Mladi skladatelj s Kosova Ardian Halimi predstavio se festivalskoj publici sinoć, u atriju palače Sponza u sklopu dvotjedne rezidencije na projektu #synergy: Sharpening the capacities of the classical music industry in the Western Balkans, a čiji su partner i Dubrovačke ljetne igre. Razgovor je vodio pomoćnik intendantice za glazbeni program, Tomislav Fačini.

Prvu glazbenu poduku Ardian Halimi dobio je od svoga brata, a nakon školovanja na rodnom Kosovu, Halimi seli u Njemačku u potrazi za vlastitim glazbenim jezikom i novim znanjem. Sklada djela različite forme, za solo instrumente, ansamble, orkestre, zborove te komornu glazbu, ali i djela za eksperimentalne nijeme filmove iz 1920-ih. Publici je predstavio vlastite kompozicije, komornu skladbu praćenu umjetničkim radovima rađenim tehnikom akvarela te orkestralnu skladbu nastalu u proljeće 2020. godine tijekom lockdowna, a koju je posvetio svojoj supruzi.

- Najvažnija i najteža stvar je pronaći svoj vlastiti glazbeni jezik, ne samo za mene nego za sve skladatelje, pogotovo u današnjem vremenu kad je sve moguće. Ne možemo svoj rad staviti u mapu predodređenu samo za jednu glazbenu formu. Pišem kako bih se izrazio, skladam ono što osjećam i kako vidim svijet oko sebe, a baš to je individualno kod svake osobe. – kazao je Halimi.

U sklopu dvotjedne rezidencije, Halimi će upoznati bogatu dubrovačku povijesno-umjetničku baštinu, što će iskoristiti prilikom skladanja novog glazbenog djela inspiriranog pojmom Libertas. U svojim kompozicijama koristi i imitira bučne i svakodnevne zvukove, a to mu je ideja uraditi i sada. Kao prvu poveznicu sa slobodom navodi more, koje će uz vjetar i kamen biti osnova njegove nove kompozicije inspirirane Dubrovnikom. Zainteresiranoj publici približio je i vlastiti proces nastajanja novog glazbenog djela, prikazujući i objašnjavajući grafičke skice budućih skladbi. Pri samom kraju predstavljanja zaključio je kako je pojam Libertas upravo ono što i sam osjeća skladajući.

Projekt #synergy: Sharpening the capacities of the classical music industry in the Western Balkans sufinanciran je iz programa EU Kreativna Europa te okuplja šest važnih festivala iz regije: KotorArt Don Brankove dane muzike (Crna Gora), Centar beogradskih festivala (Srbija), Festival Ljubljana (Slovenija), Vox Baroque (Albanija), Chopin Piano Fest (Kosovo) i Dubrovačke ljetne igre. Ciljevi projekta su usavršavanje i povezivanje djelatnika u kulturi, prije svega onih koji se bave glazbenim festivalima i klasičnom glazbom, poticanje skladanja novih djela inspiriranih lokalnom baštinom zemalja partnera projekta te umrežavanje i suradnja mladih glazbenika, skladatelja i organizacija koje se bave klasičnom glazbom na Zapadnom Balkanu.

dpp

Mladi kosovski skladatelj Ardian Halimi koji trenutno boravi u Dubrovniku u sklopu dvotjedne rezidencije na projektu #synergy: Sharpening the capacities of the classical music industry in the Western Balkans, a čiji su partner na projektu i Dubrovačke ljetne igre, festivalskoj publici predstavit će se u petak u atriju palače Sponza, u 20:30 sati. Ulaz je slobodan.

Unaprijediti mogućnosti za rad skladatelja na zapadnom Balkanu jedna je od misija EU projekta #synergy: Sharpening the capacities of the classical music industry in the Western Balkans, a jedna od strategija za njezino ostvarenje jest osnaživanje skladatelja kroz naručivanje produkcija novih djela klasične glazbe. Upravo u tu svrhu osmišljen je dvotjedni composer-in-residency program koji se odvija u Kotoru, Dubrovniku, Beogradu, Ljubljani, Prištini i Tirani kao dio festivala partnera projekta. Nakon sastavljanja rodno uravnotežene i dobno neograničene liste skladatelja, šesteročlani žiri priznatih stručnjaka za klasičnu glazbu izabrao je dvanaest skladatelja te im povjerio zadatak napisati nova djela. Te će nove skladbe, objedinit dva tematska aspekta – onaj jedinstveni lokalni s univerzalnim europskim, inspiriranim zajedničkom kulturom i vrijednostima, umjetnošću i baštinom, važnim glazbenim obljetnicama ili različitim relevantnim sociokulturnim temama. Tako će u Dubrovniku na dvotjednim rezidencijama boraviti skladatelji Ardian Halimi s Kosova i Nina Perović iz Crne Gore tijekom kojih će imati jedinstvenu priliku ne samo steći nova iskustva, upoznati bogatu dubrovačku povijesno-umjetničku baštinu i promovirati svoj rad novoj publici, nego će stvaranjem novih djela obogatiti regionalnu kulturnu i klasičnu produkciju te ostaviti u trajno nasljeđe vrijedan glazbeni prinos. Prvi će se predstaviti Ardian Halimi, kosovski skladatelj s prebivalištem u Hamburgu.

– Veoma sam uzbuđen što ću imati priliku predstaviti se dubrovačkoj publici. Nikad prije nisam bio ovdje i upravo sam se Gradu najviše veselio jer sve čime sam ovdje okružen mogu iskoristiti u svojim skladbama. Cijelo vrijeme razmišljam o pojmu Libertas, o vjetru, zvukovima zvona i gradskoj vrevi. U svojim kompozicijama koristim mnogo bučnih, svakodnevnih zvukova i upravo njih želim iskoristiti i sada. Primjerice, svaki kamen ima drukčiji zvuk i razmišljam kako bih ga mogao iskoristiti ili na koji način bih ga mogao imitirati – kazao je Halimi.

Ardian Halimi studirao je kompoziciju na Sveučilištu u Prištini u klasi Mendija Mengjiqija i na Konzervatoriju „artEZ“ u Zwolleu u Nizozemskoj u klasi Alexa Manassena da bi, nedugo nakon toga, nastavio školovanje na Visokoj glazbenoj školi u Freiburgu kod Corneliusa Schwehra te magistrirao u klasi Johannesa Schöllhorna. Na njega su snažno utjecala iskustva s majstorskih radionica skladatelja poput Isabel Mundry, Marcela Reutera, Michalisa Lapidakisa, ansambala Lucilin i Recherche te Festivala u Donaueschingenu 2017. Halimi je 2018. i 2019. godine bio pobjednik natječaja za skladatelje Ministarstva kulture Republike Kosovo s komornim skladbama Quartet i Inside-Out. Njegova se glazba izvodi na Kosovu, u Njemačkoj, Nizozemskoj, Luksemburgu, Italiji i Bugarskoj, a izvode je redom ugledni solisti i ansambli za suvremenu glazbu poput Ansambla Recherche, Ansambla Lucilin, Kvarteta Minguet, Orkestra De Ereprijs, Trija Sonora, Ansambla Sinfonietta, Ansambla Instituta za novu glazbu iz Freiburga i Kosovske Filharmonije. Djela su mu praizvođena na međunarodnim festivalima poput Međunarodnog festivala „ReMusica“ u Prištini, Festivala u Donaueschingenu 2017. godine i Međunarodnog festivala „Svibanjski dani glazbe“ u bugarskom gradu Ruse 2018.

Projekt #synergy: Sharpening the capacities of the classical music industry in the Western Balkans sufinanciran je iz programa EU Kreativna Europa te okuplja šest važnih festivala iz regije: KotorArt Don Brankove dane muzike (Crna Gora), Centar beogradskih festivala (Srbija), Festival Ljubljana (Slovenija), Vox Baroque (Albanija), Chopin Piano Fest (Kosovo) i Dubrovačke ljetne igre. Ciljevi projekta su usavršavanje i povezivanje djelatnika u kulturi, prije svega onih koji se bave glazbenim festivalima i klasičnom glazbom, poticanje skladanja novih djela inspiriranih lokalnom baštinom zemalja partnera projekta te umrežavanje i suradnja mladih glazbenika, skladatelja i organizacija koje se bave klasičnom glazbom na Zapadnom Balkanu.

dpp

Nagrađivano uprizorenje Shakespeareova Hamleta, u režiji Paola Magellija i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla večeras u 21.30 sati na Lovrijencu otvorit će dramski dio programa 73. Igara, a na rasporedu su još tri izvedbe koje će se održati sutra te 15. i 16. srpnja.

Danskog princa, nakon gotovo deset godina pauze, u obljetničkoj sedamdesetoj sezoni Dubrovačkih ljetnih igara na festivalsku pozornicu vratio je redatelj Paolo Magelli, a njegov postav predstave podjednako je prepoznala publika i kritika o čemu svjedoče puna gledališta te dvije prestižne medijske nagrade Zlatni Studio u kategoriji najbolje predstave i najboljeg kazališnog glumca za Frana Maškovića.

- Veseli me veliki interes javnosti i treću godinu zaredom jer to potvrđuje da smo napravili dobar posao. Ovu predstavu apsolutno obožavam baš kao i penjati se svaki put na Lovrjenac, u ovaj mitski Elsinore, u ovu našu, kako Hamlet kaže, orahovu ljusku. Nakon tri godine smo pametniji i iskusniji pa smo neke stvari mijenjali, neke nadograđivali, ali bez publike smo okljaštreni. Veselje je veliko i jedva čekamo sve ovo što nosimo u sebi podijeliti s publikom. – kazao je prvi Dubrovčanin u ulozi Hamleta, Frano Mašković.

Festivalski dramski ansambl osim Maškovića čine: Milan Pleština u ulozi kralja, Polonije Nikša Butijer, Horacije Ermin Bravo, Ugo Korani kao Laert, Enes Vejzović Rosencrantz, Pjer Meničanin kao Guildenstern, Fortinbras Ranko Zidarić, Hamletova majka Gertruda Nina Violić, Ofelija Anđela Ramljak te u ostalim ulogama glumaca, vojnika, grobara: Hrvojka Begović, Domagoj Janković, Matija Čigir, Bernard Tomić, Karlo Mrkša i Pavle Vrkljan. Adaptaciju i dramaturgiju prema prijevodu Vladimira Gerića potpisuje Željka Udovičić Pleština, scenograf je Lorenzo Banci, kostimograf Leo Kulaš, glazbu potpisuje Ljupče Konstantinov, video projekcije Ivan Marušić Klif, oblikovanje svjetla Aleksandar Čavlek, dok je glumce mačevanju učio Lovro Buva. Asistenti autorskog tima su Tamara Damjanović, Ana Fucijaš i Miran Brautović, a inspicijent je Roko Grbin.

Redatelj Paolo Magelli prvi put se predstavio festivalskoj publici na 25. Dubrovačkim ljetnim igrama, 1974. s Mandragolom u parku Muzičke škole. Nakon toga su uslijedila neka od njegovih antologijskih festivalskih ostvarenja: Feničanke, Dundo Maroje, Grižula i druge, a nakon 45 godina dugog čekanja, u 70. obljetnici festivala postavio je Hamleta na Lovrjenac.

Ulaznice za predstavu dostupne su online na mrežnim stranicama festivala www.dubrovnik-festival.hr te preko servisa www.ulaznice.hr, ali i na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) koja je otvorena svakim danom od 9.00 do 21.30 sati te na lokacijama izvedbe dva sata uoči početka programa. Uz kupnju Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruju se popusti i posebne pogodnosti.

dpp

U režiji Aleksandra Švabića te izvedbi Festivalskog dramskog ansambla prva ovogodišnja festivalska dramska premijera na Dubrovačkim ljetnim igrama „Ljubovnici” izvest će se u utorak, 19. srpnja u 21:30 ispred crkve svetog Jakova.

Tim povodom u Festivalskoj palači održana je konferencija za medije na kojoj su govorili redatelj predstave Aleksandar Švabić, pomoćnik intendantice za dramski program Saša Božić te Josipa Vodenac, direktorica Poslovnog centra Dubrovnik i južna Dalmacija OTP banke, donatora predstave.

„Ljubovnici”, djelo nepoznatog autora iz druge polovice 17. stoljeća, predstavljaju jedan od ponajboljih primjera komedija koje se svojim žanrovskim odrednicama približavaju dubrovačkim smješnicama, teme ljubavi, spletkarenja, gramzivosti, lukavstva, ali i naivnosti, koje ne gube na svojoj važnosti čak niti tristo godina nakon objavljivanja.

- Pokušavamo vratiti naglasak na njegovanje baštinskih komada i stare dubrovačke barokne književnosti. Dora Ruždjak Podolski i ja odlučili smo režiju prve ovogodišnje premijere povjeriti Aleksandru Švabiću koji pripada generaciji mladih redatelja. Zapravo cijeli umjetnički i autorski tim pripada mladoj generaciji hrvatskih glumaca, baš kao što je Joško Juvančić u svojoj režiji „Ljubovnika” okupio i predstavio mlade akademce krajem 60-ih godina. – rekao je između ostalog pomoćnik intendantice za dramski program Saša Božić.

Nova festivalska lokacija ispred crkve svetog Jakova donosi minimalnu scenografiju, a likove pisane po uzoru na tipske likove commedie dell'arte utjelovit će Festivalski dramski ansambl predvođen Natašom Kopeč u ulozi Vesele i Draženom Šivakom u ulozi Intrigala uz koje će nastupiti ponajbolji glumci mlađe generacije Marin Klišmanić kao Dotur Prokupio, Kristijan Petelin u alternaciji Andreja Kopčoka igra Fabricija Pisoglavića, Boris Barukčić kao Lovro Kalebić, Damir Klemenić u alternaciji Kristijana Petelina kao Proždor, Josipa Bilić u ulozi Lukrecije te Veronika Mach kao Anka. Scenografiju i kostimografiju potpisuju David Morhan i Mia Popovska, a za scenski pokret i asistenciju režije zadužen je Damir Klemenić. Autor glazbe je Maro Market, studijski glazbenici su Mario Bočić i David Vidović, dizajner svjetla je Martin Šatović, savjetnik za govor Maro Martinović, dok je inspicijentica i dramaturška savjetnica Antonela Tošić.

Redatelj Aleksandar Švabić režirao je 20 predstava s naglaskom na tekstovima Bertolda Brehta koje je obrađivao u fakultetskim danima. Više je puta bio asistent istaknutim redateljima, a sudjeluje i na mnogobrojnim festivalima, kako u Hrvatskoj i Srbiji, tako i u Italiji, Francuskoj, Bugarskoj i Egiptu. Na PUF-u, međunarodnom kazališnom festivalu u Puli nagrađen je Munjom za inovativnost za predstavu Jedan mrtav čovjek.

- Ponosna sam što je OTP banka i ove godine donator Dubrovačkih ljetnih igara te što se naša tradicija doniranja predstava, pogotovo onih koje imaju tradicijski karakter, nastavlja. Dubrovačke ljetne igre ne samo da predstavljaju Dubrovnik i da su ponos Grada, nego su jako bitne i za kulturu Hrvatske, stoga se nadamo da ćemo dogodine opet surađivati. – kazala je Josipa Vodenac, direktorica Poslovnog centra Dubrovnik i južna Dalmacija OTP banke, pred uručenje donacijskog čeka vrijednosti 180 tisuća kuna opunomoćenici ravnateljice Igara Paulini Njirić.

Premijera predstave održat će se u utorak, 19. srpnja u 21:30 sati ispred crkve sv. Jakova, još tri izvedbe na rasporedu su 20., 21. i 22. srpnja u istom terminu, a ulaznice za sve izvedbe su rasprodane.

dpp

Komorni sastav Dubrovačkog simfonijskog orkestra uz mlade soliste Franja Bilića na čembalu i Lovra Merčepa na saksofonu, a pod ravnanjem maestra Ivana Huta nastupit će u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara večeras, u četvrtak, u 21.30 sati u atriju Kneževa dvora izvodeći djela hrvatskih skladatelja Ruždjaka, Bjelinskog, Berse i Papandopula.

Koncertni program otvorit će Komorni sastav DSO-a i čembalist Franjo Bilić skladbom Andantino za gudače i čembalo skaladatelja, profesora i akademika Marka Ruždjaka, dok će se saksofonist Lovro Merčep predstaviti djelom Sinfonietta za saksofon, gudače i udaraljke nagrađivanog skladatelja osebujna stila Bruna Bjelinskog. Nakon pauze uslijedit će skladba Idila začetnika hrvatske glazbene Moderne Blagoja Berse u obradi Pavla Dešpalja te Sinfonietta za gudače skladatelja prepoznatljivog po inventivnosti i duhovitosti, Borisa Papandopula.

- Velika mi je čast ove godine nastupiti na Dubrovačkim ljetnim igrama, pogotovo zato što nastupam uz bok svog dragog prijatelja, kolege i sudionika u duu, saksofonista Lovra Merčepa. Nadam se da ćemo uz Ivana Huta festivalskoj publici pružiti nezaboravnu večer, poglavito jer izvodimo djela hrvatskih autora, među kojima se izborio i instrument kojeg najviše volim i najčešće sviram, a to je čembalo, sa skladbom Andantino Marka Ruždjaka. Vjerujem da ćemo tom malo psihodeličnom skladbom uspjeti začarati dubrovačku publiku naviklu na vrlo visoku razinu umjetnosti koja je okružuje od povijesti pa sve do danas – izjavio je Franjo Bilić.

Dubrovački simfonijski orkestar tradicionalni je sudionik programa Dubrovačkih ljetnih igara i važan dio bogatog i raznolikog kulturnog nasljeđa Dubrovnika i Hrvatske. S poznatim domaćim i međunarodno priznatim umjetnicima interpretira djela majstora baroka, klasike i romantizma, ne samo u jedinstvenim ambijentima svoga Grada, već i na turnejama u svijetu. Koncertom u Dvoru ravnat će maestro Ivan Hut, inače i izvrstan violist koji je inspiraciju i ljubav prema dirigiranju pronašao uz velikog maestra Pavla Dešpalja. Od prosinca 2020. godine dirigent je u Dubrovačkom simfonijskom orkestru, a dirigentski debi na Igrama imao je prethodnog festivalskog ljeta, na 72. Dubrovačkim ljetnim igrama.

Komornom orkestru pridružit će se i Franjo Bilić koji je diplomirao čembalo s magna cum laude u klasi prof. Pavla Mašića i dirigiranje u klasi Mladena Tarbuka na Muzičkoj akademiji u Zagrebu s Dekanovom te nevjerojatnih šest Rektorovih nagrada. Nastupao je u brojnim gradovima diljem Europe i u Wisconsinu te surađivao s gotovo svim orkestrima i većinom ansambala u Hrvatskoj.

Nastup će zabilježiti i mladi saksofonist Lovro Merčep koji je naobrazbu stekao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te Konzervatorijima u Lyonu, Versaillesu i Amsterdamu. Kao solist i komorni glazbenik nastupao je na festivalima i koncertnim ciklusima u Hrvatskoj i inozemstvu, surađujući s perspektivnim hrvatskim glazbenicima. Osobitu pažnju posvećuje promicanju glazbenih djela hrvatskih skladatelja, predstavljajući ih kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. Na 66. Igrama publiku je oduševio praizvedbom Koncerta za saksofon i gudački orkestar hrvatskog skladatelja Ivana Končića.

Ulaznice su dostupne preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr te na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1), svakim danom od 9 do 21.30 sati. Kupnjom Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10 % popusta dok kupnja u iznosu od preko 500 kn donosi voucher za 30 % popusta na festivalske suvenire.

dpp

Neke se prilike u životu jednostavno ne smiju propustiti! Du Motionova utrka Pelješkim mostom, najvećim infrastrukturnim projektom u povijesti Hrvatske i jednim od najvećih mostova u Europi, jedna je od tih prilika.

Naime, 26. srpnja na povijesni dan kada će krajnji jug Hrvatske cestovno biti spojen s ostatkom zemlje bez potrebe za prelaskom granice, 250 trkača dobit će priliku protrčati Pelješkim mostom. Bit će to uvertira u cjelodnevnu svečanost otvaranja.

- Preponosni smo što imamo priliku organizirati utrku na ovako veliki dan, na mostu koji napokon povezuje naš Dubrovnik s ostatkom Hrvatske. Most inače nije otvoren za pješake, stoga bez imalo imalo pretjerivanja mogu reći kako je trčanje grandioznim mostom poput Pelješkog, neponovljiv doživljaj i utrka koju se pamti do kraja života. - izjavio je Alen Bošković u ime Du Motiona koji utrku organizira u partnerstvu s Dubrovačko - neretvanskom županijom, Gradom Dubrovnikom, Turističkom zajednicom grada Dubrovnika i Hrvatskim cestama.

Utrka je duga 5,5 kilometara i starta u 9 sati. Cijena startnine iznosi 200 kuna, a paket za trkače uključuje službenu majicu, finishersku medalju, startni broj, mjerenje vremena i okrepu. 

Trkači željni sudjelovanja u ovoj jedinstvenoj utrci mogu se prijaviti do 22. srpnja putem službene stranice Du Motiona. Uvjet za prijavu je minimalno 16 godina starosti, a broj sudionika zbog iznimno zahtjevne organizacije programa otvaranja mosta i sigurnosnih uvjeta, ograničen je na 250.

dpp

Od brojnih pomagala bez kojih se može, ali koja ribanje čine lakšim, uspješnijim i ugodnijim u ovo doba godine najviše se koriste sunčane naočale. Da one ne bi bile više modni detalj nego sredstvo potpune zaštite očiju, naočale moraju imati polarizirajuće leće. Takve, osim što, kao i ostale fizički, također štite oči i od štetnih sunčevih zraka opasnih za vid, jer mogu prouzročiti različite bolesti očiju.

Za oči štetne sunčeve zrake su ultraljubičaste („UV“) te polarizirana, svjetlost koja nakon odbijanjem od površine kao što je voda nastavlja širenje samo u jednoj ravni, a ne u svim. Zbog toga polarizirana svjetlost ima veliki intenzitet te je oči ne mogu obraditi, što uzrokuje mijenjanje vidne slike, čineći je nejasnom. Polarizirjuće leće imaju tanki sloj od tekućih kristala koji služi kao filter koji više ili manje ne propušta „UV“ i polarizirano svjetlo. Jakost polarizirajućeg filtera se izražava brojevima od 0 ili 1 do 4, ovisno o proizvođaču, a označava se slovom P. Što je broj veći veća je i jačina zaštite. Većina polarizirajućih naočala nema nikakvu oznaku stupnja polarizacije što zapravo samo znači da se radi o naočalama sa standardnim stupnjem jakosti – P3.

Ovisno o jačini polarizirane svjetlosti i filtera u njihovim lećama, s polariziranim naočalima jasno se vidi ne samo površina mora nego više ili manje i ono što se događa neposredno ili dalje ispod nje - plovak na površini, ribe i varalice na „pola dna“, kamenje, vegetacija i razne prepreke na dnu... Zbog toga, osim u ljeto i proljeće, kad je sunčeva svjetlost najjača, polarizirajuće sunčane naočale dobro je nositi tijekom ribolova i u ostalom dijelu godine. Posebno u ribolovu po pličacima, plovkom, površinskim povlačenjem mamca...

Kao i ostale sunčane naočale, polarizirajuće se proizvode s lećama u raznim bojama. No, odabir njihove boje nije samo stvar ukusa nego i željenih karakteristika naoćala. Naime, od boje leće, zapravo filtera, ovisi u kojim su vremenskim, odnosno svjetlosnim uvjetima naočale najučinkovitije.

Nekad su se proizvodile samo s filterom zelene boje, Ona poboljšava vidnu oštrinu i istovremeno blokira jak odsjaj. Zato su naočale sa zelenim lećama dobre za ribolov u jakim svjetlosnim uvjetima, gdje je uočavanje riba u moru neophodno.

Među iskusnim ribolovcima osobito su popularne naočale s plavim lećama, koje su najbolje riješenje za otvorene vode. One daju maksimalan kontrast i boju te eliminiraju maksimalan odsjaj za maksimalnu vidljivost.

Naočale sa sivim lećama se smatraju univerzalnim jer imaju 100% poalrizaciju. Savršene su za uočavanje riba u različitim uvjetima, smanjuju umjereni odsjaj i održavaju zasićenost boja i prirodni kontrast.

Leće nijansi smeđe boje također se smatraju jednim od najboljih univerzaalnih. Izvrsne su za korištenje po vedrom vremenu, ali po oblačnom danima sliku čine manje svjetlom. S njima se ribr vidi s velikim kontrastima, što je važno kada se lovi „na viđeno“.

Žuto obojene polarizirajuće naočale su prilično popularne kod ribolovaca iako im je koeficijent polarizacije do 80 posto, kod nekih nijansi tek 60 posto. One odlično održavaju kontraste i poboljšavaju percepciju dubine pa su dobre za ribolov u uvjetima ekstremno slabog osvjetljenja. Tamna nijansa ove boje smatra se optimalnim za ribolov po oblačnom vrijemenu, kada nema dovoljno svjetla. Žuti filter pojačava svjetlo pa je okolina koju opaža oko nešto svjetlija i bogatija nego što je. S takvim staklima mogu se vidjeti obrisi ribe, razlikovati različite predmete na dnu plićaka.

Ribolovne polarizirajuće naočale se proizvode i s metaliziranim slojem, koji također doprinose njihovoj kvaliteti u određenim uvjetima. Posebno su dobre za ribolov po jakom suncu usred ljeta. Postoje i polarizirajuće naočale s dioptrijskim lećama, te s s fotokromnim filterima, što znači da staklo može posvijetliti i potamniti ovisno o intenzitetu svjetlosti, staklima koja se prilagođavaju jačini svjetlosti.

Leća se proizvode od stakla te polikarbonata, „Trevex”, „CR-39“ i još nekih manje kvalitetnih plastika. Svaki od tih materijala ima svoje karakteristike, te dobre i loše osobine. Staklene su najkvalitetnije i najotpornije na habanje, filter kod njih je između slojeva stakla, pa je i on zaštičen od habanja. Zbog svega toga, staklene leće su najdugovječnije, ali i nešto skuplje od plastičnih. Sa sigurnosne strane, plastika je mnogo bolja, jer se savija i teže raspada i to u veće komade koji manje ozljeđuju oči. Osim toga, plastične leće su lakše od staklenih.

Kvaliteta naočala ovisi i o materijalu okvira. Najpraktičniji je metalni jer se može oblikovati tako da sigurno i udobno drže očale u svim normalnim uvjetima. No, one se jače zagrijavaju od plastičnih, što nije nevažno.

Ponuda ribolovnih polarizirajućih naočala iznimno je bogata i raznovrsna pa je prije kupnje dobro pomno proučiti njihove karakteristike. Onima koji ribare cijele ili veći dio godine, preporučuje se nabavka para naočala, jednih za proljetno- ljetne, a drugih za jesenjo- zimske svjetlosne uvjete.

Na kraju, ali ne najmanje važno, treba znati da polarizirajuće naočale smanjuju vidljivost prikaza na LED i LCD monitorima te na mobilnim i GPS uređajima.

Koliko veliki ćemo vidjeti, točnije koliko će nam se činiti velikim puni Mjesec ovisi o međusobnim položajima Zemlje, Mjeseca i Sunca i rotacijama.

Puni Mjesec događa se svakih 29 i pol dana, tada se sunčeva svjetlost odbija od njegove strane koju možemo vidjeti sa Zemlje, a sinoć je bio tzc. Supermjesec, odnosno pojava kada nam se on čini krupniji i najsjajniji.

Foto: Božo Radić / CROPIX

Nagrađivana španjolska sopranistica Nuria Rial nastupila je sinoć u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara u atriju Kneževa dvora uz Fahmija Alqhaija na quintonu i njegov ansambl Accademia del Piacere izvodeći program rane glazbe Muera, Cupido odnosno Umri, Kupidone kojm su festivalskoj publici predstavili dio španjolske kazališne glazbe 18. stoljeća.

Glazbenu priču programa koji je umjetnicima donio i prestižni Opus Klassik 2020. godine, otvorila je Pavana španjolskog skladatelja Francisca Gueraua nakon koje su uslijedile svesrdnim pljeskom i povicima Bravi! ispraćene Che si può fare Barbare Strozzi, Quantos teméis al rigor iz zarzuele Las nuevas armas de Amor te Sosieguen, descansen iz zarzuele Salir el Amor del Mundo (djela iz kojeg potječe i sam naziv programa) jednog od najvažnijih španjolskih skladatelja svog vremena Sebastiána Duróna, Pastorella che tra le selve Giovannija Bononcinija, madrigal Si dolce il tormento velikog Claudija Monteverdija, dvije skladbe Joséa de Nebre Adiós, prenda de mi amor iz opere Amor aumenta el valor i Tempestad Grande, amigo iz zarzuele Vendado es amor, no es ciego, a umjetnički voditelj, začetnik koncepta programa, ali i sastava Accademia del Piacere, Fahmi Alqhai predstavio je svoju improvizaciju Xácaras & Folías te obradu Marionas & Canarios. Seviljac sirijsko-palestinskih korijena etabliran je kao jedan od vodećih interpretatora rane glazbe jer, spašavajući repertoare od zuba vremena te aktualizirajući interpretaciju povijesne glazbe čije je programiranje uglavnom bilo ograničeno na njemačke, engleske ili talijanske autore, unosi u ranu glazbu svježinu kroz uistinu jedinstveno ispreplitanje žanrova i izričaja.

Osobito oduševljenje publike izazvala je sopranistica Nuria Rial, jedan od najcjenjenijih glasova na baroknoj i klasičnoj sceni današnjice, svojom prirodnom ali profinjenom pojavom te savršenim spojem emocije, živosti, vokalne agilnosti i rafiniranosti fraziranja, još naglašenijim u izvrsnoj akustici Dvora. Tehnička briljantnost i ekspresivnost Leonarda Rossija na baroknoj violini, Ramija Alqhaija na violonu, Johanne Rose na violi da gambi, Miguela Rincóna na baroknoj gitari, čembalista Alejandra Casala i udaraljkaša Daniela Garaya, članova ansambla Accademia del Piacere, bili su Rial pratnja bez premca pa se tako festivalska publika uvjerila kako je rana glazba itekako živa i puna emocija. Kraj večeri uljepšao je glazbeni dodatak, La noche tenebrosa Juana Hidalga, jedne od središnjih glazbenih figura onodobnog španjolskog dvora i, prema mnogima, oca španjolske opere i zarzuela.

Glazbeni program 73. Igara nastavlja se koncertom Komornog sastava Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod ravnanjem maestra Ivana Huta, kojima će se u večeri posvećenoj hrvatskoj glazbi u Dvoru, u četvrtak 14. srpnja, pridružiti mladi solisti Franjo Bilić na čembalu i Lovro Merčep na saksofonu.

dlji

Komorni sastav Dubrovačkog simfonijskog orkestra s mladim solistima Franjom Bilićem na čembalu i Lovrom Merčepom na saksofonu, a pod ravnanjem maestra Ivana Huta sinoć u atriju Kneževa dvora održali su koncert posvećen hrvatskim skladateljima.

Program koncerta, koji je bio posvećen isključivo hrvatskoj glazbi i u tom kontekstu izazvao zavidan interes domaće i strane publike, od početka je postavljen na visoku umjetničku razinu s 'psihodeličnim' Andantinom za gudače i čembalo Marka Ruždjaka u izvedbi Komornog sastava DSO-a i Franja Bilića, čije je vrsno muziciranje na čembalu očaralo publiku. Ruždjakov jedinstveni, pročišćeni stil i intelektualni pristup glazbi očit u Andantinu, skladanom 1982. godine po narudžbi Zagrebačkih solista, sa stanovitim retro pristupom što se instrumentarija i harmonijskog jezika tiče, uveo je publiku u ograđenu oazu glazbenog doživljaja mirnom i sabranom Bilićevom interpretacijom, uz jednako pomne reakcije glazbenika Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Publici se potom predstavio Lovro Merčep na saksofonu zasviravši Sinfoniettu za saksofon, gudače i udaraljke.

Ni Merčep nije ostavio okupljene ravnodušnim, dapače osvojio ih je svojom poletnom izvedbom živopisnog djela plodnog skladatelja Bruna Bjelinskog, čije je i najzahtjevnije pasaže s lakoćom iznio. Na ovacije publike mladi su solisti odgovorili bisom, odabranim varijacijama Les Folies d'Espagne Marina Maraisa i daškom barokne vrckavosti. Nakon pauze zablistali su gudači koji su dugotrajni pljesak izmamili nakon svake skladbe, prvo Dešpaljeve obrade Bersine Idile, a zatim i Papandopulove Sinfoniette za gudače. Najstariji od četvorice skladatelja sa sinoćnjeg repertoara začetnik je hrvatske glazbene moderne, Blagoje Bersa koji je svojim znanjem, radom i talentom unaprijedio razinu hrvatske glazbe, što svjedoči i činjenica da je upravo on osnovao studij kompozicije na zagrebačkoj Akademiji. Njegovu je Idilu, prema nekima stavku nesuđene autobiografske simfonije, za gudače pripremio nedavno preminuli akademik Pavle Dešpalj. Prepoznatljiva inventivnost i duhovitost te iznimna skladateljska plodnost uvrstile su Borisa Papandopula među najvažnije hrvatske skladatelje, a njegova Sinfonietta za gudače, napisana 1938. godine, izmamljuje najbolje iz gudača ispreplićući dramatičnost i emotivnost s meditativnom polaganošću. Gromki i uporni aplauz itekako su zaslužili gudači Dubrovačkog simfonijskog orkestra i uvijek energični maestro Ivan Hut, kojega je razgaljena publika više puta zvala na naklon, pa im se maestro uz Komorni sastav za kraj zahvalio izvedbom glazbenog dodatka, Čežnje Pavla Dešpalja, za koju je skladatelj 2002. godine nagrađen prestižnom diskografskom nagradom Porin.

Sljedeći koncert u sklopu glazbenog program 73. Igara na rasporedu je u nedjelju, 17. srpnja kada će u parku Gradac nastupiti svjetska senzacija Cory Henry, a već u ponedjeljak, 18. srpnja nastavlja se program u Dvoru s koncertom pijanista Lovra Pogorelića koji će osim Busonijeve obrade Bachove Chaconne izvesti i Lisztove Transcendentalne etide.

dpp

Izložba „Odgovor” umjetnika Izvora Pende, koju su Dubrovačke ljetne igre realizirale u suradnji s Nacionalnim muzejom moderne umjetnosti, otvorena je jučer u atriju palače Sponza i Lazaretima, lokaciji glavnog dijela postava.

Opisavši Odgovor kao „svojevrsni hommage peripatetici toliko svojstvenoj Dubrovačkim ljetnim igrama“ intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski u svom obraćanju predstavila je umjetnika te se prisjetila kako ga je kao „netipičnog autora“ i „autora koji stvara“ upoznala pripremajući raniju izložbu u sklopu Igara. Nakon uvodnog dijela koji se održao u atriju palače Sponza, program se nastavio u petoj i šestoj lađi Lazareta, lokaciji glavnog dijela izložbe gdje se okupljenima, kao autora koncepta izložbe, obratio i Branko Francheschi, ravnatelj zagrebačkog Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti koji je zahvalio Dubrovačkim ljetnim igrama na „ambiciozno postavljenom likovnom programu“ te na suradnji, koju se nada nastaviti u budućnosti. Predstavio je i svoju interpretaciju naziva izložbe kazavši kako je to Pendin „osebujan, samosvojan i jedinstven“ odgovor na pitanja što bi apstraktna umjetnost mogla ili trebala biti te kakva bi apstrakcija publici uopće bila zanimljiva, pritom naglasivši kako je umjetnik, čiji se izraz kroz godine potpuno transformirao iz monokromne figuracije u snažnu apstrakciju dosada neviđenog kolorita, rasponom svog talenta i neograničenom mogućnošću stvaranja hrvatsku slikarsku tradiciju uveo u internacionalni prostor te vratio apstrakciju u ono što je „aktualno zanimljivo slikarstvo“. Nakon premijernog postava izložbe Odgovor u Zagrebu u veljači ove godine, Izvor Pende je za dubrovačku publiku izveo i devet novih ulja na kojima se već uočava njegova progresija kroz nove fantastične efekte difuzije i pretakanja.

Mnogobrojnoj publici obratio se i sam umjetnik, koji je govoreći o inspiraciji, naglasio da ona kao takva za njega ne postoji već da „profesionalni umjetnik mora profesionalno pristupiti svom poslu“. Ono što za Pendu postoji jest „hrana“ odnosno „magičan spoj arhitekture i prirode“ koji pronalazi u Dubrovniku te ističe da je jedan od najljepših za stvaranje „kada umjetnik ima svoj jasan koncept i kada čvrsto stoji s obje noge na oblacima“.

Izvor Pende rođen je u Zagrebu, a odrastao u Dubrovniku. Hvaljen je zbog nevjerojatno snažne produkcije visoke kvalitete, u rangu najvećih hrvatskih majstora apstrakcije, a jedinstven je po svom koloritu i kompozicijama koje je međunarodna umjetnička scena već odavno prepoznala. Studij kiparstva započeo je 1996. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu nakon kojeg prelazi na studij slikarstva na Umjetničkoj akademiji u Düsseldorfu. Na samostalnim i skupnim izložbama izlaže od 2003. godine. U novije vrijeme Pende se usredotočio na čistu apstrakciju, okrećući se od svog ranog fokusa na figurativne i pejzažne slike, a njegovi radovi nalaze se u muzejskim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu.

dpp

U Dubrovnik je jutros uplovio najveći, ali ne i najduži (Norwegian Epic duži je tri i pol metra), kruzer dosad - Norwegian Escape. Brod kompanije Norwegian Cruise Line izgrađen je u njemačkom brodogradilištu Meyer Werft te isporučen 2015, a vrijedan je 700 milijuna eura.

Norwegian Escape bruto tonaže od oko 165 000 tona i ima 20 paluba na kojima je 1.168 kabina s balkonima. Ima najveći vodeni park od svih brodova u NCL-ovoj floti. Dug je 325.9 metara.

Može primiti 4 266 putnika i 1 733 člana posade.

nm