Odbojkašice Dubrovnika u nedjelju igraju najvažniji susret prvog dijela sezone, SuperSport Superliga došla je do sedmog kola, u sklopu kojeg Dubrovkinje dočekuju ekipu OK Ribola Kaštela. Utakmica se igra s početkom u 17 sati. Ulaz je, kao i uvijek, slobodan.

Nakon šest kola ŽOK Dubrovnik je na dvije pobjede i četiri poraza, isto kao i Kaštela. Sve vodi prema jednom vrlo zanimljivom susretu u Gospinom polju. Prilika je to dubrovačkom sastavu za popravak dojma i povratak na pobjedničke staze.

- Prihvaćamo da je ova utakmica dosta bitna. Pogotovo kada igramo protiv bilo koje ekipa iz Kaštela, to je jedna posebna emocija. Svjesni smo situacije u kojoj se nalazimo, a isto tako, svjesni smo da moramo dati maksimum ako mislimo napraviti pozitivan rezultat. Mi ćemo sigurno napasti Kaštelu, to nije uopće upitno. Dat ćemo sve od sebe pred našim navijačima - rekao je trener Dubrovnika Leonard Barić.

Do kraja sezone ima se još puno za igrati, cilj je „bijeg” s donjeg dijela tablice, no, ova sezona puno je puta pokazala da izrazitih favorita nema. Kako u pojedinoj utakmici, tako i u prognozama za konačni poredak.

- Ove sezone liga je dosta neizvjesnija. Probat ćemo se odvojiti od donjeg dijela, i ono što bi se reklo, da što više drva donesemo za zimu. - kazao je Barić.

Podržite Dubrovkinje u ovom izrazito važnom susretu prvog dijela sezone!

DPJ

U organizaciji Šahovskog kluba Dubrovnik u nedjelju je u hotelu Dubrovnik Palace obilježena 34. obljetnica memorijalnog ratnog turnira „Voda, kruh i mlijeko“ te 75. obljetnice Šahovske olimpijade održane u Dubrovniku 1950. godine.

Memorijalni turnir „Voda, kruh i mlijeko“ duboko je urezan u povijest Grada Dubrovnika, odigran je 1991. u ratnim uvjetima, u vrijeme kada su nagrade od pet litara vode, litre mlijeka i štruce kruha imale doslovno životnu vrijednost.

Obilježavanje ove obljetnice, povezano s prisjećanjem na Šahovsku olimpijadu 1950., još je jednom potvrdilo važnu ulogu šaha u kulturnom i društvenom životu Dubrovnika.

Posebno veseli činjenica da su, uz najmlađe članove Šahovskog kluba Dubrovnik koji su došli uveličati ove obljetnice, na programu sudjelovali i sudionici originalnog ratnog turnira iz 1991. godine. Njihov dolazak bio je prilika za druženje i prisjećanje na dan kada je iz Gradske kavane, odigravanjem šahovskog turnira u ratnim uvjetima, u svijet poslana snažna poruka hrabrosti, zajedništva i ljubavi prema šahu.

Sve sudionike i uzvanike programa pozdravio je predsjednik Šahovskog saveza Dubrovačko-neretvanske županije Ivan Potrebica. U ime Grada Dubrovnika na programu je sudjelovao pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo, Dživo Brčić. U programu je sudjelovao i Nikola Duper, režiser i montažer filma „Šah-rat“, koji je na dojmljiv način dočarao tada održani ratni turnir.

Prezentaciju o Šahovskoj olimpijadi 1950. održao je Tonko Marunčić, viši kustos Dubrovačkih muzeja, koji je sudionicima približio niz manje poznatih činjenica, detalja i zanimljivosti vezanih uz samu Olimpijadu. Sudionik ratnog turnira iz 1991., Sulejman Islamović, prisjetio se ozračja toga vremena, uvjeta u kojima se igralo te zajedništva i poruke koju je taj turnir poslao u jednim od najtežih dana za Grad.

Nakon prigodnog programa održan je brzopotezni turnir na sedam kola, tempom igre 5’ + 0’’. Svi sudionici nagrađeni su prigodnim medaljama, a najbolji su, uz pehare i medalje, simbolično osvojili i nagrade kakve su se dijelile i 1991. godine: pet litara vode, litru mlijeka i štrucu kruha.

Najbolji igrači turnira bili su:

1. mjesto – MK Tomislav Musić – 6/7
2. mjesto – Tonko Sebastijan – 5,5/7
3. mjesto – Tonko Marunčić – 5/7

Dodijeljene su i posebne nagrade u sljedećim kategorijama:
najuspješnija žena – Matea Račević
najstariji sudionik – Jure Popović
najuspješniji veteran (S65) – MK Miho Karač
najuspješniji veteran (S50) – Vlaho Zlošilo
najuspješniji junior (U20) – Maro Račević
najuspješniji kadet (U16) – Andrija Crnčević
najmlađi igrač – Vlaho Bautović

Šahovski klub Dubrovnik upućuje iskrenu zahvalu Tonku Marunčiću i Sulejmanu Islamoviću, koji su svojim izlaganjima publici približili povijesnu Šahovsku olimpijadu i ratni turnir „Voda, kruh i mlijeko“.

„Zahvaljujemo i Hotelu Dubrovnik Palace na srdačnom gostoprimstvu i ulozi domaćina, kao i svim sudionicima koji su svojim dolaskom uveličali prigodni program i turnir”, kažu iz kluba.

DPJ

Od početka listopada, otkako je je prvi put zamijećena, ne prestaje zanimanje javnosti za jednu – rodu. Naime, u Župi dubrovačkoj ona je primijećena prošli mjesec, a radi se o strogo zaštićenoj vrsti bijele rode (Ciconia ciconia) koja je, kažu iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima Dubrovačko – neretvanske županije tamo sletjela uslijed nepovoljnih vremenskih prilika uzrokovanih jakim naletima vjetra, odnosno bure, što je spriječilo na njenom daljnjem putovanju u južnije krajeve.

Roda je se nastanila na parkingu „Lidla”, gdje je, kažu iz JU za upravljanje zaštićenim dijelovima priorde, našla pogodno stanište za svoj odmor i hranjenje u okolnim poljima i vlažnim livadama te se tako tu i zadržala.

Terenskim obilaskom djelatnika Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije utvrđeno da roda nema ozlijede koje bi zahtijevale veterinarsku skrb tako da ni hvatanje nije potrebno. Iz ustanove napominju da će nastaviti pratiti rodu te joj osigurati potrebnu skrb ukoliko se ukaže potreba.

„Opaženo je da roda nisko leti, što znači da nema dovoljno snage da dosegne veću točku leta, odnosno da leti visoko, tako da je i to jedan od razloga njenog privremenog boravka u našoj Županiji, oporavak i skupljanje snage za daljnji let, odnosno seobu”, kažu iz JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije.

Dalje pojašnjavaju:

„Ponekad neke jedinke roda pauziraju svoju selidbu ili čak ostanu zimovati u našim krajevima, ukoliko nisu sposobne za selidbu ili na nekom mjestu nađu dovoljno hrane za oporavak. Ptice koje svojim rođenjem ili raznim klimatskim promjenama nisu u dovoljno dobroj kondiciji za izdržati dugu selidbu, mogu ostati te u većini slučajeva mogu preživjeti zimu. Kako su zime kod nas sve toplije, a snježni pokrivač sve rjeđi, sve veći broj roda prezimi kod nas. Zimi, kad padne snijeg, a vode se zalede, rodama ponekad treba pomoć oko pronalaska hrane. U tim slučajevima može im se ponuditi svježe meso ili ribu. Osim toga, rode trebaju pomoć samo ako se radi o očitoj ozljedi.

Riječ je o ptici selici koja najčešće migrira između Europe i Afrike, a njezin prolazak ili kraći boravak u južnim dijelovima Hrvatske može biti povezan s promjenama vremenskih uvjeta, klimatskim promjenama, migracijskim rutama ili čak postupkom prirodne selekcije. Rode često prezimljuju u Zagrebu, borave najčešće u blizini smetlišta Jakuševac jer su tu našle pogodno stanište za svoj odmor i pripremu za daljnje putovanje. Bijela roda u Republici Hrvatskoj gnijezdi se pretežno na sjeveru zemlje, dok su zabilježena gnijezda u južnim krajevima iznimno rijetka. Vrsta preferira otvorena područja s plitkim vodenim površinama, gdje pronalazi hranu — pretežno kukce, vodozemce, manje sisavce i ribe. Rode preferiraju otvoreni tip staništa budući da u njemu pronalaze sve što je potrebno za život, tako da bi eventualno zbrinjavanje u zatvoreni tip privremenog skloništa narušilo njihovu prirodnu ravnotežu. Prilikom svoje selidbe nemaju pticu vodiča, pasivni su letači, što znači da koriste zračne struje da se vinu na veće visine, a zračne struje koriste i za spuštanje na odredište.

Zbog velikog interesa javnosti, ovim putem podsjećamo građane da ne uznemiravaju rodu te da je ne hrane kruhom i ostacima hrane, već, ukoliko žele, mogu osigurati vodu i hranu koja uključuje sirovo meso (piletinu i iznutrice) i sirovu ribu te uživaju u ovoj rijetkoj prirodnoj pojavi. Budući da je rodi potreban mir, kako bi se mogla odmoriti prije nastavka putovanja, ne treba joj se približavati.

Budući da je roda strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine broj 144/13), to znači da je tu vrstu ptice nezakonito namjerno hvatati, ubijati, uznemiravati (posebno tijekom gniježđenja), uzimati jaja ili uništavati njihova gnijezda. Roda je također i ciljna vrsta europske ekološke mreže Natura 2000 temeljem Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine broj 80/19, 119/23 i 87/25).

Ovim putem Javna ustanova zahvaljuje svim sugrađanima na kontinuiranoj brizi i skrbi za rodu te ukoliko primijete promjene u rodinom ponašanju dojave na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili telefon 020/411-533 te mobitel 099 4411 533.”

dm

Nakon velikog koncerta u Gospinu polju, gdje je nastupilo više od 400 sudionika, Folklorni ansambl Linđo uz 60. obljetnicu osnivanja u subotu je održao i svečanu akademiju u Kazalištu Marina Držića.

Na svečanosti su dodijeljene zahvalnice istaknutim članovima, njih skoro stotinu koji su bili od 10 do 50 godina ili još uvijek jesu članovi FA Linđo.

DPJ

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković čestitao je judašici Ivi Oberan na osvojenoj brončanoj medalji na Grand Prixu u Zagrebu u kategoriji do 63 kilograma. U nastavku prenosimo cijelu čestitku:
 
Draga Iva, u ime Grada Dubrovnika i u svoje osobno ime upućujem ti čestitku na osvajanju brončane medalje na Grand Prixu u Zagrebu u kategoriji do 63 kilograma.
 
Tvoj izniman uspjeh još je jedna potvrda dugogodišnjeg predanog rada, upornosti i vrhunskog sportskog duha koji uvijek pokazuješ na tatamiju. Ponosni smo na sve tvoje uspjehe te što iz godine u godinu potvrđuješ svoj međunarodni status i na najbolji način predstavljaš Dubrovnik i hrvatski judo. 
 
Posebno raduje činjenica kako se tvoja medalja nadovezuje na niz sjajnih rezultata ostvarenih u ovoj sezoni — od Grand Slama u Taškentu, preko Europskog seniorskog kupa u Dubrovniku, do zlata u Australiji.
 
Također, upućujem čestitke i tvom treneru Mateu Semizu, kao i cijeloj ekipi Judo kluba Dubrovnik 1966, koji svojim stručnim radom daju snažan doprinos tvojim uspjesima.
 
Želim ti puno uspjeha u nastavku sezone, prije svega na nadolazećem Grand Slamu u Abu Dhabiju, uz želju da te i dalje prate zdravlje, sportska sreća i snaga koja te krasi.
 
Dubrovnik je ponosan na tebe!
 
S poštovanjem,
Gradonačelnik Grada Dubrovnika
Mato Franković

Drugi dan IJF World Tour Grand Prix Zagreb 2025 donio je još razloga za slavlje za hrvatski judo. Lara Cvjetko (do 70 kg) i Iva Oberan (do 63 kg) plasirale su se u finalni blok, a Oberan je pobjedom dodatno razveselila domaću publiku te osvojila brončanu medalju.

Glasno navijanje i podrška reprezentativnih kolega odveli su Ivu Oberan (do 63 kg) do brončane medalje. Oberan je svoju broncu zaslužila pobjedom protiv Carlotte Avanzato, protivnice koju jako dobro poznaje. Talijanka je na početku današnjeg turnira svladala Katarinu Krištu, tako da je Oberan imala i dodatan motiv. Avanzato je krenula bolje u borbu i povela wazarijem. Međutim, Dubrovkinja je ubacila u „brzinu više”, podigla agresivnost i dočekala priliku da baci Talijanku, uhvati ju u zahvat i ipponom dođe do vrijedne bronce u Zagrebu!

- Repriza Europskog prvenstva. Avanzato u prvom kolu pobijedi Katarinu i onda ide na mene - uz smijeh se brončana Iva prisjetila Europskog prvenstva u Podgorici:
- Samo ovaj put je bio drugačiji završetak, puno sretniji! Jako je neugodna, dobro se poznajemo i s priprema, ali sam iskoristila priliku za koju mi je trener u pripremi borbe rekao da bi se mogla otvoriti. Uz ovakve navijače, nije moglo biti drugog ishoda. Izlazim na tatami, ne vidim da su tribine Arene pune i onda tako glasno navijanje. Evo, i sad se naježim! - presretna je bila Oberan koja uspješnu sezonu i vjerojatan ulazak među pet najboljih na svijetu u svojoj kategoriji završava u Abu Dhabiju.

- Odlična sezona i još jedan iskorak nakon prošle godine u kojoj je bila na iznimno mali korak do Olimpijskih igara. Sada je Iva još stabilnija, još kvalitetnija, a ja vidim još uvijek iznimno veliki prostor za rast. Danas je u dva navrata nadoknadila zaostatak protiv ozbiljnih protivnica, bila mirna u teškim trenucima i zasluženo osvojila broncu - zadovoljno je sumirao trener Mateo Semiz.

DPJ

Povodom osvajanja juniorskog Grand Prixa za 2025. godinu., gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku Brunu Tošoviću i Plivačkom klubu Jug. Čestitku prenosimo u cijelosti:

Dragi Bruno, iznimno mi je zadovoljstvo čestitati ti na izvanrednoj godini iza tebe. Osvojiti juniorski Grand Prix, potvrditi svoju kvalitetu među najperspektivnijim plivačima u državi, rezultat je na koji trebaš itekako biti ponosan.
 
Sama činjenica da si imao gotovo 200 bodova više od drugoplasiranog natjecatelja pokazuje koliko je velik tvoj talent. Siguran sam da je ovo tek početak tvoje velike karijere i da ćeš i u godinama koje dolaze ostvarivati rezultate koji će te voditi prema još većim izazovima.

Zahvaljujem ti na svemu što činiš za promociju našega grada i što si primjer mladima da se rad, upornost i ljubav prema sportu uvijek isplate. Grad Dubrovnik će i dalje biti tvoja sigurna podrška, a svi mi pratit ćemo s ponosom i radošću pratiti tvoje nove pobjede, kao i uspjehe cijelog našeg Plivačkog kluba Jug.
 
Od srca ti želim mnogo snage, zdravlja i novih pobjeda u bazenu i izvan njega.
 
S poštovanjem, 
Gradonačelnik
Mato Franković

Među rijetkim ribama koje mogu regulirati svoju tjelesnu temperaturu jesu tuna te pet vrsta morskih pasa, od kojih tri žive u Jadranu: velika bijela psina (Carcharodon carcharias), psina dugonoska (Isurus oxyrinchus) i atlantska psina (Lamna nasus). Međutim, te ribe mogu zagrijavati samo određene, vitalne dijelove tijela poput srca, mozga i očiju.

Prije deset godina znanstvenici iz Sjedinjenih Američkih Država otkrili su da postoji i jedna endotermična riba, koja neovisno o okolini može regulirati temperaturu cijelog tijela. Radi se o ribi latinskog naziva lampris guttatus. Ova je riba „kozmopolit”, prisutna u većini svjetskih mora pa ima mnoštvo imena, ali je najčešće nazivaju kraljevskom te mjesečevom ribom zbog oblika i odore. Naši znanstvenici dali su joj imena nevjesta ili nevjestica, pisanica mjesečasta te božji losos.

Nevjestici grijanje omogućuje jedinstvena struktura unutrašnjosti škrga, zahvaljujući kojoj topla krv koja odlazi iz srca pomaže grijati hladnu, koja se vraća s respiratorne površine škrga gdje apsorbira kisik. Važnu ulogu u tom procesu stvaranja topline imaju prsna peraja kojima riba stalno lupka dok neprekidno pliva. Time riba razvija tjelesnu temperaturu koja je između 4 i 5 stupnjeva celzija veća od temperature mora koje je okružuje u određenom trenutku. Naslage masti oko škrga i mišića pomažu joj da sačuva toplinu.

Povišena temperatura ubrzava fiziološke procese unutar tijela. To rezultira bržim plivanjem, boljim vidom i bržim reakcijama, što nevjestici omogućava da bude brža i bolje lovi plijen, spore ribe hladne krvi.

Mnogi nevjesticu smatraju jednom od najljepših riba. Tijelo joj je ovalnog oblika, bočno spljošteno. Peraja su relativno male, ali dobro razvijene. Osnova prsne ukorijenjena su gotovo vodoravno, tako da se sagibaju gore- dolje. Leđno peraje izdižu se u svojoj prvoj četvrtini poput trokutastog jedra, a repno je u obliku polumjeseca. U čeljustima nema ni jednog zuba, a naraste do 180 cm dužine i 90 kg težine. Ne živi u jatu, a vrijeme najčešće provodi na velikim, dubinama od 50 do 400 m, gdje lovi ribe, rakove i glavonošce.

Nevjestica poput mjeseca ima kovinasti sjaj, s leđne strane crvenkaste i modre boje koja sa strane prelazi u ljubičastu, a na trbuhu u ružičastu. Preko tih boja posute su mnoge jajaste bijelosrebrnaste pjege. Usne, čelo i peraje su crvene poput koralja.

Meso ove ribe je ukusno i dosta masno, ali vrlo cijenjeno. Na Islandu je rašireno vjerovanje da komad njezina mesa, koje je naročito crvene boje, može spriječiti razvoj svake bolesti.

Ova jedinstvena riba naseljava i Jadran. Prvi dokaz o tome objavio je Mihajil Katurić 1902. godine na osnovu jednog primjerka dugačkog 1,15 m, ulovljenog u Novigradskom moru kraj Posedarja. Primjerak je pohranjen u zadarskom Prirodoslovnom muzeju. U tuneri Bakarac je 1956. godine ulovljen jedan primjerak duljine 106 cm i mase 29 kg, koji je izložen u Prirodoslovnome muzeju u Rijeci.

Koncertom uz nastup više od 400 sudionika u sportskoj dvorani u Gospinom polju u Dubrovniku Folklorni ansambl „Linđo” u srijedu je proslavio 60. obljetnicu osnivanja. Zaplesale su sve generacije „Linđa”, od najmlađih do veterana koji su ujedno i zaključili večer, a čime nego plesom „Linđo” po kojem je ovaj ansambl i dobio ime.

Nastup veterana bio je emotivan uz praznu stolicu na kojoj obično sijedi lijeričar, ali u srijedu uvečer lijeričara nije bilo, barem ne uživo već su linđovci zabalali uz ritam sa snimke njihove lijeričarske legende Đorđa Begua i vođenje kola glasovima ništa manje legendarnih linđovaca Iva Miloša i Đura Miletića. Na taj način ansambl je odao počast svojim preminulim članovima za sve godine koje su ostavili u „Linđu”.

Naravno, u Gospinu polju s posebnim je oduševljenjem dočekan dugogodišnji voditelj i jedan od suosnivača ansambla Sulejman Muratović Sule koji je dobio ovacije prepune dvorane. Upravo pod njegovim vodstvom, nakon nastupa za obitelji i prijatelje u ljeto 1965. godine, održanom u Narodnom kazalištu Marina Držića, „Linđo” je 8. listopada te godine imao i svoj prvi javni nastup u tvrđavi Revelin, nedugo nakon što je u rujnu direktor Koncertne poslovnice Dubrovačkih ljetnih igara Stijepo Stražičić tadašnjoj folklornoj skupini osmislio ime: Omladinski ansambl narodnih igara i pjesama „Linđo”.

Stijepo Stražičić jedan je od najzaslužnijih ljudi za osnivanje ansambla, danas poznatog „Linđa”, uz Mariju Bebu Dujmović (rođenu Napica), tadašnju predsjednicu Općinskog komiteta Saveza omladine Hrvatske. Naime, Marija Beba Dujmović okupila je u suradnji s lokalnom Omladinskom organizacijom Dubrovnik 1963. godine folklornu skupinu u kojoj se okupilo desetak djevojaka, a iz koje će proizaći 60-godišnja povijest „Linđa”. Voditelj i harmonikaš te skupine bio je ročnik JNA iz dubrovačke vojarne Marijan Hudek, a nakon što je on odslužio vojni rok u skupinu je došao Sulejman Muratović Sule, također vojni ročnik, koji je tako i ostao u Dubrovniku i postao jedan od njegovih zaslužnih građana. Inače, upravo Hudek i također tadašnji ročnik Luka Obradović predložili su Mariji Bebi Dujmović tek pristiglog ročnika Muratovića kao novog voditelja s obzirom na to da je imao iskustvo nastupajući u tadašnjoj amaterskoj skupini Folklornog ansambla „Lado”, a bio je i suosnivač Zagrebačkoga folklornog ansambla Koleda.

Pod njegovim vodstvom interes za folklornu skupinu je rastao te su Marija Beba Dujmović i Stijepo Stražičić odlučili 1965. predložiti i osnivanje Omladinskog ansambla narodnih plesova i pjesama. Uz njih u osnivačkom odboru 1965. godine bili su Frano Nalbani, Baldo Čupić iz Saveza omladine, Henrieta (Mendi) Regjo iz Turističkog društva, Antun (Čićo) Petričić iz Putničke agencije Atlas i Nikša Sabljić iz Učiteljske škole.

Višenitne, „PE” strune, poznate i kao „spectra”, „dinema”, „braided line”, a kod nas najčešće kao upredenica i pletenica te konac i špag, najjače su ribolovne strune pa se unatoč visokoj cijeni sve više koriste. No, proizvođači i distributeri tu njihovu najvažniju osobinu označuju na razne načine što ribolovce može zbuniti, čak i dovesti u zabludu. Da bi se to izbjeglo potrebno je znati osnove o načinu obilježavanja tih struna.

Nekada isključivo, a sve više u kombinaciji s ostalim podatcima, navode njen „PE” broj, od 0,4 do 14, koji označava debljinu strune. Iz te oznake približno se može znati i jačina strune. Vrijednost u librima se dobiva množenjem „PE” broja s brojem 10, a u kilogramima množenjem s brojem 0,453.

Međutim, to pravilo vrijedi samo za višenitke prve generacije koje se izrađuju najstarijom, tehnologijom iz zadnjeg desetljeća prošlog stoljeća. Već strune druge generacije jače su za 1,3 do 1,5 puta od prvih višenitki pa ih proizvođači označavaju s „MAXPE”.

Danas se proizvode još snažnije višenitke, koliko jake ovisi o materijalu izrade, broju niti u pletenici, gustoći i načinu pletenja. Zato je ribolovcima najvažniji podatak o suvremenoj višenitki, njenu nosivost, koliko - toliko točno teško je znati samo iz „PE” broja. Da bi ribolovcima olakšali snalaženje, zbog toga svi imalo ozbiljniji proizvođači i distributeri uz „PE” broj na pakiranjima svojih višenitki danas navode i njihove nosivosti. Međutim, to rade na različite načine što uzrokuje nove probleme.

Japanski proizvođači za svoje višenitke moraju navesti nosivost mjerenu po japanskom standardu. No, nosivost mogu izraziti na dva različita načina: uz obveznu brojčanu i sa slovnim oznakama „MAX” ili „AVE”.

Što te oznake znače?

„MAX” označava najveću izmjerenu jačinu, a „AVE” prosječnu. Na primjer, ako se provedu tri mjerenja jedne strune i ona pukne pri različitim opterećenjima, primjerice 8, 9 i 10 kg, kao „MAX” nosivost se navodi 10, a kao „AVE” 9 iako je ta struna tijekom testiranja pukla i pri opterećenju od 8 kg! Znači, ni jedan od ta dva načina označavanja ne jamči da će sve strune s istom oznakom imati navedenu nosivost. Samo bi oznaka npr. „MIN”, minimalna nosivost, to jamčila! Međutim, trenutačno ne postoje proizvođači koji navode minimalnu nosivost. Dok se to ne dogodi najbolje je kupovati strune s „AVE” oznakom, koju u pravilu koriste proizvođači najkvalitetnijih višenitki.

Izbjegavati pak treba one koje nemaju ni jednu od te dvije oznake jer je na njima u pravilu navedena viša i od stvarne „MAX” nosivosti. Naime, neodgovorni proizvođači najčešće navode najveću nosivost strune bez čvora. A dobro je poznato da nema udičarskog pribora bez čvora, koji umanjuje nosivost strune kojom je vezan.

Otvoreno prvenstvo Dubrovnika u atletici u subotu je održano na lapadskom stadionu, prvi put i na novoizgrađenoj atletskoj stazi. Ovo je prva atletska staza u Dubrovniku, a atletičari je čekaju još od 1911. godine, odnosno od godine kada je Atletski klub Dubrovnik osnovan.

Prvenestvo je otvorio gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
 
- Još 2019. usvojili smo Strategiju sporta i sportske infrastrukture i utvrdili koliko toga Dubrovniku nedostaje, od sportskih dvorana, igrališta, atletske staze itd. Krenuli smo korak po korak. Trebalo je neko vrijeme da dođe do atletske staze koja je zapravo trebala biti prva jer je kraljica svih sportova, ali došao je i današnji dan na ponos svih naših sugrađana, ali prije svega članova Atletskog kluba Dubrovnik i svih sportaša. Nadam se da će dugo i kvalitetno služiti svim dubrovačkim sportašima, da ćemo imati nove mlade nade, dubrovačke atletičare koji će osvajati, ne samo ovu stazu, nego sve one hrvatske, nacionalne, europske i svjetske staze. - rekao je gradonačelnik Franković, zahvalivši pritom predsjednici AK Dubrovnik Ani Alamat i predsjedniku Hrvatskog atletskog saveza Ivanu Veštiću.
 
Staza konačno ispunjava uvjete Atletskog saveza za treninge i određena natjecanja, a naglasak je na mogućnosti korištenja staze u svrhu natjecanja mlađih atletičara. U svom obraćanju, predsjednik Veštić rekao je kako je riječ o trenutno najboljoj stazi u Hrvatskoj. Predsjednica AK Dubrovnik Ana Alamat zahvalila je svima koji su bili uključeni u realizaciju ove investicije, poglavito Gradu Dubrovniku i gradonačelniku, istaknuvši kako je prepoznao važnost ulaganja u bolje uvjete za budućnost dubrovačke atletike i sporta.
 
Današnje međunarodno prvenstvo okupilo je u 74 discipline oko 700 natjecatelja iz pet zemalja u svim uzrasnim kategorijama, a na natjecanju sudjeluju i atletičari s teškoćama u razvoju.
 
DPJ