi je trajni i profesionalni ansambl svoje vrste na hrvatskoj glazbenoj sceni. Koncept njihovih programa čini široki repertoarni raspon od klasike i tzv. željeznog kvartetskog repertoara do suvremenih autora s posebnim naglaskom na hrvatsko stvaralaštvo. Dobitnici su brojnih nagrada i priznanja, među kojima su nagrade Milka Trnina, Vladimir Nazor i Vatroslav Lisinski, niz diskografskih nagrada Porin, Vjesnikova nagrada Josip Štolcer Slavenski, Povelja Republike Hrvatske za osobite zasluge u kulturi i druge. U atriju Kneževa dvora pridružit će im se solisti, nagrađivani Žarko Perišić, prvi fagotist Simfonijskog orkestra HRT-a i iskusni profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Nastupio je kao solist s brojnim orkestrima i ansamblima te sudjelovao na mnogim festivalima. Pozornicu će dijeliti i s klarinetistom Milanom Miloševićem, predstavnikom i sponzoriranim umjetnikom kanadskog Legere Reedsa, američkog Silverstein Worksa i mađarskog Stowasser J. Tarogata te predavačem klarineta na Kanadskom Kraljevskom Muzičkom Koledžu, kao i solo klarinetistom Interkulturalnog orkestra (VICO) u Vancouveru. Kao istaknuti solist i izvođač ansambla nastupio je na festivalu suvremene glazbe Groundswell te Festivalu nove muzike sa simfonijskim orkestrom Winnipega. Nastupao je s društvom Vancouver New Music, The Redshift Music Societyem i koncertnim serijalom Virtuozi na Sveučilištu u Winnipegu te kao vanjski suradnik s Vancouverskim simfonijskim orkestrom. Angažirani je umjetnik Summit Recordsa iz Arizone (SAD) i Chroma Disca iz Vancouvera, Kanada.

Ulaznice za koncert dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr te na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1), svakim danom od 9 do 21:30 sati. Kupnjom Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10 % popusta dok kupnja u iznosu od preko 500 kn donosi voucher za 30 % popusta na festivalske suvenire.

DLJI

Suprotno dominantnom mišljenju, kantor, jedna od najbrojnijih bijelih riba, može se udicom loviti i u najtoplijem dijelu godine. Samo ga treba pronaći na „ljetnoj adresi“ i loviti na primjeren način.

Kantora sada treba tražiti daleko od obale i površine jer preferira predjele gdje je temperatura mora skoro posve ista tijekom cijele godine. Danju je rijetko pliće od 20, a spušta se do 50 ili 100 m, rijetko gdje i do 150, a najdublje se spušta oko kraja kolovoza. Noću je pliće. Kao i u ostatku godine, najradije je na kamanitom i ljušturastom dnu, osobito na brakovima, posebice na njihovim strmijim dijelovima.

Slijedom svega navedenog, očito je da ljetni lov kantara zahtjeva dosta vremena i udaljavanje od obale. No, za uspjeh nije dovoljno samo to nego i na poseban način kompletirani pribor, osjetljiv i lagan.

Izvlačiti plijen s velikih dubina je najlakše pomoću štapa i role. Može se koristiti klasični brodski dužine 1,8 do 2,4 m, ali su prikladniji znatno duži, najbolje ne kraći od 4 m, obvezno kruti, brže akcije. Vršnjak štapa mora biti što osjetljiviji najlonski, kod dužih štapova ne kraći od pola metra. Na štap je neophodno potrebno montirati kvalitetnu rolu srednje veličine, malog ili srednjeg prijenosnog odnosa.

Kako će se pribor kompletirati i kojom tehnikom udičariti ovisi o tome u koje doba će se loviti. Za dnevni lov neophodno je koristiti prilično tanak bulentin s dugim privezima, pramama, primulama. Za lov do 60 - tak metara dubine, gdje nema jakog kurenta, najprikladnija je osnovna najlonska struna debljine 0,28 do 0,30 mm. U kurentu je bolje loviti s osnovnom strunom od tanje, „PE“ višenitke promjera oko 0,17 mm, ali je za ublažavanje udaraca između nje i završnjaka neophodno montirati ublaživač, „shock leader“, dužine najmanje 15 m od elastičnog najlona debljine 0,35 mm.

Završnjak je najbolje kompletirati s utegom na kraju i tri priveza poviše. Kako se kantor zna ponašati veoma nepredvidljivo, odnosno žestoko i odlučno napadati bilo koji mamac, ali i neuzimati najomiljenije mu delicije, umjesto „svaštarskim“ bolje je loviti završnjakom kompletiranim tako da na kantoru najprimaljiviji način prezentira mamce - tako da se njišu u kurentu. Takve pokrete mamcima omogućavaju samo dugački privezi, najbolje dugi 60 do 70 cm od „FC“, fluorougljične strune debljine 0,30 do 0,33 mm. Montirati ih treba na najlonsku osnovu od oko 2,50 m, promjera 0,33 do 0,35 mm.

Suprotno dominantnom vjerovanju, kantor se ne hrani samo na dnu nego i poviše njega. Zato donji privez može biti i metar poviše olovnice. Štoviše, u priboru je dobro imati i produžetak od 4 do 5 m, izrađen od nešto tanjeg najlona nego osnova završnjaka. Pomoću njega, a s utegom na dnu, mamci će biti izloženi direktnom pogledu riba koji su se digle značajnije poviše dna.

Kantor ima relativno mala usta pa ni najveći, kapitalci od 2 do 3 kilograma ne mogu progutati udicu širu od 10 mm. Loviti ih je dobro „parangalkama“, još bolje „kristalkama“, a najbolje udicama oblika „beak“, s prstenom za vezivanje. Prednost treba dati srednje debelim i dugačkim modelima sa što oštrijim vrhom.

Kad je raspoložen za ishranu kantor se može loviti bilo kojim mamcem. Poslastica su mu mekani dijelovi velikog crva te sarđela, koja je jedno od najbolji rješenja za lov do dubina od oko 40 metara. Mamčiti se mogu i drugi crvi, komadi gavuna, lignje, lignjuni, muzgavci, hobotnice, trpovi itd. No, za ljetni lov na velikim dubinama vjerojatno najbolje rješenje je sipica od koće. Otporna na duge faze izvlačenja i s prirodnom fosforescencijom neodoljiva je krupnim kantorima, ali i ostalim ribama koje s njima dijele staništa.

Tijekom toplijeg dijela godine kantori žive u raspršenim jatima. Da bi ih se privukli i zadržali u zoni ribolova prije i tijekom lova treba primamljivati. Primamu je najbolje praviti od slabo posoljene sveže samljevene srdele i zbog štednje pomiješane sa zemljom, najbolje glinom.

Nakon sidrenja primamu u vreći za povrće treba spusti na dno pa podignuti 3-4 m i povremeno protresti. Niz sidreni konop primamu je dobro spuštati kad se lovi na dubinama do tridesetak metara. Naime, do tih dubina kurenat je najčešće samo jedan. On plovilo i primamu nosi u istom smjeru što znači da i ribe dovodi do mamaca. Na većim dubinama, pak, najčešće su dva kurenta suprotnih pravaca. Spusti li se primama niz sidreni konop u njih, donji bi je kurenat nosio od plovila. Zato je na velikim dubinama primamu najbolje spustiti direktno pod plovilo.

Nakon toga u more se može spustiti i pribor koga lagano treba zategnuti kad olovnica dotakne dno. Napad kantora se osjeti kao nekoliko žešćih udaraca pa još nekoliko slabijih. Kontrirati ne treba previše jako, jer bi se moglo dogoditi da udica prekine usnicu ribe za koju se najčešće zakači. Ulovljen će se tek povremeno očajničkim trzanjem pokuša osloboditi. U pravilu, s otporom prestaje oko sredine dubine. Ulovljenog treba premjeriti i vratiti u more ako je kraći od 18 cm.

Pri odabiru mjesta lova treba imati na umu da kantor voli kurenat te da se često drži na njegovoj granici sa zavjetrinom. Najbolji ulovi se postižu u vrijeme smjene plime i oseke, osobito kad se more počinje dizati. Tijekom ljeta, posebice na njegovom isteku kantor se najintenzivnije hrani u vrijeme slabije dnevne vidljivosti. Najbolje kad se pojavi prvo jutarnje svjetlo. Zato, da bi se ostvario dobar ulov kantora, ljeti treba poraniti. Loviti treba sve dok nakon smjene ne pojača kurenat. Tek nešto slabije nego u ranim kantor se dobro lovi u kasnim popodnevnim satima. Posebno dobri dnevni ulovi mogu se očekivati po bonaci ili laganim južnim vjetrovima te po lagano oblačnom vremenu.

Balet Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu očarao je festivalsku publiku sinoć u parku Gradac izvodeći neoromantični balet u dva čina „Ponos i predrasude” redatelja i koreografa Lea Mujića, nastalog prema istoimenom kultnom romanu Jane Austen, a na programu je još večeras u 21:30 sati.

Sinoćnju spektakularnu izvedbu baleta Ponos i Predrasude, u režiji iznimnog i nadaleko priznatog baletnog umjetnika suvremenog stila Lea Mujića, festivalska publika je u jednom dahu pratila uz pljeskom popraćene promjene misaonih procesa te je na kraju izvođače nagradila ovacijama i višeminutnim aplauzom za kojeg se činilo da neće nikada stati. Balet Ponos i predrasude, praizveden 2020. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, na dva dana pretvara park Gradac u kulisu priče o životu ruralnog engleskog društva s početka 19. stoljeća. Na odabranu glazbu engleskih skladatelja različitih generacija u prvi plan postavljen je ljubavni narativ mlade Elizabeth Bennet koja se, kao i njezine četiri sestre, mora udati za bogata muža. Pokušaje sestara da si osiguraju pristojan život ne gubeći dostojanstvo i ne odustajući od svojih romantičnih žudnji prikazali su sjajni baletani i balerine zagrebačkog HNK.

- Balet je jako teško napraviti, to je jedna velika, ranjiva, sofisticirana, apstraktna umjetnost koja zaslužuje svo poštovanje. Kratak je vijek kojeg plesači provedu na sceni, a jedan fragment njihovog života se dogodio večeras u ovom fenomenalnom gradu, na ovoj fenomenalnoj sceni. Uz fantastično vrijeme i nevjerojatan prostor, imam dojam kao da je ovaj balet došao kući - istaknuo je netom nakon izvedbe koreograf i redatelj Leo Mujić.

Uz Mujića, autorski tim čine dramaturg Bálint Rauscher koji je sudjelovao i u odabiru glazbe, scenograf Stefano Katunar s asistenticom Aleksandrom Anom Buković, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović s asistenticom Mijom Rejc Prajninger, oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek te oblikovatelj zvuka Svebor Zgurić. Asistentica koreografa je Suzana Bačić, baletna majstorica Milka Bartolović, glazbena voditeljica Ljudmila Šumarova, a glazbeni korepetitor Teo Visintin.

Pred festivalskom publikom Balet zagrebačkog HNK-a Ponos i predrasude izvodi još večeras, 24. srpnja u 21:30 sati u parku Gradac. Ulaznice su dostupne preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr te na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1), svakim danom od 9 do 21:30 sati. Kupnjom Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10 % popusta dok kupnja u iznosu od preko 500 kn donosi voucher za 30 % popusta na festivalske suvenire.

DLJI

Uz cjelodnevni program uz otvaranje Pelješkog mosta istim povodom u utorak, 26. srpnja sve crkve na području Dubrovačke biskupije zvonit će u 20 sati.

Iz Biskupije Dubrovačke navode da će se zvona oglasiti „pozdravljajući tako izgradnju i stavljanje u uporabu ovog infrastrukturnog projekta važnog za sve stanovnike, a time i vjernike, juga Hrvatske”.

dpp

Dan nakon što je Grad Dubrovnik objavio kako su dvije osobe kažnjene zbog nedoličnog odijevanja iz Porta je stigla snimka koja pokazuje da je takvo odijevanje ništa prema onom što je na snimci.

Naime, nepoznati par prepustio se strastima na pižulu u Portu i nije se dao smesti niti prolaznicima, a jedan je i sve snimio. Doduše, nije dugo trajalo, bilo je brzinski, s nogu, oko minute.

dm